Povezani zakoni

Zakon o tržištu kapitala

NN 65/18

na snazi od 27.07.2018.

Uživajte...

Baza je ažurirana 20.10.2018. zaključno sa NN 92/18

PROČIŠĆENI PODZAKONSKI PROPISI

DIO PRVI   OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim se Zakonom uređuje:

1. odobrenje za rad i poslovanje investicijskog društva i drugih osoba ovlaštenih za pružanje investicijskih usluga

2. odobrenje za rad i poslovanje tržišnog operatera i uređenog tržišta

3. odobrenje za rad i poslovanje pružatelja usluge dostave podataka

4. uvjeti za ponudu vrijednosnih papira javnosti i uvrštenje vrijednosnih papira na uređeno tržište

5. obveze u vezi s objavljivanjem informacija o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište

6. zabrana zlouporabe tržišta

7. pohrana financijskih instrumenata te poravnanje i namira poslova s financijskim instrumentima

8. suradnja nadležnih tijela i

9. ovlasti i postupanje Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga pri provođenju ovoga Zakona.

Prijenos propisa Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive:

1. Direktiva 89/117/EEZ Vijeća od 13. veljače 1989. o obvezama podružnica osnovanih u državi članici kreditnih i financijskih institucija koje imaju sjedište izvan te države članice, u pogledu objavljivanja godišnjih računovodstvenih dokumenata (SL L 44, 16. 2. 1989.)

2. Direktiva 97/9/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. ožujka 1997. o sustavima naknada štete za investitore (SL L 84, 26. 3. 1997.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 97/9/EZ)

3. Direktiva 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira (SL L 166, 11. 6. 1998.), kako je posljednje izmijenjena Uredbom (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira, te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 257, 28. 8. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 98/26/EZ)

4. Direktiva 2001/34/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. svibnja 2001. o uvrštenju vrijednosnih papira u službenu kotaciju burze te o informacijama koje treba objaviti o tim vrijednosnim papirima (SL L 184, 6. 7. 2001.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2001/34/EZ)

5. Direktiva 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje te o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 345, 31. 12. 2003.), kako je posljednje izmijenjena Uredbom (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu, te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 168, 30. 6. 2017.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2003/71/EZ)

6. Direktiva 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu i o izmjeni Direktive 2001/34/EZ (SL L 390, 31. 12. 2004.), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2013/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjenama Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje i Direktive Komisije 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 294, 6. 11. 2013.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2004/109/EZ)

7. Direktiva Komisije 2006/73/EZ od 10. kolovoza 2006. o provedbi Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na organizacijske zahtjeve i uvjete poslovanja investicijskih društava i izraze definirane za potrebe te Direktive (Tekst značajan za EGP) (SL L 241, 2. 9. 2006.)

8. Direktiva Komisije 2007/14/EZ od 8. ožujka 2007. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u odnosu na informacije o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu (SL L 69, 9. 3. 2007.), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2013/50/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2013. o izmjenama Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu, Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja u trgovanje i Direktive Komisije 2007/14/EZ o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu određenih odredbi Direktive 2004/109/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 294, 6. 11. 2013.)

9. Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru nad kreditnim institucijama i investicijskim društvima, izmjeni Direktive 2002/87/EZ te stavljanju izvan snage direktiva 2006/48/EZ i 2006/49/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2013/36/EU)

10. Direktiva 2014/51/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni direktiva 2003/71/EZ i 2009/138/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 u pogledu ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (SL L 153, 22. 5. 2014.)

11. Direktiva 2014/57/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o kaznenopravnim sankcijama za zlouporabu tržišta (Direktiva o zlouporabi tržišta) (SL L 173, 12. 6. 2014.)

12. Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.)

13. Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (preinačena) (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/65/EU)

14. Direktiva (EU) 2016/1034 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2016. o izmjeni Direktive 2014/65/EU o tržištu financijskih instrumenata (Tekst značajan za EGP) (SL L 175, 30. 6. 2016.)

15. Delegirana direktiva Komisije (EU) 2017/593 od 7. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65 Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zaštitom financijskih instrumenata i novčanih sredstava koja pripadaju klijentima, obvezama upravljanja proizvodima i pravilima koja se primjenjuju na davanje ili primanje naknada, provizija ili novčanih ili nenovčanih koristi (Tekst značajan za EGP) (SL 87, 31. 3. 2017.)

(2) Ovim se Zakonom detaljnije uređuje provedba sljedećih uredbi Europske unije:

1. Uredba Komisije (EZ) br. 809/2004 od 29. travnja 2004. o provedbi Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu informacija koje sadrže prospekti te o njihovu obliku, upućivanju na informacije i objavljivanju takvih prospekata i distribuciji oglasa (Tekst značajan za EGP), kako je posljednje izmijenjena Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2016/301 оd 30. studenoga 2015. o dopuni Direktive 2003/71/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za odobrenje i objavu prospekta i distribuciju oglasa te o izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 809/2004 (Tekst značajan za EGP) (SL L 58, 4. 3. 2016.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EZ) br. 809/2004).

2. Uredba Komisije (EZ) br. 1287/2006 od 10. kolovoza 2006. o provedbi Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s obvezom vođenja evidencija investicijskih društava, izvještavanjem o transakcijama, transparentnosti tržišta, uvrštavanjem financijskih instrumenata za trgovanje i određenim pojmovima za potrebe navedene Direktive (Tekst značajan za EGP) (SL L 241, 2. 9. 2006.)

3. Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (Tekst značajan za EGP) (SL L 201, 27. 7. 2012.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 648/2012)

4. Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 27. 6. 2013.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 575/2013)

5. Uredba (EU) br. 596/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o zlouporabi tržišta (Uredba o zlouporabi tržišta) te stavljanju izvan snage Direktive 2003/6/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i direktiva Komisije 2003/124/EZ, 2003/125/EZ i 2004/72/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 596/2014)

6. Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 173, 12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 600/2014)

7. Uredba (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira te izmjeni direktiva 98/26/EZ i 2014/65/EU te Uredbe (EU) br. 236/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 257, 28. 8. 2014.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 909/2014)

8. Uredba (EU) 2016/1033 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. lipnja 2016. o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 o tržištima financijskih instrumenata, Uredbe (EU) br. 596/2014 o zlouporabi tržišta i Uredbe (EU) br. 909/2014 o poboljšanju namire vrijednosnih papira u Europskoj uniji i o središnjim depozitorijima vrijednosnih papira (Tekst značajan za EGP) (SL L 175, 30. 6. 2016.)

9. Uredba (EU) 2017/1129 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2017. o prospektu koji je potrebno objaviti prilikom javne ponude vrijednosnih papira ili prilikom uvrštavanja za trgovanje na uređenom tržištu te stavljanju izvan snage Direktive 2003/71/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 168, 30. 6. 2017.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2017/1129).

(3) Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nadležna je i odgovorna za provedbu i nadzor primjene ovoga Zakona i uredbi Europske unije iz stavka 2. ovoga članka te je tijelo za kontakt s europskim nadzornim tijelima u smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 600/2014.

(4) Smjernice koje europska nadzorna tijela donose u skladu sa svojim ovlastima obvezujuće su za Hrvatsku agenciju za nadzor financijskih usluga i osobe čije su obveze definirane odredbama ovoga Zakona i relevantnih propisa, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. da se, sukladno proceduri propisanoj uredbama kojima se osnivaju europska nadzorna tijela, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga očitovala da se obvezuje u cijelosti ili djelomično pridržavati odredbi pojedine smjernice ili da se do određenog roka namjerava uskladiti s pojedinom smjernicom

2. da je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga na svojim internetskim stranicama objavila obavijest o očitovanju iz točke 1. ovoga stavka, pri čemu su stupanje na snagu i početak primjene određeni pojedinom smjernicom.

(5) O zadaćama i odgovornostima koje su joj dodijeljene ovim Zakonom Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga obavještava Europsku komisiju, ESMA-u, nadležna tijela država članica i kada je primjenjivo EBA-u.

Pojmovi

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga čije su nadležnosti i djelokrug propisani Zakonom o Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga i ovim Zakonom

2. algoritamsko trgovanje je trgovanje financijskim instrumentima na način da računalni algoritam automatski određuje pojedinačne parametre naloga, kao što je odluka da se pokrene postupak davanja naloga, trenutak davanja naloga, cijena ili količina ili način upravljanja nalogom nakon njegova davanja, uz ograničenu ljudsku intervenciju ili bez nje. Algoritamsko trgovanje ne obuhvaća sustave koji se koriste samo za usmjeravanje naloga na jedno ili više mjesta trgovanja ili za obradu naloga bez određivanja parametara trgovanja ili za potvrdu naloga ili obradu izvršenih transakcija nakon trgovanja

3. certifikati su certifikati kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki 27. Uredbe (EU) br. 600/2014

4. CSD treće zemlje je CSD treće zemlje kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 2. Uredbe (EU) br. 909/2014

5. član sustava poravnanja je član sustava poravnanja kojim upravlja središnja druga ugovorna strana kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki 14. Uredbe (EU) br. 648/2012

6. društva povezana zajedničkim vođenjem su društva koja nisu povezana na način iz točaka 26. i 145. ovoga članka, već su povezana na jedan od sljedećih načina:

a) društva su ravnopravna i povezana zajedničkim vođenjem, u skladu sa sklopljenim ugovorom ili odredbama statuta

b) većina članova uprave ili nadzornog odbora tih društava su iste osobe

7. društvo kći je ovisno društvo odnosno društvo kći u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja, uključujući društvo kćer ovisnog društva odnosno društva kćeri krajnjeg matičnog društva

8. društvo iz treće zemlje je društvo koje bi bilo kreditna institucija koja pruža investicijske usluge ili obavlja investicijske aktivnosti ili investicijsko društvo da mu se glavni ured ili registrirano sjedište nalazi u Europskoj uniji

9. društvo za pomoćne usluge je društvo za pomoćne usluge kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 18. Uredbe (EU) br. 575/2013

10. društvo za upravljanje je društvo za upravljanje kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje koja njima upravljaju odnosno upravitelj alternativnim investicijskim fondovima kako je definirano zakonom kojim se uređuju alternativni investicijski fondovi

11. država članica domaćin je država članica, različita od matične države članice:

a) za investicijsko društvo, država članica u kojoj investicijsko društvo ima podružnicu ili obavlja investicijske usluge i/ili aktivnosti

b) za uređeno tržište, država članica u kojoj uređeno tržište kroz odgovarajuće mehanizme olakšava članovima s udaljenim pristupom ili sudionicima s nastanom u toj državi članici pristup trgovanju u svom sustavu

c) za središnji depozitorij, država članica u kojoj središnji depozitorij ima podružnicu ili pruža usluge kao CSD

12. država članica je država članica Europske unije i država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru

13. Europska nadzorna tijela su ESMA, EIOPA i EBA

14. EBA je Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/78/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1093/2010)

15. EIOPA je Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje), o izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i o stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/79/EZ (SL L 331, 15. 12. 2010.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1094/2010)

16. ESMA je Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), kojom se izmjenjuje Odluka br. 716/2009/EZ i stavlja izvan snage Odluka Komisije 2009/77/EZ (EU) (SL L 331, 15. 12. 2010.)

17. ESRB je Europski odbor za sistemske rizike osnovan Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Europske unije i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike

18. ESSB je Europski sustav središnjih banaka

19. financijska druga ugovorna strana je financijska druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točki 8. Uredbe (EU) br. 648/2012

20. financijska institucija je financijska institucija kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 26. Uredbe (EU) br. 575/2013

21. financijska poluga je financijska poluga kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 93. Uredbe (EU) br. 575/2013

22. financijski analitičar je financijski analitičar kako je je definiran člankom 2. stavkom 1. točkom 2. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/565 od 25. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s organizacijskim zahtjevima i uvjetima poslovanja investicijskih društava te izrazima definiranima za potrebe te Direktive (Tekst značajan za EGP) (SL 87/1, 31. 3. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/565)

23. financijski holding je financijski holding kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 20. Uredbe (EU) br. 575/2013

24. financijski instrumenti su:

a) prenosivi vrijednosni papiri

b) instrumenti tržišta novca

c) udjeli u subjektima za zajednička ulaganja

d) izvedenice u koje se ubrajaju:

da) opcije (engl. options), budućnosnice (engl. futures), zamjene (engl. swaps), kamatni unaprijedni ugovori (engl. forward rate agreements) i svi drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na vrijednosne papire, valute, kamatne stope ili prinose, emisijske jedinice ili druge izvedene instrumente financijske indekse ili financijske mjerne veličine koje se mogu namiriti fizički ili u novcu

db) opcije, budućnosnice, zamjene, unaprijedni ugovori i svi drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na robu, a moraju se namiriti u novcu ili se mogu namiriti u novcu na zahtjev jedne ugovorne strane, osim zbog povrede ili drugog razloga za raskid ugovora

dc) opcije, budućnosnice, zamjene i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na robu, a mogu se namiriti fizički, pod uvjetom da se njima trguje na uređenom tržištu, multilateralnoj trgovinskoj platformi (MTP) ili organiziranoj trgovinskoj platformi (OTP), osim onih koji se odnose na veleprodajne energetske proizvode kojima se trguje na organiziranoj trgovinskoj platformi i koji se moraju namiriti fizički u skladu s uvjetima iz članka 5. Uredbe (EU) br. 2017/565

dd) opcije, budućnosnice, zamjene, unaprijedni ugovori i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na robu, a mogu se namiriti fizički, ako nisu navedeni u trećoj podtočki ove točke i ako nemaju komercijalnu namjenu, koji imaju obilježja drugih izvedenih financijskih instrumenata

de) izvedeni instrumenti za prijenos kreditnog rizika

df) financijski ugovori za razlike (engl. financial contracts for differences)

dg) opcije, budućnosnice, zamjene, kamatni unaprijedni ugovori i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na klimatske varijable, vozarine, stope inflacije ili druge službene ekonomske statističke podatke, a moraju se namiriti u novcu ili se mogu namiriti u novcu na zahtjev jedne ugovorne strane, osim zbog povrede ili drugog razloga za raskid ugovora, kao i bilo koji drugi ugovori o izvedenicama koji se odnose na imovinu, prava, obveze, indekse i mjerne veličine koje nisu navedene u ovoj točki, a koji imaju obilježja drugih izvedenih financijskih instrumenata, uzimajući u obzir, među ostalim, trguje li se njima na uređenom tržištu, multilateralnoj trgovinskoj platformi ili organiziranoj trgovinskoj platformi

dh) emisijske jedinice koje se sastoje od bilo kojih jedinica priznatih za usklađenost sa zahtjevima zakona kojim se uređuje zaštita okoliša (sustav trgovanja emisijama)

25. fond kojim se trguje na burzi ili ETF je udjel ili dionica u subjektu za zajednička ulaganja čijom se najmanje jednom klasom udjela ili rodom dionica tijekom dana trguje na najmanje jednom mjestu trgovanja i s najmanje jednim održavateljem tržišta koji poduzima mjere kojima se osigurava da cijena udjela ili dionica na tom mjestu trgovanja bitno ne odstupa od netovrijednosti imovine po udjelu odnosno dionici i, ako je primjenjivo, indikativne netovrijednosti imovine po udjelu odnosno dionici

26. grupa je grupa kako je definirana u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja

27. imobilizacija je imobilizacija kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 3. Uredbe (EU) br. 909/2014

28. incident znači bilo koji događaj koji ima stvaran negativan učinak na sigurnost mrežnih i informacijskih sustava

29. institucija je institucija kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013

30. instrumenti tržišta novca su one vrste instrumenata kojima se uobičajeno trguje na tržištu novca, kao što su trezorski, blagajnički i komercijalni zapisi i certifikati o depozitu, osim instrumenata plaćanja

31. interni kapital je kapital koji investicijsko društvo ocijeni adekvatnim u odnosu na vrstu i razinu rizika kojima jest ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju

32. interni pristupi su pristupi zasnovani na internim rejting-sustavima iz članka 172. stavka 1. ovoga Zakona, pristup internih modela iz članka 221. Uredbe (EU) br. 575/2013, pristup vlastitih procjena iz članka 225. Uredbe (EU) br. 575/2013, napredni pristupi iz članka 312. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013, metoda internih modela iz članaka 283. i 363. Uredbe (EU) br. 575/2013 i pristup interne procjene iz članka 259. stavka 3. Uredbe (EU) br. 575/2013

33. internalizator namire je internalizator namire kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 11. Uredbe (EU) br. 648/2012

34. investicijski proizvod je financijski instrument odnosno strukturirani depozit kako je definirano ovim Zakonom

35. investicijsko društvo je svaka pravna osoba čija je redovita djelatnost pružanje jedne ili više investicijskih usluga trećim osobama i/ili obavljanje jedne ili više investicijskih aktivnosti na profesionalnoj osnovi

36. investicijsko istraživanje je investicijsko istraživanje kako je definirano u članku 36. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565

37. investicijsko savjetovanje je davanje osobnih preporuka u smislu članka 9. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 klijentu koje se odnose na jednu ili više transakcija financijskim instrumentima, na zahtjev klijenta ili na inicijativu investicijskog društva

38. izdvajanje poslovnih procesa je izdvajanje poslovnih procesa kako je definirano člankom 2. stavkom 1. točkom 3. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565

39. izravni elektronički pristup je mehanizam u kojem član ili sudionik ili klijent mjesta trgovanja dozvoljava određenoj osobi da se koristi njegovom oznakom u trgovinskom sustavu kako bi mogla elektroničkim putem slati naloge u vezi s financijskim instrumentom izravno na mjesto trgovanja, uključujući mehanizam u kojem se osoba koristi infrastrukturom člana ili sudionika ili klijenta ili bilo kojim sustavom povezivanja kojim se član ili sudionik ili klijent koristi za prijenos naloga (izravan pristup tržištu) i mehanizam u kojem se osoba ne koristi tom infrastrukturom (sponzorirani pristup)

40. izvedenice su izvedenice kako su definirane u članku 2. stavku 1. točki 29. Uredbe (EU) br. 600/2014

41. izvršavanje naloga za račun klijenata je postupanje radi ugovaranja kupnje ili prodaje jednog ili više financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući sklapanje ugovora o prodaji financijskih instrumenata koje izdaje investicijsko društvo ili kreditna institucija prilikom izdavanja tih financijskih instrumenata

42. javni dužnički instrument je dužnički instrument koji izdaje javni izdavatelj

43. javni izdavatelj je jedan od sljedećih subjekata koji izdaje dužničke instrumente:

a) Europska unija

b) država članica, uključujući i vladin odjel, agenciju ili subjekt posebne namjene te države članice

c) u slučaju federalne države članice, član federacije

d) subjekt posebne namjene za nekoliko država članica

e) međunarodna financijska institucija koju su osnovale dvije ili više država članica, a kojoj je cilj osigurati financiranje i pružiti financijsku pomoć svojim članovima kojima prijete ozbiljne financijske poteškoće ili koje kroz njih prolaze ili

f) Europska investicijska banka

44. klijent je svaka fizička ili pravna osoba kojoj investicijsko društvo pruža investicijske ili pomoćne usluge

45. konsolidirana osnova je konsolidirana osnova kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 48. Uredbe (EU) br. 575/2013

46. konsolidirajuće nadzorno tijelo je konsolidirajuće nadzorno tijelo kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 41. Uredbe (EU) br. 575/2013

47. konsolidirani položaj je konsolidirani položaj kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 47. Uredbe (EU) br. 575/2013

48. kreditna institucija je kreditna institucija kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013

49. kreditni rizik je rizik gubitka koji nastaje zbog neispunjavanja novčane obveze osobe prema investicijskom društvu

50. kvalificirani novčani fond je subjekt za zajednička ulaganja kojemu je izdano odobrenje za rad na temelju zakona kojim je uređeno osnivanje i poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom odnosno nacionalnog propisa kojim je u zakonodavstvo države članice implementirana Direktiva 2009/65/EZ ili koji podliježe nadzoru i, ako je to primjenjivo, kojemu je odobrenje za rad izdalo nadležno tijelo na temelju zakonodavstva države članice, a koji ispunjava sve sljedeće uvjete:

a) njegov primarni cilj ulaganja mora biti održavanje netovrijednosti imovine subjekta, neprekidno na nominalnoj vrijednosti (neto bez dobiti) ili na vrijednosti inicijalnog ulaganja ulagatelja plus dobit

b) mora, radi ostvarivanja tog primarnog cilja ulaganja, ulagati isključivo u instrumente tržišta novca visoke kvalitete, s dospijećem ili preostalim dospijećem od najviše 397 dana ili uz redovita usklađivanja prinosa u skladu s takvim dospijećem i s ponderiranim prosječnim dospijećem od 60 dana. Taj cilj može ostvariti i pomoćnim ulaganjem u depozite kod kreditnih institucija

c) mora osigurati likvidnost putem namire istog ili sljedećeg dana

51. kvalificirani udio je svaki neposredni ili posredni udio u investicijskom društvu koji predstavlja 10 % ili više udjela u kapitalu ili glasačkim pravima, kako je propisano člancima 482., 483., 485. i 492. ovoga Zakona, uzimajući u obzir uvjete grupiranja kod izračunavanja tih prava propisanih člancima 489. i 490. ovoga Zakona, ili koji omogućava ostvarivanje značajnog utjecaja na upravljanje investicijskim društvom

52. likvidno tržište je tržište za određeni financijski instrument ili klasu financijskih instrumenata ako, uzimajući u obzir specifičnosti tržišne strukture određenog financijskog instrumenta ili određene klase financijskih instrumenata, postoji kontinuirani interes za kupnju i prodaju koji se procjenjuje na temelju:

a) prosječne učestalosti i veličine transakcija u različitim tržišnim uvjetima, uzimajući u obzir prirodu i životni ciklus proizvoda unutar određene klase financijskih instrumenata

b) broja i vrste sudionika na tržištu, uključujući omjer sudionika na tržištu i financijskih instrumenata kojima se trguje za pojedini proizvod

c) prosječnu veličinu raspona cijena, ako je dostupna

53. limitirani nalog je nalog za kupnju ili prodaju određene količine financijskih instrumenata po određenoj cijeni ili cijeni koja je od nje povoljnija

54. lokalna pravna osoba je lokalna pravna osoba kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 4. Uredbe (EU) br. 575/2013

55. mala i srednja poduzeća su društva koja su, na bazi kotacija na kraju godine, u prethodne tri kalendarske godine imala prosječnu tržišnu kapitalizaciju manju od 1.600.000.000,00 kuna

56. matična država članica je:

a) za investicijsko društvo:

aa) ako je investicijsko društvo fizička osoba, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured

ab) ako je investicijsko društvo pravna osoba, država članica u kojoj mu se nalazi registrirano sjedište

ac) ako investicijsko društvo prema svojem nacionalnom pravu nema registrirano sjedište, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured

b) za uređeno tržište država članica u kojoj je registrirano uređeno tržište ili, ako prema pravu države članice uređeno tržište nema registrirano sjedište, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured

c) za pružatelje usluga dostave podataka (APA-e, CTP-a ili ARM-a):

ca) ako je pružatelj usluga dostave podataka (APA, CTP ili ARM) fizička osoba, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured

cb) ako je pružatelj usluga dostave podataka (APA, ARM ili CTP) pravna osoba, država članica u kojoj mu se nalazi registrirano sjedište

cc) ako pružatelj usluga dostave podataka (APA, ARM ili CTP) prema svom nacionalnom pravu nema registrirano sjedište, država članica u kojoj mu se nalazi glavni ured

d) za središnji depozitorij kako je definirano člankom 2. stavkom 1. točkom 23. Uredbe (EU) br. 909/2014

57. matična institucija u RH je institucija u Republici Hrvatskoj koja ima instituciju ili financijsku instituciju koja je društvo kći ili koja ima sudjelujući udio u takvoj instituciji ili financijskoj instituciji te koja sama nije društvo kći neke druge institucije koja je dobila odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u Republici Hrvatskoj

58. matična institucija iz EU-a je matična institucija iz EU-a kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 29. Uredbe (EU) br. 575/13

59. matični financijski holding u RH je financijski holding koji sam nije društvo kći institucije koja je odobrenje za rad dobila u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u Republici Hrvatskoj

60. matični financijski holding iz EU-a je matični financijski holding iz EU-a kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 31. Uredbe (EU) br. 575/2013

61. matični mješoviti financijski holding u RH je mješoviti financijski holding koji sam nije društvo kći institucije koja je odobrenje za rad dobila u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u Republici Hrvatskoj

62. matični mješoviti financijski holding iz EU-a je matični mješoviti financijski holding iz EU kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 33. Uredbe (EU) br. 575/2013

63. matično društvo je matično društvo u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja

64. matično investicijsko društvo u RH je investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje ima instituciju ili financijsku instituciju koja je društvo kći ili koja ima sudjelujući udio u takvoj instituciji ili financijskoj instituciji te koja sama nije društvo kći neke druge institucije koja je dobila odobrenje za rad u Republici Hrvatskoj ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u Republici Hrvatskoj

65. matično investicijsko društvo iz EU-a je matično investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj državi članici koje nije društvo kći neke druge institucije koja je odobrenje za rad dobila u bilo kojoj državi članici ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga koji je osnovan u bilo kojoj državi članici

66. međusektorska prodaja je ponuda investicijskih usluga zajedno s drugom uslugom ili proizvodom kao dio paketa ili kao uvjet za taj ugovor ili paket

67. mjere za sprječavanje krize su ovlasti za izravno uklanjanje nedostataka ili prepreka oporavku u skladu s člankom 179. stavcima 8. do 11. ovoga Zakona, primjena mjera rane intervencije u skladu s člancima 229. i 230. ovoga Zakona, imenovanje posebnog povjerenika u skladu s člankom 232. ovoga Zakona, kao i izvršavanje ovlasti za rješavanje ili uklanjanje prepreka mogućnosti sanacije ili izvršavanje ovlasti otpisa ili konverzije u skladu sa zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava

68. mjesto trgovanja je uređeno tržište, MTP ili OTP

69. mješoviti financijski holding je mješoviti financijski holding kako je definiran zakonom kojim se uređuje dodatni nadzor kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu

70. mješoviti holding je mješoviti holding kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 22. Uredbe (EU) br. 575/2013

71. Mrežni i informacijski sustav je sustav kako je definiran člankom 4. točkom 1. Direktive (EU) 2016/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. srpnja 2016. o mjerama za visoku zajedničku razinu sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava širom Unije (SL L 194, 19. 7. 2016.)

72. multilateralni sustav je svaki sustav ili platforma koja omogućava interakciju ponuda za kupnju i ponuda za prodaju financijskih instrumenata više zainteresiranih trećih strana

73. multilateralna trgovinska platforma ili MTP je multilateralni sustav kojim upravlja investicijsko društvo ili tržišni operater, koji u sustavu i prema unaprijed poznatim i nediskrecijskim pravilima spaja ili omogućuje spajanje ponuda za kupnju i ponuda za prodaju financijskih instrumentima trećih tako da nastaje ugovor u skladu s odredbama dijela drugoga glave III. poglavlja VII. ovoga Zakona

74. nadležno tijelo države članice je nadležno tijelo pojedine države članice koje je na temelju propisa te države članice nadležno za provedbu propisa iz članka 2. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano

75. namira je namira kako je definirana u članku 2. stavku 1. točki 7. Uredbe (EU) br. 909/2014

76. nefinancijska druga ugovorna strana je nefinancijska druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točki 9. Uredbe (EU) br. 648/2012

77. nematerijalizirani oblik je nematerijalizirani oblik kako je definiran člankom 2. stavkom 1. točkom 4. Uredbe (EU) br. 909/2014

78. održavatelj tržišta je osoba koja se na financijskom tržištu kontinuirano predstavlja da je voljna trgovati za vlastiti račun tako da kupuje i prodaje financijske instrumente koristeći se vlastitim kapitalom po cijenama koje sama odredi

79. operativni rizik je operativni rizik kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 52. Uredbe (EU) br. 575/2013

80. organizirana trgovinska platforma ili OTP je multilateralni sustav, koji nije uređeno tržište ili MTP, koji omogućuje da se u tom sustavu susretnu ponude za kupnju i ponude za prodaju obveznica, strukturiranih financijskih proizvoda, emisijskih jedinica ili izvedenica više zainteresiranih trećih strana tako da nastaje ugovor u skladu s odredbama dijela drugoga glave III. poglavlja VII. ovoga Zakona

81. osoba u rodbinskom odnosu s relevantnom osobom je osoba u rodbinskom odnosu s relevantnom osobom kako je definirana člankom 2. točkom 3.a Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565

82. osobe koje djeluju zajednički su:

a) fizičke ili pravne osobe koje surađuju međusobno ili s investicijskim društvom na temelju sporazuma, izričitoga ili prešutnoga, usmenoga ili pisanoga, čiji je cilj stjecanje dionica s pravom glasa ili usklađeno ostvarivanje prava glasa ili

b) pravne osobe koje su međusobno povezane u smislu odredbi zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava.

Smatra se da djeluju zajednički:

1. osobe koje povezuju samo okolnosti u svezi sa stjecanjem dionica, a koje ukazuju na usklađenost u stjecanju dionica ili u zajedničkoj namjeri osoba

2. članovi uprava ili nadzornih odbora društava koji djeluju zajednički ili

3. članovi uprave ili nadzornog odbora s društvima u kojima su članovi tih tijela.

Pravne osobe te fizičke i/ili pravne osobe djeluju zajednički kada fizička i/ili pravna osoba ima:

1. izravno ili neizravno više od 25 % udjela u temeljnom kapitalu iste pravne osobe

2. izravno ili neizravno više od 25 % glasačkih prava u glavnoj skupštini iste pravne osobe

3. pravo upravljanja poslovnim i financijskim politikama iste pravne osobe na temelju ovlasti iz statuta ili sporazuma ili

4. izravno ili neizravno prevladavajući utjecaj na vođenje poslova i donošenje odluka

83. osobna transakcija je osobna transakcija kako je definirana člankom 28. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565

84. OTC izvedenica ili ugovor o OTC izvedenicama je OTC izvedenica ili ugovor o OTC izvedenicama kako je definiran člankom 2. točkom 7. Uredbe (EU) br. 648/2012

85. ovlašteni mehanizam izvještavanja ili ARM je osoba koja je na temelju ovoga Zakona ovlaštena pružati uslugu dostave podataka o transakcijama nadležnim tijelima ili ESMA-i za račun investicijskih društava

86. ovlašteni revizor je ovlašteni revizor kako je definiran propisima kojima se uređuje obavljanje revizije financijskih izvještaja i konsolidiranih financijskih izvještaja

87. ovlašteni sustav objavljivanja ili APA je osoba koja je na temelju ovoga Zakona ovlaštena pružati uslugu objavljivanja izvješća o trgovanju za račun investicijskih društava u skladu s člancima 20. i 21. Uredbe (EU) br. 600/2014

88. podružnica investicijskog društva je svako mjesto poslovanja različito od mjesta glavnog ureda koje je dio investicijskog društva, nema pravnu osobnost i koje obavlja investicijske usluge i/ili aktivnosti i koje ujedno može pružati pomoćne usluge za koje investicijsko društvo ima odobrenje; sva mjesta poslovanja koje investicijsko društvo iz druge države članice ima u Republici Hrvatskoj smatrat će se jednom podružnicom u smislu ovoga Zakona

89. podružnica središnjeg depozitorija je mjesto poslovanja koje je definirano u članku 2. stavku 1. točki 25. Uredbe (EU) br. 909/2014

90. poljoprivredne robne izvedenice su ugovori o izvedenicama koji se odnose na proizvode nabrojene u članku 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 i njezinu prilogu I., dijelovima I. do XX. i XXIV./1

91. poravnanje je postupak uspoređivanja podataka po sklopljenim pravnim poslovima s nematerijaliziranim vrijednosnim papirima, utvrđivanje rokova podmirenja tih pravnih poslova te izračun obveza za namiru, koji se provodi uz posredovanje ili bez posredovanja središnje druge ugovorne strane. Kada se poravnanje provodi uz posredovanje središnje druge ugovorne strane, označava postupak koji je definiran u članku 2. stavku 3. Uredbe (EU) br. 648/2012

92. potkonsolidirana osnova je potkonsolidirana osnova kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 49. Uredbe (EU) br. 575/2013

93. potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima su vrijednosni papiri koji su prenosivi na tržištu kapitala i koji predstavljaju vlasništvo vrijednosnih papira inozemnog izdavatelja, a koji se mogu uvrstiti na uređeno tržište i kojima se može trgovati neovisno o vrijednosnim papirima inozemnog izdavatelja

94. povezane osobe su dvije ili više pravnih ili fizičkih osoba i članovi njihovih užih obitelji koji su, ako se ne dokaže drugačije, za investicijsko društvo jedan rizik jer:

a) jedna od njih ima, izravno ili neizravno, kontrolu nad drugom odnosno drugima ili

b) su međusobno povezane tako da postoji velika vjerojatnost da će zbog pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne osobe doći do pogoršanja ili poboljšanja gospodarskog i financijskog stanja jedne ili više drugih osoba, osobito ako između njih postoji mogućnost prijenosa gubitka, dobiti, kreditne sposobnosti ili ako poteškoće u izvorima financiranja odnosno podmirivanju obveza jedne osobe mogu prouzročiti poteškoće u izvoru financiranja odnosno podmirivanja obveza jedne ili više drugih osoba

95. pozicijski rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta ili, u slučaju izvedenog financijskog instrumenta, iz promjene cijene odnosne varijable. Pozicijski rizik dijeli se na:

a) opći pozicijski rizik – rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta zbog promjene razine kamatnih stopa ili većih promjena na tržištu kapitala neovisno o bilo kojoj specifičnoj karakteristici tog financijskog instrumenta

b) specifični pozicijski rizik – rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene financijskog instrumenta zbog činjenica vezanih uz njegova izdavatelja odnosno u slučaju izvedenog financijskog instrumenta, činjenica u svezi s izdavateljem temeljnog financijskog instrumenta

96. prenosivi vrijednosni papiri su one vrste vrijednosnih papira koji su prenosivi na tržištu kapitala, kao što su:

a) dionice i drugi ekvivalentni vrijednosni papiri koji predstavljaju udio u kapitalu ili članskim pravima u društvu ili drugom subjektu te potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima za dionice

b) obveznice i drugi oblici sekuritiziranog duga, uključujući i potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima za takve vrijednosne papire

c) svi ostali vrijednosni papiri koji daju pravo na stjecanje ili prodaju prenosivih vrijednosnih papira ili koji se namiruju u novcu pozivanjem na prenosive vrijednosne papire, valute, kamatne stope ili prinose, robu ili druge indekse ili mjerne veličine

Instrumenti plaćanja ne smatraju se prenosivim vrijednosnim papirima u smislu ove točke ovoga članka.

97. primici su primici kako su definirani člankom 2. stavkom 1. točkom 5. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565

98. pružatelj konsolidiranih podataka o trgovanju ili CTP je osoba koja je na temelju ovoga Zakona ovlaštena pružati uslugu prikupljanja izvješća o trgovanju financijskim instrumentima navedenim u člancima 6., 7., 10., 12., 13., 20. i 21. Uredbe (EU) br. 600/2014 od uređenih tržišta, MTP-a, OTP-a i APA-a i njihova konsolidiranja u kontinuirane elektroničke tijekove podataka u realnom vremenu, koji pružaju podatke o cijeni i volumenu za svaki financijski instrument

99. pružatelj usluga dostave podataka je APA, CTP ili ARM

100. račun za namiru je račun za namiru u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata

101. rastuće tržište malih i srednjih poduzeća je MTP koji je registriran kao tržište malih i srednjih poduzeća u skladu s odredbama iz članka 352. ovoga Zakona

102. regulatorni kapital je regulatorni kapital kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013

103. relevantna osoba je relevantna osoba kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 1. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565

104. relevantni propisi su ovaj Zakon, propisi doneseni na temelju ovoga Zakona, kao i drugi propisi i uredbe Europske unije za čiju je provedbu kao nadležno tijelo ovlaštena Agencija

105. revizija za potrebe Agencije obuhvaća revizijske angažmane u svezi s obavljanjem povezanih usluga s revizijom godišnjih financijskih izvještaja, izražavanja uvjerenja, prema posebnim zahtjevima Agencije

106. revizor obuhvaća revizorsko društvo i samostalnog revizora kako su definirani zakonom kojim se uređuje revizija

107. rizik likvidnosti je rizik gubitka koji proizlazi iz postojeće ili očekivane nemogućnosti investicijskog društva da podmiri svoje novčane obveze u roku dospijeća

108. rizik modela je mogući gubitak koji bi institucija mogla pretrpjeti zbog odluka koje bi se prvenstveno mogle temeljiti na rezultatima internih modela, i to zbog pogrešaka u oblikovanju, primjeni ili upotrebi tih modela

109. rizik namire i rizik druge ugovorne strane su rizici gubitka koji proizlaze iz neispunjavanja obveza druge ugovorne strane na temelju pozicija iz knjige trgovanja

110. rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti je rizik gubitka zbog prekoračenja izloženosti prema jednoj osobi ili grupi povezanih osoba na temelju pozicija iz knjige trgovanja

111. rizik prekomjerne financijske poluge je rizik prekomjerne financijske poluge definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 94. Uredbe (EU) br. 575/2013

112. roba je roba kako je definirana člankom 2. stavkom 1. točkom 6. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565

113. robne izvedenice su robne izvedenice kako su definirane u članku 2. stavku 1. točki 30. Uredbe (EU) br. 600/2014

114. robni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene cijene robe

115. sigurnost mrežnih i informacijskih sustava znači sposobnost mrežnih i informacijskih sustava da odolijevaju, na određenoj razini pouzdanosti, bilo kojoj radnji koja ugrožava dostupnost, autentičnost, cjelovitost ili povjerljivost pohranjenih ili prenesenih ili obrađenih podataka ili srodnih usluga koje ti mrežni i informacijski sustavi nude ili kojima omogućuju pristup

116. sistematski internalizator je investicijsko društvo koje, bez da upravlja multilateralnim sustavom, na organiziranoj, učestaloj, sustavnoj i značajnoj osnovi trguje za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a. Je li riječ o trgovanju na učestaloj i sustavnoj osnovi ili ne utvrđuje se na temelju broja OTC transakcija financijskim instrumentom koje je investicijsko društvo sklopilo za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata. Je li riječ o trgovanju na značajnoj osnovi ili ne utvrđuje se ili prema udjelu OTC trgovanja investicijskog društva pojedinim financijskim instrumentom u ukupnom trgovanju investicijskog društva tim financijskim instrumentom ili prema udjelu OTC trgovanja investicijskog društva pojedinim financijskim instrumentom u ukupnom trgovanju tim financijskim instrumentom na području Europske unije. Definicija sistematskog internalizatora primjenjuje se samo kada investicijsko društvo prijeđe unaprijed određene granice za učestalost, sustavnost i značajnost trgovanja ili kada investicijsko društvo odluči poslovati kao sistematski internalizator u smislu odredbi ovoga Zakona

117. sistemski rizik je rizik poremećaja u financijskom sustavu koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav i realno gospodarstvo

118. sistemski važna institucija je matična institucija iz EU-a, matični financijski holding iz EU-a, matični mješoviti financijski holding iz EU-a ili institucija čija bi propast ili slabo poslovanje moglo dovesti do sistemskog rizika

119. smanjenje kreditnog rizika je smanjenje kreditnog rizika kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom 57. Uredbe (EU) br. 575/2013

120. središnja druga ugovorna strana je središnja druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 i zakonom kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata

121. središnji depozitorij vrijednosnih papira ili CSD je središnji depozitorij vrijednosnih papira ili CSD kako je definiran u članku 558. ovoga Zakona

122. strukturirani depozit je depozit kako je definiran zakonom kojim se uređuje sustav osiguranja depozita, kod kojeg se glavnica u cijelosti isplaćuje po dospijeću, a kamata ili premija isplaćuje se ili podliježe riziku u ovisnosti o formuli koja može uključivati elemente kao što su:

a) indeks ili kombinacija indeksa, osim ako se radi o depozitu s promjenjivom kamatnom stopom čiji je povrat izravno povezan s indeksom kamatne stope poput Euribora ili Libora

b) financijski instrumenti ili kombinacija financijskih instrumenata

c) roba ili kombinacija robe ili druge materijalne ili nematerijalne nezamjenjive imovine ili

d) devizni tečaj ili kombinacija deviznih tečajeva

123. strukturirani financijski proizvodi su strukturirani financijski proizvodi kako su definirani u članku 2. stavku 1. točki 28. Uredbe (EU) br. 600/2014

124. subjekt financijskog sektora je subjekt financijskog sektora kako je definiran člankom 4. stavkom 1. točkom 27. Uredbe (EU) br. 575/2013

125. subjekt za zajednička ulaganja je:

a) subjekt za zajednička ulaganja koji je dobio odobrenje Agencije u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje i zakonom kojim se uređuje osnivanje i rad alternativnih investicijskih fondova i njihovih upravitelja

b) subjekt za zajednička ulaganja koji je dobio odobrenje za rad u državi članici i koji prema propisima matične države članice ispunjava uvjete iz Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa koji se odnose na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) te iz Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010c) drugi strani subjekt za zajednička ulaganja, uključujući i subjekte različite od onih iz podtočke b) ove točke i subjekte za zajednička ulaganja s odobrenjem za rad u trećoj državi

126. sudionik u platnom sustavu je sudionik sustava u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata

127. sudionik u sustavu poravnanja i/ili namire je sudionik u smislu posebnog zakona kojim se uređuje konačnost namire u platnim sustavima i sustavima za namiru financijskih instrumenata

128. sudjelovanje znači sudjelovanje neke osobe u drugoj pravnoj osobi ako:

a) ima izravna ili neizravna ulaganja na temelju kojih sudjeluje s 20 % udjela ili više u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi ili

b) ima udjel u kapitalu te pravne osobe ili u glasačkim pravima u toj pravnoj osobi manji od 20 %, a stečen je s namjerom da, na temelju trajne povezanosti s tom pravnom osobom, omogući utjecaj na njezino poslovanje

129. suradnik stjecatelja kvalificiranog udjela u investicijskom društvu je:

a) svaka fizička osoba koja je na rukovodećem položaju u pravnom subjektu u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u investicijskom društvu na rukovodećem položaju ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom

b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je namjeravani stjecatelj kvalificiranog udjela u investicijskom društvu na rukovodećem položaju

c) svaka fizička osoba koja s namjeravanim stjecateljem kvalificiranog udjela u investicijskom društvu ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom

130. suradnik podnositelja zahtjeva za izdavanje odobrenja za obavljanje funkcije člana uprave investicijskog društva je:

a) svaka fizička osoba koja je na rukovodećem položaju u pravnom subjektu u kojem je kandidat za člana uprave investicijskog društva na rukovodećem položaju ili stvarni vlasnik nad pravnim subjektom

b) svaka fizička osoba koja je stvarni vlasnik pravnog subjekta u kojem je kandidat za člana uprave investicijskog društva na rukovodećem položaju

c) svaka fizička osoba koja s kandidatom za člana uprave u investicijskom društvu ima zajedničko stvarno vlasništvo nad pravnim subjektom

131. tehnika visokofrekventnog algoritamskog trgovanja je tehnika algoritamskog trgovanja koju obilježava:

a) infrastruktura namijenjena tome da se na najmanju moguću mjeru skrati mrežna i druge vrste latentnosti, uključujući najmanje jednu od sljedećih mogućnosti za algoritamski unos naloga: kolokaciju, držanje datoteka na poslužitelju u neposrednoj blizini ili vrlo brz izravan elektronički pristup

b) sustavno pokretanje postupka davanja, davanje, usmjeravanje ili izvršavanje naloga bez ljudske intervencije za pojedinačne transakcije ili naloge i

c) velik broj unutardnevnih poruka koje predstavljaju naloge, ponude i otkazivanja

132. trajni medij je svako sredstvo koje klijentu omogućuje pohranjivanje podataka koji su mu osobno upućeni tako da mu budu dostupni za buduću uporabu tijekom razdoblja koje je prikladno s obzirom na svrhu tih podataka i koje omogućuje neizmijenjenu reprodukciju pohranjenih podataka

133. transakcija financiranja vrijednosnih papira je transakcija financiranja vrijednosnih papira kako je definirana člankom 3. stavkom 11. Uredbe (EU) br. 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (Tekst značajan za EGP) (SL L 337, 23. 12. 2015.)

134. treća zemlja je država koja nije država članica

135. trgovanje za vlastiti račun je trgovanje koristeći se vlastitim kapitalom iz kojeg proizlaze transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata

136. trgovanje za vlastiti račun uparivanjem naloga je transakcija kod koje se posrednik postavlja između kupca i prodavatelja na način da se tijekom izvršenja transakcije ne izlaže tržišnom riziku, pri čemu se izvršenje za obje strane događa istodobno, a transakcija je zaključena po cijeni pri kojoj posrednik ne ostvaruje ni dobit ni gubitak, osim unaprijed dogovorene provizije ili naknade za transakciju

137. tržišni operater je osoba ili osobe koje vode i/ili upravljaju poslovanjem uređenoga tržišta. Tržišni operater može biti i samo uređeno tržište

138. UCITS fond je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i društava za upravljanje tim fondovima

139. ugovori o energetskim izvedenicama su opcije, budućnosnice, zamjene i svaki drugi ugovor o izvedenicama iz točke 24. podtočke d) podpodtočke dc) ovoga stavka koji se odnosi na ugljen ili naftu, a kojim se trguje na OTP-u i koji se mora fizički namiriti

140. Unija obuhvaća područje Europske unije i Europskog gospodarskog prostora

141. upravljanje portfeljem je upravljanje portfeljima koji uključuju jedan ili više financijskih instrumenata, na individualnoj i diskrecijskoj osnovi, u skladu s ovlaštenjem/nalogom klijenta

142. upravljačko tijelo je tijelo ili tijela investicijskog društva, tržišnog operatera ili društva za pružanje usluga dostave podataka imenovano u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje trgovačkih društava, a koje raspolaže ovlastima za utvrđivanje strategije, ciljeva i općeg smjera poslovanja subjekta te koje nadgleda i nadzire donošenje odluka uprave, uključujući osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem subjekta. Upravljačko tijelo u smislu ovoga Zakona obuhvaća upravu i nadzorni odbor, ako nije drugačije određeno

143. Uredba (EU) br. 1095/2010 je Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ

144. uređeno tržište je multilateralni sustav koji u sustavu i prema unaprijed poznatim i nediskrecijskim pravilima spaja ili omogućuje spajanje ponuda za kupnju i ponuda za prodaju financijskih instrumenata trećih strana tako da nastaje ugovor s financijskim instrumentima uvrštenim u trgovanje po pravilima toga sustava i/ili u samom sustavu, pod uvjetom da uređeno tržište i/ili tržišni operater koji ga vodi ili njime upravlja ima odobrenje za rad i redovito posluje u skladu s odredbama dijela drugoga glave II. ovoga Zakona

145. uska povezanost je situacija u kojoj su dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba povezane na bilo koji od sljedećih načina:

a) sudjelujući udio u obliku vlasništva, izravnog ili putem kontrole, nad 20 % ili više glasačkih prava ili kapitala društva

b) kontrola, što znači odnos između matičnog društva i društva kćeri kako je definiran u smislu zakona kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja ili sličan odnos između fizičke ili pravne osobe i društva, društva kćeri drugog društva kćeri koje se također smatra društvom kćeri matičnog društva koje je na čelu tih društava

c) činjenica da su obje ili sve osobe stalno povezane s istom trećom osobom odnosom kontrole

146. valutni rizik je rizik gubitka koji proizlazi iz promjene tečaja valuta

147. vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika je vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika kako je definirana člankom 4. stavkom 1. točkom 98. Uredbe (EU) br. 575/2013

148. veleprodajni energetski proizvod je veleprodajni energetski proizvod kako je definiran u članku 2. točki 4. Uredbe (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2011. o cjelovitosti i transparentnosti veleprodajnog tržišta energije

149. vezani zastupnik je fizička ili pravna osoba koja pod punom i bezuvjetnom odgovornošću samo jednog investicijskog društva za čiji račun nastupa obavlja poslove vezanog zastupnika propisane ovim Zakonom

150. Vijeće za financijsku stabilnost je vijeće za financijsku stabilnost kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje, način rada i nadležnost Vijeća za financijsku stabilnost

151. više rukovodstvo su fizičke osobe koje obavljaju izvršne funkcije u investicijskom društvu, tržišnom operateru ili pružatelju usluga dostave podataka, koje su zadužene i upravljačkom tijelu odgovorne za svakodnevno upravljanje društvom, uključujući provedbu politika koje se odnose na distribuciju proizvoda i usluga klijentima od strane društva ili osoba koje djeluju za račun društva

152. zbirni računi koji se koriste za poravnanje transakcija su zbirni računi u smislu Uredbe (EU) br. 648/2012

153. značajni tržišni operater je onaj kojeg Agencija svojim rješenjem proglasi značajnim s obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i prirodu, opseg i složenost poslovanja

154. značajno investicijsko društvo je:

a) investicijsko društvo koje kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:

aa) prosječni iznos imovine na kraju prethodne tri poslovne godine iskazan u revidiranim financijskim izvještajima prelazi iznos od 200.000.000,00 kuna i

ab) prosječni ukupni prihodi za prethodne tri poslovne godine iskazani u revidiranim financijskim izvještajima prelaze iznos od 50.000.000,00 kuna odnosno

b) ono koje Agencija svojim rješenjem proglasi značajnim s obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i prirodu, opseg i složenost poslovanja.

 

DIO DRUGI   TRŽIŠTA FINANCIJSKIH INSTRUMENATA

GLAVA I.   ODOBRENJE ZA RAD I UVJETI ZA OBAVLJANJE INVESTICIJSKIH USLUGA I AKTIVNOSTI

POGLAVLJE I.   UVJETI I POSTUPCI ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA RAD

ODJELJAK 1.   Područje primjene

Izuzeća

Članak 4.

(1) Odredbe ovoga Zakona o odobrenju za rad i uvjetima za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti ne primjenjuju se na:

1. društvo za osiguranje ili društvo koje se bavi reosiguranjem i retrocesijom prema propisima koji uređuju poslovanje tih društava, kada obavlja djelatnosti u skladu s tim propisima

2. osobu koja investicijske usluge pruža isključivo svom matičnom društvu, svom društvu kćeri ili drugim društvima kćeri svoga matičnog društva

3. osobu koja investicijske usluge obavlja povremeno u sklopu obavljanja svoje profesionalne djelatnosti ako je obavljanje te djelatnosti propisano zakonom, drugim propisom ili etičkim kodeksom koji ne isključuje mogućnost obavljanja takve usluge, ako su ispunjeni uvjeti propisani člankom 4. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565

4. osobu koja za vlastiti račun trguje financijskim instrumentima koji nisu robne izvedenice ili emisijske jedinice ili izvedenice na emisijske jedinice i koja ne obavlja niti jednu drugu investicijsku uslugu ili aktivnost u odnosu na financijske instrumente koji nisu robne izvedenice ili emisijske jedinice ili izvedenice na emisijske jedinice osim ako ta osoba:

a) djeluje kao održavatelj tržišta

b) djeluje kao član ili sudionik uređenog tržišta ili MTP-a s jedne strane ili kao osoba s izravnim elektroničkim pristupom mjestu trgovanja, s druge strane, osim ako je riječ o nefinancijskom subjektu koji na mjestu trgovanja izvršava transakcije koje su objektivno mjerljive u pogledu smanjenja rizika izravno povezanih s njegovim poslovnim aktivnostima ili aktivnostima vlastitog financiranja tog nefinancijskog subjekta ili njegove grupe

c) primjenjuje tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja ili

d) trguje za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata

Osoba koja je izuzeta u skladu s točkama 1., 10. i 11. ovoga stavka ne mora ispunjavati uvjete iz ove točke kako bi bile izuzete u smislu ove točke.

e) te osobe na godišnjoj razini izvještavaju Agenciju o tome da se koriste izuzećem iz ove točke na način i u rokovima propisanima pravilnikom Agencije iz stavka 6. ovoga članka.

5. operatera koji ima obvezu usklađivanja s propisima koji uređuju trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova i koji, kada trguje emisijskim jedinicama, ne izvršava naloge klijenata i koji ne obavlja niti jednu investicijsku uslugu ili aktivnost osim trgovanja za vlastiti račun, pod uvjetom da ne koristi tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja

6. osobu koja obavlja investicijske usluge koje se sastoje isključivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika u ulaganju u financijske instrumente društva u kojemu su zaposleni

7. osobu koja obavlja investicijske usluge koje se sastoje isključivo od upravljanja programima sudjelovanja zaposlenika u ulaganju i investicijskih usluga isključivo za matična društva ili za druga ovisna društva matičnih društava

8. članice Europskog sustava središnjih banaka i druga nacionalna tijela koja obavljaju slične funkcije u Europskoj uniji, te druga javna tijela zadužena za upravljanje ili posredovanje pri upravljanju javnim dugom u Europskoj uniji i međunarodne financijske institucije koje su osnovale dvije ili više država članica a koje imaju svrhu mobiliziranja sredstava financiranja i pružanja financijske pomoći svojim članicama koji se nalaze u ozbiljnim financijskim problemima ili im oni prijete

9. subjekt za zajednička ulaganja i mirovinski fond, njihova depozitara, društvo za upravljanje i osobu koja njime upravlja

10. osobu koja za vlastiti račun, uključujući i u slučaju da djeluje kao održavatelj tržišta, trguje robnim izvedenicama, emisijskim jedinicama ili izvedenicama na emisijske jedinice, osim ako trguje za vlastiti račun izvršavajući naloge klijenata, te osobu koja klijentima ili dobavljačima iz svoje redovite djelatnosti pruža investicijske usluge u odnosu na robne izvedenice, emisijske jedinice ili izvedenice na emisijske jedinice, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti detaljnije propisani Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/592 оd 1. prosinca 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za kriterije za utvrđivanje kada se aktivnost treba smatrati pomoćnom uz redovnu djelatnost (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/592):

a) svako trgovanje zasebno i na zbirnoj osnovi predstavlja pomoćnu aktivnost redovnoj djelatnosti osobe na razini grupe, a redovna djelatnost te osobe nije obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u smislu ovoga Zakona, bankovne aktivnosti u smislu zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija ili održavanje tržišta u odnosu na robne izvedenice

b) ne koristi tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja i

c) te osobe na godišnjoj razini izvještavaju Agenciju o tome da se koriste izuzećem iz ove točke na način i u rokovima propisanima pravilnikom Agencije iz stavka 6. ovoga članka

11. osobu koja investicijski savjet pruži tijekom obavljanja druge profesionalne djelatnosti koja nije propisana ovim Zakonom, pod uvjetom da se investicijski savjet posebno ne naplaćuje

12. operatera sustava prijenosa kao što je definirano propisima koji uređuju trgovanje energijom kada izvršavaju svoje zadaće prema tim propisima ili prema Uredbi (EZ) br. 714/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mreži za prekograničnu razmjenu električne energije i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1228/2003 (Tekst značajan za EGP) (SL L 211, 14. 8. 2009.) ili prema Uredbi (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o uvjetima za pristup mrežama za transport prirodnog plina i stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 1775/2005 (Tekst značajan za EGP) (SL L 211, 14. 8. 2009.) ili prema mrežnim kodeksima ili smjernicama koje su usvojene u skladu s tim uredbama, sve osobe koje djeluju kao operateri u njihovo ime koje izvršavaju svoju zadaću u okviru tih pravnih akata ili mrežnih kodeksa ili smjernica usvojenih u skladu s tim uredbama, i bilo koji operater ili upravitelj mehanizma za energetsku ravnotežu ili transportne mreže ili sustava koji održava ravnotežu između isporuke i korištenja energije pri izvršavanju tih zadaća. Ova se iznimka primjenjuje samo na osobe koje sudjeluju u aktivnostima iz ove točke samo u slučaju kada obavljaju investicijske aktivnosti ili pružaju investicijske usluge u vezi s robnim izvedenicama kako bi obavljale te aktivnosti. Ova se iznimka ne primjenjuje na djelovanje ili poslovanje sekundarnog tržišta, uključujući platformu za sekundarno trgovanje pravima financijskog prijenosa

13. središnji depozitorij, osim kako je propisano člankom 73. Uredbe (EU) br. 909/2014.

(2) Prava o obavljanju investicijskih usluga i aktivnosti propisana ovim Zakonom, ne primjenjuju se za pružanje usluga u svojstvu druge ugovorne strane, u transakcijama javnih tijela koja upravljaju javnim dugom ili članice Europskog sustava središnjih banaka koje obavljaju dužnosti utvrđene Ugovorom o osnivanju Europske zajednice i Protokolu broj 4. uz Statut Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke ili obavljaju slične funkcije prema propisima država članica.

(3) U svrhu dokazivanja opravdanosti korištenja izuzeća iz ovoga članka, osobe iz stavka 1. točke 4. ovoga članka dužne su na zahtjev Agencije dostaviti, ako je primjenjivo:

1. potvrdu uređenog tržišta ili MTP-a na kojem sklapaju transakcije da ne obavljaju aktivnosti održavatelja tržišta

2. potvrdu investicijskog društva posredstvom kojeg sklapaju transakcije da ne koriste izravni elektronički pristup mjestu trgovanja

3. potvrdu investicijskog društva posredstvom kojeg sklapaju transakcije da ne koriste tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja.

(4) Osobe iz stavka 1. točke 10. ovoga članka dužne su u sklopu godišnje obavijesti Agenciji dostaviti i potvrdu uređenog tržišta ili MTP-a na kojem sklapaju transakcije odnosno investicijskog društva posredstvom kojeg sklapaju transakcije da ne koriste tehniku visokofrekventnog algoritamskog trgovanja.

(5) Osobe iz stavka 1. točke 10. ovoga članka dužne su na zahtjev Agencije dostaviti opis razloga iz kojih smatraju da aktivnosti koje obavljaju predstavljaju pomoćnu aktivnost redovnoj djelatnosti te osobe na razini grupe, kao i relevantnu popratnu dokumentaciju.

(6) Agencija donosi pravilnik kojim se propisuje način, format i rokovi za izvještavanje Agencije o korištenju izuzeća iz stavka 1. točaka 4. i 10. ovoga članka, kao i minimalni sadržaj takve obavijesti.

Investicijske usluge i aktivnosti i pomoćne usluge

Članak 5.

(1) Investicijske usluge i aktivnosti u smislu ovoga Zakona su sljedeće usluge i aktivnosti koje se odnose na financijske instrumente:

1. zaprimanje i prijenos naloga u vezi s jednim ili više financijskih instrumenata

2. izvršavanje naloga za račun klijenta

3. trgovanje za vlastiti račun

4. upravljanje portfeljem

5. investicijsko savjetovanje

6. pokroviteljstvo i/ili usluge provedbe ponude financijskih instrumenata uz obvezu otkupa

7. usluge provedbe ponude odnosno prodaje financijskih instrumenata bez obveze otkupa

8. upravljanje MTP-om i

9. upravljanje OTP-om.

(2) Pomoćne usluge u smislu ovoga Zakona su:

1. pohrana i administriranje financijskih instrumenata za račun klijenata, uključujući i poslove skrbništva i sa skrbništvom povezane usluge, kao što su upravljanje novčanim sredstvima ili instrumentima osiguranja, isključujući uslugu središnjeg vođenja računa u smislu točke 2. Odjeljka A Priloga Uredbe (EU) br. 909/2014

2. odobravanje kredita ili zajma ulagatelju kako bi mu se omogućilo zaključenje transakcije s jednim ili više financijskih instrumenata, ako je u transakciju uključeno društvo koje odobrava zajam ili kredit

3. savjetovanje o strukturi kapitala, poslovnim strategijama i povezanim pitanjima, te savjetovanje i usluge povezane sa spajanjima i stjecanjima

4. usluge deviznog poslovanja kada su povezane s obavljanjem investicijskih usluga

5. investicijsko istraživanje i financijska analiza, te drugi oblici općih preporuka koje se odnose na transakcije s financijskim instrumentima

6. usluge vezane uz usluge pokroviteljstva i

7. usluge koje po svojoj naravi odgovaraju uslugama iz stavka 1. i stavka 2. točaka 1. do 6. ovoga članka, vezane za temeljnu imovinu izvedenica iz članka 3. točke 24. podtočke d. podpodtočaka db), dc), dd) i dg) ovoga Zakona kada su povezane s pružanjem investicijskih ili pomoćnih usluga.

(3) U smislu ovoga Zakona, primanje zahtjeva za kupnju, otkup ili prijenos udjela u subjektima za zajednička ulaganja i prosljeđivanje istih društvu za upravljanje smatrat će se investicijskom uslugom iz stavka 1. točke 1. ovoga Zakona.

Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti
u Republici Hrvatskoj

Članak 6.

(1) Investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj može obavljati:

1. investicijsko društvo koje je za to dobilo odobrenje u skladu s ovim Zakonom

2. investicijsko društvo iz države članice koje je u skladu s ovim Zakonom ovlašteno putem podružnice ili izravno obavljati investicijske usluge i aktivnosti u Republici Hrvatskoj

3. podružnica društva iz treće zemlje koja je za te usluge ili aktivnosti dobila odobrenje za rad u skladu s ovim Zakonom ili u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija ili je za to ovlaštena na temelju Uredbe (EU) br. 600/2014

4. kreditna institucija koja je za to dobila odobrenje Hrvatske narodne banke na temelju prethodne suglasnosti Agencije u skladu s ovim Zakonom i

5. kreditna odnosno financijska institucija iz druge države članice koja je u skladu sa zakonom kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija ovlaštena pružati financijske usluge u Republici Hrvatskoj.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka:

1. usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 8. i 9. ovoga Zakona može obavljati i tržišni operater i burza koji su za to dobili odobrenje u skladu s ovim Zakonom

2. usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona može obavljati i društvo za upravljanje koje je za to dobilo odobrenje nadležnog tijela u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje njihovo poslovanje

3. usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 1. i 5. u odnosu na prenosive vrijednosne papire i udjele u subjektima za zajednička ulaganja može obavljati tržišni posrednik koji je za to dobio odobrenje Agencije u skladu s člankom 132. ovoga Zakona.

Područje primjene i primjena odredbi na ostale subjekte

Članak 7.

(1) Na osobu koja primjenjuje izuzeće iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe glave V. ovoga dijela Zakona.

(2) Na osobu koja primjenjuje izuzeće iz članka 4. stavka 1. točaka 1., 5., 9. i 10. ovoga Zakona primjenjuju se odredbe članaka 82. do 85. ovoga Zakona.

(3) Na društvo za upravljanje koje prema članku 6. stavku 2. točka 2. ovoga Zakona pruža investicijske usluge primjenjuje se sljedeće:

1. članci 30., 31. i 36. ovoga Zakona

2. članci 50. do 85. ovoga Zakona

3. članci 86. do 129. ovoga Zakona, u mjeri u kojoj je primjenjivo za investicijske usluge koje obavlja

4. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera

5. odredbe u kojima je primjena na društvo za upravljanje izrijekom propisana i

6. prekršajne odredbe, kada je to posebno propisano.

(4) Na kreditnu instituciju iz članka 6. stavka 1. točke 4. primjenjuje se sljedeće:

1. izuzeće iz stavka 2. članka 4. ovoga Zakona

2. članci 30., 31. i 36. ovoga Zakona

3. izdavanje prethodne suglasnosti iz članka 46. ovoga Zakona

4. članci 50. do 85. ovoga Zakona

5. članci 86. do 129. ovoga Zakona

6. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera

7. odredbe u kojima je primjena na kreditnu instituciju izrijekom propisana i

8. prekršajne odredbe, kada je to posebno propisano.

(5) Na investicijsko društvo i kreditnu instituciju kada prodaje ili klijente savjetuje vezano za strukturirane depozite, u odnosu na strukturirane depozite primjenjuje se sljedeće:

1. obveze iz članka 31. ovoga Zakona

2. obveza sudjelovanja u fondu za zaštitu ulagatelja u skladu s člankom 36. ovoga Zakona

3. članci 54., 57., 58., 60. do 76. ovoga Zakona

4. članci 86. do 120. ovoga Zakona

5. članci 126. do 129. ovoga Zakona

6. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera

7. odredbe u kojima je primjena na strukturirane depozite izrijekom propisana i

8. prekršajne odredbe, kada je to posebno propisano.

(6) Na društvo za upravljanje kada distribuira udjele fondova pod vlastitim upravljanjem primjenjuje se sljedeće:

1. članci 86. do 99. ovoga Zakona

2. odredbe o nadzoru Agencije i izricanju nadzornih mjera i

3. odredbe u kojima je primjena na društvo za upravljanje kada distribuira udjele pod vlastitim upravljanjem izrijekom propisana.

(7) Svaki multilateralni sustav na kojemu se spaja ponuda i potražnja financijskih instrumenata mora poslovati u skladu s odredbama ovoga Zakona koje se odnose na uvjete za upravljanje OTP-om, MTP-om ili uređenim tržištem.

(8) Sva investicijska društva i kreditne institucije koje na organiziran, učestao i sustavan način te u znatnoj mjeri trguju za vlastiti račun kada izvršavaju naloge klijenata izvan uređenog tržišta, MTP-a ili OTP-a dužne su poslovati u skladu s glavom III. Uredbe (EU) br. 600/2014.

(9) Bez obzira na primjenu članaka 23. i 28. Uredbe (EU) br. 600/2014, sve transakcije financijskim instrumentima iz stavka 7. ovoga članka koje nisu zaključene na multilateralnim sustavima ili sistematskim internalizatorima moraju biti usklađene s odgovarajućim odredbama glave II. Uredbe (EU) br. 600/2014.

ODJELJAK 2.   Uvjeti za osnivanje investicijskog društva

Primjena odredbi

Članak 8.

(1) Investicijsko društvo osniva se i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2) Na investicijsko društvo primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, osim ako nije drugačije propisano ovim Zakonom.

(3) Na poslovne udjele i imatelje poslovnih udjela investicijskog društva koje je osnovano i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na dionice i dioničare investicijskog društva.

Inicijalni kapital

Članak 9.

(1) Iznos minimalnog inicijalnog kapitala investicijskog društva ovisi o vrsti i opsegu investicijskih usluga i aktivnosti za koje investicijsko društvo traži odobrenje Agencije, a može obuhvatiti jednu ili više stavki navedenih u članku 26. stavku 1. točkama a) do e) Uredbe (EU) br. 575/2013.

(2) Dionice investicijskog društva moraju biti u cijelosti uplaćene u novcu prije upisa osnivanja ili upisa povećanja inicijalnog kapitala u sudski registar, a dionice koje čine inicijalni kapital ne mogu biti izdane prije uplate punog iznosa za koji se izdaju.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, dionice investicijskog društva ne moraju biti uplaćene u novcu ako se inicijalni kapital povećava:

1. zbog provođenja statusnih promjena u kojima sudjeluje investicijsko društvo koje je za to dobilo prethodno odobrenje Agencije ili

2. pretvaranjem instrumenata kapitala odnosno druge novčane obveze investicijskog društva u inicijalni kapital u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.

(4) Imatelji dionica u investicijskom društvu dužni su pri ostvarivanju svojih prava djelovati u interesu investicijskog društva.

Minimalni inicijalni kapital

Članak 10.

(1) Inicijalni kapital investicijskog društva iznosi najmanje 6.000.000,00 kuna.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka:

1. inicijalni kapital investicijskog društva koje drži novac ili financijske instrumente klijenata i nema odobrenje za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. točke 3. i/ili 6. ovoga Zakona iznosi najmanje 1.000.000,00 kuna

2. inicijalni kapital investicijskog društva koje ne drži novac ili financijske instrumente klijenta i nema odobrenje za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. točke 3. i/ili 6. ovoga Zakona iznosi najmanje 400.000,00 kuna

3. investicijsko društvo koje ne drži novac ili financijske instrumente klijenta, a ima odobrenje isključivo za pružanje usluga iz članka 5. stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga Zakona mora imati:

a) inicijalni kapital u iznosu od najmanje 400.000,00 kuna ili

b) osiguranje od profesionalne odgovornosti u iznosu najmanje 8.000.000,00 kuna za svaki pojedinačni odštetni zahtjev ili ukupno 12.000.000,00 kuna godišnje za sve odštetne zahtjeve ukupno ili

c) kombinaciju inicijalnog kapitala i osiguranja od profesionalne odgovornosti u iznosu koji je jednak pokriću pod točkama 1. ili 2. ovoga stavka.

(3) Investicijsko društvo koje je osim za poslove iz stavka 2. točke 3. ovoga članka ovlašteno i za obavljanje distribucije osiguranja kako je definirano propisima kojima se uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje društava za osiguranje, mora uz te uvjete, za pokriće usluga iz članka 5. stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga Zakona imati raspoloživo:

1. inicijalni kapital u iznosu od najmanje 200.000,00 kuna ili

2. osiguranje od profesionalne odgovornosti u iznosu najmanje 9.750.000,00 kuna za svaki pojedinačni odštetni zahtjev ili ukupno 14.430.000,00 kuna godišnje za sve odštetne zahtjeve ukupno ili

3. kombinaciju inicijalnog kapitala i osiguranja od profesionalne odgovornosti u iznosu koji je jednak pokriću pod točkama 1. ili 2. ovoga stavka.

(4) Iznimno od stavaka 1. do 3. ovoga članka, inicijalni kapital lokalne pravne osobe koja koristi slobodu poslovnog nastana ili slobodu pružanja usluga kako je propisano ovim Zakonom, iznosi najmanje 400.000 kn.

Držanje financijskih instrumenata za vlastiti račun

Članak 11.

(1) Investicijsko društvo iz članka 10. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona koje ima odobrenje za obavljanje investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona može držati financijske instrumente za vlastiti račun samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. takva pozicija nastane isključivo kao posljedica neuspjeha investicijskog društva da uredno izvrši nalog klijenta

2. ukupna tržišna vrijednost takvih pozicija ne premašuje gornju granicu od 15 % inicijalnog kapitala investicijskog društva

3. investicijsko društvo ispunjava zahtjeve propisane u člancima od 92. do 95. ovoga Zakona i dijelom četvrtim Uredbe (EU) br. 575/2013

4. takve su pozicije slučajne i privremene prirode te strogo ograničene na vrijeme potrebno za izvršenje transakcije.

(2) Ulaganje kapitala investicijskog društva radi stjecanja i držanja financijskih instrumenata kojima se aktivno ne trguje, ne smatra se trgovanjem za vlastiti račun u smislu članka 10. ovoga Zakona i ovoga članka.

Suglasnosti za stjecanje kvalificiranog udjela

Članak 12.

(1) Svaka fizička ili pravna osoba, grupa povezanih osoba ili osobe koje zajednički djeluju (namjeravani stjecatelj), koje namjeravaju izravno ili posredno steći ili povećati udjel u investicijskom društvu, što bi rezultiralo time da visina udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima dosegne ili premaši 20 %, 30 % ili 50 % ili da investicijsko društvo postane društvo kći te osobe (namjeravano stjecanje), dužna je Agenciji podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati podatke o visini udjela koji se namjerava steći i svu dokumentaciju propisanu pravilnikom Agencije iz članka 17. stavka 4. ovoga Zakona.

(3) Ako je Agencija zaprimila dva ili više zahtjeva za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela u istom investicijskom društvu, odnosit će se prema svim namjeravanim stjecateljima ravnopravno.

Izvještavanje Agencije

Članak 13.

(1) Svaka fizička ili pravna osoba koja namjerava izravno ili posredno otpustiti kvalificirani udjel u investicijskom društvu dužna je o tome prethodno izvijestiti Agenciju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.

(2) Svaka fizička ili pravna osoba koja namjerava svoj udjel u investicijskom društvu smanjiti na način da se udio u kapitalu ili glasačkim pravima te osobe smanji ispod granice od 20 %, 30 % ili 50 % ili da investicijsko društvo prestaje biti društvo kći te osobe dužna je o tome prethodno izvijestiti Agenciju pisanim putem, navodeći visinu udjela koji namjerava otpustiti.

Glasačka prava koja proizlaze iz pružanja investicijskih usluga

Članak 14.

Kod odlučivanja o zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona i pri procjeni visine kvalificiranog udjela neće se uzeti u obzir glasačka prava ili dionice koje investicijsko društvo ili kreditna institucija drže kao rezultat pružanja investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona, pod uvjetom da se ta prava ne koriste za ostvarivanja utjecaja na upravljanje te da se navedene dionice ne drže dulje od godine dana od dana stjecanja.

Postupak savjetovanja s drugim nadležnim tijelima

Članak 15.

(1) Agencija će se prije donošenja odluke o suglasnosti savjetovati s drugim nadležnim tijelom ako je namjeravani stjecatelj:

1. kreditna institucija, društvo za životno osiguranje, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo

2. matično društvo kreditne institucije, društva za životno osiguranje, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, investicijskog društva ili društva za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo ili

3. fizička ili pravna osoba koja kontrolira kreditnu instituciju, društvo za životno osiguranje, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo ili društvo za upravljanje kojem je odobrenje za rad izdano u drugoj državi članici ili je za stjecatelja nadležno drugo nadzorno tijelo.

(2) Agencija od drugog nadležnog tijela može zatražiti sve podatke relevantne za donošenje odluke o suglasnosti za namjeravano stjecanje. Drugo nadležno tijelo dužno je Agenciji dostaviti i druge podatke kojima raspolaže, a nužni su za donošenje odluke o suglasnosti za namjeravano stjecanje.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će u obrazloženju odluke o suglasnosti za namjeravano stjecanje navesti mišljenje drugog nadležnog tijela.

Izvještavanje Agencije

Članak 16.

(1) Ako investicijsko društvo sazna za stjecanje ili otpuštanje udjela koji će izazvati prelazak ili smanjenje ispod 20 %, 30 % ili 50 %, dužno je o tome bez odgode izvijestiti Agenciju.

(2) Investicijsko društvo dužno je jednom godišnje Agenciji dostaviti popis imena svih dioničara, kao i imatelja kvalificiranih udjela s veličinom pojedinih udjela, sa stanjem na dan 1. siječnja tekuće godine, najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.

Podaci potrebni za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje

Članak 17.

(1) Za potrebe odlučivanja o izdavanju suglasnosti podnositelj zahtjeva dužan je dostaviti Agenciji podatke propisane Uredbom Komisije kojom se uređuje popis informacija koje je namjeravani stjecatelj dužan dostaviti prilikom stjecanja kvalificiranog udjela i pravilnikom iz stavka 4. ovoga članka.

(2) Agencija će u postupku odlučivanja voditi računa da je opseg podataka potrebnih za odlučivanje o zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona razmjeran i prilagođen prirodi namjeravanog stjecatelja i namjeravanog stjecanja.

(3) Agencija u postupku odlučivanja neće tražiti niti procjenjivati podatke koji nisu važni za bonitetnu ocjenu namjeravanog stjecatelja odnosno namjeravanog stjecanja.

(4) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje opseg potrebnih podataka iz stavka 1. ovoga članka i detaljniji popis dokumentacije koji se prilaže zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona.

Postupak odlučivanja o suglasnosti

Članak 18.

(1) Agencija će bez odgađanja, a najkasnije u roku od dva radna dana od primitka urednog zahtjeva iz članka 12. ovoga Zakona, kao i nakon mogućeg naknadnog primanja informacija iz članaka 12. ovoga Zakona podnositelju izdati pisanu potvrdu o zaprimanju zahtjeva.

(2) Urednim zahtjevom iz stavka 1. ovoga članka smatra se zahtjev kojem je priložena dokumentacija iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona, te ako Agencija zatraži dodatnu dokumentaciju, dokumentacija iz članka 17. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Agencija će postupak odlučivanja o suglasnosti provesti u roku od 60 radnih dana od dana kada je namjeravani stjecatelj zaprimio potvrdu iz stavka 1. ovoga članka (razdoblje procjene).

(4) Pisana potvrda iz stavka 1. ovoga članka sadrži i naznaku datuma isteka razdoblja procjene.

Dopuna zahtjeva

Članak 19.

(1) Agencija može od podnositelja zahtjeva pisanim putem prema potrebi, a najkasnije pedeseti radni dan razdoblja procjene, zatražiti dodatne podatke potrebne za procjenu, uz detaljno navođenje potrebnih podataka.

(2) Razdoblje procjene se prekida od dana kada podnositelj zahtjeva zaprimi zahtjev Agencije iz stavka 1. ovoga članka do dana zaprimanja odgovora od podnositelja zahtjeva, pri čemu prekid može trajati najdulje 20 radnih dana.

(3) Daljnji zahtjevi Agencije za nadopunom ili pojašnjenjem podataka ne prekidaju razdoblje procjene.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, razdoblje procjene može se prekinuti najviše do 30 radnih dana ako je podnositelj zahtjeva:

1. fizička ili pravna osoba sa sjedištem ili prebivalištem u trećoj zemlji ili čije je poslovanje uređeno zakonodavstvom treće zemlje

2. fizička ili pravna osoba koja ne podliježe nadzoru po propisima Europske unije koji uređuju poslovanje investicijskih društava ili propisima koji uređuju osnivanje i rad otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom i njihovih društava za upravljanje, alternativnih investicijskih fondova i njihovih društava za upravljanje, društava za osiguranje, društva za reosiguranje i kreditnih institucija.

Rokovi za odlučivanje o suglasnosti

Članak 20.

(1) Agencija o zahtjevu iz članka 12. ovoga Zakona odlučuje rješenjem.

(2) Agencija je dužna rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijeti unutar razdoblja procjene i o istome obavijestiti namjeravanog stjecatelja u roku od dva dana, ne prelazeći razdoblje procjene.

(3) Ako Agencija unutar razdoblja procjene ne odbije zahtjev za izdavanje suglasnosti smatrat će se da je stjecanje odobreno.

(4) U rješenju kojim se izdaje suglasnost za namjeravano stjecanje može se odrediti krajnji rok do kojeg se namjeravano stjecanje mora provesti. Taj rok Agencija na zahtjev namjeravanog stjecatelja iz opravdanih razloga može produljiti.

Odlučivanje o suglasnosti za namjeravano stjecanje

Članak 21.

(1) Pri odlučivanju o izdavanju suglasnosti za namjeravano stjecanje, u svrhu provjere hoće li se investicijskim društvom upravljati pažnjom dobrog stručnjaka, a s obzirom na vjerojatni utjecaj namjeravanog stjecatelja na investicijsko društvo, procjenjuje se primjerenost namjeravanog stjecatelja i financijska stabilnost namjeravanog stjecanja prema sljedećim kriterijima:

1. ugledu namjeravanog stjecatelja

2. ugledu, stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvu osoba koje stjecatelj namjerava predložiti kao članove uprave ili nadzornog odbora investicijskog društva

3. financijskoj stabilnosti namjeravanog stjecatelja, posebno u odnosu na poslovanje investicijskog društva u kojemu se stjecanje predlaže

4. mogućnostima investicijskog društva da se pridržava odnosno nastavi pridržavati odredbi ovoga Zakona, drugih relevantnih propisa a posebno Uredbe (EU) br. 575/2013, propisa kojima se uređuje poslovanje financijskih konglomerata te, ako je to primjenjivo, ostalih propisa Europske unije, a posebno prema tome ima li grupa čijim će članom postati investicijsko društvo strukturu koja omogućava učinkovito provođenje nadzora, djelotvornu razmjenu podataka između nadležnih nadzornih tijela i određivanje podjele odgovornosti među nadležnim tijelima

5. prema tome postoje li opravdani razlozi za sumnju, u skladu s propisima o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, da se u vezi s namjeravanim stjecanjem provodi ili pokušava provesti pranje novca ili financiranje terorizma ili da namjeravano stjecanje može povećati rizik od provođenja pranja novca ili financiranja terorizma i

6. je li namjeravani stjecatelj suradnik osobe osuđene za kazneno djelo koje se goni po službenoj dužnosti.

(2) U postupku odlučivanja Agencija neće postavljati prethodne uvjete u vezi s visinom udjela koje stjecatelj namjerava steći niti će se zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje procjenjivati s osnova gospodarskih potreba tržišta.

(3) Agencija je ovlaštena podatke o pravomoćnoj osuđivanosti suradnika namjeravanog stjecatelja kvalificiranog udjela za kaznena djela u Republici Hrvatskoj pribaviti od ministarstva nadležnog za pravosuđe ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

Razlog za odbijanje zahtjeva za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje

Članak 22.

Agencija će zahtjev za izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje odbiti rješenjem ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za to na temelju kriterija propisanih člankom 21. stavkom 1. ovoga Zakona ili ako na temelju dostavljenih podataka nije moguće utvrditi da su ti kriteriji ispunjeni.

Pravne posljedice stjecanja bez odobrenja i ukidanje suglasnosti za namjeravano stjecanje

Članak 23.

(1) Ako osoba stekne udio u investicijskom društvu bez suglasnosti Agencije, Agencija će joj rješenjem naložiti da proda dionice ili poslovne udjele koje je stekla bez suglasnosti te da dostavi dokaz o prodaji i, ako je poznato, podatke o kupcu.

(2) Agencija će rješenjem iz stavka 1. ovoga članka odrediti rok za prodaju, koji ne može biti kraći od tri mjeseca niti duži od devet mjeseci.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se osobama iz stavka 1. ovoga članka, investicijskom društvu, nadležnom trgovačkom sudu i središnjem depozitoriju.

(4) Od trenutka izvršnosti rješenja iz stavka 1. ovoga članka, stjecatelj ne može ostvarivati prava niti iz jedne dionice za koju je naložena prodaja, a kvorum za valjano odlučivanje i potrebna većina za donošenje odluka glavne skupštine računaju se u odnosu na inicijalni kapital umanjen za iznos dionica na temelju kojih stjecatelj ne može ostvarivati pravo glasa.

(5) Investicijsko društvo dužno je:

1. osigurati da stjecatelj iz stavka 1. ovoga članka ne ostvaruje nikakva prava niti iz jedne dionice za koju je naložena prodaja i

2. od primitka rješenja iz stavka 1. ovoga članka do isteka roka određenog u skladu sa stavkom 3. ovoga članka jednom mjesečno izvještavati Agenciju o svim promjenama imatelja udjela.

(6) U izreci rješenja iz stavka 1. ovoga članka Agencija će navesti i:

1. da će se izreka javno objaviti i

2. da stjecatelj ne može ostvarivati prava niti iz jedne dionice ili poslovnog udjela za koji je naložena prodaja.

Ukidanje suglasnosti za namjeravano stjecanje

Članak 24.

(1) Agencija rješenjem može ukinuti zakonito rješenje kojim je izdana suglasnost za namjeravano stjecanje:

1. ako je stjecatelj suglasnost dobio na osnovi neistinitih ili netočnih podataka

2. ako stjecatelj krši obveze propisane ovim Zakonom vezano za nadzor na konsolidiranoj osnovi odnosno ako ne postupi u skladu s rješenjem Agencije ili drugog tijela nadležnog za nadzor na konsolidiranoj osnovi kojim se nalaže uklanjanje određenih nedostataka

3. ako nakon izdavanja suglasnosti nastupe okolnosti koje bi, da su postojale u vrijeme odlučivanja, bile razlog za odbijanje zahtjeva iz članka 22. ovoga Zakona ili

4. ako se stjecatelj koristi svojim utjecajem protivno dobrom i razboritom upravljanju investicijskim društvom ili ne postupa s pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

(2) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je izdana suglasnost za namjeravano stjecanje ako namjeravani stjecatelj u roku određenom prema članku 20. stavku 3. ovoga Zakona:

1. u cijelosti, ako ne stekne dionice ili poslovne udjele u investicijskom društvu na temelju kojih bi dosegnuo najmanje 10 % udjela u kapitalu ili glasačkim pravima ili

2. djelomično, ako stekne dionice ili poslovne udjele u investicijskom društvu koji čine najmanje 10 % udjela u kapitalu ili glasačkim pravima, ali manje od udjela za koji je izdana suglasnost, u preostalom dijelu za koji je dobio suglasnost.

(3) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida suglasnost za namjeravano stjecanje, suglasnost je ukinuta danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida suglasnost za namjeravano stjecanje.

Privremena zabrana ostvarivanja prava glasa

Članak 25.

(1) Agencija može imatelju kvalificiranog udjela rješenjem privremeno zabraniti ostvarivanje prava glasa iz udjela ako postoji mogućnost da se netko koristi svojim utjecajem tako da to bude protivno obvezi dobrog i razboritog upravljanja investicijskim društvom ili da neće postupati pozornošću urednog i savjesnog gospodarstvenika.

(2) Privremena zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne može trajati dulje od 12 mjeseci.

(3) Na privremenu zabranu iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 23. stavka 4. i stavka 5. točke 1. ovoga Zakona.

Uprava i nadzorni odbor investicijskog društva

Članak 26.

(1) Investicijsko društvo mora imati upravu, a značajno investicijsko društvo mora imati upravu i nadzorni odbor.

(2) Na upravu i nadzorni odbor investicijskog društva osim odredbi ovoga Zakona primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava.

(3) Uprava investicijskog društva mora skupno raspolagati stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno vođenje poslova investicijskog društva, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika investicijskog društva.

(4) Nadzorni odbor značajnog investicijskog društva mora skupno raspolagati stručnim znanjima, sposobnostima i iskustvom potrebnim za samostalno i neovisno nadziranje poslova investicijskog društva, a posebno za razumijevanje poslova i značajnih rizika investicijskog društva.

(5) Investicijsko društvo dužno je bez odgađanja, a najkasnije u roku od tri radna dana, Agenciju izvijestiti o prestanku mandata pojedinog člana uprave ili nadzornog odbora te navesti razloge za prestanak mandata.

(6) Kada investicijsko društvo ima upravni odbor u smislu zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, odredbe ovoga Zakona koje se odnose na članove uprave odnosno nadzornog odbora primjenjuju se na odgovarajući način na izvršne direktore odnosno članove upravnog odbora investicijskog društva.

Uprava investicijskog društva

Članak 27.

(1) Uprava investicijskog društva mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju investicijsko društvo. Jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uprava investicijskog društva iz članka 10. stavka 2. točke 3. te stavaka 3. i 4. ovoga Zakona, može imati samo jednog člana, ako dokaže da ima propisane i implementirane dodatne mjere i postupke kojima se pri donošenju odluka osigurava dobro i razborito upravljanje investicijskim društvom i uzimaju u obzir interesi klijenata i integritet tržišta.

(3) Najmanje jedan član uprave mora obavljati poslove upravljanja investicijskim društvom u punom radnom vremenu.

(4) Ako osnivačkim aktom investicijskog društva nije drukčije određeno, članovi uprave vode poslove i zastupaju investicijsko društvo zajedno.

(5) Uprava je dužna voditi poslove investicijskog društva s područja Republike Hrvatske.

(6) Uprava investicijskog društva može ovlastiti prokurista za zastupanje investicijskog društva odnosno sklapanje ugovora i poduzimanje pravnih radnji u ime i za račun investicijskog društva koje proizlaze iz usluga i aktivnosti za koje je investicijsko društvo dobilo odobrenje za rad, ali samo zajedno s barem jednim članom uprave investicijskog društva.

(7) Uprava investicijskog društva dužna je pri upisu prokurista u sudski registar upisati i ograničenje prokure.

(8) Uvjete koje treba ispunjavati osoba kojoj se daje prokura, vrsta i način davanja prokure, opseg ovlasti iz prokure, uključujući i ograničenja u poduzimanju određenih radnji od strane prokurista, utvrđuje se osnivačkim aktom investicijskog društva.

(9) Najmanje jedan član uprave mora poznavati hrvatski jezik tečno u govoru i pismu da bi mogao obavljati tu funkciju.

Uvjeti za članstvo u upravi investicijskog društva

Članak 28.

(1) Član uprave investicijskog društva može biti osoba koja u svakom trenutku dok obavlja tu dužnost:

1. ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava

2. ima dobar ugled

3. ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova investicijskog društva

4. nije u sukobu interesa u odnosu na investicijsko društvo, članove nadzornog odbora ako ih ima, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo investicijskog društva

5. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave investicijskog društva

6. može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju dužnosti iz svoje nadležnosti u investicijskom društvu i

7. nije suradnik osobe osuđene za kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti.

(2) Uprava investicijskog društva odnosno nadzorni odbor značajnog investicijskog društva dužno je donijeti i primjenjivati primjerenu politiku za izbor i procjenu ispunjenja uvjeta za članove uprave investicijskog društva. Ta politika mora kao jedan od kriterija za odabir članova uprave postaviti širok raspon kvaliteta i kompetencija, kao i promicanje raznolikosti uprave.

(3) Član upravljačkog tijela značajnog investicijskog društva ne smije istodobno obavljati više od jedne od sljedećih kombinacija funkcija:

1. istodobno biti član uprave odnosno izvršni direktor u jednom i član nadzornog odbora odnosno neizvršni direktor u najviše dva trgovačka društva ili

2. istodobno biti član nadzornog odbora odnosno neizvršni direktor u najviše četiri trgovačka društva, uključujući investicijsko društvo.

(4) Agencija je ovlaštena podatke o pravomoćnoj osuđivanosti suradnika osobe za koje je podnesen zahtjev u skladu s člankom 29. ovoga Zakona, za kaznena djela u Republici Hrvatskoj pribaviti od ministarstva nadležnog za pravosuđe ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(5) Ograničenje iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se na one osobe koje u nadzornom odboru odnosno kao neizvršni direktori zastupaju Republiku Hrvatsku.

(6) Sljedeće pozicije računaju se kao jedna pozicija za potrebe stavka 3. ovoga članka:

1. član uprave odnosno izvršni direktor ili član nadzornog odbora odnosno neizvršni direktor unutar iste grupe

2. član uprave odnosno izvršni direktor ili član nadzornog odbora odnosno neizvršni direktor u institucijama koje su članovi istog sustava zaštite, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013 ili društvima (uključujući nefinancijske subjekte) u kojima značajno investicijsko društvo ima kvalificirani udio.

(7) Pozicije u organizacijama koje nemaju pretežno komercijalne ciljeve ne uzimaju se u obzir za potrebe stavka 3. ovoga članka.

(8) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, član uprave značajnog investicijskog društva može zadržati jednu dodatnu poziciju člana nadzornog odbora odnosno neizvršnog direktora, za što je potrebno ishoditi prethodno odobrenje Agencije u skladu s pravilnikom iz stavka 11. ovoga članka, o čemu Agencija obavještava ESMA-u.

(9) Agencija podatke o pravomoćnoj osuđivanosti za kaznena djela i prekršaje u Republici Hrvatskoj za osobe za koje je podnesen zahtjev u skladu s člankom 29. ovoga Zakona pribavlja iz kaznene odnosno prekršajne evidencije na temelju obrazloženog zahtjeva ili iz Europskog sustava kaznenih evidencija u skladu sa zakonom kojim se uređuju pravne posljedice osude, kaznena evidencija i rehabilitacija.

(10) Ako je to primjereno, Agencija će u svrhu provjere uvjeta iz ovoga članka provjeriti podatke o izrečenim sankcijama u evidencijama europskih nadzornih tijela.

(11) Agencija pravilnikom pobliže uređuje:

1. uvjete iz stavka 1. ovoga članka

2. kriterije za procjenu ispunjavanja uvjeta za izdavanje suglasnosti

3. dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za imenovanje člana uprave

4. sadržaj politike iz stavka 2. ovoga članka i dinamiku procjene ispunjenja uvjeta za članove uprave investicijskog društva

5. pojam dovoljnog vremena koje član uprave posvećuje obavljanju svojih funkcija, s obzirom na pojedinačne okolnosti i prirodu, opseg i složenost investicijskog društva i

6. pojmove odgovarajućih stručnih znanja, sposobnosti i iskustva potrebnog za vođenje poslova investicijskog društva.

Suglasnost za imenovanje

Članak 29.

(1) Članom uprave u investicijskom društvu može biti imenovana samo osoba koja je dobila suglasnost Agencije za imenovanje.

(2) Podnositelj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka je nadzorni odbor odnosno članovi društva za mandat koji ne može biti duži od pet godina.

(3) Smatra se da mandat člana uprave počinje teći od dana imenovanja za člana uprave od strane članova ili nadzornog odbora investicijskog društva.

(4) Agencija može suglasnost iz ovoga članka izdati za mandat kraći od traženog.

(5) Iznimno, ako člana uprave investicijskog društva imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 28. ovoga Zakona.

(6) Investicijsko društvo dužno je osigurati da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agenciji bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.

(7) Investicijsko društvo dužno je osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje, kao i uvijek u situaciji kada investicijsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(8) Podnositelj zahtjeva za izdavanje suglasnosti dužan je prije podnošenja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka u skladu s politikom iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona izvršiti procjenu osobe za čije imenovanje traži suglasnost Agencije.

(9) Podnositelj zahtjeva dužan je zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka priložiti procjenu iz stavka 8. ovoga članka, dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 28. ovoga Zakona te pravilnika iz članka 28. stavka 11. ovoga Zakona te program vođenja investicijskog društva za mandatno razdoblje za koje se traži suglasnost.

(10) U postupku odlučivanja o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave investicijskog društva predstavi program vođenja poslova investicijskog društva za mandatno razdoblje u odnosu na poslove iz njegove nadležnosti.

(11) Osoba za koju je Agencija izdala suglasnost za imenovanje dužna je prije nego što bude imenovana na tu dužnost u drugom investicijskom društvu ponovno dobiti suglasnost Agencije, kao i u slučaju produljenja mandata u istom investicijskom društvu.

(12) Agencija rješenjem odlučuje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka na temelju:

1. procjene i dokumentacije iz stavka 9. ovoga članka

2. programa vođenja poslova iz stavka 9. ovoga članka i

3. ostalih podataka kojima raspolaže.

(13) Agencija će rješenjem odbiti izdavanje suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave ako:

1. utvrdi da kandidat ne ispunjava uvjete iz članka 28. ovoga Zakona i pravilnika iz članka 28. stavka 11. ovoga Zakona

2. podaci iz stavka 12. ovoga članka upućuju na to da predložena osoba za člana uprave nije primjerena za obavljanje te funkcije ili

3. su u zahtjevu navedeni netočni, neistiniti ili podaci koji dovode u zabludu.

Dužnosti i odgovornost uprave

Članak 30.

(1) Osim općih dužnosti i odgovornosti propisanih zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, uprava investicijskog društva ima dužnosti i odgovornosti propisane ovim Zakonom.

(2) Uprava je dužna osigurati da investicijsko društvo posluje u skladu s relevantnim propisima i pravilima struke.

(3) Uprava je dužna osigurati provođenje nadzornih mjera koje je naložila Agencija u skladu sa svojim nadležnostima i ovlastima iz ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa.

(4) Uprava je dužna uspostaviti i primjenjivati djelotvoran i pouzdan sustav upravljanja, što uključuje i raspodjelu dužnosti te sprječavanje sukoba interesa, na način da se promiču integritet tržišta i interesi klijenata investicijskog društva.

(5) Uprava je u skladu s člankom 25. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 dužna procjenjivati i periodički preispitivati učinkovitost politika i postupaka investicijskog društva usvojenih u svrhu usklađenja s relevantnim propisima.

Sustav upravljanja investicijskog društva

Članak 31.

(1) Sustav upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona mora posebice osiguravati odgovornost uprave za definiranje, odobravanje i nadzor:

1. strateških ciljeva društva, strategije upravljanja rizicima i internog upravljanja

2. integriteta računovodstvenog sustava i sustava financijskog izvještavanja, kao i financijske i operativne kontrole i usklađenosti sa zakonom i primjenjivim standardima

3. procesa javne objave i priopćavanja podataka u skladu s odredbama ovoga Zakona

4. ustrojstva društva za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te pomoćnih usluga, uključujući vještine, znanje i stručnost višeg rukovodstva i radnika, resurse, postupke i mehanizme društva za obavljanje usluga i aktivnosti, uzimajući u obzir opseg i složenost svog poslovanja

5. politika koje se odnose na usluge, aktivnosti, proizvode i poslovanje društva, u skladu s tolerancijom na rizik društva i karakteristikama i potrebama klijenata društva, uključujući provođenje primjerenog testiranja otpornosti na stres, prema potrebi

6. politiku primitaka osoba uključenih u pružanje usluga klijentima, čiji je cilj poticanje odgovornog poslovnog ponašanja, korektnog postupanja prema klijentima, kao i izbjegavanje sukoba interesa u odnosu s klijentima.

(2) Uprava investicijskog društva dužna je pratiti i periodički, a najmanje jednom godišnje, procjenjivati učinkovitost sustava upravljanja s obzirom na odgovornosti iz stavka 1. ovoga članka te poduzimati primjerene mjere za ispravljanje uočenih nedostataka.

(3) Investicijsko društvo dužno je javno objaviti na koji se način uskladilo s odredbama o:

1. sustavu upravljanja iz članka 30. stavka 4. ovoga Zakona

2. sastavu, dužnostima i odgovornostima uprave i ako je to primjereno, nadzornog odbora propisanim ovim člankom i člancima 27., 28. i 33. ovoga Zakona

3. obvezi investicijskog društva da osnuje odbor za primitke, odbor za imenovanja i odbor za rizike na način propisan člankom 34. ovoga Zakona i pravilnikom donesenim na temelju članka 34. stavka 9. ovoga Zakona

4. politikama primitaka iz članka 56. ovoga Zakona na način propisan pravilnikom donesenim na temelju članka 56. stavka 4. ovoga Zakona.

(4) Investicijsko društvo dužno je, osim podataka iz stavka 3. ovoga članka objavljivati opće podatke o područjima iz svog poslovanja kako je propisano dijelom VIII. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(5) Smatra se da su podaci iz stavaka 3. i 4. ovoga članka javno objavljeni ako se nalaze i redovito ažuriraju na internetskim stranicama investicijskog društva.

(6) Agencija pravilnikom pobliže uređuje učestalost i rokove javnog objavljivanja podataka iz ovoga članka.

Opomena članu uprave

Članak 32.

(1) Agencija može odgovornoj osobi u upravi investicijskog društva rješenjem izreći pisanu opomenu ako investicijsko društvo ne izvrši naložene mjere na način i u rokovima utvrđenima rješenjem Agencije.

(2) Pisana opomena iz stavka 1. ovoga članka izriče se osobi odgovornoj u vrijeme obveze izvršavanja naloženih mjera, neovisno o tome je li u trenutku izricanja opomene ta osoba i dalje član uprave investicijskog društva.

Ukidanje suglasnosti za imenovanje člana uprave

Članak 33.

(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave:

1. ako član uprave krši odredbe o dužnostima uprave iz zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava čija je posljedica opoziv člana uprave

2. ako član uprave prestane ispunjavati uvjete za člana uprave propisane člankom 28. ovoga Zakona

3. ako je članu uprave izrečena treća opomena iz članka 32. ovoga Zakona unutar razdoblja od pet godina

4. ako je investicijskom društvu uvedena posebna ili sanacijska uprava

5. ako kandidat u roku od šest mjeseci od izdavanja suglasnosti ne bude imenovan ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi

6. ako članu uprave prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, i to s danom prestanka dužnosti ili

7. ako članu uprave istekne ugovor o radu, s danom isteka ugovora.

(2) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave:

1. ako je suglasnost izdana na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koji su bitne za obavljanje funkcije člana uprave

2. ako član uprave nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija na način i u rokovima kako je naložila Agencija svojim mjerama

3. ako utvrdi da je član uprave u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati svoje dužnosti pažnjom dobrog stručnjaka

4. ako član uprave učestalo ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost investicijskog društva s ovim Zakonom ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka odnosno nepravilnosti u poslovanju investicijskog društva.

(3) U slučajevima iz stavka 2. točaka 2. do 4. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave investicijskog društva na rok ne dulji od 12 mjeseci.

(4) Ako Agencija ukine rješenje kojim je izdana suglasnost za imenovanje, nadzorni odbor odnosno članovi društva dužni su bez odgode donijeti odluku o opozivu tog člana uprave te imenovati njegova zamjenika, bez suglasnosti Agencije, na rok od najviše tri mjeseca.

(5) Investicijsko društvo dužno je osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje, kao i uvijek u situaciji kada investicijsko društvo ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(6) Agencija će rješenje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dostaviti bez odgode nadležnom trgovačkom sudu.

(7) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave suglasnost je ukinuta danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave.

(8) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije ograničena rokom.

(9) Suglasnost za imenovanje člana uprave prestaje ako:

1. osoba u roku od šest mjeseci od izdavanja odobrenja ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se odobrenje odnosi, istekom navedenog roka

2. osobi prestane dužnost na koju se odobrenje odnosi, s danom prestanka dužnosti ili

3. osobi prestane radni odnos u investicijskom društvu, s danom prestanka radnog odnosa.

(10) Ako nastupi razlog iz stavka 9. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave investicijskog društva.

Nadzorni odbor i odbori u značajnom investicijskom društvu

Članak 34.

(1) Investicijsko društvo koje je značajno s obzirom na veličinu, unutarnju organizaciju i prirodu, opseg i složenost poslovanja, što svojim rješenjem utvrđuje Agencija, dužno je ustrojiti nadzorni odbor iz članka 26. stavka 4. ovoga Zakona, a unutar njega:

1. odbor za imenovanja

2. odbor za primitke i

3. odbor za rizike.

(2) Članovi nadzornog odbora značajnog investicijskog društva moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova investicijskog društva, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika investicijskog društva.

(3) Svaki član nadzornog odbora dužan je djelovati otvoreno, pošteno i neovisno kako bi mogao učinkovito procjenjivati, nadzirati i pratiti odluke uprave.

(4) Član nadzornog odbora značajnog investicijskog društva može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. koja ima dobar ugled

2. koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti

3. koja nije u sukobu interesa u odnosu na investicijsko društvo, dioničare, članove nadzornog odbora, nositelje ključnih funkcija i više rukovodstvo investicijskog društva

4. koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i

5. koja može biti član nadzornog odbora prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava.

(5) Nadležnosti nadzornog odbora značajnog investicijskog društva, osim onih propisanih zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, su i sljedeće:

1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku investicijskog društva

2. daje suglasnost upravi na strateške ciljeve investicijskog društva

3. daje suglasnost upravi na financijski plan investicijskog društva

4. daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima, uključujući rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okruženja u kojima investicijsko društvo posluje

5. daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja adekvatnosti internog kapitala investicijskog društva

6. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije i

7. donosi odluke o drugim pitanjima određenim ovim Zakonom.

(6) Članovi odbora iz stavka 1. točaka 1. do 3. ovoga članka imenuju se iz redova članova nadzornog odbora. Svaki od odbora mora imati najmanje tri člana, od kojih je jedan predsjednik.

(7) Odbor za primitke mora se uspostaviti na način koji investicijskom društvu omogućuje donošenje stručne i neovisne prosudbe o politikama i praksama vezanim za primitke te o utjecaju primitaka na upravljanje rizicima, kapitalom i likvidnošću.

(8) Članovi odbora za rizike moraju imati primjereno znanje, vještine i stručnost kako bi u potpunosti razumjeli i pratili strategiju rizika i sklonost preuzimanju rizika investicijskog društva.

(9) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje ovlasti i dužnosti iz stavaka 2. i 5. ovoga članka.

4. Pravilnik o organizacijskim zahtjevima i pravilima poslovnog ponašanja za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te politikama primitaka i kriterijima za značajna investicijska društva

Nositelji ključnih funkcija

Članak 35.

(1) Investicijsko društvo dužno je identificirati ključne funkcije u društvu odnosno one osobe koje obnašaju funkcije koje im omogućavaju značajan utjecaj na upravljanje investicijskim društvom, a nisu članovi uprave ili nadzornog odbora.

(2) Uprava investicijskog društva iz stavka 1. ovoga članka dužna je donijeti primjerene politike za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija.

(3) Ako investicijsko društvo procijeni da nositelj ključne funkcije u investicijskom društvu nije primjeren, dužno je poduzeti primjerene mjere.

(4) Agencija pravilnikom iz članka 28. stavka 11. ovoga Zakona detaljnije propisuje kriterije za procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija iz stavka 2. ovoga Zakona.

Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja

Članak 36.

(1) Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja, u skladu s glavom II. ovoga dijela Zakona obvezno je za sljedeća društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja su ovlaštena držati financijske instrumente ili novčana sredstva klijenata, a obavljaju investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona odnosno pomoćnu uslugu iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona:

1. investicijsko društvo

2. kreditnu instituciju koja obavlja investicijske usluge i aktivnosti na temelju zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj kreditnih institucija i

3. društvo za upravljanje, kada pruža investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona.

(2) Članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja obvezno je i za investicijsko društvo odnosno kreditnu instituciju kada prodaje strukturirane depozite.

ODJELJAK 3.   Odobrenje za rad

Djelatnost investicijskog društva

Članak 37.

(1) Investicijsko društvo može obavljati one djelatnosti za koje je dobilo odobrenje Agencije prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Investicijsko društvo ne smije obavljati niti jednu drugu djelatnost, osim ako je za to dobilo odobrenje nadležnog tijela prema posebnim propisima.

(3) U sudski registar ne može se upisati tvrtka koja sadrži riječi »investicijsko društvo« ili izvedenice te riječi, ako pravna osoba nema odobrenje iz članka 38. ovoga Zakona.

(4) U sudski registar ne može se kao djelatnost upisati investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona bez odobrenja izdanog u skladu s člankom 38. ovoga Zakona ili drugog odgovarajućeg odobrenja nadležnog tijela.

(5) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članaka, osobe iz članka 4. stavaka 4., 9., 11. i 12. u sudski registar mogu kao djelatnost upisati investicijsku aktivnost iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona, o čemu su dužne izvijestiti Agenciju u skladu s člankom 4. ovoga Zakona.

Odobrenje za rad

Članak 38.

(1) Agencija rješenjem izdaje odobrenje za rad investicijskom društvu ako su za to ispunjeni uvjeti propisani ovim Zakonom.

(2) Agencija investicijskom društvu izdaje odobrenje za rad za:

1. obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona i s njima povezanih pomoćnih usluga iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona

2. obavljanje dodatnih djelatnosti koje prema ocjeni Agencije u skladu s pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka ne utječu negativno na obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti

3. obavljanje usluga dostave podataka u skladu s glavom IV. ovoga dijela Zakona.

(3) Odobrenje za rad investicijskog društva ne može sadržavati odobrenje za obavljanje samo pomoćnih usluga ili dodatnih djelatnosti.

(4) Izreka odobrenja iz stavka 1. ovoga članka sadrži obvezno i:

1. naznaku je li investicijsko društvo ovlašteno držati novac i/ili financijske instrumente klijenta

2. suglasnost za predložene članove uprave, uz naznaku trajanja mandata za koji je suglasnost izdana i

3. odobrenje za imatelja kvalificiranog udjela u investicijskom društvu.

(5) Nakon dobivanja odobrenja za rad investicijsko društvo može usluge i aktivnosti za koje je odobrenje za rad izdano upisati u sudski registar kao djelatnost.

(6) Odobrenje za rad omogućuje investicijskom društvu da na području druge države članice, na temelju prava poslovnog nastana, putem podružnice ili izravno, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja usluge i aktivnosti iz članka 5. ovoga Zakona za koje je odobrenje izdano.

(7) Odobrenje za obavljanje usluga dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona omogućuje investicijskom društvu obavljanje te djelatnosti na području Europske unije.

(8) Agencija pravilnikom propisuje kriterije za procjenu iz stavka 2. točke 2. ovoga članka.

Proširenje odobrenja za rad

Članak 39.

(1) Investicijsko društvo koje ima odobrenje za rad u skladu s člankom 38. ovoga Zakona, može zatražiti proširenje odobrenja za rad na usluge iz članka 5. stavaka 1. i 2. te na dodatne djelatnosti.

(2) Investicijsko društvo koje ima odobrenje za pružanje investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 8. ili 9. ovoga Zakona može zatražiti proširenje odobrenja za obavljanje usluga dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona.

(3) Na podnošenje zahtjeva i proširenje odobrenja za rad na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izdavanje odobrenja za rad investicijskom društvu.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad

Članak 40.

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnose osnivači.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti i uprava već osnovanog društva za koje se traži odobrenje za rad.

(3) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad podnosi se na obrascu i u obliku propisanom Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2017/1945 оd 19. lipnja 2017. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u pogledu obavijesti koje šalju podnositelj zahtjeva i ovlaštena investicijska društva ili koje se njima šalju u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 276/4, 26. 10. 2017.) i pravilnikom Agencije iz stavka 7. ovoga članka.

(4) Zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad podnositelj zahtjeva dužan je priložiti sve podatke propisane Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/1943 od 14. srpnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za informacija i uvjete za izdavanje odobrenja za rad investicijskim društvima (Tekst značajan za EGP) (SL L 276/4, 26. 10. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/1943) koji su Agenciji potrebni za odlučivanje o tome je li investicijsko društvo u vrijeme prvobitnog odlučivanja o izdavanju odobrenja za rad ustrojilo sve mehanizme koji osiguravaju da će svi uvjeti propisani ovim Zakonom biti ispunjeni, uključujući svoj poslovni plan u kojemu se između ostalog navode predviđene vrste poslovanja i organizacijska struktura, kao i sve dodatne podatke koje ocijeni potrebnim prilikom odlučivanja ispunjava li podnositelj zahtjeva uvjete propisane ovim Zakonom.

(5) Sadržaj podataka koje je potrebno dostaviti Agenciji prema odredbama ovoga članka propisani su Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/1943 i pravilnikom Agencije iz stavka 7. ovoga članka.

(6) Ako se zahtjev iz stavka 1. ovoga članka odnosno članka 39. ovoga Zakona odnosi na usluge dostave podatka iz glave IV. ovoga dijela Zakona, podnositelj zahtjeva dužan je priložiti sve podatke kako je propisano pravilnikom iz članka 360. stavka 6. ovoga Zakona.

(7) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje popis podataka i dokumentacije iz ovoga članka.

Odlučivanje o zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad

Članak 41.

(1) Agencija će izdati rješenje o odobrenju za rad investicijskom društvu ako iz zahtjeva i podataka iz članka 40. ovoga Zakona proizlazi da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. uvjeti koji se odnose na oblik društva i kapital

2. uvjeti za primjerenost dioničara i imatelja kvalificiranog udjela iz članka 21. ovoga Zakona

3. uvjeti iz članka 28. ovoga Zakona, a koji se odnose na predložene članove uprave

4. ustrojeni su svi mehanizmi koji osiguravaju da će biti ispunjeni svi uvjeti iz ovoga Zakona koji se odnose na opće organizacijske uvjete kako je propisano člancima 50. do 85. ovoga Zakona i pravilnikom Agencije donesenim na temelju njih

5. članstvo u Fondu za zaštitu ulagatelja, kada je takva obveza za društvo propisana člankom 36. ovoga Zakona

6. ako se radi o značajnom investicijskom društvu, uvjeti koji se odnose na sastav i ovlasti nadzornog odbora kako je propisano člankom 34. ovoga Zakona

7. ako se zahtjev odnosi na usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 8. ili 9. ovoga Zakona te uvjete iz članaka 344. do 350. ovoga Zakona

8. ako se zahtjev odnosi na usluge dostave podataka, uvjete iz članka 361. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona i

9. ako se zahtjev odnosi na dodatne djelatnosti, uvjete iz pravilnika Agencije iz članka 38. stavka 8. ovoga Zakona.

(2) Kada postoji odnos uske povezanosti između investicijskog društva i drugih fizičkih ili pravnih osoba, Agencija će odobrenje za rad iz stavka 1. ovoga članka izdati ako odnos uske povezanosti ne onemogućava obavljanje nadzora nad investicijskim društvom.

Rokovi za odlučivanje i primjena drugih odredbi ovoga Zakona

Članak 42.

(1) O zahtjevu iz članka 40. ovoga Zakona Agencija će odlučiti u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja urednog zahtjeva. Zahtjev je uredan ako sadrži sve podatke potrebne za odlučivanje propisane člankom 40. ovoga Zakona.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, ako se zahtjev iz članka 39. ovoga Zakona odnosi samo na dodatne djelatnosti iz pravilnika iz članka 38. stavka 8. ovoga Zakona, Agencija će o tom zahtjevu odlučiti u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(3) Ako podnositelj zahtjeva u roku koji odredi Agencija ne ukloni nedostatke zahtjeva, Agencija će rješenjem odbaciti zahtjev.

(4) Ako nisu ispunjeni svi uvjeti iz članka 41. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona u odnosu na usluge i aktivnosti za koje se odobrenje za rad traži, odobrenje za rad može se ograničiti na one usluge i aktivnosti iz zahtjeva za koje su organizacijski uvjeti ispunjeni.

(5) Pri utvrđivanju ispunjavanja uvjeta iz članka 41. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izdavanje suglasnosti za namjeravano stjecanje iz članaka 12. do 22. ovoga Zakona.

(6) Pri utvrđivanju ispunjavanja uvjeta iz članka 41. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izdavanje suglasnosti za imenovanje člana uprave iz članka 29. ovoga Zakona.

(7) Agencija o svakom rješenju iz članka 41. izvještava ESMA-u.

Odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad

Članak 43.

(1) Agencija će rješenjem odbiti zahtjev za izdavanje odobrenja za rad:

1. ako postoji razlog za odbijanje namjeravanog stjecanja iz članka 22. ovoga Zakona odnosno ako Agencija ocijeni da dioničar ili imatelj kvalificiranih udjela nije primjeren, vodeći računa o potrebi da se osigura dobro i pažljivo upravljanje investicijskim društvom

2. ako bi obavljanje nadzora prema odredbama ovoga Zakona moglo biti otežano ili onemogućeno zbog uske povezanosti investicijskog društva s drugim pravnim ili fizičkim osobama, na koje se primjenjuju zakoni ili propisi treće zemlje, posebno iz razloga propisanih člankom 10. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/1943

3. ako u odnosu na osobe predložene za članove uprave postoje razlozi za odbijanje izdavanja suglasnosti za imenovanje iz članka 29. stavka 13. ovoga Zakona

4. ako iz zahtjeva i podataka iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona proizlazi da društvo nije poduzelo sve potrebne korake kako bi se organizacijski, tehnički i kadrovski ustrojilo na način da ispunjava organizacijske uvjete propisane ovim Zakonom, Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/565 i pravilnikom donesenim na temelju njih u odnosu na djelatnosti za koje se odobrenje za rad traži

5. ako se zahtjev odnosi na usluge dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona, ako iz zahtjeva iz članka 40. stavka 6. ovoga Zakona proizlazi da društvo ne ispunjava uvjete iz članka 41. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona

6. ako iz zahtjeva i podataka iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona proizlazi da investicijsko društvo ne ispunjava druge uvjete propisane člankom 41. i 42. ovoga Zakona ili

7. ako iz zahtjeva i podataka iz članka 40. stavka 2. ovoga Zakona proizlazi da investicijsko društvo neće biti fizički prisutno u Republici Hrvatskoj ili da se poslovi investicijskog društva neće voditi s područja Republike Hrvatske.

(2) Pri odlučivanju o zahtjevu Agencija neće uzimati u obzir gospodarske potrebe tržišta.

Prestanak važenja odobrenja za rad

Članak 44.

(1) Odobrenje za rad investicijskom društvu prestaje:

1. danom otvaranja likvidacije investicijskog društva

2. danom donošenja odluke o otvaranju stečajnog postupka nad investicijskim društvom ili

3. danom upisa novog investicijskog društva u slučaju spajanja investicijskih društava.

(2) Nastupanjem okolnosti iz stavka 1. ovoga članka prestaju važiti i sva ostala prava iz drugih odobrenja investicijskom društvu izdana prema odredbama ovoga Zakona.

(3) O svakom prestanku važenja odobrenja za rad Agencija će izvijestiti ESMA-u, burzu, operatera MTP-a i OTP-a, središnje klirinško depozitarno društvo, središnju drugu ugovornu stanu, nadležni trgovački sud i operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, ako je to primjenjivo.

(4) Ako nastupi okolnost iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se ukida odobrenje za rad i ostala rješenja izdana investicijskom rješenju na temelju odredbi ovoga Zakona od dana nastupanja okolnosti iz stavka 1. ovoga članka.

Razlozi za ukidanje odobrenja za rad

Članak 45.

(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za rad:

1. ako investicijsko društvo ne počne poslovati unutar 12 mjeseci od izdavanja odobrenja

2. ako investicijsko društvo Agenciji dostavi obavijest u pisanom obliku da više ne namjerava obavljati usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona ili

3. ako investicijsko društvo prestane ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje za rad izdano.

(2) Agencija može rješenjem ukinuti odobrenje za rad investicijskom društvu:

1. ako je investicijskom društvu odobrenje za rad izdano na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica od strane podnositelja zahtjeva a koje su bitne za poslovanje investicijskog društva

2. ako investicijsko društvo šest mjeseci uzastopno ne obavlja usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona za koje je odobrenje za rad izdano

3. ako investicijsko društvo više ne ispunjava bonitetne zahtjeve iz dijela trećeg, četvrtog ili šestog Uredbe (EU) br. 575/2013 ili zahtjeve vezane uz visinu regulatornog kapitala koje je svojim rješenjem naložila Agencija u skladu s člancima 214. i 221. ovoga Zakona ili posebne zahtjeve vezane uz likvidnost u skladu s člankom 223. ovoga Zakona

4. ako investicijsko društvo na bilo koji način Agenciji onemogućuje nadzor svojega poslovanja

5. ako investicijsko društvo sustavno i teško krši odredbe ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 600/2014 kojima se uređuju uvjeti poslovanja investicijskog društva

6. ako investicijsko društvo sustavno i teško krši organizacijske uvjete propisane odredbama članaka 50. do 84. ovoga Zakona ili Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 ili

7. ako investicijsko društvo ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže nadzorne mjere iz članka 220. ovoga Zakona i/ili dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima iz članka 221. ovoga Zakona.

(3) Kada investicijsko društvo ne ispunjava organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za pružanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti te drugih djelatnosti za koje mu je odobrenje za rad izdano, umjesto ukidanja odobrenja za rad, Agencija može rješenjem zabraniti obavljanje samo onih investicijskih usluga ili aktivnosti za koje investicijsko društvo više ne ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom i drugim relevantnim propisima.

(4) Kada prilikom obavljanja usluga dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona nastupe okolnosti iz članka 364. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona, Agencija može investicijskom društvu rješenjem zabraniti pružanje samo tih usluga.

(5) Rješenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija može naložiti prenošenje nedovršenih investicijskih usluga, a posebno neizvršenih naloga na drugo investicijsko društvo, uz suglasnost tog drugog društva, te detaljnije urediti prava i obveze tog drugog investicijskog društva u odnosu na povjerene naloge.

(6) Rješenjem iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija može, u svrhu zaštite interesa klijenata investicijskog društva, naložiti mjere postupanja s financijskim instrumentima ili novčanim sredstvima klijenata koje u trenutku donošenja tog rješenja drži ili kojima upravlja ili administrira investicijsko društvo.

(7) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida izdano odobrenje za rad, odobrenje za rad je ukinuto danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad.

(8) Od dana kada je odobrenje za rad ukinuto odnosno od dana prestanka važenja odobrenja, investicijsko društvo ne smije sklopiti, započeti obavljati ili obaviti niti jednu uslugu ili aktivnost za koje je odobrenje za rad ukinuto odnosno prestalo važiti.

(9) O ukidanju odobrenja za rad Agencija će izvijestiti ESMA-u, burzu, operatera MTP-a i OTP-a, središnje klirinško depozitarno društvo, središnju drugu ugovornu stanu, nadležni trgovački sud i operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, ako je to primjenjivo.

(10) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije ograničena rokom.

Prethodna suglasnost kreditnoj instituciji

Članak 46.

(1) Kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može obavljati investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge iz članka 5. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, za koje je dobila odobrenje Hrvatske narodne banke, uz prethodnu suglasnost Agencije o ispunjavanju uvjeta za obavljanje tih usluga i aktivnosti.

(2) Kreditna institucija koja obavlja investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 8. ili 9. ovoga Zakona, može obavljati usluge dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona, za koje je dobila odobrenje Hrvatske narodne banke, uz prethodnu suglasnost Agencije o ispunjavanju uvjeta za obavljanje tih usluga.

(3) Agencija će izdati rješenje o prethodnoj suglasnosti iz stavka 1. ovoga članaka na temelju zahtjeva kreditne institucije, ako kreditna institucija ispunjava uvjete iz članka 41. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona, te članka 41. stavka 2.ovoga Zakona, ako je to primjenjivo.

(4) Agencija će izdati prethodnu suglasnost iz stavka 2. ovoga članaka na temelju zahtjeva kreditne institucije, ako kreditna institucija ispunjava uvjete iz članka 41. stavka 1. točke 8. ovoga Zakona.

(5) O zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti Agencija će odlučiti u roku od 60 dana od dana zaprimanja urednog zahtjeva.

(6) Na izdavanje, prestanak i ukidanje prethodne suglasnosti na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 38. do 45. ovoga Zakona.

Statusne promjene investicijskog društva

Članak 47.

(1) Investicijsko društvo uključeno u spajanje ili podjelu društva ili drugu statusnu promjenu prema odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava mora za spajanje, podjelu ili drugu statusnu promjenu prije upisa iste u sudski registar dobiti prethodno odobrenje Agencije.

(2) Ako zbog statusne promjene u kojoj sudjeluje investicijsko društvo nastane novo društvo koje namjerava obavljati investicijske usluge i aktivnosti, to društvo mora dobiti odobrenje za rad u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(3) Na postupak odlučivanja o odobrenjima iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o izdavanju odobrenja za rad investicijskom društvu.

(4) Agencija će rješenjem odbiti izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka ako ocijeni da bi zbog toga moglo doći do narušavanja sigurnosti i stabilnosti poslovanja investicijskog društva.

(5) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje kriterije za procjenu ispunjavanja uvjeta za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka.

Registar osoba ovlaštenih obavljati investicijske usluge i aktivnosti

Članak 48.

(1) Agencija vodi registar svih osoba koje su prema odredbama ovoga Zakona ovlaštene obavljati investicijske usluge i aktivnosti na području Republike Hrvatske.

(2) Registar iz stavka 1. ovoga članka je javno dostupan i sadrži ažurirane podatke o ovlaštenim osobama i uslugama i aktivnostima koje te osobe obavljaju.

(3) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj, oblik i način vođenja registra iz stavka 1. ovoga članka.

Likvidacija i stečaj investicijskog društva

Članak 49.

(1) Na postupak likvidacije investicijskog društva primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, osim ako nije drukčije propisano ovim Zakonom.

(2) Ako likvidatori utvrde postojanje stečajnog razloga, dužni su bez odgađanja podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i o tome odmah izvijestiti Agenciju.

(3) Uprava odnosno likvidatori investicijskog društva dužni su Agenciju izvijestiti o odluci o prestanku investicijskog društva ili o promjeni djelatnosti na način da društvo više ne obavlja investicijske usluge i aktivnosti, sljedećeg radnog dana nakon donošenja odluke.

(4) Agencija na temelju obavijesti iz stavka 3. ovoga članka donosi rješenje kojim ograničava važenje odobrenja za rad na poslove koji su potrebni radi provedbe likvidacije investicijskog društva, a o kojoj će izvijestiti nadležni trgovački sud, burzu, središnje klirinško depozitarno društvo, operatera središnjeg registra i operatera sustava poravnanja ili namire, ako je to primjenjivo.

(5) Nakon započete likvidacije investicijsko društvo može obavljati još samo poslove određene rješenjem iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Ako se rješenje iz stavka 4. ovoga članka odnosi na investicijsko društvo koje ima podružnicu u državi članici, Agencija je dužna prije izdavanja odluke izvijestiti nadležno tijelo države članice.

(7) Obavijest iz stavka 6. ovoga članka mora sadržavati pravne posljedice i stvarne učinke donesenog rješenja.

(8) Ako zbog zaštite interesa klijenata investicijskog društva ili zbog drugih javnih interesa nije moguće odgoditi donošenje odluke iz stavka 4. ovoga članka, Agencija je dužna o tome izvijestiti nadležno tijelo države članice odmah po donošenju odluke.

(9) U slučaju reorganizacijskih mjera, likvidacijskog i stečajnog postupka s međunarodnim elementom investicijskog društva, podružnice investicijskog društva u državi članici, investicijskog društva iz države članice, podružnice investicijskog društva iz države članice i podružnice investicijskog društva iz treće zemlje pod uvjetom da investicijsko društvo iz treće zemlje ima podružnicu na području barem još jedne države članice, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe glave XXVIII. zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija.

 

POGLAVLJE II.   ORGANIZACIJSKI UVJETI ZA OBAVLJANJE INVESTICIJSKIH USLUGA I AKTIVNOSTI

ODJELJAK 1.   Opći organizacijski uvjeti

Kontinuirano ispunjavanje organizacijskih uvjeta

Članak 50.

(1) Investicijsko društvo dužno je u svakom trenutku ispunjavati organizacijske uvjete kako je propisano člancima 21. do 43. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, uzimajući u obzir prirodu, opseg i složenost poslovanja, kao i prirodu i opseg investicijskih usluga i aktivnosti koje obavlja.

(2) U svrhu ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo dužno je:

1. uspostaviti, provoditi, održavati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu u kojima se jasno i na dokumentirani način utvrđuju linije izvještavanja i dodjeljuju funkcije i nadležnosti

2. uspostaviti, provoditi, održavati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati postupke koji osiguravaju da su relevantne osobe upoznate s postupcima koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti

3. uspostaviti, provoditi i održavati primjerene mehanizme unutarnje kontrole, čija je namjena osiguravanje usklađenosti s odlukama i postupcima na svim razinama investicijskog društva

4. zapošljavati osobe s vještinama, znanjem i stručnošću koji su potrebni za izvršavanje dodijeljenih zaduženja i zadataka

5. uspostaviti, provoditi i održavati učinkovit sustav internog izvještavanja i priopćavanja informacija na svim relevantnim razinama investicijskog društva

6. održavati primjerenu i urednu evidenciju svojeg poslovanja i unutarnje organizacije i

7. osigurati da obavljanje višestrukih funkcija povjerenih relevantnim osobama ne sprječava te osobe da izvršavaju bilo koju od tih funkcija na ispravan, pošten i profesionalan način.

(3) O svakoj promjeni okolnosti o kojima ovisi primjena odredbi iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo dužno je bez odgađanja izvijestiti Agenciju.

(4) Investicijsko društvo dužno je pratiti i na redovnoj osnovi procjenjivati primjerenost i učinkovitost ustrojenih sustava i postupaka iz stavka 2. ovoga članka, te poduzimati odgovarajuće mjere za uklanjanje nedostataka.

Računovodstvene politike i postupci, zaštita podataka i neprekidnost poslovanja

Članak 51.

(1) Investicijsko društvo dužno je ustrojiti, dokumentirati, primjenjivati i redovito održavati primjerene računovodstvene politike i postupke.

(2) Računovodstvene politike i postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju investicijskom društvu omogućavati da, u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika donesenih na temelju ovoga Zakona, Agenciji dostavljaju financijske izvještaje koje daju istinit i vjeran prikaz financijskog položaja investicijskog društva i koji su u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima i pravilima.

(3) Investicijsko društvo dužno je pratiti i redovito procjenjivati primjerenost i učinkovitost politika i postupaka iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Neovisno o ovlasti Agencije da na temelju odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 600/2014 zatraži pristup komunikaciji, investicijsko društvo dužno je, uzimajući u obzir vrstu podataka o kojima je riječ, uspostaviti primjerene sigurnosne mehanizme koji:

1. osiguravaju sigurnost i ovjeru sredstava putem kojih se prenose podaci

2. na najmanju moguću mjeru smanjuju rizik netočnosti podataka i neovlaštenog pristupanja i

3. sprječava odavanje podataka održavajući u svakom trenutku njihovu povjerljivost.

(5) Investicijsko društvo dužno je ustrojiti, dokumentirati, primjenjivati i redovito održavati učinkovite mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka.

(6) Investicijsko društvo dužno je, u skladu s obvezom iz članka 21. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 primjerenim i proporcionalnim sustavima, sredstvima i postupcima osigurati neprekidno i redovito obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti.

(7) Investicijsko društvo dužno je donijeti, provoditi i održavati primjerenu politiku kontinuiteta poslovanja u skladu s uvjetima iz članka 21. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

Zaštita potrošača, rješavanje pritužbi i izvansudsko rješavanje sporova

Članak 52.

(1) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti postupke upravljanja pritužbama klijenata i potencijalnih klijenata u skladu s člankom 26. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

(2) U vezi s ostvarivanjem prava na naknadu štete na temelju ovoga Zakona sudska zaštita može se ostvariti pred redovnim sudom Republike Hrvatske opće nadležnosti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti učinkovit izvansudski postupak rješavanja sporova po pritužbama klijenata i potencijalnih klijenata kao potrošača u skladu s odredbom članka 26. stavka 5. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

Nadležnost viših rukovoditelja i nadzorne funkcije

Članak 53.

(1) Investicijsko društvo dužno je prilikom internog raspoređivanja funkcija definirati odgovornosti viših rukovoditelja i, kada je to primjereno, osoba koje obavljaju nadzornu funkciju u odnosu na obveze investicijskog društva definirane relevantnim propisima.

(2) Investicijsko društvo dužno je osigurati da viši rukovoditelji i, ako je to primjereno, nadzorna funkcija društva imaju zadaće i odgovornosti definirane člankom 25. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

Praćenje usklađenosti

Članak 54.

(1) Investicijsko društvo dužno je propisati i primjenjivati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati primjerene politike i postupke koji osiguravaju najmanje da investicijsko društvo i relevantne osobe društva postupaju u skladu sa svojim obvezama propisanima ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 596/2014, Uredbom (EU) br. 600/2014 i pravilnicima koje na temelju njih donosi Agencija.

(2) Politike i postupci iz stavka 1. ovoga članka posebno moraju osigurati poštivanje onih odredbi koje uređuju osobne transakcije relevantnih osoba.

(3) Investicijsko društvo dužno je u svrhu provedbe i nadzora politika i postupaka iz stavka 1. i 2. ovoga članka ustrojiti trajnu i učinkovitu funkciju praćenja usklađenosti čije su ovlasti i odgovornosti propisane člankom 22. stavcima 2. i 3. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 i pravilnikom Agencije iz stavka 7. ovoga članka.

(4) Kada investicijsko društvo ispunjava uvjete za izuzeće iz članka 22. stavka 4. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, i isto odluči koristiti, o tome je dužno prethodno izvijestiti Agenciju.

(5) Agencija može rješenjem zabraniti korištenje izuzeća iz stavka 4. ovoga članka, ako iz dostavljene obavijesti ne proizlazi da investicijsko društvo ispunjava uvjete za izuzeće, u roku od 30 dana od primitka obavijesti iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Investicijsko društvo dužno je Agenciji dostaviti izvješće o radu funkcije usklađenosti u roku i obliku propisanom pravilnikom iz stavka 7. ovoga članka.

(7) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje oblik, sadržaj i rokove dostave izvještaja iz stavka 6. ovoga članka.

4. Pravilnik o organizacijskim zahtjevima i pravilima poslovnog ponašanja za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te politikama primitaka i kriterijima za značajna investicijska društva

Upravljanje rizicima i interna revizija

Članak 55.

(1) U svrhu upravljanja rizicima društvo je dužno poduzeti mjere propisane člankom 23. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

(2) Ako je to primjereno i razmjerno s obzirom na prirodu, opseg i složenost poslovanja i prirodu i raspon investicijskih usluga i aktivnosti koje obavlja, investicijsko društvo dužno je ustrojiti funkciju upravljanja rizicima s ovlastima i odgovornostima u skladu s člankom 23. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

(3) Ako je to primjereno i razmjerno s obzirom na prirodu, opseg i složenost poslovanja i prirodu i raspon investicijskih usluga i aktivnosti koje obavlja, investicijsko društvo dužno je ustrojiti funkciju unutarnje revizije s ovlastima i odgovornostima u skladu s člankom 24. stavkom 2. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

Politike primitaka i njihova primjena

Članak 56.

(1) Investicijsko društvo dužno je, uzimajući u obzir veličinu društva, unutarnju organizaciju, prirodu, opseg i složenost poslovanja, propisati, implementirati i primjenjivati jasne politike primitaka za sve kategorije radnika, upravu, nadzorni odbor i druge relevantne osobe.

(2) Politika primitaka i primjena te politike mora biti u skladu s člankom 27. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 a posebno:

1. biti u skladu s primjerenim i djelotvornim upravljanjem rizicima

2. promicati primjereno i djelotvorno upravljanje rizicima

3. ne poticati preuzimanje rizika koje prelazi razinu prihvatljivog rizika

4. biti u skladu s poslovnom strategijom, ciljevima, vrijednostima i dugoročnim interesima investicijskog društva

5. obuhvaćati mjere za sprječavanje sukoba interesa, uključujući sprječavanje sukoba interesa pri utvrđivanju primitaka radnika koji obavljaju poslove kontrolnih funkcija.

(3) Način utvrđivanja primanja i procjena radne uspješnosti osoba iz stavka 1. ovoga članka ne smije ugrožavati obvezu društva da djeluje u najboljem interesu klijenta.

(4) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje pravila, postupke i kriterije u vezi s politikama primitaka, a posebno:

1. definiciju primitaka radnika

2. zahtjeve vezane uz primitke radnika te način i opseg primjene tih zahtjeva i

3. način i rokove izvješćivanja Agencije o primicima.

Osobne transakcije

Članak 57.

(1) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti, provoditi i održavati primjerene postupke u cilju sprječavanja aktivnosti propisanih člankom 29. stavcima 2., 3. i 4. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

(2) Postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju osiguravati, u skladu s člankom 29. stavkom 5. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565:

1. da je svaka relevantna osoba upoznata s ograničenjima povezanima s osobnim transakcijama i mjerama koje je društvo usvojilo u skladu sa stavkom 1. ovoga članaka

2. da je društvo bez odgode obaviješteno o svakoj osobnoj transakciji koju sklopi relevantna osoba i

3. da društvo vodi evidencije o svim osobnim transakcijama o kojima je obaviješteno ili o kojima ima saznanja, uključujući sva ovlaštenja i zabrane u vezi s pojedinom transakcijom.

Upravljanje sukobima interesa

Članak 58.

(1) Investicijsko društvo dužno je poduzimati primjerene mjere za utvrđivanje i sprječavanje ili upravljanje sukobima interesa koji se pojavljuju tijekom pružanja jedne ili više investicijskih i pomoćnih usluga između:

1. interesa investicijskog društva, uključujući upravu, više rukovoditelje, zaposlenike, vezane zastupnike i svaku osobu koja je izravno ili neizravno povezana s društvom ili navedenim osobama putem kontrole s jedne strane i interesa klijenta investicijskog društva s druge strane te

2. interesa klijenata investicijskog društva međusobno.

(2) Sukobi interesa iz stavka 1. ovoga članka uključuju i sukobe interesa koji proizlaze iz strukture politike primitaka investicijskog društva te one koji proizlaze iz okolnosti u kojima investicijsko društvo od trećih osoba prima dodatne poticaje u smislu ovoga Zakona.

(3) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti djelotvorne organizacijske i administrativne mehanizme koji osiguravaju poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi se spriječilo da sukobi interesa prepoznati u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i člankom 33. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 negativno utječu na interese klijenta.

(4) Investicijsko društvo dužno je usvojiti, implementirati i provoditi učinkovitu pisanu politiku upravljanja sukobima interesa u skladu s primjenjivim uvjetima iz članaka 34. do 43. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

(5) Kada organizacijske mjere i postupci iz ovoga članka nisu dovoljni da bi se u razumnoj mjeri osiguralo sprječavanje nastanka rizika od nastanka štete za interese klijenta, investicijsko društvo je dužno klijentu na trajnom mediju na jasan i razumljiv način, u skladu sa stavkom 4. člankom 34. Uredbe (EU) br. 2017/565 priopćiti vrstu i/ili izvor sukoba interesa i korake koje je društvo poduzelo kako bi se ti rizici ublažili prije poduzimanja bilo kakvih poslovnih aktivnosti za račun klijenta.

(6) Priopćenje iz stavka 5. ovoga članka mora sadržavati dovoljno podataka na temelju kojih klijent, s obzirom na kategoriju u koju je razvrstan, može donijeti informiranu odluku o usluzi u kontekstu okolnosti iz kojih sukob interesa proizlazi.

(7) Investicijsko društvo dužno je u skladu s člankom 35. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 voditi evidencije o uslugama i aktivnostima koje obavlja, a iz kojih može proizaći rizik štete za klijente.

Izdvajanje poslovnih procesa

Članak 59.

(1) Kada investicijsko društvo na treću osobu izdvoji operativne funkcije koje su u smislu članka 30. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 ključne za neprekidno i uredno pružanje investicijskih usluga klijentima ili obavljanje investicijskih aktivnosti, dužno je poduzeti sve razumne mjere da bi se izbjegao nepotrebni dodatni operativni rizik, pod uvjetima propisanima člancima 31. i 32. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

(2) Investicijsko društvo ne smije izdvojiti značajne operativne funkcije na način koji bi onemogućio ili znatno otežao kvalitetno provođenje sustava internih kontrola ili provođenje nadzora nad poslovanjem društva u skladu s ovim Zakonom.

(3) O svakom izdvajanju značajnih operativnih funkcija investicijsko društvo dužno je prethodno izvijestiti Agenciju.

(4) Investicijsko društvo dužno je o svim promjenama uvjeta izdvajanja poslovnog procesa iz stavka 1. ovoga članka prethodno izvijestiti Agenciju, uz dokaz da su ispunjeni uvjeti propisani člankom 31. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

ODJELJAK 2.   Posebni organizacijski uvjeti za upravljanje investicijskim proizvodima

Posebni organizacijski uvjeti za proizvođače investicijskih proizvoda

Članak 60.

(1) Investicijsko društvo koje proizvodi, razvija, izdaje ili dizajnira investicijski proizvod namijenjen za prodaju klijentima (proizvođač) dužno je ustrojiti, primjenjivati i periodički preispitivati postupke kojima se unutar društva odobrava svaki pojedini investicijski proizvod, kao i značajne promjene i prilagodbe postojećeg investicijskog proizvoda, prije nego što se taj proizvod stavi na tržište ili distribuira klijentima (upravljanje proizvodima).

(2) Proizvođač je dužan osigurati da je postupak upravljanja proizvodima u skladu s odredbama ovoga Zakona i pravilnika iz članka 73. stavka 2. ovoga Zakona, a posebno da taj postupak:

1. za svaki pojedini proizvod detaljnije definira ciljano tržište krajnjih klijenata unutar relevantne kategorije klijenata

2. sadržava procjenu svih rizika relevantnih za ciljano tržište utvrđeno u skladu s odredbama ovoga Zakona i

3. osigurava da je planirana distribucijska strategija u skladu s definiranim ciljanim tržištem.

(3) Proizvođač je dužan svim distributerima omogućiti pristup svim potrebnim podacima o samom proizvodu i postupku upravljanja proizvodima, uključujući podatke o ciljanom tržištu, kako bi se osiguralo da je distribucija proizvoda u skladu s potrebama, obilježjima i ciljevima utvrđenog ciljanog tržišta.

(4) Podaci iz stavka 3. ovoga članka moraju uključivati podatke o primjerenim kanalima distribucije proizvoda, postupku odobravanja proizvoda i procjeni ciljanog tržišta, prikazane na način koji distributeru omogućuje da ispravno razumije, preporučuje ili prodaje taj proizvod.

Obveze upravljanja proizvodima za proizvođača

Članak 61.

(1) Proizvođač je dužan u vezi s upravljanjem proizvodima pridržavati se zahtjeva iz ovoga Zakona u mjeri koja je primjerena i proporcionalna i ako je to primjenjivo s obzirom na narav investicijskog proizvoda, investicijske usluge i ciljanog tržišta za svaki pojedini proizvod.

(2) Uprava proizvođača mora provoditi učinkovitu kontrolu nad postupkom upravljanja proizvodima.

(3) Proizvođač je dužan osigurati da postupak upravljanja proizvodima bude usklađen s uvjetima relevantnih propisa koji se odnose na upravljanje sukobima interesa, uključujući primitke od rada relevantnih osoba.

(4) Proizvođač je dužan osigurati da dizajn investicijskog proizvoda, uključujući njegove značajke, nema negativan utjecaj na krajnje klijente te da ne dovodi do ugrožavanja integriteta tržišta na način da društvu omogućava umanjivanje ili prenošenje vlastitih rizika ili izloženosti na odnosnu imovinu proizvoda ako investicijsko društvo drži tu odnosnu imovinu za vlastiti račun.

(5) Proizvođač koji pri stvaranju, razvoju, izdavanju ili dizajnu proizvoda između ostalog surađuje sa subjektom koji prema odredbama ovoga Zakona nema odobrenje za rad za obavljanje investicijskih usluga ili aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona ili nema odobrenje u smislu nacionalnog propisa države članice kojim je prenesena Direktiva 2014/65/EU ili sa subjektom iz treće zemlje, dužan je s tim subjektom sklopiti pisani sporazum kojim se uređuju međusobna prava i obveze.

Ostale obveze proizvođača

Članak 62.

(1) Proizvođač je dužan analizirati potencijalne sukobe interesa za svaki proizvedeni investicijski proizvod, a posebno je dužan razmotriti može li doći do negativnog utjecaja na krajnjeg klijenta ako klijent:

1. preuzme izloženost suprotnu od izloženosti koju je prethodno držalo samo društvo ili

2. preuzme izloženost suprotnu od izloženosti koju društvo namjerava držati nakon prodaje proizvoda.

(2) Proizvođač je dužan prije nego što donese odluku o plasmanu proizvoda razmotriti može li proizvod biti prijetnja redovnom funkcioniranju ili stabilnosti financijskih tržišta.

(3) Proizvođač je dužan osigurati da relevantno osoblje uključeno u postupak proizvodnje raspolaže stručnim znanjem potrebnim za razumijevanje obilježja i rizika investicijskog proizvoda.

Obveze funkcije usklađenosti u postupku upravljanja proizvodima

Članak 63.

(1) Proizvođač je dužan funkciju praćenja usklađenosti uključiti u postupak upravljanja proizvodima, na način da ista prati razvoj proizvoda i redovno provjerava postupke upravljanja proizvodima s ciljem prepoznavanja rizika od neispunjavanja obveza iz ovoga Odjeljka.

(2) Izvještaji funkcije usklađenosti obvezno sadrže podatke o investicijskim proizvodima, uključujući podatke o strategiji distribucije.

(3) Investicijska društva Agenciji dostavljaju izvještaj iz stavka 2. u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 73. stavka 2. ovoga Zakona.

Utvrđivanje ciljanog tržišta i analiza scenarija

Članak 64.

(1) Proizvođač je u sklopu postupka upravljanja proizvodima dužan utvrditi potencijalno ciljano tržište za svaki proizvod. Ako u postupku proizvodnje sudjeluje više investicijskih društava ili ako je proizvođač ujedno i distributer u smislu članka 67. ovoga Zakona, utvrđuje se samo jedno ciljano tržište.

(2) Ciljano tržište mora biti utvrđeno dovoljno detaljno, uz navođenje vrste klijenata s čijim je potrebama, obilježjima i ciljevima proizvod usklađen, kao i sve skupine klijenata s čijim potrebama, obilježjima i ciljevima proizvod nije usklađen.

(3) Ako je distributer različit od proizvođača, proizvođač utvrđuje potrebe i obilježja klijenata s kojima je proizvod usklađen na temelju teorijskog znanja i prethodnog iskustva s istim ili sličnim proizvodom, financijskim tržištima te potrebama, obilježjima i ciljevima potencijalnih krajnjih klijenata.

(4) Potrebe, obilježja i ciljeve ciljanog tržišta proizvođač je dužan utvrđivati, između ostalog, na temelju ispitivanja jesu li ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. profil rizika-dobiti proizvoda mora biti u skladu s ciljanim tržištem i

2. dizajn proizvoda se vodi obilježjima koja su korisna za klijenta, a posebno se ne smije temeljiti na poslovnom modelu koji se oslanja na loše rezultate klijenta da bi bio profitabilan.

(5) Utvrđivanje ciljanog tržišta mora uključivati i strukturu naknada predloženu za proizvod, između ostalog i na temelju ispitivanja sljedećih okolnosti:

1. usklađenost troškova i naknada s potrebama, ciljevima i obilježjima ciljanog tržišta

2. dovodi li se zbog naknada u pitanje očekivana dobit od proizvoda, primjerice ako su iznosi troškova i naknada jednaki odnosno premašuju ili gotovo u cijelosti neutraliziraju očekivane porezne povlastice povezane s proizvodom i

3. primjerena transparentnost strukture naknada za proizvod u odnosu na ciljano tržište, primjerice postoje li prikrivene ili presložene naknade.

(6) Proizvođač je dužan provesti analizu scenarija za proizvod, pri čemu je dužan procijeniti rizik od mogućeg lošeg rezultata za krajnjeg klijenta te okolnosti u kojima bi do takvog rezultata moglo doći.

(7) Neke od nepovoljnih okolnosti iz stavka 6. ovoga članka za koje bi trebalo procijeniti rizik su:

1. pogoršanje tržišnog okruženja

2. proizvođač ili treća osoba uključena u proizvodnju ili funkcioniranje investicijskog proizvoda suočava se s financijskim problemima ili se materijalizira neki drugi rizik druge ugovorne strane

3. proizvod postane komercijalno neodrživ ili

4. potražnja za proizvodom premašuje predviđanja, čime se opterećuju resursi društva ili tržište odnosnog proizvoda.

Preispitivanje proizvoda

Članak 65.

(1) Proizvođač je dužan redovito preispitivati proizvod, uzimajući pritom u obzir sve događaje koji mogu bitno utjecati na potencijalni rizik utvrđenog ciljanog tržišta.

(2) Redovito preispitivanje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća obvezno i razmatranje okolnosti je li proizvod i dalje usklađen s potrebama, obilježjima i ciljevima ciljanog tržišta te distribuira li se na ciljanom tržištu ili dolazi do klijenata s čijim potrebama, obilježjima i ciljevima nije usklađen.

(3) Proizvođač je proizvod dužan preispitati i prije svakog daljnjeg izdavanja ili ponovnog plasiranja ako ima saznanja o bilo kakvom događaju koji bi mogao značajno utjecati na potencijalni rizik ulagatelja te u redovnim intervalima pratiti funkcionira li proizvod na previđen način.

(4) Prilikom odlučivanja o učestalosti preispitivanja proizvoda proizvođač je dužan u obzir uzeti relevantne čimbenike, uključujući čimbenike povezane sa složenošću ili inovativnom naravi primijenjenih investicijskih strategija.

Mjere proizvođača u slučaju realizacije ključnih događaja

Članak 66.

(1) Proizvođač je dužan prepoznati ključne događaje koji mogu biti od utjecaja na potencijalni rizik ili očekivanu dobit od investicijskog proizvoda, kao što su:

1. prekoračenje praga koje utječe na profil dobiti proizvoda ili

2. solventnost izdavatelja čiji vrijednosni papiri ili jamstva mogu utjecati na rezultate proizvoda.

(2) Ako se ključni događaj iz stavka 1. ovoga članka realizira, proizvođač je dužan poduzeti sve primjerene mjere i korake, kao što su:

1. pružanje relevantnih podataka klijentima ili distributerima (ako ne nudi ili prodaje investicijski proizvod izravno klijentima) o događaju i njegovim posljedicama za proizvod

2. izmjene u postupku odobravanja proizvoda

3. zaustavljanje daljnjeg izdavanja proizvoda

4. izmjenu proizvoda radi izbjegavanja nepoštenih ugovornih uvjeta

5. razmatranje primjerenosti prodajnih kanala kojima se proizvod prodaje ako ima saznanja da se ne prodaje na prethodno dogovoren način

6. kontaktiranje distributera radi rasprave o izmjenama distribucijskog procesa

7. raskid suradnje s distributerom

8. izvještavanje Agencije

9. druge mjere koje proizvođač ocijeni primjerenim u odnosu na ključni događaj.

Posebni organizacijski uvjeti za distribuciju investicijskih proizvoda

Članak 67.

(1) Investicijsko društvo koje nudi ili na tržište stavlja investicijske proizvode (distributer) dužno je redovno periodički procjenjivati te proizvode, neovisno radi li se o primarnom ili sekundarnom tržištu investicijskog proizvoda.

(2) Procjena iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvaćati barem procjenu koliko je proizvod i dalje u skladu s potrebama ciljanog tržišta, te je li distribucijska strategija i dalje u skladu s definiranim ciljanim tržištem.

(3) Procjena iz stavka 1. ovoga članka u obzir mora uzeti sve događaje koji bi mogli značajno utjecati na potencijalne rizike za ciljano tržište.

(4) Kada distributer distribuira ili klijente savjetuje u odnosu na proizvode koje samo ne proizvodi dužno je uspostaviti primjerene mehanizme za pribavljanje podataka iz članka 60. stavka 4. ovoga Zakona od proizvođača ili subjekta iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona.

(5) Distributer je dužan ustrojiti se na način da zaposlenici zaduženi za distribuciju ili savjetovanje u odnosu na pojedini proizvod razumiju sve ključne karakteristike proizvoda i ciljano tržište za svaki pojedini proizvod.

Upravljanje proizvodima za distributera

Članak 68.

(1) Distributer je dužan pridržavati se zahtjeva vezano za distribuciju investicijskih proizvoda u mjeri koja je primjerena i proporcionalna i ako je to primjenjivo s obzirom na narav investicijskog proizvoda, investicijske usluge i ciljanog tržišta za svaki pojedini proizvod.

(2) Distributer koji nudi ili preporučuje investicijske proizvode subjekta koji nema odobrenje za rad za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona ili nema odobrenje u smislu nacionalnog propisa države članice kojim je prenesena Direktiva 2014/65/EU, dužan je pridržavati se svih primjenjivih odredbi ovoga Zakona.

(3) Uprava distributera mora imati učinkovitu kontrolu nad postupkom upravljanja proizvodima radi utvrđivanja raspona investicijskih proizvoda koji se nude ili preporučuju te usluga pruženih na predmetnom ciljanom tržištu.

(4) Distributer je dužan uspostaviti odgovarajuće mehanizme upravljanja proizvodom kako bi se osiguralo da proizvodi i usluge koje namjerava ponuditi ili preporučiti budu u skladu s potrebama, obilježjima i ciljevima utvrđenog ciljanog tržišta te da planirana distribucijska strategija bude usklađena s određenim ciljanim tržištem.

(5) Distributer je pri odlučivanju o rasponu proizvoda i usluga koje nudi ili preporučuje te o ciljanim tržištu dužan primjenjivati sve postupke i mjere za osiguranje usklađenosti s uvjetima iz ovoga Zakona, uključujući zahtjeve koji se odnose na objavu, ocjenu primjerenosti ili prikladnosti, upravljanje sukobima interesa, a posebno kada namjerava nuditi ili preporučivati nove proizvode ili unijeti promjene u pružanju usluga.

Utvrđivanje ciljanog tržišta za distributera

Članak 69.

(1) Distributer je uvijek dužan utvrditi ciljano tržište za pojedini investicijski proizvod, neovisno o tome je li ciljano tržište utvrdio proizvođač ili subjekt iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona. Kao dio tog postupka distributer je dužan utvrditi i sve skupine klijenata s čijim potrebama, obilježjima i ciljevima proizvod ili usluga nisu usklađeni.

(2) Distributer je dužan primjereno utvrditi i ocijeniti okolnosti i potrebe klijenata na koje se namjerava usredotočiti kako bi osigurao da se interesi klijenata ne dovode u pitanje zbog komercijalnih pritisaka ili pritisaka financiranja.

(3) Distributer prilikom utvrđivanja ciljanog tržišta i distribucijske strategije koristi podatke koje mu omogući proizvođač u skladu s člankom 60. stavkom 3. ovoga Zakona i podatke o svojim klijentima.

(4) Distributer je dužan poduzeti sve razumne mjere kako bi se osiguralo dobivanje odgovarajućih i pouzdanih podataka od subjekata iz članka 68. stavka 2. ovoga Zakona čime se osigurava distribucija tih proizvoda u skladu s obilježjima, ciljevima i potrebama ciljanog tržišta.

(5) Ako podaci iz stavka 4. ovoga članka nisu dostupni, distributer je dužan poduzeti sve razumne mjere radi pribavljanja podataka od tog subjekta ili njegova zastupnika.

(6) U smislu stavaka 3. i 4. ovoga članka prihvatljivim javno dostupnim podacima smatraju se podaci koji su jasni, pouzdani i sastavljeni u svrhu ispunjavanja regulatornih zahtjeva.

Preispitivanje proizvoda i postupka upravljanja proizvodima za distributera

Članak 70.

(1) Distributer je dužan redovito preispitivati i ažurirati postupak upravljanja proizvodima kako bi se osigurali stabilnost i primjerenost tog postupka te po potrebi poduzele odgovarajuće mjere.

(2) Distributer je dužan redovito preispitivati investicijske proizvode koje nudi ili preporučuje te usluge koje pružaju na redovitoj osnovi, uzimajući pritom u obzir sve događaje koji mogu bitno utjecati na potencijalni rizik utvrđenog ciljanog tržišta.

(3) U postupku iz stavka 2. ovoga članka ocjenjuje se barem jesu li proizvod ili usluga i dalje usklađeni s potrebama, obilježjima i ciljevima određenog ciljanog tržišta i je li planirana distribucijska strategija i dalje primjerena.

(4) Distributer je dužan preispitati ciljano tržište ili postupak upravljanja proizvodom ako ima saznanja da je ciljano tržište netočno utvrđeno za neki proizvod ili uslugu odnosno da proizvod ili usluga više ne odgovaraju okolnostima na utvrđenom ciljanom tržištu, primjerice ako je proizvod postao nelikvidan ili je zbog promjena na tržištu obilježen velikom volatilnošću.

Obveze funkcije usklađenosti u postupku upravljanja proizvodima

Članak 71.

(1) Distributer je dužan funkciju praćenja usklađenosti uključiti u postupak upravljanja proizvodima, na način da ista prati razvoj i redovito provjerava postupke upravljanja proizvodima s ciljem prepoznavanja rizika od neispunjavanja obveza iz ovoga Odjeljka.

(2) U izvještaj o usklađenosti moraju biti sustavno uključeni podaci o proizvodima koje distributer nudi ili preporučuje te o pruženim uslugama.

(3) Investicijska društva Agenciji dostavljaju izvještaj iz stavka 2. ovoga članka u rokovima propisanima pravilnikom iz članka 73. stavka 2. ovoga Zakona.

Ostale obveze distributera

Članak 72.

(1) Distributer je dužan osigurati da relevantno osoblje raspolaže potrebnim stručnim znanjem kako bi razumjelo obilježja i rizike proizvoda koji namjerava nuditi ili preporučiti te pruženih usluga, kao i potrebe, obilježja i ciljeve određenog ciljanog tržišta.

(2) Distributer je dužan proizvođaču dostaviti podatke o prodaji i, prema potrebi, podatke o izvješćima iz članka 71. stavka 3. ovoga Zakona u svrhu ispunjavanja njegovih obveza iz ovoga Odjeljka.

(3) Ako različita društva surađuju pri distribuciji proizvoda ili usluga, krajnju odgovornost za ispunjavanje obveza koje su propisane za distributera ima distributer koji je u izravnom odnosu s klijentom. Ostali distributeri u lancu dužni su:

1. osigurati da se relevantni podaci o proizvodu proslijede od proizvođača do krajnjeg distributera u lancu

2. omogućiti proizvođaču da, ako on to zatraži, dođe do podataka o prodaji proizvoda kako bi ispunio svoje obveze u području upravljanja proizvodom i

3. primjenjivati, ako je to primjenjivo, obveze za proizvođača u području upravljanja proizvodom u vezi s uslugama koje pružaju.

Primjena drugih odredbi Zakona i pravilnik Agencije

Članak 73.

(1) Obveze u svezi s upravljanjem proizvodima iz ovoga Zakona ni na koji način ne dovode u pitanje ostale obveze investicijskog društva u vezi s objavom, procjenom primjerenosti i prikladnosti, prepoznavanjem i upravljanjem sukobima interesa, kao ni odredbe o dodatnim poticajima propisane ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 600/2014 i pravilnicima donesenima na temelju njih.

(2) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje kriterije za utvrđivanje ciljanog tržišta i ostale obveze iz članaka 60. do 72. ovoga Zakona.

4. Pravilnik o organizacijskim zahtjevima i pravilima poslovnog ponašanja za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te politikama primitaka i kriterijima za značajna investicijska društva

Prijava kršenja

Članak 74.

(1) Investicijsko društvo dužno je uspostaviti i provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati učinkovite i primjerene politike i postupke u skladu s kojima njegovi radnici mogu preko posebnog, neovisnog i samostalnog internog kanala prijaviti svaku povredu odnosno sumnju na povredu odredaba ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 600/2014 u poslovanju investicijskog društva.

(2) Politike iz stavka 1. ovoga članka moraju sadržavati najmanje način provedbe prijave iz stavka 1. ovoga članka, postupanje po njoj i osobu odnosno funkciju kojoj se takve nepravilnosti prijavljuju.

(3) Osoba definirana politikom iz stavka 2. ovoga članka dužna je primljene informacije čuvati kao povjerljive, a investicijsko društvo dužno je osigurati da se prijave iz stavka 1. ovoga članka provode poštujući načela poštenja, objektivnosti i nepristranosti, te zaštite osobnih podataka, kao i da radnik koji je prijavio eventualnu povredu propisa neće snositi nikakve negativne posljedice zbog takvog prijavljivanja.

(4) Investicijsko društvo ne smije radnika koji je podnio prijavu iz stavka 1. ovoga članka ni na koji način diskriminirati, dovoditi u nepovoljniji položaj u odnosu na druge radnike niti se takvo njegovo postupanje može smatrati kršenjem bilo kakvih ograničenja otkrivanja informacija koja su određena ugovorom, zakonom ili drugim propisom, te to ne može biti razlog za otkaz ugovora o radu ili drugog ugovora na temelju kojeg radnik radi.

(5) Na zahtjev Agencije investicijsko društvo dužno je dostaviti Agenciji obavijest o povredama ovoga Zakona ili Uredbe (EU) br. 600/2014 odnosno o prijavama iz stavka 1. ovoga članka, ako je takvih prijava bilo, za razdoblje i u roku koji odredi Agencija.

(6) Agencija zaprima obavijesti o povredama odnosno sumnji na povredu odredaba ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 600/2014 u poslovanju investicijskog društva.

(7) Prilikom dostavljanja obavijesti iz stavka 5. ovoga članka Agencija će osigurati odgovarajuću zaštitu radnika koji je dostavio obavijest, u svrhu njegove zaštite od moguće diskriminacije ili drugih oblika dovođenja u nepovoljniji položaj odnosno pozivanja na odgovornost zbog otkrivanja navedenih podataka.

(8) Obraćanje radnika Agenciji zbog prijave mogućeg ili stvarnog kršenja odredbi ovoga Zakona ili odredbi Uredbe (EU) br. 600/2014 ili podnošenja Agenciji prijave o toj sumnji u dobroj vjeri, ne predstavlja opravdani razlog za otkaz ugovora o radu.

(9) U slučaju spora oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika radi obraćanja radnika zbog prijave mogućeg ili stvarnog kršenja odredbi ovoga Zakona ili odredbi Uredbe (EU) br. 600/2014 unutar institucije ili u dobroj vjeri podnošenja Agenciji prijave o toj sumnji, a što je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, ako radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa, teret dokazivanja prelazi na poslodavca, koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa.

(10) Agencija će s osobnim podacima iz obavijesti iz stavka 5. odnosno 7. ovoga članka postupati u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka.

(11) Iznimno od stavka 10. ovoga članka, Agencija može podatke o osobi koja je Agenciji dostavila obavijest iz stavka 5. ovoga članka odnosno podatke o radniku koji je prijavio eventualnu povredu propisa iz stavka 8. ovoga članka proslijediti drugom tijelu ako je to nužno u svrhu provođenja istrage u kaznenom postupku ili za pokretanje drugih sudskih postupaka.

(12) Agencija će podatke iz stavka 4. ovoga članka odnosno iz stavka 5. ovoga članka dostaviti ESMA-i na njezin zahtjev.

(13) Agencija pravilnikom propisuje prihvat obavijesti iz stavka 7. ovoga članka i postupanje u vezi s dostavljenom obavijesti, s jasnim pravilima o povjerljivosti podataka o osobi koja je obavijest dostavila i osobi koja je navodno, u skladu s obavijesti, odgovorna za nezakonitost.

ODJELJAK 3.   Vođenje i čuvanje poslovne dokumentacije

Opseg i način vođenja poslovne dokumentacije

Članak 75.

(1) Investicijsko društvo dužno je voditi i čuvati evidencije i poslovnu dokumentaciju o svim uslugama, aktivnostima i transakcijama koje poduzima, pod uvjetima, na način i u opsegu propisanim ovim člankom, člancima 72. do 76. ovoga Zakona i Priloga I. i IV. Uredbe EU br. 2017/565 i pravilnikom Agencije iz članka 76. stavka 7. ovoga Zakona, a koji Agenciji omogućuje obavljanje nadzornih ovlasti i poduzimanje primjerenih mjera propisanih ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 600/2014 i Uredbom (EU) br. 596/2014 i pravilnicima donesenim na temelju njih.

(2) Evidencije i poslovna dokumentacija iz stavka 1. ovoga članka moraju biti vođene i sastavljene na način da su Agenciji dostatna za ocjenu pridržava li se investicijsko društvo svih obveza koje na temelju propisa iz stavka 1. ovoga članka ima prema klijentima ili potencijalnim klijentima te poštuje li odredbe koje se odnose na očuvanje integriteta tržišta.

(3) Evidencije iz stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju, između ostalog, ugovornu dokumentaciju između investicijskog društva i klijenta, s utvrđenim pravima i obvezama stranaka i uvjetima po kojima investicijsko društvo pruža usluge klijentu. Prava i obveze ugovornih stranaka mogu biti sastavni dio drugih dokumenata ili propisa.

(4) Odredbe ovoga članka i članka 76. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se i u odnosu na transakcije koje izvrši podružnica investicijskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici.

(5) Investicijsko društvo dužno je kada vodi evidencije i poslovnu dokumentaciju koja sadržava osobne podatke, ovisno o ulozi voditelja ili izvršitelja obrade osobnih podataka, postupati u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (Tekst značajan za EGP) (SL L 119, 4. 5. 2016.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2016/679).

(6) Investicijsko društvo ovlašteno je prikupljati, obrađivati, čuvati, dostavljati i upotrebljavati one osobne podatke koji su prema ovome Zakonu i drugim relevantnim propisima potrebni za obavljanje usluga i aktivnosti iz članka 5. ovoga Zakona, u skladu s ovim Zakonom, drugim relevantnim propisima, zakonom koji osigurava provedbu Uredbe (EU) br. 2016/679 i drugim primjenjivim propisima o zaštiti podataka.

(7) Investicijsko društvo ovlašteno je, u skladu s propisima iz stavka 6. ovoga članka, za obradu osobnog identifikacijskog broja ili drugog primjenjivog osobnog identifikatora koji jednoznačno označava klijenta, potencijalnog klijenta ili drugu ugovornu stranu u svrhu obavljanja usluga i aktivnosti iz članka 5. ovoga Zakona.

(8) U svrhu obavljanja usluga i aktivnosti iz članka 5. ovoga Zakona kada je to nužno za utvrđivanje identiteta ispitanika i za osiguranje točnosti podataka, investicijskom društvu dopuštena je obrada osobnih podataka prikupljanjem preslike odgovarajućeg identifikacijskog dokumenta i drugih javnih isprava koje izdaju nadležna državna tijela te kartice bankovnog računa bez vidljivog kontrolnog koda.

(9) Obrada iz stavka 8. ovoga članka vrši se uz primjenu odgovarajućih mjera zaštite prava i sloboda ispitanika te uz ograničavanje količine podataka sukladno svrsi koja se takvom obradom ostvaruje.

Ažuriranje i čuvanje poslovne dokumentacije

Članak 76.

(1) Investicijsko društvo dužno je organizirati poslovanje i ažurno sastavljati i voditi poslovnu dokumentaciju i druge administrativne ili poslovne evidencije na način koji omogućuje da se u svakom trenutku može provjeriti tijek pojedinog posla koji je poduzelo za svoj račun ili za račun klijenta.

(2) Investicijsko društvo dužno je svu dokumentaciju o poslovanju s pojedinim klijentom čuvati odvojeno od dokumentacije o poslovanju s drugim klijentima i dokumentacije o vlastitom poslovanju.

(3) Svu poslovnu dokumentaciju investicijsko društvo mora zaštititi od neovlaštenog pristupa i mogućih gubitaka u zapisu te čuvati na način koji osigurava trajnost zapisa.

(4) Investicijsko društvo dužno je najmanje pet godina po isteku godine u kojoj je bio sklopljen određeni posao odnosno pet godina po isteku poslovne godine u kojoj je raskinut ugovorni odnos s klijentom, čuvati svu dokumentaciju i podatke o svim poslovima s financijskim instrumentima koje je obavilo bilo za svoj račun bilo za račun klijenta.

(5) Sukladno propisima kojima se uređuje zaštita osobnih podataka, investicijsko društvo osigurava čuvanje podataka u rokovima koji se određuju u skladu sa stavkom 4. ovoga članka, a nakon toga najmanje onoliko koliko su propisani zakonski rokovi zastare tražbina koji su definirani primjenjivim propisima. Investicijsko društvo određene podatke pohranjuje i u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje obvezno razdoblje pohrane.

(6) Investicijsko društvo može iznimno, kada je to nužno kako bi se osigurala prava ispitanika ili zaštitili interesi zainteresiranih strana ili prava i interesi investicijskih društava ili trećih strana, produžiti rokove pohrane iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje način vođenja, sadržaj i oblik evidencija iz članka 75. ovoga Zakona i ovoga članka.

4. Pravilnik o organizacijskim zahtjevima i pravilima poslovnog ponašanja za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te politikama primitaka i kriterijima za značajna investicijska društva

Posebne odredbe o telefonskim razgovorima i elektroničkoj komunikaciji

Članak 77.

(1) Evidencije iz članka 76. ovoga Zakona obuhvaćaju, između ostalog, snimke telefonske komunikacije i elektroničku komunikaciju koja se odnosi na:

1. transakcije zaključene trgovanjem za vlastiti račun i

2. pružanje usluga koje se odnose na postupanje s nalozima klijenata, odnosno zaprimanje i prijenos te izvršavanje naloga klijenata.

(2) Obveza vođenja evidencija iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na telefonsku i elektroničku komunikaciju koja je uspostavljena kako bi rezultirala transakcijom iz stavka 1. točke 1. ili uslugom iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, čak i ako ne dovede do zaključivanja tih transakcija ili do pružanja tih usluga.

(3) Investicijsko društvo dužno je poduzeti sve razumne korake za evidentiranje komunikacije iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koja se vodi, šalje ili prima opremom koju investicijsko društvo osigurava zaposleniku ili drugoj relevantnoj osobi ili čiju je uporabu od strane zaposlenika ili druge relevantne osobe investicijsko društvo prihvatilo ili dopustilo.

Obveza izvještavanja klijenata o telefonskoj komunikaciji

Članak 78.

(1) Investicijsko društvo dužno je nove i postojeće klijente izvijestiti da se telefonska komunikacija ili razgovor između investicijskog društva i njegovih klijenata koji je doveo ili može dovesti do transakcija, snima.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka klijentu se može pružiti jednom, prije pružanja investicijskih usluga novom ili postojećem klijentu.

(3) Investicijsko društvo ne smije telefonski obaviti investicijske usluge i aktivnosti za klijenta kojeg nije unaprijed obavijestilo o snimanju međusobne komunikacije, ako se takve investicijske usluge i aktivnosti odnose na zaprimanje, prijenos i izvršavanje naloga klijenta.

(4) Odredbe ovoga članka ne onemogućavaju klijenta da zada nalog putem drugog trajnog medija kao što su pošta, faks, elektronička pošta ili dokumentacija naloga klijenta sačinjena na sastanku.

(5) Sadržaj relevantnog razgovora sa sastanka s klijentom u smislu stavka 4. ovoga članka može biti evidentiran tako da se o istome vodi pisani zapisnik ili bilješke. Takvi se nalozi smatraju jednakovrijednima onima zaprimljenim telefonom.

Politika o evidentiranju telefonske i elektroničke komunikacije

Članak 79.

(1) Investicijsko društvo dužno je usvojiti, implementirati i održavati učinkovitu pisanu politiku o evidentiranju komunikacije iz članka 77. ovoga Zakona, u skladu s uvjetima iz članka 76. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

(2) Investicijsko društvo dužno je poduzeti sve razumne korake kako bi spriječilo da zaposlenik ili ugovaratelj ostvari, uputi ili zaprimi relevantne telefonske razgovore i elektroničku komunikaciju opremom u privatnom vlasništvu koju investicijsko društvo ne može zabilježiti ili kopirati.

(3) Evidencija koja se čuva u skladu s člancima 75. do 78. ovoga Zakona daje se na zahtjev uključenim klijentima i čuva pet godina od dana kada je evidencija nastala.

(4) Agencija može u okviru svojih nadzornih ovlasti rješenjem naložiti čuvanje evidencija do sedam godina od dana kada je evidencija nastala.

ODJELJAK 4.   Zaštita imovine klijenata

Zaštita financijskih instrumenata i novčanih sredstava klijenata

Članak 80.

(1) Kada investicijsko društvo drži financijske instrumente koji pripadaju klijentima, dužno je uspostaviti i primjenjivati odgovarajuće mjere za zaštitu prava vlasništva klijenta, posebno u slučaju insolventnosti investicijskog društva i sprječavanje korištenja financijskih instrumenata klijenta za vlastiti račun, osim u slučaju izričite suglasnosti klijenta.

(2) Kada investicijsko društvo drži novčana sredstva klijenata, dužno je poduzimati odgovarajuće mjere za zaštitu prava klijenata i, osim ako se radi o kreditnoj instituciji, sprječavanje korištenja tih sredstava klijenta za vlastiti račun.

(3) Investicijsko društvo ne smije s malim ulagateljem sklopiti ugovor o financijskom kolateralu s prijenosom prava vlasništva, u svrhu osiguranja ili pokrića sadašnjih ili budućih, stvarnih, uvjetnih ili mogućih obveza klijenata.

(4) Investicijsko društvo koje drži financijske instrumente ili novčana sredstva klijenta dužno je ispunjavati sljedeće uvjete:

1. voditi evidencije i račune na način da se u svakom trenutku i bez odgađanja mogu razlikovati imovina koju drži za jednog klijenta od imovine koju drži za bilo kojeg drugog klijenta i od svoje vlastite imovine

2. voditi evidencije i račune na način da se osigurava njihova točnost, a posebno one koje se odnose na financijske instrumente i novčana sredstva koja drže za klijente te na način da se te evidencije i računi mogu upotrijebiti za revizijski trag

3. redovito provoditi usklađivanja između svojih internih računa i evidencija te računa i evidencija trećih osoba kod kojih je ta imovina deponirana

4. poduzimati potrebne mjere kako bi se osiguralo da se svi financijski instrumenti klijenata koji su deponirani kod treće osobe u skladu s člankom 81. stavkom 1. ovoga Zakona, jasno razlikuju od financijskih instrumenata koji pripadaju investicijskom društvu i od financijskih instrumenata koji pripadaju toj trećoj osobi, tako da se vode na odvojenim računima u knjigama treće osobe ili na temelju drugih istovjetnih mjera kojima se postiže ista razina zaštite

5. poduzimati potrebne mjere kako bi se osiguralo da se novčana sredstva klijenata, koja su u skladu s člankom 81. stavkom 3. ovoga Zakona deponirana u središnjoj banci, kreditnoj instituciji ili banci kojoj je izdano odobrenje za rad u trećoj zemlji ili u kvalificiranom novčanom fondu, drže na računu ili računima koji se jasno razlikuju od svih računa na kojima se drže novčana sredstva koja pripadaju investicijskom društvu i

6. organizacijski se ustrojiti na odgovarajući način kako bi se rizik gubitka ili smanjenja imovine klijenta ili prava u vezi s tom imovinom, nastao kao rezultat zlouporabe imovine, prijevare, lošeg administriranja, neprimjerenog vođenja evidencije ili nemara, sveo na najmanju moguću mjeru.

(5) Ako zbog mjerodavnog zakonodavstva, uključujući posebno zakonodavstvo koje se odnosi na imovinu ili nesolventnost, investicijsko društvo ne može ispuniti uvjete iz stavka 4. ovoga članka, radi zaštite prava klijenata u svrhu ispunjavanja zahtjeva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, dužno je uspostaviti mehanizme zaštite imovine klijenata u svrhu ispunjavanja ciljeva iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Investicijsko društvo ne smije ugovoriti zalog, teret ili pravo prijeboja nad instrumentima ili novčanim sredstvima klijenta kojima se omogućuje da treća osoba raspolaže financijskim instrumentima ili novčanim sredstvima klijenta kako bi se naplatili dugovi koji se ne odnose na klijenta ili pružanje usluga klijentu, osim ako se to zahtijeva po pravu treće zemlje, pod uvjetima propisanim pravilnikom iz stavka 10. ovoga članka.

(7) Investicijska društva su dužna Agenciji i drugim nadležnim tijelima, stečajnim i sanacijskim upraviteljima omogućiti pristup svim podacima i evidencijama koje se odnose na financijske instrumente i novčana sredstva klijenata.

(8) Novac i financijski instrumenti klijenata nisu vlasništvo investicijskog društva, ne ulaze u imovinu društva, likvidacijsku i stečajnu masu niti mogu biti predmetom ovrhe u svezi s tražbinama prema investicijskom društvu.

(9) Novčana sredstva klijenata investicijskog društva koja su deponirana na računu kreditne institucije ne ulaze u imovinu, odnosno stečajnu ili likvidacijsku masu te kreditne institucije.

(10) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje obveze investicijskog društva u vezi sa zaštitom imovine klijenata iz ovoga članka i članka 81. ovoga Zakona.

Deponiranje financijskih instrumenata i novčanih sredstava klijenata

Članak 81.

(1) Investicijsko društvo može deponirati financijske instrumente koje drži za račun klijenata na račun ili račune otvorene kod trećih osoba, pod uvjetom da društvo postupa pažnjom dobrog stručnjaka prilikom odabira, imenovanja i redovitih provjera treće osobe, kao i postupaka za držanje i pohranu navedenih financijskih instrumenata.

(2) Investicijsko društvo dužno je voditi računa o stručnosti i tržišnom ugledu treće osobe iz stavka 1. ovoga članka, kao i o svim uvjetima koji se odnose na držanje financijskih instrumenata, a koji bi mogli imati negativne učinke na prava klijenata, u skladu s odredbama članka 80. ovoga Zakona i pravilnikom iz članka 80. stavka 10. ovoga Zakona.

(3) Investicijska društvo je dužno, po primitku novčanih sredstava klijenta, ta sredstva bez odgode položiti na jedan ili više računa otvorenih kod trećih subjekata definiranim pravilnikom iz članka 80. stavka 10. ovoga Zakona, pod uvjetima propisanim ovim člankom i pravilnikom iz članka 80. stavka 10. ovoga Zakona.

(4) Investicijsko društvo, kada ne deponira novčana sredstva klijenta kod središnje banke, dužno je postupati pažnjom dobrog stručnjaka prilikom odabira, imenovanja i redovitih provjera kreditne institucije, banke ili novčanog fonda kod kojih su takva novčana sredstva deponirana, kao i kod ugovaranja uvjeta za deponiranje tih sredstava, pri čemu je dužno uzeti u obzir potrebu za diversifikacijom sredstava u skladu s pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka.

(5) Kriteriji kojima se investicijsko društvo dužno voditi kod odabira subjekta iz stavka 3. ovoga članka detaljnije su propisani pravilnikom Agencije iz članka 80. stavka 10. ovoga Zakona.

(6) Obveza iz stavka 3. ovoga članka ne odnosi se na kreditnu instituciju u vezi s depozitima koje drži u smislu zakona kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.

4. Pravilnik o organizacijskim zahtjevima i pravilima poslovnog ponašanja za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te politikama primitaka i kriterijima za značajna investicijska društva

ODJELJAK 5.   Algoritamsko trgovanje

Članak 82.

(1) Investicijsko društvo koje koristi algoritamsko trgovanje u smislu ovoga Zakona dužno je uspostaviti djelotvorne sustave i mjere za kontrolu rizika primjerene aktivnostima investicijskog društva u skladu s odredbama ovoga članka i Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/589 оd 19. srpnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se utvrđuju organizacijski zahtjevi za investicijska društva koja se bave algoritamskim trgovanjem (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 2017/589).

(2) Sustavi i mjere iz stavka 1. ovoga članka moraju biti u potpunosti ispitani i pravilno nadzirani te u svakom trenutku osiguravati:

1. otpornost sustava trgovanja koje investicijsko društvo koristi

2. ugrađene primjerene pragove i ograničenja trgovanja i

3. sprječavanje slanja neispravnih naloga i rada sustava na način koji kreira ili doprinosi kreiranju neurednog tržišta.

(3) Sustavi i mjere iz stavka 1. ovoga članka moraju osiguravati da se sustavi za trgovanje ne koriste u svrhe suprotne Uredbi (EU) br. 596/2014 ili pravilima mjesta trgovanja s kojim su povezani.

(4) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je osigurati da mjere i mehanizmi iz članka 55. ovoga Zakona na odgovarajući način adresiraju svaki poremećaj u sustavu za trgovanje, te da se evidencije i poslovna dokumentacija u vezi s algoritamskim trgovanjem vode na način kako je propisano člankom 75. ovoga Zakona.

(5) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je pravodobno o korištenju algoritamskog trgovanja izvijestiti Agenciju i sva mjesta trgovanja na kojima koristeći algoritamsko trgovanje sudjeluje kao član ili sudionik.

(6) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je voditi evidencije na redovitoj osnovi te na traženje Agencije dostavljati sljedeće podatke:

1. opis vrste strategija algoritamskog trgovanja

2. pojedinosti parametara trgovanja ili limita kojima je sustav podložan

3. opće načine ispunjavanja obveza i nadzora rizika u smislu obveza iz stavka 1. ovoga članka

4. pojedinosti testiranja sustava i

5. na zahtjev Agencije, dodatne podatke o sustavu.

(7) Agencija će podatke iz stavka 6. bez odgode na traženje dostaviti nadležnom tijelu matične države članice mjesta trgovanja na kojemu investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka sudjeluje kao član ili sudionik koristeći algoritamsko trgovanje.

(8) Evidencije iz stavka 6. ovoga članka investicijsko društvo dužno je voditi na način koji omogućava Agenciji nadzor nad usklađenošću sa zahtjevima iz ovoga Zakona i Delegirane uredbe (EU) br. 2017/589.

(9) Kada se bavi tehnikom visokofrekventnog algoritamskog trgovanja, investicijsko društvo dužno je u odobrenom formatu čuvati točnu i vremenski sljedivu evidenciju svih svojih zadanih naloga, uključujući otkazane naloge, izvršene naloge, izložene ponude na mjestima trgovanja i na zahtjev iste dostavljati Agenciji.

Algoritamsko trgovanje i strategija održavanja tržišta

Članak 83.

(1) Investicijsko društvo algoritamsko trgovanje u smislu ovoga Zakona može koristiti u provođenju strategije održavanja tržišta samo ako ispunjava uvjete propisane ovim člankom i Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/578 оd 13. lipnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda o utvrđivanju zahtjeva za ugovore o održavanju tržišta i sustave održavanja tržišta (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/578).

(2) U smislu ovoga članka i članka 300. ovoga Zakona investicijsko društvo koje koristi algoritamsko trgovanje provodi strategiju održavanja tržišta onda kada trgujući za vlastiti račun kao član ili sudionik jednog ili više mjesta trgovanja objavljuje obvezujuće istodobne ponude na kupnju i prodaju jednog ili više financijskih instrumenata usporedive veličine i po konkurentnim cijenama na jednom ili više mjesta trgovanja, pružajući likvidnost na redovnoj i učestaloj osnovi cijelom tržištu.

(3) Uzimajući u obzir likvidnost, opseg i svojstva pojedinog tržišta i značajke financijskih instrumenata kojima se na tom tržištu trguje, investicijsko društvo iz stavka 2. ovoga članka dužno je:

1. osim u iznimnim, posebno predviđenim okolnostima, redovito i na predvidivoj osnovi pružati likvidnost na mjestu trgovanja, na način da održava tržište neprekidno tijekom određenog dijela vremena trgovanja mjesta trgovanja

2. s mjestom trgovanja sklopiti pisani ugovor kojim su minimalno propisane obveze investicijskog društva iz točke 1. ovoga stavka i

3. uspostaviti djelotvorne sustave i kontrole koje osiguravaju da se obveze iz ugovora iz točke 2. ovoga stavka trajno ispunjavaju.

Izravni elektronički pristup mjestu trgovanja

Članak 84.

(1) Investicijsko društvo putem svoga sustava može klijentima omogućiti izravan elektronički pristup mjestu trgovanja samo ako su ispunjeni uvjeti iz ovoga članka i Delegirane uredbe (EU) br. 2017/589.

(2) Investicijsko društvo koje putem svoga sustava omogućuje klijentima izravan elektronički pristup mjestu trgovanja dužno je uspostaviti djelotvorne sustave i kontrolne mehanizme koji:

1. osiguravaju ispravnu procjenu primjerenosti klijenta koji koristi uslugu, te odgovarajuću kontrolu te procjene

2. onemogućuju klijentu da prekorači primjerene, unaprijed postavljene pragove trgovanja i ograničenja kredita za trgovanje

3. osiguravaju primjeren nadzor trgovanja klijenata koji tu uslugu koristi i

4. sprječavaju da putem sustava izravnog elektroničkog pristupa dođe do trgovanja koje predstavlja rizik za samo investicijsko društvo, stvara ili doprinosi stvaranju neurednog tržišta, koje bi moglo biti suprotno Uredbi (EU) br. 596/2014 ili pravilima mjesta trgovanja.

(3) O činjenici da svojim klijentima omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja investicijsko društvo dužno je pravodobno izvijestiti Agenciju i mjesto trgovanja na kojemu omogućuje izravan elektronički pristup.

(4) Investicijsko društvo iz stavka 3. ovoga članka dužno je osigurati da se evidencije i poslovna dokumentacija u vezi s izravnim elektroničkim pristupom vode na način kako je propisano člankom 75. ovoga Zakona.

(5) Investicijsko društvo iz stavka 3. ovoga članka dužno je Agenciji dostavljati podatke o sustavima i mjerama iz stavka 2. ovoga članka na redovitoj osnovi u skladu s pravilnikom iz stavka 10. ovoga članka te na traženje Agencije.

(6) Agencija će podatke iz stavka 5. ovoga članka bez odgode dostaviti nadležnom tijelu matične države članice mjesta trgovanja na kojemu investicijsko društvo iz stavka 3. ovoga članka sudjeluje kao član ili sudionik omogućuje izravan elektronički pristup.

(7) Investicijsko društvo koje omogućuje izravan elektronički pristup dužno je osigurati da klijenti tu mogućnost koriste u skladu sa uvjetima ovoga Zakona i pravilnicima donesenim na temelju njega i pravilima mjesta trgovanja.

(8) Obveza iz stavka 7. ovoga članka podrazumijeva nazor transakcija koje klijenti zaključuju putem izravnog elektroničkog pristupa u svrhu otkrivanja kršenja pravila mjesta trgovanja, neurednih uvjeta trgovanja ili ponašanja koje može predstavljati zlouporabu tržišta o kojemu bez odgode treba izvijestiti Agenciju.

(9) Investicijsko društvo je dužno s klijentom kojemu omogućuje izravan elektronički pristup mjestu trgovanja sklopiti pisani ugovor o temeljnim pravima i obvezama koje proizlaze iz te usluge u kojemu je jasno naznačeno da odgovornost za pridržavanje obveza propisanim ovim Zakonom i pravilnicima ostaje na investicijskom društvu.

(10) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje učestalost dostave, sadržaj i opseg podataka iz stavka 5. ovoga članka.

Posebne odredbe vezano za usluge poravnanja

Članak 85.

(1) Investicijsko društvo koje kao član poravnanja usluge poravnanja osim svojim klijentima nudi i drugim osobama dužno je uspostaviti djelotvorne sustave i oblike kontrole koje osiguravaju da se usluge poravnanja pružaju samo osobama koje su primjerene i koje ispunjavaju jasno postavljene kriterije, te da se njima nameću zahtjevi sa svrhom smanjenja rizika za investicijsko društvo i tržište.

(2) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je sa osobom kojoj nudi usluge poravnanja sklopiti pisani ugovor kojim se uređuju temeljna međusobna prava i obveze te ga dostaviti Agenciji na zahtjev.

POGLAVLJE III.   UVJETI POSLOVANJA I ZAŠTITA INTERESA KLIJENATA INVESTICIJSKOG DRUŠTVA

ODJELJAK 1.   Opća pravila poslovnog ponašanja

Postupanje u najboljem interesu klijenta
i čuvanje povjerljivih podataka

Članak 86.

(1) Investicijsko društvo dužno je tijekom pružanja investicijskih i pomoćnih usluga postupati u najboljem interesu klijenata, korektno i u skladu s pravilima struke.

(2) Investicijsko društvo dužno je prilikom pružanja investicijskih i pomoćnih usluga postupati u skladu s odredbama ovoga poglavlja.

(3) Investicijsko društvo dužno je osigurati da način utvrđivanja primanja ili procjene radnog učinka relevantnih osoba nisu u sukobu s obvezom iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Investicijsko društvo ne smije ustrojiti mehanizme putem kojih bi primicima od rada, prodajnim ciljevima ili na drugi način relevantnu osobu potaknulo da malom ulagatelju ponudi određeni financijski instrument ako mu može ponuditi financijski instrument koji bi bolje zadovoljio potrebe klijenata.

(5) Relevantne osobe investicijskog društva dužne su čuvati podatke o klijentima, o stanju i prometu na računima klijenata, uslugama koje pružaju klijentima, kao i druge podatke i činjenice za koje saznaju u svezi s pružanjem investicijskih usluga i obavljanjem investicijskih aktivnosti i, kada je primjereno, pomoćnih usluga. Ovi se podaci smatraju poslovnom tajnom, a navedene osobe ne smiju ih koristiti, osim prilikom i u svezi s pružanjem investicijskih i pomoćnih usluga i obavljanja investicijskih aktivnosti, odavati trećima niti omogućavati trećima njihovo korištenje.

(6) Podaci iz stavka 5. ovoga članka ne predstavljaju poslovnu tajnu kada ih u izvršavanju svojih nadzornih i drugih javnih ovlasti u skladu s ovim ili drugim zakonom zahtijevaju Agencija, uređeno tržište, pravosudna i upravna tijela ili kada njihovo objavljivanje odobri klijent.

ODJELJAK 2.   Podaci o uslugama, instrumentima, troškovima i naknadama

Opći zahtjevi za prikaz podataka

Članak 87.

(1) Svi podaci koje investicijsko društvo pruža klijentu ili potencijalnom klijentu, uključujući promidžbenu komunikaciju, moraju biti korektni, jasni i ne smiju dovoditi u zabludu, pri čemu promidžbena komunikacija mora biti jasno prepoznatljiva kao takva.

(2) Smatra se da su podaci korektni, jasni i ne dovode u zabludu ako su sastavljeni u skladu s uvjetima iz članka 44. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

Podaci koji se daju prije pružanja usluge

Članak 88.

(1) Investicijsko društvo dužno je klijentu odnosno potencijalnom klijentu pravodobno, prije pružanja investicijske ili pomoćne usluge, pružiti primjereni opseg podataka iz ovoga članka i članaka 46. do 50. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 u obliku razumljivom i prilagođenom osobi kojoj su ti podaci namijenjeni, tako da klijent ili potencijalni klijent može u razumnim okvirima shvatiti vrstu i rizike investicijskih usluga i specifičnih vrsta financijskih instrumenata koji mu se nude te tako donijeti odluke o ulaganjima na temelju tih podataka.

(2) Podaci iz stavka 1. obuhvaćaju:

1. podatke iz članka 46. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565

2. podatke iz članka 47. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 o investicijskom društvu i uslugama koje ono pruža, primjenjive u odnosu na uslugu koju pruža

3. podatke iz članka 48. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 o financijskim instrumentima i investicijskim strategijama koje društvo predlaže, a koji moraju uključivati primjerene upute i upozorenja o rizicima ulaganja u te instrumente ili odabira određene investicijske strategije, te naznaku jesu li financijski instrumenti namijenjeni profesionalnim ili malim ulagateljima, uzimajući u obzir i utvrđeno ciljano tržište iz članka 74. i 75. ovoga Zakona

4. podatke o zaštiti imovine klijenata iz članka 49. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565

5. podatke o mjestima izvršenja naloga i

6. podatke iz članka 50. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 o troškovima, naknadama i povezanim izdacima, koji moraju uključivati podatke o cijenama i troškovima investicijskih i pomoćnih usluga, uključujući cijenu savjetovanja, te ako je primjenjivo, troškove preporučenih ili reklamiranih financijskih instrumenata, podatke o mogućnostima i načinima plaćanja, uključujući i podatke o mogućnostima primanja uplata od trećih osoba.

(3) Podaci o svim troškovima i naknadama iz točke 6. stavka 2. ovoga članka, uključujući troškove i izdatke vezane uz investicijske usluge i financijske instrumente, a koji nisu uzrokovani realizacijom povezanog tržišnog rizika, prikazuju se agregirano u skladu s člankom 50. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 kako bi se klijentu omogućilo razumijevanje ukupnog troška i kumulativnog učinka tog troška na povrat ulaganja, te se pojedinačno razlažu na zahtjev klijenta. Ako je to primjereno, a u skladu s odredbama članka 50. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 ti podaci se klijentu pružaju na redovnoj osnovi, najmanje jednom godišnje, tijekom vijeka trajanja ulaganja.

(4) Ako se investicijska usluga nudi kao dio financijskog proizvoda koji je već uređen propisima prava Europske unije o kreditnim institucijama i potrošačkim kreditima u vezi sa zahtjevima pružanja podataka, ta usluga ne podliježe dodatno obvezama utvrđenima u stavcima 1. do 3. ovoga članka i članku 87. ovoga Zakona.

Dodatni uvjeti u vezi s investicijskim savjetovanjem

Članak 89.

(1) Kada investicijsko društvo pruža uslugu investicijskog savjetovanja, osim podataka iz članka 88. ovoga Zakona pravodobno, prije pružanja usluge, klijentu je dužno priopćiti i sljedeće podatke:

1. smatra li se investicijsko savjetovanje neovisnim u smislu ovoga Zakona i zašto, te vrstu i prirodu primjenjivih ograničenja

2. temelji li se investicijsko savjetovanje koje se nudi na širokoj ili ograničenoj analizi različitih vrsta financijskih instrumenata, uz posebnu naznaku ako je raspon analiziranih vrsta financijskih instrumenata ograničen na financijske instrumente koje izdaju ili nude subjekti povezani s investicijskim društvom ili oni koji su s njim na drugi način pravno ili gospodarski povezani putem ugovornih odnosa koji su takve naravi da predstavljaju rizik narušavanja neovisnosti savjetovanja i

3. dostavlja li investicijsko društvo klijentu periodičke procjene primjerenosti preporučenih financijskih instrumenata za klijenta.

(2) Podaci iz stavka 1. ovoga Zakona moraju sadržavati sve elemente propisane člankom 52. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

Dodatni uvjeti u vezi s neovisnim investicijskim savjetovanjem

Članak 90.

(1) Kada investicijsko društvo u skladu s člankom 89. ovoga Zakona klijentu priopći da je investicijsko savjetovanje koje nudi neovisno dužno je, u skladu s člankom 53. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, definirati i implementirati postupak koji osigurava:

1. da su investicijski ciljevi klijenta primjereno postignuti, na način da analiza obuhvaća dovoljno širok raspon raspoloživih financijskih instrumenata, dovoljno raznolikih s obzirom na vrstu, izdavatelje, osobe koje ih na tržištu nude i

2. da izbor financijskih instrumenata nije ograničen na financijske instrumente koje izdaje ili nudi subjekt povezan s investicijskim društvom ili koji je s njim na drugi način pravno ili gospodarski povezan putem ugovornih odnosa koji su takve naravi da predstavljaju rizik narušavanja neovisnosti savjetovanja koje se nudi.

(2) Ako investicijsko društvo nije u mogućnosti ispuniti uvjete iz stavka 1. ovoga članka i stavka 1. članka 53. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 ne smije se predstavljati kao neovisno u odnosu na uslugu koju pruža.

(3) Ako investicijsko društvo nudi i jednu i drugu vrstu investicijskog savjetovanja, dužno je pridržavati se uvjeta iz članka 53. stavka 3. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

ODJELJAK 3.   Dodatni poticaji

Opseg primjene dodatnih poticaja

Članak 91.

(1) U smislu ovoga Zakona dodatni poticaji su naknade, provizije, novčane ili nenovčane koristi povezane s uslugama koje se pružaju klijentu, a koje investicijsko društvo daje ili prima od treće osobe ili osobe koja djeluje za račun treće osobe.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dodatnim poticajima se ne smatraju plaćanja koja omogućuju ili su nužna za pružanje investicijske usluge, kao što su troškovi skrbništva, namire i izvršenja, regulatorne i zakonske naknade, a koja po svojim obilježjima ne ugrožavaju obvezu investicijskog društva da djeluje korektno, pravedno, u skladu s pravilima struke i u skladu s najboljim interesima klijenta.

(3) Investicijsko društvo dodatne poticaje može dati ili primiti jedino ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. dodatni poticaj osmišljen je kako bi se poboljšala kvaliteta povezane usluge koja se pruža klijentu

2. dodatni poticaj ne ugrožava obvezu investicijskog društva da postupa u najboljem interesu klijenta, korektno i u skladu s pravilima struke i

3. klijentu je prije pružanja usluge jasno, na cjelovit točan i razumljiv način priopćeno da postoji dodatni poticaj vezan uz određenu uslugu, prirodu i iznos ili količinu dodatnih poticaja, a ako iznos ili količinu nije moguće utvrditi, način utvrđivanja dodatnog poticaja.

(4) Ako je primjereno, investicijsko društvo obavještava klijenta o mehanizmima za prijenos naknade, provizije, novčane ili nenovčane povoljnosti klijentu a koje su primljene u vezi s pružanjem investicijskih ili pomoćnih usluga.

(5) Ako se dodatni poticaji daju ili primaju suprotno odredbama ovoga članka i članaka 92. do 94. ovoga Zakona smatrat će se da investicijsko društvo ne upravlja sukobima interesa u skladu s odredbama ovoga Zakona te da ne postupa u najboljem interesu klijenta.

(6) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje:

1. kriterije za utvrđivanje ispunjavanja uvjeta iz članka 92. stavka 1. ovoga Zakona

2. način i rokove vođenja evidencija iz članka 92. stavka 4. ovoga Zakona

3. način i rokove izvještavanja klijenata o dodatnim poticajima iz članka 92. stavka 5. i članka 93. stavka 4. ovoga Zakona

4. manje nenovčane povoljnosti iz članka 93. stavka 4. ovoga Zakona i

5. obveze postupanja investicijskog društva vezano za utvrđivanje proračuna za istraživanje i naplatu naknade za istraživanja koja se u smislu stavka 1. ovoga članka ne smatraju dodatnim poticajima.

4. Pravilnik o organizacijskim zahtjevima i pravilima poslovnog ponašanja za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te politikama primitaka i kriterijima za značajna investicijska društva

Uvjeti poboljšanja kvalitete usluge

Članak 92.

(1) Smatra se da su naknada, provizija ili nenovčana korist osmišljene radi poboljšanja kvalitete relevantne usluge klijentu ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. opravdana je pružanjem dodatne usluge ili usluge više razine relevantnom klijentu, proporcionalno razini primljenog poticaja

2. ako se radi o poticaju koji koristi izravno društvu, njegovim dioničarima ili zaposlenicima, mora istodobno postojati izravna korist za relevantnog klijenta i

3. ako se radi o tekućem poticaju, on mora biti opravdan pružanjem trajne koristi klijentu.

(2) Nedopuštene su naknade, provizije ili nenovčane koristi koje su uzrok pristranog ili narušenog pružanja relevantne usluge klijentu.

(3) Uvjeti iz stavka 1. moraju biti ispunjeni sve dok investicijsko društvo plaća ili naplaćuje naknade i provizije odnosno pruža ili uživa nenovčanu korist.

(4) Investicijsko društvo je dužno voditi evidencije o svim naknadama, provizijama i nenovčanim koristima koje je investicijsko društvo zaprimilo od treće osobe u vezi s pružanjem investicijskih ili pomoćnih usluga na način i u rokovima propisanima pravilnikom Agencije.

(5) U vezi sa svakim plaćanjem ili naplaćivanjem od treće osobe te svakom pruženom ili stečenom nenovčanom koristi od treće osobe investicijsko društvo dužno je klijentu pružiti odgovarajuće podatke u skladu sa člankom 88. ovoga Zakona, člankom 50. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 i pravilnikom Agencije iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona

(6) Tijekom razdoblja u kojemu investicijsko društvo daje ili prima dodatne poticaje vezano na usluge koje pruža klijentima, dužno je najmanje jednom godišnje svakog klijenta posebno izvijestiti o ukupnom iznosu ili količini primljenih dodatnih poticaja, osim onih iz članka 91. stavka 2. ovoga Zakona.

(7) Ako u distribucijskom kanalu sudjeluje više investicijskih društava, svako investicijsko društvo koje pruža investicijske ili pomoćne usluge dužno je ispunjavati svoje obveze objave koje ima u odnosu na svoje klijente.

Poticaji povezani s upravljanjem portfeljem i neovisnim investicijskim savjetovanjem

Članak 93.

(1) Kada investicijsko društvo u skladu s člancima 78. i 79. ovoga Zakona pruži neovisno investicijsko savjetovanje te kada pruža uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, ne smije prihvaćati niti zadržavati dodatne poticaje u odnosu na te usluge.

(2) Ako investicijsko društvo u slučaju iz stavka 1. ovoga članka primi dodatni poticaj, dužan je prenijeti isti klijentu u cijelosti.

(3) Investicijsko društvo dužno je donijeti i primjenjivati politiku koja osigurava da se dodatni poticaji zaprimljeni u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka prenesu klijentu te da se klijenta o tome na odgovarajući način obavijesti.

(4) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na manje nenovčane koristi koje ispunjavaju uvjete iz pravilnika Agencije iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona, a mogu poboljšati kvalitetu usluge pružene klijentu te su po opsegu i prirodi takve da se ne može smatrati da ugrožavaju obvezu investicijskog društva da djeluje u najboljem interesu klijenta, pod uvjetom da se jasno priopće klijentu u skladu sa stavkom 5. ovoga članka i pravilnikom Agencije iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona.

(5) Investicijsko društvo dužno je o manjim nenovčanim koristima iz stavka 4. ovoga članka klijenta izvijestiti pravodobno, prije pružanja relevantnih investicijskih ili pomoćnih usluga.

Poticaji povezani s istraživanjem

Članak 94.

(1) Kada treće osobe investicijskom društvu koje upravlja portfeljima ili pruža druge investicijske ili pomoćne usluge klijentima pruža istraživanje, to se istraživanje neće smatrati dodatnim poticajem u smislu ovoga Zakona, ako je pruženo u zamjenu za:

1. izravna plaćanja za koje se investicijsko društvo koristi vlastitim sredstvima ili

2. plaćanja preko zasebnog računa za istraživanja koji je pod kontrolom investicijskog društva, uz uvjet da su u vezi s vođenjem računa ispunjeni uvjeti iz pravilnika Agencije iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona.

(2) Ako se koristi računom za istraživanja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka, investicijsko društvo dužno je klijentu pružiti sljedeće podatke detaljnije propisane pravilnikom Agencije iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona:

1. prije nego što se klijentu pruži investicijska usluga, podatke o iznosu proračuna za istraživanje i procijenjenom iznosu naknade za istraživanje koja će se zaračunati svakom klijentu i

2. godišnje podatke o ukupnim troškovima koji su im nastali zbog istraživanja koje provodi treća osoba.

(3) U smislu ovoga članka, istraživanje obuhvaća investicijsko istraživanje u smislu članka 36. stavka 1. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 i svaki materijal ili uslugu koja se odnosi na jedan ili više financijskih instrumenata, drugu imovinu, izdavatelja ili potencijalnog izdavatelja financijskih instrumenata, a koja sadrži implicitnu ili eksplicitnu preporuku ili sugestiju o investicijskoj strategiji i potkrijepljeno mišljenje o trenutnoj ili budućoj vrijednosti ili cijeni tih instrumenata ili imovine.

Poticaji vezani za paket proizvoda

Članak 95.

(1) Kada investicijsko društvo investicijsku uslugu nudi zajedno s drugom uslugom ili proizvodom kao dio paketa ili kao uvjet za isti ugovor ili paket, investicijsko društvo dužno je izvijestiti klijenta o tome je li moguće kupiti različite dijelove odvojeno, te za svaki dio daje posebni prikaz troškova i naknada.

(2) Ako je vjerojatno da će se rizici koji proizlaze iz ugovora ili paketa iz stavka 1. ovoga članka ponuđenog malom ulagatelju razlikovati od rizika povezanih s pojedinom komponentom, investicijsko društvo dužno je pružiti odgovarajući opis različitih komponenata ugovora ili paketa i načina na koji njihovo uzajamno djelovanje utječe na rizik.

ODJELJAK 4.   Kadrovski uvjeti za pružanje usluga

Opći kadrovski uvjeti

Članak 96.

(1) Osim što je investicijsko društvo u svakom trenutku dužno ispunjavati organizacijske uvjete kako je propisano ovim Zakonom, investicijsko društvo koje pruža investicijske usluge dužno je u svakom trenutku imati na raspolaganju dostatan broj osoba koje raspolažu potrebnim znanjima i kvalifikacijama koje osiguravaju postupanje u najboljem interesu klijenata, s obzirom na opseg poslovanja, usluge i aktivnosti koje obavlja i u odnosu na koje instrumente i/ili investicijske proizvode u odnosu na koje se usluge i aktivnosti obavljaju.

(2) Znanja i kvalifikacije iz stavka 1. ovoga članka moraju imati zaposlenici investicijskog društva i druge fizičke osobe koje u ime ili za račun investicijskog društva, neovisno o organizacijskoj strukturi društva i radnom mjestu ili zaduženjima pojedine osobe u sklopu investicijskih usluga i aktivnosti koje društvo obavlja, obavljaju sljedeće poslove:

1. informiraju ili sudjeluju u informiranju klijenata ili potencijalnih klijenata o financijskim instrumentima, investicijskim i pomoćnim uslugama društva ili klijente savjetuju u odnosu na usluge i aktivnosti društva

2. izvršavaju ili prenose na izvršenje naloge klijenata ili trguju za račun društva

3. pružaju investicijske savjete klijentima ili donose investicijske odluke u sklopu usluge upravljanja portfeljem.

(3) Osim za poslove iz stavka 1. ovoga članka, odgovarajuća znanja i kvalifikacije moraju imati i osobe koje u skladu s uspostavljenim linijama odgovornosti u organizacijskoj strukturi investicijskog društva neposredno nadziru rad osoba iz stavka 2. ovoga članka.

Ovlaštene osobe

Članak 97.

(1) Poslove iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona mogu obavljati samo osobe koje u skladu s pravilnikom iz članka 99. stavka 6. ovoga Zakona imaju primjerene kvalifikacije i radno iskustvo primjereno poslu koje obavljaju.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poslove iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona mogu obavljati i osobe koje nemaju primjernu kvalifikaciju ili radno iskustvo, ako su u odnosu na te osobe ispunjeni uvjeti iz članka 98. stavka 4. ovoga Zakona, detaljnije propisani pravilnikom iz članka 99. stavka 6. ovoga Zakona.

(3) Investicijsko društvo je dužno osigurati da su osobe iz članka 96. stavka 1. ovoga Zakona upoznate s politikama i procedurama koje je investicijsko društvo ustrojilo kako bi osiguralo postupanje u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Obveze investicijskog društva u odnosu na kadrovske uvjete za pružanje usluga

Članak 98.

(1) Investicijsko društvo dužno je osigurati da samo osobe iz članka 97. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona obavljaju poslove iz članka 96. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(2) Investicijsko društvo je dužno u skladu s pravilnikom iz članka 99. stavka 6. ovoga Zakona voditi registar ovlaštenih osoba iz članka 97. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona.

(3) Investicijsko društvo je dužno uspostaviti sustav obrazovanja osoba iz članka 96. stavka 1. ovoga članka, primjeren kompleksnosti i opsegu poslova koje te osobe obavljaju, u skladu s pravilnikom iz članka 99. stavka 6. ovoga Zakona.

(4) Investicijsko društvo je dužno uspostaviti učinkovit sustav nadzora nad obavljanjem poslova iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona i poduzimati odgovarajuće mjere u slučaju neispunjavanja uvjeta propisanih ovim Zakonom i pravilnikom iz članka 99. stavka 6. ovoga Zakona.

Priznate kvalifikacije

Članak 99.

(1) Agencija za svaki posao iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona propisuje minimalne kvalifikacije, kompetencije i potrebno radno iskustvo.

(2) Agencija je ovlaštena provoditi stručne ispite za provjeru znanja i stjecanje kvalifikacija za obavljanje poslova iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Kao kvalifikaciju ili dio kvalifikacije iz stavka 2. ovoga članka Agencija može priznati i kvalifikacije, certifikate, ispite ili druge stručne potvrde znanja koje izdaje druga osoba ili udruženje ako iste osiguravaju standard znanja barem na razini kvalifikacija iz stavka 1. ovoga članka, u skladu s minimalnim setom kompetencija iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Agencija ažurirani popis priznatih kvalifikacija za poslove iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona objavljuje na svojim internetskim stranicama.

(5) Agencija je ovlaštena provoditi nadzor nad primjenom odredbi iz ovoga odjeljka.

(6) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje:

1. kategorije osoba i poslova iz članka 96. stavka 2. ovoga Zakona

2. kriterije za ispunjavanje uvjeta iz članka 97. ovoga Zakona pod kojima se mogu obavljati poslovi iz članka 96. ovoga Zakona

3. obveze investicijskog društva iz članka 98. ovoga Zakona u odnosu na način vođenja i sadržaj registra, sadržaj i način obavljanja obrazovanja i način obavljanja nadzora nad primjenom odredbi iz ovoga odjeljka

4. minimalne kvalifikacije, kompetencije i radno iskustvo iz stavka 1. ovoga članka i

5. postupak priznavanja stručnih kvalifikacija iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

(7) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje način provođenja stručnih ispita iz stavka 2. ovoga članka.

1. Pravilnik o kvalifikacijama i kadrovskim uvjetima za pružanje investicijskih usluga

ODJELJAK 5.   Razvrstavanje klijenata

Kategorije klijenata

Članak 100.

(1) Investicijsko društvo dužno je svoje klijente s obzirom na njihovo znanje, iskustvo, financijsku situaciju i ulagačke ciljeve, razvrstati na male i profesionalne ulagatelje.

(2) Investicijsko društvo dužno je donijeti i primjenjivati pisane interne politike i postupke za razvrstavanje klijenata iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Mali ulagatelj je klijent investicijskog društva koji u skladu s odredbama ovoga Zakona ne ispunjava kriterije za profesionalnog ulagatelja.

(4) Investicijsko društvo je obvezno, prije no što mu prvi put pruži investicijsku uslugu ili pomoćnu uslugu iz članka 5. ovoga Zakona, s klijentom u pisanom obliku na papiru ili na drugom trajnom mediju sklopiti osnovni ugovor kojim se uređuju njihova osnovna međusobna prava i obveze.

(5) Odredba stavka 4. ovoga članka ne odnosi se na pružanje investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona, osim ako se u svezi s tom uslugom ne provodi periodička procjena primjerenosti financijskih instrumenata.

(6) Ugovor iz stavka 4. ovoga članka obvezno uključuje elemente propisane člankom 58. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

(7) Na sklapanje i raskid ugovora iz članka 4. ovoga Zakona putem trajnog medija, kao i prava i obveze koje iz istoga proizlaze za klijenta i za društvo, osim odredbi ovoga Zakona primjenjuju se i odredbe zakona kojim se uređuje zaštita potrošača, u dijelu kojim se uređuje sklapanje na daljinu ugovora o prodaji financijskih usluga.

(8) Za ugovore na daljinu sklopljene u skladu sa stavkom 7. ovoga Zakona putem sredstava elektroničke komunikacije nije nužno da ugovor potpiše klijent naprednim elektroničkim potpisom u smislu zakona kojim se uređuje elektroničko poslovanje.

Profesionalni ulagatelj

Članak 101.

(1) Profesionalni ulagatelj je klijent koji posjeduje dovoljno iskustva, znanja i stručnosti za samostalno donošenje odluka o ulaganjima i pravilnu procjenu povezanih rizika.

(2) U smislu ovoga Zakona, subjekt koji se smatra profesionalnim ulagateljem prilikom obavljanja svih investicijskih usluga i aktivnosti iz članka 5. ovoga Zakona u odnosu na sve financijske instrumente je:

1. subjekt koji za djelovanje na financijskom tržištu mora imati primjereno odobrenje ili podliježe nadzoru nadležnog nadzornog tijela:

a) investicijsko društvo

b) kreditna institucija

c) druga financijska institucija s odobrenjem za rad izdanim od nadležnog tijela ili regulirana prema posebnim propisima

d) društvo za osiguranje

e) subjekt za zajednička ulaganja i njegovo društvo za upravljanje

f) društvo za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi

g) mirovinsko osiguravajuće društvo

h) trgovac robom i robnim izvedenicama

i) lokalna pravna osoba i

j) drugi institucionalni ulagatelj čija glavna djelatnost nije obuhvaćena podtočkama a) do h) ovoga stavka, a podliježu obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tržištu

2. veliko poduzeće koje, na razini pojedine pravne osobe u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, zadovoljava najmanje dva od sljedećih uvjeta:

a) ukupna aktiva iznosi najmanje 150.000.000,00 kuna

b) netoprihod u iznosu od najmanje 300.000.000,00 kuna i

c) kapital u iznosu od najmanje 15.000.000,00 kuna

3. nacionalna i regionalna vlada, javno tijelo za upravljanje javnim dugom, središnja banka, međunarodna i nadnacionalna institucija kao što je Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka, Europska investicijska banka i slične međunarodne organizacije

4. drugi institucionalni ulagatelj čija je glavna aktivnost ulaganje u financijske instrumente uključujući i subjekte koji se bave sekuritizacijom imovine ili drugim transakcijama financiranja.

(3) Popis iz stavka 2. točke 1. ovoga članka smatra se sveobuhvatnim u pogledu odobrenih subjekata koji izvršavaju karakteristične aktivnosti spomenutih subjekata: subjekti kojima je odobrenje za rad izdala država članica u na temelju propisa kojima se prenosi neka direktiva Europske unije, subjekti kojima je odobrenje za rad izdala ili koje uređuje država članica bez upućivanja na propis kojim se prenosi neka direktiva Europske unije te subjekti kojima je odobrenje za rad izdala ili ih uređuje treća zemlja.

Viša razina zaštite

Članak 102.

(1) Investicijsko društvo može profesionalnom ulagatelju na njegov zahtjev omogućiti tretman s višom razinom zaštite, kakav pruža malim ulagateljima.

(2) Investicijsko društvo dužno je svakog klijenta iz članka 101. ovoga Zakona prije pružanja usluga izvijestiti da ga na temelju dostupnih podataka smatra profesionalnim ulagateljem te da će postupati s tim u skladu, osim ako klijent i investicijsko društvo ne ugovore drugačije.

(3) Investicijsko društvo dužno je klijenta iz članka 101. ovoga Zakona izvijestiti o mogućnosti podnošenja zahtjeva za izmjenom dogovorenih uvjeta u svrhu postizanja više razine zaštite.

(4) Klijent iz članka 101. ovoga Zakona obvezan je zatražiti višu razinu zaštite ako smatra da nije u mogućnosti ispravno procijeniti ili upravljati uključenim rizicima.

(5) Viši stupanj zaštite investicijsko društvo dužno je pružiti klijentu iz članka 101. ovoga Zakona ako s njim sklopi ugovor prema kojemu prema klijentu neće primjenjivati pravila poslovnog ponašanja kao prema profesionalnom ulagatelju.

(6) Ugovor iz stavka 5. ovoga članka sklapa se u pisanom obliku, s obveznom naznakom primjenjuje li se na jednu ili više određenih usluga ili transakcija ili na jednu ili više vrsta proizvoda ili transakcija.

Profesionalni ulagatelji na zahtjev

Članak 103.

(1) Klijent investicijskog društva koji nije izričito naveden u članku 101. ovoga Zakona, uključujući javnu ustanovu, jedinicu lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravnu i fizičku osobu, može od investicijskog društva zatražiti status profesionalnog ulagatelja pod uvjetima propisanima ovim člankom.

(2) Investicijsko društvo dužno je, na temelju zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, procijeniti može li klijent donijeti investicijsku odluku i razumjeti rizike povezane s određenom transakcijom ili uslugom.

(3) Procjena iz stavka 2. ovoga članka mora obuhvatiti stručnost, iskustvo i znanje klijenta. Za znanje i iskustvo klijenta ne može se pretpostaviti da je istovjetno znanju i iskustvu klijenta iz članka 101. ovoga Zakona, već se mora posebno utvrđivati.

(4) Prilikom podnošenja zahtjeva za stjecanje statusa profesionalnog ulagatelja, klijent mora investicijskom društvu dokazati da ispunjava najmanje dva od sljedećih uvjeta:

1. izvršio je u prosjeku 10 transakcija značajnog volumena unutar svakog tromjesečja, unatrag godine dana, na za njega mjerodavnom tržištu

2. veličina portfelja financijskih instrumenata klijenta prelazi vrijednost od 4.000.000,00 kuna i

3. radi ili je radio u financijskom sektoru najmanje godinu dana na stručnim poslovima koji zahtijevaju znanje o transakcijama ili uslugama za koje se status profesionalnog ulagatelja traži.

(5) Mjerodavno tržište iz stavka 4. točke 1. ovoga članka je tržište na kojem se trguje financijskim instrumentima za koje klijent želi dobiti status profesionalnog ulagatelja.

(6) Portfelj financijskih instrumenata iz stavka 4. točke 2. ovoga članka podrazumijeva i novčana sredstava i financijske instrumente.

(7) Investicijsko društvo može prema klijentima iz stavka 1. ovoga članka postupati kao prema profesionalnim ulagateljima, ako su ispunjeni uvjeti i postupak odricanja od više razine zaštite iz ovoga članka i članka 104. ovoga Zakona.

Odricanje od više razine zaštite

Članak 104.

(1) Klijenti iz članka 101. ovoga Zakona mogu se odreći više razine zaštite malog ulagatelja koju jamče pravila poslovnog ponašanja samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. klijent pisanim putem od investicijskog društva zatraži status profesionalnog ulagatelja, uz napomenu traži li taj status općenito ili u odnosu na pojedinu investicijsku uslugu, transakciju, vrstu transakcije ili proizvod

2. investicijsko društvo klijenta pisanim putem jasno upozori na prava i zaštitu koju gubi odabirom statusa profesionalnog ulagatelja i

3. klijent u pisanom obliku, u dokumentu koji je odvojen od ugovora, potvrdi da je svjestan posljedica gubitka prava i zaštite malog ulagatelja.

(2) Investicijsko društvo dužno je prije odluke o prihvaćanju zahtjeva za dodjeljivanje statusa profesionalnog ulagatelja poduzeti sve razumne mjere kako bi utvrdilo ispunjava li klijent uvjete iz članka 103. ovoga Zakona.

(3) Profesionalni ulagatelj dužan je izvijestiti investicijsko društvo o svakoj promjeni koja bi mogla utjecati na njegov status.

(4) Investicijsko društvo je dužno poduzeti primjerene mjere u svezi s promjenom statusa klijenta ako sazna da klijent više ne ispunjava uvjete propisane za profesionalnog ulagatelja.

ODJELJAK 6.   Primjerenost i prikladnost

Procjena primjerenosti

Članak 105.

(1) Prilikom pružanja usluga investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem, investicijsko društvo dužno je, uzimajući u obzir prirodu i opseg usluge, u skladu s odredbama ovoga članka i članaka 54. i 55. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, procijeniti jesu li usluga i financijski instrumenti primjereni za klijenta, a posebno jesu li u skladu sa spremnošću klijenta na preuzimanje rizika i njegovom sposobnošću za podnošenje gubitaka.

(2) Procjena iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvaćati sljedeće kriterije:

1. usklađenost transakcije s ulagačkim ciljevima klijenta

2. mogućnost klijenta da podnese rizike ulaganja koji proizlaze iz transakcija i

3. znanje i iskustvo klijenta dostatno za razumijevanje rizika povezanih s uslugom koja mu se pruža.

(3) U svrhu procjene iz stavka 1. ovoga članka, a s obzirom na kriterije propisane stavkom 2. ovoga članka, investicijsko društvo dužno je prikupiti podatke o ulagačkim ciljevima klijenta, njegovoj financijskoj situaciji te znanju i iskustvu na području ulaganja iz članka 54. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

(4) Ako prilikom pružanja usluge investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem investicijsko društvo ne prikupi podatke iz stavka 3. ovoga članka ne smije preporučiti investicijsku uslugu ili financijski instrument klijentu ili potencijalnom klijentu.

(5) Ako prilikom pružanja usluge investicijskog savjetovanja ili upravljanja portfeljem niti jedna usluga ili financijski instrument nisu primjereni za klijenta, investicijsko društvo ne smije preporučiti ili donijeti odluku o trgovanju u vezi s istima.

Posebne odredbe vezano uz paket usluga

Članak 106.

Ako investicijski savjet obuhvaća preporuku paketa usluga ili proizvoda u skladu s člankom 95. ovoga Zakona, investicijsko društvo dužno je osigurati da je cijeli paket primjeren za klijenta.

Procjena prikladnosti

Članak 107.

(1) Prilikom pružanja investicijskih usluga različitih od onih iz članka 105. ovoga Zakona, investicijsko društvo dužno je procijeniti prikladnost investicijske usluge ili proizvoda za klijenta.

(2) Ako je u ponudu ili potražnju uključen paket proizvoda u smislu članka 95. ovoga Zakona, procjena iz stavka 1. ovoga članka mora obuhvaćati prikladnost cijeloga paketa.

(3) Procjenu iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo izrađuje na temelju podataka o znanju i iskustvu klijenta u području investicija relevantnom za uslugu ili proizvod koji se nudi ili traži.

(4) U svrhu procjene iz stavka 1. ovoga članka investicijsko društvo dužno je prikupiti podatke o znanju i iskustvu klijenta na području ulaganja, na način i u opsegu kako je propisano člankom 105. stavkom 3. ovoga Zakona.

(5) Ako investicijsko društvo na temelju podataka iz stavka 4. ovoga članka procijeni da proizvod ili usluga nisu prikladni za klijenta ili potencijalnog klijenta, investicijsko društvo na izričit zahtjev klijenta ili potencijalnog klijenta može pružiti investicijsku uslugu, ali ga je pritom dužno upozoriti na okolnost da proizvod ili usluga nisu prikladni za njega.

(6) Upozorenje iz stavka 5. ovoga članka društvo može dati u standardiziranom obliku.

(7) Ako klijent investicijskom društvu ne želi dati podatke iz stavka 4. ovoga članka ili ako nije dao dovoljno podataka o svom znanju i iskustvu, investicijsko društvo na izričit zahtjev klijenta može pružiti investicijsku uslugu, ali ga je pritom dužno upozoriti da nije u mogućnosti utvrditi jesu li određene investicijske usluge ili proizvodi za njega prikladni.

(8) Upozorenje iz stavka 7. ovoga članka društvo može dati u standardiziranom obliku.

Evidencije o prikladnosti

Članak 108.

Investicijsko društvo dužno je voditi evidencije o procjenama prikladnosti koje moraju u skladu s člankom 56. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 sadržavati minimalno:

1. rezultate procjene prikladnosti

2. svako upozorenje upućeno klijentu u slučaju da je investicijska usluga ili proizvod potencijalno neprikladan za klijenta, podatak o tome je li klijent unatoč upozorenju zahtijevao nastavak usluge i ako je to primjereno, je li društvo prihvatilo zahtjev klijenta i

3. svako upozorenje upućeno klijentu da klijent nije pružio dovoljno podataka kako bi se napravila procjena prikladnosti, podatak o tome je li klijent unatoč upozorenju zahtijevao nastavak usluge i ako je to primjereno, je li društvo prihvatilo zahtjev klijenta.

Postupanje s podacima klijenata

Članak 109.

(1) Investicijsko društvo može podatke dobivene od klijenta u skladu s člancima 105. i 107. ovoga Zakona smatrati vjerodostojnima, osim u slučaju kada mu je poznato ili bi mu na temelju svih okolnosti trebalo biti poznato da su podaci zastarjeli, netočni ili nepotpuni.

(2) Investicijsko društvo ne smije klijenta ili potencijalnog klijenta poticati na uskraćivanje podataka iz članaka 105. odnosno 107. ovoga Zakona.

Pravila poslovnog ponašanja prilikom zaprimanja i prijenosa ili izvršavanja naloga za račun klijenta

Članak 110.

(1) Investicijsko društvo može klijentu pružiti investicijsku uslugu, koja se sastoji isključivo od zaprimanja i prijenosa ili izvršavanja naloga za račun klijenta, s ili bez pomoćnih usluga, osim davanja kredita i zajma u smislu članka 5. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona koji se ne sastoje od postojećih kreditnih limita, tekućih računa ili dozvoljenog prekoračenja, i bez prikupljanja podataka ili procjene iz članka 107. ovoga Zakona, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. usluga se pruža isključivo na inicijativu klijenta ili potencijalnog klijenta

2. klijent je na jasan i nedvosmislen način obaviješten da investicijsko društvo nije u obvezi procijeniti prikladnost proizvoda ili usluge, te da zbog toga klijent ne uživa zaštitu koju inače pružaju pravila poslovnog ponašanja

3. investicijsko društvo učinkovito upravlja sukobima interesa na način propisan Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/565, ovim Zakonom i pravilnikom donesenim na temelju njih i

4. usluga se odnosi na neki od sljedećih financijskih instrumenata:

a) dionice uvrštene na uređenom tržištu ili istovjetnom tržištu treće zemlje ili na MTP-u, ako se radi o dionicama trgovačkih društava, isključujući dionice ili udjele u subjektima za zajednička ulaganja koji nisu UCITS fondovi i dionice u koje su ugrađene izvedenice

b) obveznice ili drugi oblik sekuritiziranog duga uvršten na uređenom tržištu ili istovjetnom tržištu treće zemlje ili na MTP-u, isključujući obveznice ili druge oblike sekuritiziranog duga u koje su ugrađene izvedenice ili je prema njihovoj strukturi klijentu otežano razumijevanje povezanih rizika

c) instrument tržišta novca, isključujući one u koje su ugrađene izvedenice ili je prema njihovoj strukturi klijentu otežano razumijevanje povezanih rizika

d) dionice ili udjele u UCITS fondovima, isključujući strukturirane UCITS fondove kako su definirani člankom 36. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 583/2010

e) strukturirane depozite, isključujući one prema čijoj strukturi je klijentu otežano razumijevanje rizika povrata ili troškove izlaska prije dospijeća proizvoda ili

f) drugi nekompleksni financijski instrumenti koji ispunjavaju kriterije iz članka 57. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

(2) Upozorenje iz stavka 1. točke 2. ovoga članka može se dati u standardiziranom obliku.

(3) Tržište treće zemlje smatra se istovjetnim uređenom tržištu ako takvu odluku donese Europska komisija te ako su ispunjeni najmanje sljedeći uvjeti:

1. tržište podliježe odobrenju za rad i kontinuiranom učinkovitom nadzoru i provedbi

2. tržište ima jasna i transparentna pravila u pogledu uvrštenja vrijednosnih papira za trgovanje, tako da se vrijednosnim papirima može trgovati na korektan, uredan i učinkovit način te da su slobodno prenosivi

3. izdavatelji vrijednosnih papira podliježu periodičnim i kontinuiranim zahtjevima za obavještavanjem, čime se osigurava visoka razina zaštite ulagatelja i

4. transparentnost i integritet tržišta osiguravaju se sprečavanjem zlouporabe tržišta u obliku trgovanja na temelju povlaštenih informacija i manipuliranja tržištem.

(4) Agencija može od Europske komisije zatražiti donošenje odluke o istovjetnosti iz stavka 3. ovoga članka, uz obrazloženje zbog čega smatra da se pravni i nadzorni okvir treće zemlje treba smatrati istovjetnim uređenom tržištu te uz navedeni zahtjev osigurava relevantne informacije.

(5) U smislu odredbe stavka 1. točke 1. ovoga članka smatra se:

1. da usluga nije pružena na inicijativu klijenta kada klijent zahtijeva pružanje usluge kao odgovor na individualiziranu komunikaciju društva ili druge osobe u ime društva prema klijentu, a koja uključuje poziv ili je na drugi način usmjerena da utječe na klijenta vezano uz određeni financijski instrument ili određenu transakciju

2. da je usluga pružena na inicijativu klijenta unatoč tome što klijent zahtijeva pružanje usluge na temelju bilo kakvog oblika komunikacije koji sadrži promociju ili ponudu financijskih instrumenata, u obliku i na način koji je po svojoj prirodi općenit i upućen javnosti, većoj skupini ili vrsti klijenata ili potencijalnih klijenata.

(6) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje financijske instrumente koji se ne mogu smatrati nekompleksnima u smislu stavka 1. točke 4. ovoga članka.

4. Pravilnik o organizacijskim zahtjevima i pravilima poslovnog ponašanja za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te politikama primitaka i kriterijima za značajna investicijska društva

Izvještavanje klijenata o pruženim uslugama

Članak 111.

(1) Investicijsko društvo dužno je klijenta na trajnom mediju na primjeren način izvještavati o pruženoj usluzi, u skladu s obvezama iz članaka 59. do 63. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

(2) Izvještaj iz stavka 1. ovoga članaka uključuje, ovisno o vrsti i složenosti financijskih instrumenata i vrsti usluga, periodičku komunikaciju s klijentom, te, ako je to primjereno, troškove povezane s transakcijom i uslugom obavljenom za račun klijenta.

Izjava o primjerenosti

Članak 112.

(1) Kada pruža uslugu investicijskog savjetovanja malom ulagatelju, investicijsko društvo dužno je klijentu, prije poduzimanja preporučene transakcije, na trajnom mediju pružiti izjavu o primjerenosti točno određenog savjeta, uz obrazloženje kako savjet ispunjava ciljeve ulaganja i druga obilježja malog ulagatelja.

(2) Kada je ugovor za kupnju ili prodaju financijskog instrumenta iz stavka 1. ovoga članka sklopljen korištenjem sredstava komunikacije na daljinu te prethodna dostava izjave o primjerenosti nije moguća, ista se može dostaviti na trajnom mediju i izravno nakon što je klijent vezan određenim ugovorom, pod uvjetom da je na tu naknadnu dostavu izjave o primjerenosti klijent pristao te da je investicijsko društvo klijentu unaprijed dalo mogućnost odgode transakcije kako bi zaprimio izjavu o primjerenosti.

Periodični izvještaj o primjerenosti

Članak 113.

Kada investicijsko društvo pruža uslugu upravljanja portfeljem ili kada je obavijestilo klijenta da će izvršavati periodične procjene primjerenosti, periodički izvještaj mora sadržavati ažuriranu izjavu o tome kako određena investicija odgovara sklonostima, ciljevima i drugim obilježjima malog ulagatelja.

Posebne odredbe vezano uz hipotekarni kredit

Članak 114.

Ako ugovor o kreditu koji se odnosi na stambenu nekretninu na koju se primjenjuju odredbe koje se odnose na procjenu kreditne sposobnosti potrošača kako je propisano propisima koji uređuju potrošačko kreditiranje, kao preduvjet predviđa navedenom potrošaču pružanje investicijske usluge u odnosu na hipotekarne obveznice izdane u svrhu osiguranja financiranja i s uvjetima istovjetnim ugovorima o kreditu koji se odnosi na stambene nekretnine, a kako bi se zajam mogao platiti, refinancirati ili isplatiti, ta usluga ne podliježe obvezama navedenim u člancima 105. do 113. ovoga Zakona.

Pravilnik Agencije

Članak 115.

Agencija pravilnikom detaljnije uređuje obveze investicijskog društva u svezi s poslovnim ponašanjem iz Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 i članaka 100. do 114. ovoga Zakona.

4. Pravilnik o organizacijskim zahtjevima i pravilima poslovnog ponašanja za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te politikama primitaka i kriterijima za značajna investicijska društva

ODJELJAK 7.   Izvršavanje naloga klijenata

Kvalificirani nalogodavatelj

Članak 116.

(1) Kvalificirani nalogodavatelj u smislu ovoga članka je osoba iz stavka 2. ovoga članka, a za čiji račun ili s kojom investicijsko društvo izvršava naloge i/ili zaprima i prenosi naloge i/ili trguje za vlastiti račun i/ili joj pruža pomoćne usluge izravno povezane s tim transakcijama.

(2) U smislu ovoga članka kvalificirani nalogodavatelj je:

1. investicijsko društvo

2. kreditna institucija

3. društvo za osiguranje

4. UCITS fond i društvo za upravljanje UCITS fondom

5. društvo za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fond

6. druga financijska institucija koja podliježe obvezi ishođenja odobrenja za rad prema posebnim propisima ili čije je poslovanje uređeno zakonodavstvom Europske unije

7. nacionalna vlada i javno tijelo za upravljanje javnim dugom i središnja banka

8. nadnacionalna organizacija.

(3) Kada obavlja usluge i aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka, investicijsko društvo nije se dužno pridržavati pravila poslovnog ponašanja iz ovoga Zakona u odnosu na te usluge i aktivnosti, osim članaka 88., 111., 121., 123. do 125. i 344. ovoga Zakona.

(4) Investicijsko društvo dužno je u poslovnom odnosu s kvalificiranim nalogodavateljem postupati profesionalno i u skladu s pravilima struke te uzimajući u obzir prirodu i predmet poslovanja kvalificiranog nalogodavatelja, prema njemu komunicirati jasno, pošteno i na neobmanjujući način.

Viša razina zaštite

Članak 117.

(1) Subjekti iz članka 116. stavka 2. ovoga Zakona mogu od investicijskog društva zatražiti status profesionalnog ili malog ulagatelja, u skladu s Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/565 i pravilnikom iz stavka 6. ovoga članka.

(2) Investicijsko društvo će kod transakcije s drugom ugovornom stranom sa sjedištem u drugoj državi članici toj ugovornoj strani priznati status kvalificiranog nalogodavatelja ako je to propisano zakonodavstvom ili mjerama te druge države članice.

(3) Investicijsko društvo je u slučaju iz stavka 2. ovoga članka i u skladu s Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/565 dužno ishoditi izričitu potvrdu druge ugovorne strane da pristaje na status kvalificiranog nalogodavatelja.

(4) Pristanak iz stavka 3. ovoga članka može se dati općenito ili za svaku pojedinu transakciju.

(5) Investicijsko društvo može status kvalificiranog nalogodavatelja priznati drugim ugovornim stranama iz trećih zemalja koje su ekvivalentne osobama iz članka 116. stavka 2. ovoga Zakona.

(6) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje postupke za podnošenje zahtjeva iz stavaka 1. i 3. ovoga članka.

Pružanje usluga putem drugog investicijskog društva

Članak 118.

(1) Investicijsko društvo koje od drugog investicijskog društva primi upute za obavljanje investicijskih ili pomoćnih usluga za račun klijenta, može se pouzdati u podatke o klijentu koje mu prosljeđuje to investicijsko društvo, kao i u sve preporuke u svezi s uslugom ili transakcijom koje je klijent zaprimio od tog drugog investicijskog društva.

(2) Investicijsko društvo koje prenosi upute odgovorno je za cjelovitost i točnost prenesenih podataka, kao i za primjerenost preporuka ili savjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Investicijsko društvo koje upute ili naloge klijenta primi putem drugog investicijskog društva, odgovorno je za zaključenje usluge ili transakcije na temelju podataka ili preporuka iz stavka 1. u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Pravila postupanja po nalogu klijenta

Članak 119.

(1) Investicijsko društvo koje pruža uslugu iz članka 5. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona dužno je propisati i primjenjivati primjerene mjere i postupke koji omogućavaju promptno, ažurno i korektno izvršavanje naloga klijenta u odnosu na naloge ostalih klijenata ili trgovinske interese samog investicijskog društava.

(2) Mjere i postupci iz stavka 1. ovoga članka moraju za usporedive naloge omogućiti izvršavanje prema vremenu prihvaćanja naloga od strane investicijskog društva.

(3) U svrhu ažurnog i korektnog izvršavanja naloga klijenata investicijsko društvo je dužno pri izvršavanju naloga ispunjavati uvjete iz članaka 67. do 69. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 vezano za izvršavanje, evidentiranje i alokaciju naloga.

(4) Investicijsko društvo ne smije zloupotrebljavati podatke u vezi s neizvršenim nalozima klijenta te je dužno poduzeti mjere za sprječavanje da relevantne osobe zloupotrebljavaju takve podatke.

Izvršavanje limitiranog naloga klijenta

Članak 120.

(1) Limitirani nalog u smislu ovoga Zakona je nalog za kupnju ili prodaju određene količine financijskih instrumenata po cijeni navedenoj u nalogu ili po cijeni koja je za klijenta povoljnija.

(2) Ako se limitirani nalog klijenta za kupnju ili prodaju dionica uvrštenih na uređeno tržište ili kojim se trguje na mjestu trgovanja, a koji se prema prevladavajućim uvjetima na tržištu ne može odmah izvršiti, investicijsko društvo je dužno poduzeti mjere koje omogućavaju najbrže moguće izvršenje takvog naloga, osim ako klijent nije dao izričito drugačiju uputu.

(3) Smatra se da je obveza iz stavka 2. ovoga članka ispunjena izlaganjem limitiranog naloga klijenta na trgovinski sustav uređenog tržišta ili MTP-a.

(4) Agencija može odobriti oslobođenje od obveze objave limitiranog naloga kada isti prelazi uobičajenu veličinu tržišta u smislu Uredbe (EU) br. 600/2014.

Izvršavanje naloga po najpovoljnijim uvjetima za klijenta

Članak 121.

(1) Investicijsko društvo je dužno pri izvršavanju naloga poduzeti sve korake dovoljne za postizanje najpovoljnijeg ishoda za klijenta, i pritom uzeti u obzir sve kriterije iz članka 64. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

(2) Obveza postizanja najpovoljnijeg ishoda za klijenta smatra se ispunjenom kada investicijsko društvo izvrši nalog prema izričitoj uputi klijenta koja se odnosi na nalog ili na posebno obilježje naloga.

(3) Investicijska društva dužna su donijeti i primjenjivati djelotvorne mjere za postupanje u skladu s odredbama ovoga članka.

(4) Kada je nalog prema politici iz članka 123. ovoga Zakona moguće izvršiti na više mjesta trgovanja, u svrhu utvrđivanja najpovoljnijeg ishoda za klijenta, investicijsko društvo je dužno u svrhu procjene i usporedbe ishoda za klijenta koji bi se postigli izvršavanjem naloga na svakom od mogućih mjesta trgovanja/izvršenja prema popisu iz politike izvršavanja naloga investicijskog društva u obzir uzeti i vlastite provizije i troškove izvršavanja naloga na svakom od prikladnih mjesta izvršenja.

(5) Investicijsko društvo ne smije primati naknadu, popust ili nenovčanu korist za usmjeravanje naloga određenom mjestu trgovanja ili mjestu izvršenja suprotno odredbama članaka 58., 86. i 91. do 94. ovoga Zakona.

Izvršavanje naloga malog ulagatelja

Članak 122.

(1) Kada investicijsko društvo izvršava nalog malog ulagatelja, najpovoljniji ishod se utvrđuje u odnosu na ukupne troškove transakcije.

(2) Ukupni troškovi transakcije u smislu stavka 1. ovoga članka obuhvaćaju cijenu financijskog instrumenta i sve troškove izravno povezane s izvršenjem naloga, što uključuje proviziju mjesta trgovanja, proviziju poravnanja i namire transakcije i sve ostale naknade koje se plaćaju trećim osobama koje su uključene u izvršenje naloga.

(3) Investicijsko društvo dužno je malog ulagatelja izričito upozoriti na to da u slučaju izričite upute klijenta, investicijsko društvo izvršava nalog u skladu s člankom 121. stavkom 2. ovoga Zakona te da nije dužno provesti nalog u skladu s vlastitim mjerama i politikama izvršavanja naloga.

Politika izvršavanja naloga

Članak 123.

(1) Investicijsko društvo dužno je donijeti i primjenjivati politiku izvršavanja naloga koja mu omogućava postizanje najpovoljnijeg ishoda pri izvršavanju naloga klijenta, u skladu s člankom 121. ovoga Zakona i člankom 66. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565.

(2) Politika izvršavanja naloga iz stavka 1. ovoga članka mora, za svaku pojedinu vrstu financijskih instrumenata, uključivati:

1. podatke o mjestima na kojima investicijsko društvo izvršava naloge klijenata i

2. elemente koji utječu na izbor mjesta izvršenja.

(3) Politika izvršavanja naloga mora uključivati najmanje ona mjesta koja investicijskom društvu omogućavaju na dosljedan način postizanje najpovoljnijih ishoda prilikom izvršavanja naloga klijenta.

(4) Investicijsko društvo dužno je klijentu pružiti podatke o politici izvršavanja naloga u skladu s člankom 66. stavkom 3. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, koji trebaju sadržavati jasno, dovoljno detaljno i klijentu lako shvatljivo pojašnjenje načina izvršavanja naloga.

(5) Investicijsko društvo dužno je prije pružanja usluge od klijenta ishoditi suglasnost na politiku izvršavanja naloga.

Objave i upozorenja za klijenta

Članak 124.

(1) Ako politika izvršavanja naloga predviđa mogućnost izvršavanja naloga klijenta izvan mjesta trgovanja, investicijsko društvo je dužno na to posebno upozoriti klijenta.

(2) Investicijsko društvo dužno je ishoditi izričitu suglasnost klijenta prije izvršavanja naloga izvan mjesta trgovanja.

(3) Suglasnost iz stavka 2. ovoga članka klijent može dati općenito, u okviru ugovora ili posebno za pojedinu transakciju.

(4) Investicijsko društvo koje izvršava naloge klijenta, dužno je u sažetom obliku objaviti, za svaku klasu financijskih instrumenata, prvih pet mjesta izvršenja po volumenu trgovanja.

Redovita procjena i izvještavanje klijenta

Članak 125.

(1) Investicijsko društvo dužno je pratiti učinkovitost svojih mjera i politike izvršavanja naloga, u svrhu utvrđivanja i ispravljanja mogućih nedostataka.

(2) Investicijsko društvo dužno je redovito procjenjivati osiguravaju li mjesta izvršenja uključena u politiku izvršavanja naloga postizanje najpovoljnijeg ishoda za klijenta ili je potrebno, uzimajući između ostalog u obzir objave iz članka 295. stavka 13. i članka 344. stavka 5. ovoga Zakona, u skladu s člancima 23. i 28. Uredbe (EU) br. 600/2014.

(3) Investicijsko društvo dužno je klijenta s kojim ima kontinuirani poslovni odnos izvijestiti o svim značajnim promjenama u svojim mjerama ili o politici izvršavanja naloga na način na koji je pružena informacija iz članka 123. stavka 4. ovoga Zakona.

(4) Investicijsko društvo dužno je na zahtjev klijenta predočiti podatke iz kojih je vidljivo da je nalog izvršen u skladu s vlastitom politikom izvršavanja naloga.

ODJELJAK 8.   Vezani zastupnik

Imenovanje vezanog zastupnika

Članak 126.

(1) Investicijsko društvo može u skladu s odredbama ovoga Zakona imenovati vezanog zastupnika da za račun investicijskog društva:

1. obavlja promotivne aktivnosti vezane za usluge investicijskog društva

2. nudi usluge investicijskog društva potencijalnim klijentima

3. zaprima i prenosi naloge klijenata ili potencijalnih klijenata investicijskom društvu

4. plasira financijske instrumente

5. savjetuje u svezi s financijskim instrumentima i uslugama koje investicijsko društvo nudi.

(2) Vezani zastupnik ne smije držati i raspolagati novcem ili financijskim instrumentima klijenta ili potencijalnog klijenta investicijskog društva.

(3) Vezani zastupnik može poslove iz stavka 1. obavljati samo u ime jednog investicijskog društva.

(4) Kada poslove iz stavka 1. ovoga članka za račun jednog investicijskog društva obavljaju osobe iz članka 6. ovoga Zakona, one se ne smatraju vezanim zastupnikom, već se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 118. ovoga Zakona.

(5) Odredbe ovoga odjeljka odnose se i na investicijsko društvo iz države članice kada pruža usluge u Republici Hrvatskoj u skladu s odredbom članka 144. ovoga Zakona.

Uvjeti za vezanog zastupnika

Članak 127.

(1) Vezani zastupnik u smislu članka 126. ovoga Zakona može biti fizička ili pravna osoba s prebivalištem odnosno sjedištem u Republici Hrvatskoj, koja ispunjava sljedeće uvjete: ima dovoljno dobar ugled i odgovarajuće opće, poslovno i stručno znanje potrebno kako bi bio u mogućnosti klijentima i potencijalnim klijentima pružiti sve podatke bitne za usluge koje se nude.

(2) Fizička osoba ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka za obavljanje poslova iz članka 126. ovoga Zakona, ako ima odgovarajuće kvalifikacije iz članka 97. ovoga Zakona.

(3) Pravna osoba ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga članka za obavljanje poslova iz članka 126. ovoga Zakona, ako fizičke osobe koje obavljaju poslove iz članka 126. stavka 1. ovoga Zakona imaju odgovarajuće kvalifikacije iz članka 97. ovoga Zakona.

(4) O imenovanju vezanog zastupnika investicijsko društvo dužno je izvijestiti Agenciju. Uz tu obavijest dužno je dostaviti i dokaze o ispunjavanju uvjeta iz ovoga članka i popis fizičkih osoba koje će obavljati poslove iz članka 126. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje kriterije za ispunjavanje uvjeta iz ovoga članka te rokove i sadržaj obavijesti iz stavka 4. ovoga članka.

Obveze investicijskog društva

Članak 128.

(1) Kada investicijsko društvo ovlasti vezanog zastupnika u skladu s člankom 126. stavkom 1. ovoga Zakona, ono ostaje u punoj mjeri i bezuvjetno odgovorno za sve radnje ili propuste vezanog zastupnika kada on djeluje za račun investicijskog društva.

(2) Kada ovlasti vezanog zastupnika investicijsko društvo dužno je:

1. putem sustava unutarnjih kontrola nadzirati pridržava li se vezani zastupnik ovoga Zakona i relevantnih propisa prilikom obavljanja poslova iz članka 126. stavka 1. ovoga Zakona

2. osigurati da vezani zastupnik prilikom stupanja u vezu s klijentom ili potencijalnim klijentom ili prije stupanja u posao iz članka 126. ovoga Zakona jasno i nedvosmisleno priopćava svojstvo u kojem nastupa i za račun kojeg investicijskog društva i

3. poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se izbjeglo da se poslovi vezanog zastupnika izvan područja primjene ovoga Zakona negativno odražavaju na poslove koje vezani zastupnik poduzima za račun investicijskog društva.

Registar vezanih zastupnika

Članak 129.

(1) Na temelju obavijesti iz članka 127. stavka 4. ovoga Zakona Agencija vezanog zastupnika upisuje u registar vezanih zastupnika.

(2) Agencija može rješenjem odbiti upis u registar vezanog zastupnika ako iz obavijesti iz članka 127. stavka 4. ovoga Zakona ne proizlazi da isti ispunjava uvjete iz članka 127. ovoga Zakona.

(3) Registar iz stavka 1. ovoga članka je javni registar u koji se upisuju najmanje sljedeći podaci:

1. ime i prezime odnosno tvrtka i sjedište vezanog zastupnika

2. podaci o investicijskom društvu za čiji račun vezani zastupnik djeluje i

3. naznaka poslova iz članka 126. ovoga Zakona koje vezani zastupnik obavlja za račun investicijskog društva.

(4) Vezani zastupnik može početi obavljati poslove iz članka 126. ovoga Zakona nakon upisa u registar iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje način vođenja registra iz ovoga članka.

POGLAVLJE IV.   TRŽIŠNI POSREDNIK

Uvjeti osnivanja

Članak 130.

(1) Tržišni posrednik osniva se i posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću ili dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2) Na tržišnog posrednika primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, osim ako nije drugačije propisano ovim Zakonom.

(3) Na postupak odlučivanja o odobrenju za rad, ukidanju odobrenja za rad, vođenju registra i nadzoru na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o odlučivanju o odobrenju za rad, ukidanju odobrenja za rad, vođenju registra i nadzoru nad investicijskim društvom.

Djelatnost tržišnog posrednika

Članak 131.

(1) Tržišni posrednik može obavljati djelatnosti iz stavka 2. ovoga Zakona za koje je dobilo odobrenje Agencije prema odredbama ovoga Zakona i druge djelatnosti.

(2) Djelatnosti tržišnog posrednika za koje je potrebno dobiti odobrenje za rad mogu biti investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga Zakona i pomoćne usluge povezane s tim investicijskim uslugama.

(3) Investicijske usluge iz stavka 2. ovoga članka tržišni posrednik smije obavljati samo u odnosu na prenosive vrijednosne papire i udjele u subjektima za zajednička ulaganja i prenositi naloge samo na:

1. osobe iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona i

2. subjekte za zajednička ulaganja i upravitelje istih koji su ovlašteni javnosti prodavati udjele odnosno jedinice u subjektima za zajednička ulaganja kojima upravljaju.

(4) Tržišni posrednik nije ovlašten držati novčana sredstva i vrijednosne papire klijenata niti se smije nalaziti u položaju dužnika prema klijentu.

(5) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Agenciji na način i sa sadržajem koji pravilnikom iz članka 132. stavka 5. ovoga Zakona propisuje Agencija.

Odobrenje za rad

Članak 132.

(1) Agencija izdaje odobrenje za rad tržišnom posredniku na temelju zahtjeva iz članka 131. ovoga Zakona ako su ispunjeni uvjeti propisani ovim člankom.

(2) Agencija će izdati odobrenje za rad tržišnom posredniku ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. uvjeti iz članka 130. stavka 1. ovoga Zakona koji se odnose na oblik društva i kapital

2. uvjeti koji se odnose na primjerenost imatelja kvalificiranog udjela iz članka 21. ovoga Zakona

3. barem jedan član uprave ispunjava uvjete iz članka 28. ovoga Zakona

4. ustrojeni su svi mehanizmi koji osiguravaju da će biti ispunjeni uvjeti iz ovoga Zakona koji se odnose na upravljanje sukobom interesa i vođenje poslovne dokumentacije na način i u opsegu kako je propisano člankom 133. ovoga Zakona

5. polica osiguranja od profesionalne odgovornosti, pod uvjetima propisanima pravilnikom iz stavka 5. ovoga članka.

(3) Odobrenje za rad tržišnog posrednika vrijedi za obavljanje djelatnosti na području Republike Hrvatske te se na njega ne odnose prava iz poglavlja V. glave I. ovoga dijela Zakona.

(4) Polica osiguranja od profesionalne odgovornosti iz stavka 2. točke 5. ovoga članka mora biti ugovorena na način da se klijentima tržišnog posrednika jamči razina zaštite kao razina zaštite klijenata investicijskog društva, a s obzirom na veličinu, profil rizičnosti i pravni oblik tržišnog posrednika.

(5) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj zahtjeva iz članka 131. ovoga Zakona te uvjete za izdavanje odobrenja i kriterije za procjenu ispunjavanja tih uvjeta.

Organizacijski zahtjevi

Članak 133.

(1) Tržišni posrednik dužan je u svakom trenutku ispunjavati sljedeće organizacijske zahtjeve:

1. ustrojiti organizacijsku strukturu iz koje su jasno vidljive linije izvještavanja i odgovornosti

2. zapošljavati osobe s vještinama, znanjem i stručnošću koji su potrebni za izvršavanje zaduženja i zadataka u skladu s općim zahtjevima iz članka 50. ovoga Zakona i u skladu s kadrovskim uvjetima za pružanje usluga u skladu s člancima 96. do 98. ovoga Zakona i

3. ustrojiti primjerene mjere za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka.

(2) Tržišni posrednik dužan je poduzimati primjerene mjere za upravljanje sukobima interesa u skladu s odredbom članka 58. ovoga Zakona i primjenjivim zahtjevima iz članaka 33. do 43. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565, u opsegu primjerenom prirodi, opsegu i složenosti svoga poslovanja.

(3) Tržišni posrednik dužan je poslovnu dokumentaciju voditi i čuvati na način propisan člancima 75. do 79. ovoga Zakona i u skladu sa zahtjevima iz članaka 72. do 76. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 i Priloga I. i IV. te Uredbe.

(4) O svakoj promjeni okolnosti o kojima ovisi primjena odredbi iz ovoga članka, tržišni posrednik je dužan bez odgađanja izvijestiti Agenciju.

Pravila poslovnog ponašanja

Članak 134.

(1) Tržišni posrednik dužan je tijekom pružanja investicijskih i pomoćnih usluga postupati u najboljem interesu klijenta, korektno i u skladu s pravilima struke.

(2) Svi podaci koje tržišni posrednik pruža klijentu ili potencijalnom klijentu, uključujući promidžbenu komunikaciju, moraju biti korektni, jasni i ne smiju dovoditi u zabludu, pri čemu promidžbena komunikacija mora biti jasno prepoznata kao takva.

(3) Tržišni posrednik je dužan podatke o uslugama, instrumentima, troškovima i naknadama klijentu ili potencijalnom klijentu pružiti u skladu s člancima 87. do 90. ovoga Zakona.

(4) Tržišni posrednik je dužan pridržavati se odredbi o dodatnim poticajima kako je propisano člancima 91. do 94. ovoga Zakona i pravilnikom Agencije iz članka 91. stavka 6. ovoga Zakona.

(5) Tržišni posrednik dužan je osigurati da način utvrđivanja primanja ili procjene radnog učinka relevantnih osoba nisu u sukobu s obvezom iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Tržišni posrednik ne smije ustrojiti mehanizme putem kojih bi primicima od rada, prodajnim ciljevima ili na drugi način mogao potaknuti relevantne osobe da malom ulagatelju ponudi određeni financijski instrument ako mu može ponuditi financijski instrument koji bi bolje zadovoljio potrebe klijenata.

(7) Na pružanje usluga od strane tržišnog posrednika na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o razvrstavanju klijenata iz članaka 100. do 104. ovoga Zakona i odredbe o procjeni primjerenosti i prikladnosti iz članaka 105. do 109. ovoga Zakona.

(8) Kada tržišni posrednik obavlja uslugu zaprimanja i prijenosa naloga, na tu se uslugu primjenjuje članak 110. ovoga Zakona u opsegu koji je primjenjiv na uslugu koja se pruža klijentu.

(9) Kada tržišni posrednik pruža uslugu investicijskog savjetovanja, na tu se uslugu primjenjuju članci 112. i 113. ovoga Zakona.

(10) Tržišni posrednik dužan je klijente izvještavati o pruženim uslugama u skladu s člankom 111. ovoga Zakona u mjeri i opsegu koji je primjenjiv na usluge koje obavlja.

Nadzorni izvještaji i objava podataka

Članak 135.

Agencija pravilnikom pobliže uređuje sadržaj, oblik, način i rokove javnog objavljivanja odnosno dostavljanja nadzornih izvještaja i drugih podataka tržišnog posrednika.

Nadzorne mjere Agencije i ukidanje odobrenja za rad tržišnom posredniku

Članak 136.

(1) Agencija je nad tržišnim posrednikom ovlaštena provoditi nadzor i izricati nadzorne mjere u mjeri i u opsegu u kojoj je nadležna za nadzor investicijskog društva.

(2) Agencija će rješenjem ukinuti odobrenje za rad tržišnom posredniku:

1. ako tržišni posrednik ne počne poslovati unutar 12 mjeseci od izdavanja odobrenja

2. ako tržišni posrednik šest mjeseci uzastopno ne obavlja usluge i aktivnosti za koje je odobrenje za rad izdano

3. ako tržišni posrednik dostavi obavijest u pisanom obliku da više ne namjerava obavljati usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona ili

4. ako tržišni posrednik prestane ispunjavati uvjete iz članka 132. ovoga Zakona pod kojima je odobrenje za rad izdano.

(3) Agencija može rješenjem ukinuti odobrenje za rad ako tržišni posrednik:

1. ako je ono izdano na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koji su bitne za poslovanje tržišnog posrednika.

2. na bilo koji način Agenciji onemogućuje nadzor svojega poslovanja

3. sustavno i teško krši obveze propisane člancima 133. i 134. ovoga Zakona i Delegirane uredbe (EU) br. 2017/565 ili

4. ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona.

(4) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida izdano odobrenje za rad, odobrenje za rad je ukinuto danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad.

(5) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavkom 2. ovoga članka nije ograničena rokom.

POGLAVLJE V.   PRAVA INVESTICIJSKIH DRUŠTAVA

ODJELJAK 1.   Obavljanje usluga i aktivnosti izvan područja Republike Hrvatske

Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti na području druge države članice

Članak 137.

(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na području druge države članice, izravno ili putem podružnice, obavljati investicijske usluge i aktivnosti koje je ovlašteno obavljati u Republici Hrvatskoj.

(2) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, na području druge države članice obavljati i pomoćne usluge koje je ovlašteno obavljati u Republici Hrvatskoj, ali samo zajedno s investicijskim uslugama ili aktivnostima.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, investicijsko društvo odnosno tržišni operater koji upravlja MTP-om ili OTP-om u Republici Hrvatskoj može bez dodatnih uvjeta i zahtjeva na području druge države članice uspostaviti odgovarajuće mehanizme kako bi se olakšao pristup njihovim sustavima i trgovanje na tim tržištima korisnicima s udaljenim pristupom, članovima ili sudionicima sa sjedištem u toj drugoj državi članici.

(4) Prije uspostave mehanizama iz stavka 3. ovoga članka, investicijsko društvo odnosno tržišni operater dužan je Agenciji dostaviti naziv države članice u kojoj namjerava uspostaviti te mehanizme.

(5) Agencija će u roku od mjesec dana od primitka podatak o namjeravanoj uspostavi mehanizama iz stavka 3. ovoga članka dostaviti nadležnom tijelu druge države članice.

(6) Na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina, Agencija će u razumnom roku istome dostaviti identitet članova ili sudionika MTP-a za koji je u skladu sa stavkom 3. ovoga članka omogućen udaljeni pristup.

Izravno obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti
u drugoj državi članici

Članak 138.

(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje po prvi put namjerava u drugoj državi članci izravno obavljati investicijske usluge i aktivnosti ili promijeniti asortiman usluga ili aktivnosti dužno je o tome prethodno izvijestiti Agenciju i navesti državu članicu u kojoj namjerava izravno pružati usluge.

(2) Obavijest iz stavka 1. obvezno se dostavlja u obliku propisanom Uredbom Komisije kojom se uređuju tehnički standardi u svrhu uspostave standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za prijenos podataka vezano za prekogranično pružanje usluga i sadržava poslovni plan s opisom vrste i opsega poslova koje investicijsko društvo namjerava pružati u državi članici, kao i druge podatke propisane člankom 3. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/1018 оd 29. lipnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju informacije koje moraju dostavljati investicijska društva, tržišni operateri i kreditne institucije (Tekst značajan za EGP) (SL L 155, 17. 6. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/1018).

(3) Kada investicijsko društvo na području države članice domaćina namjerava poslovati preko vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj, obavijest iz stavka 1. ovoga članka obvezno sadržava i identitet i osnovne podatke o vezanim zastupnicima investicijskog društva.

(4) Agencija će u roku od mjesec dana od dana primitka potpune obavijesti iz stavka 1. i 3. ovoga članka tu obavijest proslijediti nadležnom tijelu države članice domaćina i o tome izvijestiti investicijsko društvo.

(5) Agencija podatke iz stavka 4. ovoga članka dostavlja ESMA-i na zahtjev.

(6) Investicijsko društvo može u državi članici domaćinu početi obavljati investicijske usluge i aktivnosti i pomoćne usluge iz obavijesti iz stavka 1. ovoga članka od dana primitka obavijesti Agencije da je nadležnom tijelu države članice domaćina Agencija dostavila obavijest u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.

(7) Investicijsko društvo je dužno Agenciju u obliku i s podacima iz članka 4. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/1018 izvijestiti o svakoj promjeni podataka iz obavijesti iz stavka 1. ovoga članka najmanje mjesec dana prije nastupanja promjene. U tom slučaju Agencija postupa na način i u rokovima kako je propisano stavkom 4. ovoga članka.

(8) Odredbe stavaka 3., 4. i 7. ovoga članka primjenjuju se na odgovarajući način na kreditnu instituciju koja investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge na području druge države članice namjerava obavljati putem vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

(9) Iznimno od odredbe stavka 4. ovoga članka, ako je obavijest iz stavka 1. ovoga članka Agenciji dostavljena u tijeku nadzora nad investicijskim društvom, Agencija može prosljeđivanje obavijesti odgoditi do završetka postupka nadzora, o čemu će obavijestiti investicijsko društvo.

Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti putem podružnice ili vezanog zastupnika u drugoj državi članici

Članak 139.

(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje u drugoj državi članici namjerava otvoriti podružnicu ili poslovati putem vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u toj državi članici, dužno je Agenciji podnijeti zahtjev za otvaranje podružnice u obliku propisanom Uredbom Komisije kojom se uređuju tehnički standardi u svrhu uspostave standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za prijenos podataka vezano za prekogranično pružanje usluga i navesti države članice u kojoj na taj način namjerava poslovati i zahtjevu priložiti:

1. poslovni plan, s opisom vrste i opsega investicijskih usluga i aktivnosti koje namjerava pružati i obavljati preko podružnice odnosno vezanog zastupnika, organizacijski ustroj podružnice odnosno vezanog zastupnika te podatak o tome namjerava li podružnica poslovati preko vezanih zastupnika, kao i podatke o vezanim zastupnicima preko kojih namjerava poslovati uključujući linije izvještavanja koje navode kako se vezani zastupnici uklapaju u korporativnu strukturu investicijskog društva

2. adresu u državi članici domaćinu na kojoj će biti moguće dobiti podatke o podružnici odnosno vezanom zastupniku

3. podatke o osobama koje će biti odgovorne za poslovanje podružnice odnosno vezanog zastupnika i

4. sve ostale podatke propisane člankom 6. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/1018.

(2) Ako investicijsko društvo posluje preko vezanog zastupnika sa sjedištem u državi članici domaćinu, vezani zastupnik je izjednačen s podružnicom investicijskog društva u toj državi članici te se na njegovo poslovanje na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje uređuju poslovanje podružnice investicijskog društva u državi članici domaćinu.

(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća i zahtjev da Agencija obavijest s prilozima iz stavka 2. ovoga članka dostavi nadležnom tijelu države članice domaćina u kojoj investicijsko društvo namjerava otvoriti podružnicu ili poslovati putem vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u državi članici domaćinu.

(4) Odredbe stavaka 1. do 3. ovoga članka i članci 140. i 141. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način na kreditnu instituciju koja investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge na području druge države članice namjerava obavljati putem vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u toj drugoj državi članici.

Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti putem podružnice

Članak 140.

(1) Agencija će o zahtjevu iz članka 139. stavka 1. ovoga Zakona odlučiti rješenjem u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva.

(2) Agencija će zahtjev iz članka 139. stavka 1. ovoga Zakona odbiti rješenjem ako investicijsko društvo nema primjerenu organizacijsku, tehničku i kadrovsku strukturu ili primjereni financijski položaj da bi s obzirom na planirani opseg poslovanja poslovalo u državi članici domaćinu putem podružnice ili vezanog zastupnika.

(3) Ako Agencija ne odbije zahtjev iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka, u roku od tri mjeseca od dana primitka urednog zahtjeva donijet će rješenje kojim se odobrava otvaranje podružnice te bez odgode o tome dostaviti obavijest nadležnom tijelu države članice domaćina i o tome izvijestiti investicijsko društvo.

(4) Obavijest iz stavka 3. ovoga članka, osim podataka iz članaka 139. ovoga Zakona, sadrži i detaljne podatke o sustavu zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj kojim su zaštićeni klijenti podružnice investicijskog društva.

Poslovanje podružnice u državi članici domaćinu

Članak 141.

(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može otvoriti podružnicu i preko nje početi obavljati investicijske usluge i aktivnosti i povezane pomoćne usluge:

1. od dana kada zaprimi obavijest nadležnog tijela države članice o uvjetima koje radi zaštite javnih interesa mora poštivati tijekom poslovanja u toj državi članici ili

2. ako takvu obavijest nije zaprimilo, istekom roka od dva mjeseca od dana kada je nadležno tijelo države članice zaprimilo obavijest Agencije u skladu s člankom 139. ovoga Zakona.

(2) Agencija može ukinuti odobrenje iz članka 140. ovoga Zakona ili kao nadzornu mjeru izreći zabranu poslovanja podružnice ako nakon početka poslovanja podružnice u drugoj državi članici nastupe okolnosti iz članka 140. stavka 2. ovoga Zakona.

Obavijest o promjenama podataka u svezi s podružnicom u državi članici

Članak 142.

(1) Namjerava li investicijsko društvo promijeniti poslovanje ili okolnosti iz članka 139. stavka 1. ovoga Zakona, dužno je o tome izvijestiti Agenciju trideset dana prije izvršenja takve promjene. Agencija je dužna o tome izvijestiti nadležno tijelo države članice domaćina.

(2) Investicijsko društvo je dužno Agenciju u propisanom obliku i s podacima iz članka 7. Delegirane uredbe (EU) br. 2017/1018 izvijestiti o svakoj promjeni podataka iz obavijesti iz stavka 1. ovoga članka najmanje mjesec dana prije nastupanja promjene. U tom slučaju Agencija postupa na način i u rokovima kako je propisano člankom 139. ovoga Zakona.

Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti u trećoj zemlji

Članak 143.

(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može investicijske usluge i aktivnosti u trećoj zemlji obavljati samo putem podružnice, na temelju prethodnog odobrenja Agencije.

(2) Na odobrenje iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članaka 139. do 142. ovoga Zakona.

(3) Agencija osim iz razloga iz članka 140. stavka 2. ovoga Zakona zahtjev može odbiti ako, s obzirom na propise treće zemlje te na praksu u provedbi tih propisa, postoji vjerojatnost da bi provođenje nadzora nad podružnicom bilo onemogućeno.

(4) O svim poteškoćama s kojima se prilikom osnivanja ili obavljanja djelatnosti u trećoj zemlji susrelo, investicijsko društvo dužno je obavijestiti Agenciju, o čemu Agencija obavještava Europsku komisiju i ESMA-u.

(5) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, svako investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj bez zapreke smije izravno obavljati investicijsku aktivnost iz članka 5. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona na području treće zemlje, uz prethodnu obavijest Agenciji.

ODJELJAK 2.   Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti društva iz druge države članice na području Republike Hrvatske

Investicijsko društvo iz druge države članice

Članak 144.

(1) Investicijsko društvo iz druge države članice može, pod uvjetima iz ovoga Zakona, u Republici Hrvatskoj obavljati investicijske usluge i aktivnosti te s njima povezane pomoćne usluge koje je ovlašteno pružati i obavljati u matičnoj državi članici, izravno ili putem podružnice.

(2) Investicijsko društvo iz druge države članice koje na području Republike Hrvatske obavlja investicijske usluge izravno ili putem podružnice dužno je svoje klijente i potencijalne klijente u Republici Hrvatskoj izvijestiti o svim relevantnim podacima koji se odnose na sustav zaštite ulagatelja kojemu pripada.

(3) Odredbe ovoga članka i članaka 145. do 150. ovoga Zakona odnose se na odgovarajući način i na kreditnu instituciju i društvo za upravljanje iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske obavlja investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge.

Podružnica investicijskog društva iz druge države članice

Članak 145.

(1) Investicijsko društvo iz druge države članice može u Republici Hrvatskoj otvoriti podružnicu i početi preko nje poslovati nakon isteka roka od 90 dana od dana kada je nadležno tijelo države članice domaćina Agenciji dostavilo obavijesti i priloge iz članka 138. stavaka 1. i 2. i članka 139. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Agencija će najkasnije 60 dana nakon primitka obavijesti iz stavka 1. ovoga članka investicijskom društvu odnosno osobi odgovornoj za poslovanje podružnice dostaviti obavijest o uvjetima poslovanja iz članka 146. stavka 2. ovoga Zakona koje radi zaštite javnih interesa mora poštivati tijekom poslovanja u toj državi članici.

(3) Ako investicijsko društvo iz druge države članice na području Republike Hrvatske namjerava poslovati putem vezanog zastupnika sa sjedištem ili prebivalištem u Republici Hrvatskoj, na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga članka i članka 146. ovoga Zakona.

(4) Na vezanog zastupnika iz stavka 3. ovoga članka primjenjuju se odredbe članaka 126. do 129. ovoga Zakona.

(5) Tražbine klijenata podružnice iz stavka 1. ovoga članka obvezno su uključene u sustav zaštite ulagatelja u matičnoj državi članici, o čemu je Agenciju dužno izvijestiti nadležno tijelo matične države članice.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, radi proširenja razine ili opsega zaštite ulagatelja, tražbine klijenata podružnice iz stavka 1. ovoga članka mogu se uključiti u sustav zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj.

(7) Podružnica iz stavka 1. ovoga članka upisuje se u sudski registar u skladu s propisima koji uređuju ustroj trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj i osnivanje, ustroj i vođenje sudskog registra.

Pravila poslovanja podružnice investicijskog društva iz države članice i nadzor Agencije

Članak 146.

(1) Podružnica iz članka 145. ovoga Zakona dužna je poslovati u skladu s poglavljem III. glave I. ovoga dijela Zakona i pravilnika koji detaljnije uređuju pravila poslovnog ponašanja, kao i članaka 14. do 26. Uredbe (EU) br. 600/2014, uključujući odredbe o izvještavanju Agencije i vođenju poslovne dokumentacije u vezi s tim obvezama.

(2) Na podružnicu se na odgovarajući način primjenjuje i sljedeće:

1. odredbe ovoga Zakona koje se odnose na obvezu čuvanja povjerljivih podataka iz članka 86. stavka 5. ovoga Zakona

2. propisi u Republici Hrvatskoj kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma

3. drugi propisi koji se radi zaštite općeg dobra primjenjuju na području Republike Hrvatske

4. odredba članka 195. ovoga Zakona

5. odredba članka 166. stavka 9. ovoga Zakona o objavi revidiranih godišnjih financijskih izvještaja

6. odredbe ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona koje se odnose na nadzor Agencije i ovlast izricanja nadzornih mjera i

7. odredbe članka 683. stavka 5. ovoga Zakona o godišnjoj naknadi za nadzor i propisa donesenih na temelju toga članka.

(3) Iznimno od odredbe članka 150. stavka 1. ovoga Zakona, Agencija je ovlaštena za izravan nadzor poslovanja podružnice u svrhu provjere pridržava li se ista obveza iz stavaka 1. i 2. ovoga članka te za nalaganje mjera propisanih ovim Zakonom, a koje su potrebne kako bi se osigurala provedba tih obveza.

(4) Agencija je ovlaštena od investicijskog društva zahtijevati periodičke izvještaje o aktivnostima podružnice iz članka 145. stavka 1. ovoga Zakona.

(5) Odredbe ovoga članka odnose se i na podružnicu kreditne institucije iz druge države članice koja na području Republike Hrvatske obavlja investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge.

Izravno obavljanje investicijskih usluga i obavljanje investicijskih aktivnosti

Članak 147.

(1) Investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici može započeti izravno pružati investicijske usluge i obavljati investicijske aktivnosti, kada Agencija od nadležnog tijela države članice sjedišta investicijskog društva zaprimi obavijest i priloge sa sadržajem iz članka 138. ovoga Zakona.

(2) Odredba stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje kod svake promjene podataka navedenih u obavijesti iz članka 142. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka dužno je prilikom pružanja usluga na području Republike Hrvatske pridržavati se obveza iz članka 146. stavka 1. ovoga Zakona.

(4) Na investicijsko društvo iz druge države članice koje izravno pruža usluge na području Republike Hrvatske na odgovarajući se način primjenjuju:

1. odredbe ovoga Zakona koje se odnose na obvezu čuvanja povjerljivih podataka iz članka 86. stavka 5. ovoga Zakona

2. propisi u Republici Hrvatskoj kojima se uređuje sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma i

3. drugi propisi koji se radi zaštite općeg dobra primjenjuju na području Republike Hrvatske.

(5) Ako obavijest iz stavka 1. ovoga članka koje Agencija zaprimi sadrži podatke o identitetu vezanog zastupnika s poslovnim nastanom u matičnoj državi članici, a putem kojeg namjerava obavljati investicijske usluge i aktivnosti u Republici Hrvatskoj, Agencija te podatke objavljuje na svojim internetskim stranicama po primitku obavijesti iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Odredbe stavaka 3. do 5. ovoga članka odnose se i na kreditnu instituciju koja izravno ili putem vezanog zastupnika s poslovnim nastanom u matičnoj državi članici obavlja investicijske usluge i aktivnosti na temelju uvjeta propisanih zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.

Mjere predostrožnosti

Članak 148.

(1) Agencija je nadležna za nadzor nad investicijskim društvom sa sjedištem u državi članici u vezi s investicijskim uslugama i aktivnostima koje pruža i obavlja u Republici Hrvatskoj te nad podružnicom investicijskog društva iz države članice, u opsegu utvrđenom ovim Zakonom.

(2) Kada utvrdi da postoji vjerojatnost da investicijsko društvo koje na teritoriju Republike Hrvatske obavlja investicijske usluge i aktivnosti izravno ili putem podružnice krši obveze propisane ovim Zakonom, a sama nema ovlasti poduzimati nadzorne mjere, Agencija o tome izvještava nadležno tijelo matične države članice.

(3) Ako investicijsko društvo unatoč mjerama nadležnog tijela matične države članice ili zato što te mjere nisu primjerene, nastavi s djelovanjem koje očito šteti ulagateljima na području Republike Hrvatske ili urednom funkcioniranju tržišta, Agencija može, nakon što o tome obavijesti nadležno tijelo matične države članice, poduzeti sve primjerene mjere propisane ovim Zakonom u svrhu zaštite ulagatelja i urednog funkcioniranja tržišta.

(4) Mjere iz stavka 3. ovoga članka uključuju i zabranu daljnjeg obavljanja investicijskih usluga i aktivnosti na području Republike Hrvatske.

(5) Kada utvrdi da tržišni operater, uređeno tržište, MTP ili OTP iz druge države članice krši obveze propisane ovim Zakonom i pravilnicima donesenima na temelju njega, Agencija o tome izvještava nadležno tijelo matične države članice.

(6) Ako, unatoč mjerama koje je nadležno tijelo matične države članice poduzelo ili zato što se te mjere pokažu neadekvatnima, uređeno tržište ili MTP ili OTP nastave s djelovanjem koje očito šteti interesima ulagatelja na području Republike Hrvatske ili urednom funkcioniranju tržišta, Agencija može, nakon što o tome obavijesti nadležno tijelo matične države članice, poduzeti sve primjerene mjere propisane ovim Zakonom u svrhu zaštite ulagatelja i urednog funkcioniranja tržišta

(7) Mjere iz stavka 5. ovoga članka uključuju i zabranu da uređeno tržište ili MTP ili OTP stavljaju svoje aranžmane na raspolaganje članovima s udaljenim pristupom ili sudionicima iz Republike Hrvatske osnovanim u državi članici domaćinu.

(8) O mjerama iz stavaka 3. i 6. ovoga članka Agencija bez odgode izvještava Europsku komisiju i ESMA-u.

(9) Umjesto poduzimanja mjera iz stavaka 3. i 6. ovoga članka Agencija može zatražiti od ESMA-e da postupi u skladu sa svojim ovlastima iz članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

(10) Mjere koje je Agencija prema odredbama ovoga članka ne smiju imati diskriminirajući ili ograničavajući tretman koji se temelji na činjenici da investicijsko društvo ima odobrenje za rad u drugoj državi članici.

Ovlasti Agencije

Članak 149.

(1) Kada utvrdi da investicijsko društvo koje na teritoriju Republike Hrvatske obavlja investicijske usluge i aktivnosti putem podružnice krši obveze propisane ovim Zakonom i pravilnicima donesenim na temelju njega, a sama ima ovlasti poduzimati nadzorne mjere, Agencija će rješenjem naložiti uklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti.

(2) Ako investicijsko društvo iz stavka 1. ovoga članka ne postupi u skladu s rješenjem Agencije, Agencija može poduzeti sve primjerene mjere propisane ovim Zakonom potrebne da bi se utvrđena nezakonitost ili nepravilnost otklonila.

(3) Ako i nakon mjera iz stavka 2. ovoga članka investicijsko društvo nastavi kršiti obveze propisane ovim Zakonom i pravilnicima donesenim na temelju njega Agencija može, nakon što o tome obavijesti nadležno tijelo matične države članice, poduzeti sve primjerene mjere propisane ovim Zakonom u svrhu zaštite ulagatelja i urednog funkcioniranja tržišta.

(4) O mjerama iz stavka 2. ovoga članka Agencija bez odgode izvještava Europsku komisiju i ESMA-u.

(5) Umjesto poduzimanja mjera iz stavka 2. ovoga članka Agencija može zatražiti od ESMA-e da postupi u skladu sa svojim ovlastima iz članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.

Ovlasti nadležnog tijela matične države članice u obavljanju nadzora nad radom podružnice investicijskog društva sa sjedištem u matičnoj državi članici

Članak 150.

(1) Ako investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici posluje putem podružnice u Republici Hrvatskoj, nadležno tijelo matične države članice na području Republike Hrvatske može:

1. obaviti izravni nadzor poslovanja samostalno ili putem osobe koju je ono ovlastilo, po prethodnoj obavijesti Agenciji ili

2. zatražiti od Agencije obavljanje izravnog nadzora poslovanja podružnice investicijskog društva sa sjedištem u državi članici na području Republike Hrvatske.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Agencija je ovlaštena obaviti izravni nadzor podružnice investicijskog društva iz države članice, a u svezi sa zaštitom javnog interesa ili urednog funkcioniranja tržišta kapitala.

(3) Nadležno tijelo matične države članice ovlašteno je sudjelovati u izravnom nadzoru iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, neovisno o tome tko obavlja izravni nadzor nad poslovanjem podružnice.

(4) Kada u nadzornim aktivnostima iz ovoga članka sudjeluju dva ili više nadležnih tijela država članica, ESMA može, s ciljem ujednačavanja nadzorne prakse, sudjelovati u djelatnostima zajedničkih nadzora.

Pristup uređenom tržištu

Članak 151.

Investicijsko društvo iz druge države članice koje ima odobrenje za izvršavanje naloga klijenta ili za trgovanje za vlastiti račun, ima pravo članstva odnosno pristup uređenom tržištu u Republici Hrvatskoj na jedan od sljedećih načina:

1. putem podružnice osnovane u Republici Hrvatskoj ili

2. putem udaljenog članstva ili udaljenog pristupa uređenom tržištu, bez obveze poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj, ako postupak trgovanja i tržišni sustav uređenog tržišta ne zahtijeva fizičku nazočnost kod zaključivanja transakcija na tržištu.

Pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani, sustavima poravnanja i namire i pravo određivanja sustava namire

Članak 152.

(1) Bez obzira na primjenu glava III., IV. i V. Uredbe (EU) br. 648/2012, investicijsko društvo iz druge države članice ima pravo izravnog i neizravnog pristupa središnjoj drugoj ugovornoj strani i sustavima poravnanja i namire u Republici Hrvatskoj radi zaključivanja ili organiziranja zaključivanja transakcija financijskim instrumentima.

(2) Središnja druga ugovorna strana i sustav poravnanja i namire dužni su prema investicijskom društvu iz druge države članice iz stavka 1. ovoga članka primijeniti isti nediskriminirajući, transparentni i objektivni kriterij koji se primjenjuje i na lokalne članove ili sudionike.

(3) Burza je dužna svim svojim članovima ili sudionicima omogućiti da sami odaberu sustav namire transakcija financijskim instrumentima izvršenih na tom uređenom tržištu, pod sljedećim uvjetima:

1. ako je riječ o povezanosti i dogovorima između odabranih sustava namire i svih drugih sustava koji su potrebni radi osiguranja učinkovite i ekonomične namire određene transakcije

2. ako se Agencija usuglasi da su tehnički uvjeti za namiru transakcija zaključenih na uređenom tržištu putem sustava namire, koji je različit od onog odabranog za uređeno tržište, takvi da omogućuju nesmetano i uredno funkcioniranje financijskih tržišta.

(4) Procjena Agencije iz stavka 3. točke 2. ovoga članka ne dovodi u pitanje nadležnosti nacionalne središnje banke kao nadzornika za sustave namire niti drugih tijela nadležnih za nadzor takvih sustava. Agencija uzima u obzir nadzor koji su već provela ta tijela kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje kontrole.

Odredbe o središnjoj drugoj ugovornoj strani i sustavima poravnanja i namire za MTP i OTP

Članak 153.

(1) Investicijsko društvo ili tržišni operater koji upravlja MTP-om
ili OTP-om može sklopiti odgovarajuće sporazume sa središnjom drugom ugovornom stranom ili klirinškom kućom i sustavom namire druge države članice u svrhu poravnanja i/ili namire pojedinih ili svih transakcija koje su sklopili članovi ili sudionici na tržištu u okviru njihovih sustava.

(2) Agencija se može usprotiviti sporazumu iz stavka 1. ovoga članka samo ako je to neophodno radi održavanja urednog funkcioniranja MTP-a ili OTP-a, uzimajući u obzir uvjete za sustave namire utvrđene u članku 152. stavku 3. ovoga Zakona.

(3) Kako bi se izbjeglo nepotrebno udvostručavanje kontrole, nadležno tijelo uzima u obzir nadzor nad sustavom poravnanja i namire koji su već provele središnje banke kao nadzornici za sustave poravnanja i namire ili druga tijela nadležna za nadzor takvih sustava.

ODJELJAK 3.   Obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti društva iz treće zemlje na području Republike Hrvatske

Članak 154.

(1) Društvo iz treće zemlje može u Republici Hrvatskoj obavljati investicijske usluge i aktivnosti sa ili bez pomoćnih usluga samo preko podružnice pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, društvo iz treće zemlje na području Republike Hrvatske može obavljati investicijske usluge i aktivnosti sa ili bez pomoćnih usluga kvalificiranim nalogodavateljima i profesionalnim ulagateljima izravno, bez osnivanja podružnice, ako su ispunjeni uvjeti iz glave VIII. Uredbe (EU) br. 600/2014 i Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/2022 оd 14. srpnja 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda koji se odnose na informacije za registraciju društava iz trećih zemalja i format informacija koje treba dostaviti klijentima (Tekst značajan za EGP) (SL L 313, 19. 11. 2016.).

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, društvo iz treće zemlje bez osnivanja podružnice smije započeti s obavljanjem točno određene investicijske usluge ili aktivnosti na isključivu inicijativu malog ili profesionalnog ulagatelja, uključujući međusobni odnos koji se odnosi točno na tu uslugu ili aktivnost.

(4) Društvo iz treće zemlje ne smije inicijativu klijenta iz stavka 3. ovoga članka koristiti na način da bez podružnice koja je dobila odobrenje u skladu s odredbama ovoga Zakona klijentu pruža marketinšku komunikaciju za nove kategorije investicijskih proizvoda i usluga.

Odobrenje za osnivanje podružnice investicijskog društva iz treće zemlje

Članak 155.

(1) Društvo iz treće zemlje može u Republici Hrvatskoj osnovati podružnicu ako za istu dobije odobrenje za rad od Agencije, na zahtjev društva iz treće zemlje.

(2) Agencija će izdati odobrenje za rad podružnice iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. pružanje usluga za koje se traži odobrenje za rad podliježe odobrenju i nadzoru u trećoj zemlji u kojoj je društvo registrirano, te je društvo dokazalo da mu je takvo odobrenje za rad u trećoj zemlji kao državi sjedišta izdano, pri čemu Agencija uzima u obzir svaku preporuku FATF-e u smislu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma

2. Agencija s nadležnim tijelom treće zemlje ima sklopljen sporazum o suradnji koji uključuje odredbe o razmjeni podataka za potrebe očuvanja integriteta tržišta i zaštite ulagatelja

3. podružnica ima na raspolaganju dovoljno inicijalnog kapitala, najmanje u iznosu iz članka 10. ovoga Zakona, u ovisnosti o investicijskim uslugama i aktivnostima koje obavlja

4. imenovana je najmanje jedna osoba odgovorna za upravljanje podružnicom koja ispunjava uvjete iz članka 28. ovoga Zakona

5. Republika Hrvatska s trećom zemljom ima sklopljen sporazum koji je u potpunosti u skladu sa standardima utvrđenim u članku 26. Model-konvencije OECD-a o porezu na dohodak i imovinu te koji osigurava djelotvornu razmjenu podataka u poreznim stvarima, uključujući, ako postoje, multilateralne porezne sporazume

6. ako je primjenjivo, društvo je član Fonda za zaštitu ulagatelja ili drugog sustava zaštite ulagatelja koje je osnovano ili priznato u skladu s propisom kojim se u nacionalno zakonodavstvo države članice prenosi Direktiva 97/9/EZ i

7. društvo iz treće zemlje u mogućnosti je dokazati da podružnica ima ustrojene sve mehanizme koji osiguravaju da će biti ispunjeni svi uvjeti iz ovoga Zakona koji se odnose na uvjete iz ovoga Zakona kako je propisano člancima 50. do 125. ovoga Zakona, poglavlja VII. glave II. ovoga dijela Zakona te člancima 3. do 26. Uredbe (EU) br. 600/2014.

(3) Agencija prilikom odlučivanja o izdavanju odobrenja iz stavka 1. ovoga članka uzima u obzir svaku preporuku FATF-e u smislu borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma.

(4) Društvo iz treće zemlje uz zahtjev iz stavka 1. ovoga Zakona podnosi Agenciji sljedeće podatke i dokaze:

1. naziv tijela nadležnog za nadzor u trećoj zemlji ako je za nadzor odgovorno više tijela, detalje o njihovim područjima nadležnosti

2. sve relevantne pojedinosti o društvu (naziv, pravni oblik, sjedište i adresu, članove upravljačkog tijela, relevantne dioničare) te poslovni plan u kojem se navode investicijske usluge i/ili aktivnosti, kao i pomoćne usluge koje se namjeravaju pružati te organizacijsku strukturu podružnice, uključujući opis svih izdvajanja važnih poslovnih procesa trećim stranama

3. imena osoba odgovornih za upravljanje podružnicom i relevantne dokumente koji dokazuju usklađenost s uvjetima iz članka 9. stavka 1. ovoga Zakona i

4. podatke o inicijalnom kapitalu koji je na raspolaganju podružnici.

(5) Agencija ne smije nametati dodatne zahtjeve vezano za organizaciju i poslovanje podružnice i ne smije stavljati društvo iz treće zemlje u povoljniji položaj nego društva iz Europske unije.

(6) Agencija će o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučiti u roku od šest mjeseci od podnošenja urednog zahtjeva.

(7) Ako nije drugačije propisano, na izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad podružnice društva iz treće zemlje na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o izdavanju i ukidanju odobrenja za rad investicijskom društvu.

(8) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.

Ukidanje odobrenja

Članak 156.

(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rešenje kojim je odobrenje za rad iz članka 155. ovoga Zakona izdano ako:

1. podružnica ne započne s radom u roku od 12 mjeseci od izdavanja odobrenja za rad, izričito se odrekne odobrenja za rad ili tijekom šest mjeseci uzastopno ne pruža investicijske usluge niti obavlja investicijske aktivnosti

2. podružnica ili društvo iz treće zemlje više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je izdano odobrenje za rad

3. podružnica ili društvo iz treće zemlje ozbiljno i sustavno krši obveze iz ovoga Zakona ili

4. ako je nadležno tijelo treće zemlje društvu oduzelo odgovarajuće odobrenje.

(2) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rešenje kojim je odobrenje za rad iz članka 155. ovoga Zakona izdano ako je odobrenje za rad izdano na temelju lažnih izjava ili neistinitih ili netočnih podataka koje je u postupku dostavio podnositelj zahtjeva.

(3) Agencija će o ukidanju odobrenja za rad iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izvijestiti nadležno tijelo treće zemlje i nadležni trgovački sud.

(4) Ovlast Agencije da u skladu s odredbom stavaka 1. i 2. ovoga članka ukine zakonito rješenje nije ograničena rokom.

Podružnica društva iz treće zemlje i sustav zaštite ulagatelja

Članak 157.

(1) Kada je podružnica investicijskog društva iz treće zemlje uključena u sustav za zaštitu ulagatelja u trećoj zemlji, razina i opseg zaštite ulagatelja koju pruža klijentima u Republici Hrvatskoj mora odgovarati minimalno razini i opsegu zaštite ulagatelja utvrđene ovim Zakonom.

(2) Ako sustav zaštite ulagatelja u trećoj zemlji ne postoji ili je s obzirom na razinu i opseg zaštite manji nego u Republici Hrvatskoj, podružnica investicijskog društva dužna je sudjelovati u sustavu zaštite ulagatelja u Republici Hrvatskoj ili u drugoj državi članici.

(3) Podružnica društva iz treće zemlje dužna je klijente i potencijalne klijente u Republici Hrvatskoj izvještavati o svim relevantnim podacima o razini i opsegu zaštite ulagatelja kojom je pokrivena.

POGLAVLJE VI.

ODJELJAK 1.   Poslovne knjige i financijski izvještaji

Poslovne knjige

Članak 158.

(1) Investicijsko društvo dužno je voditi poslovne knjige, ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije, vrednovati imovinu i obveze i sastavljati i objavljivati godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće u skladu s ovim Zakonom i propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika, standardima financijskog izvještavanja i standardima struke.

(2) Investicijsko društvo dužno je voditi poslovne knjige i ostalu poslovnu dokumentaciju i evidencije te sastavljati godišnje financijske izvještaje na način koji omogućuje, u bilo kojem trenutku, provjeru posluje li investicijsko društvo u skladu s važećim propisima, standardima financijskog izvještavanja i standardima struke.

(3) Investicijsko društvo dužno je sastavljati, kontrolirati i čuvati knjigovodstvene isprave u skladu s važećim propisima, standardima financijskog izvještavanja i standardima struke.

(4) Investicijsko društvo dužno je primjenjivati kontni plan iz stavka 5. ovoga članka.

(5) Agencija pravilnikom propisuje kontni plan za investicijska društva.

(6) Agencija pravilnikom pobliže uređuje:

1. sadržaj, oblik, način i rokove javnog objavljivanja odnosno dostavljanja nadzornih izvještaja i drugih podataka investicijskog društva

2. opseg i sadržaj izvještaja i drugih podataka podružnica investicijskih društava iz drugih država članica te način i rokove javnog objavljivanja odnosno dostavljanja tih izvještaja i drugih podataka Agenciji i

3. opseg i sadržaj financijskih izvještaja i drugih podataka podružnica investicijskih društava iz trećih zemalja te način i rokove objavljivanja odnosno dostavljanja tih izvještaja i drugih podataka Agenciji.

3. Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja investicijskih društava

Financijski izvještaji

Članak 159.

(1) Osim godišnjih financijskih izvještaja, investicijsko društvo obvezno je izrađivati financijske izvještaje i za izvještajna razdoblja tijekom poslovne godine.

(2) Poslovna godina u smislu stavka 1. ovoga članka jednaka je kalendarskoj godini, a izvještajna razdoblja tijekom godine jednaka su tromjesečnom, šestomjesečnom i devetomjesečnom razdoblju.

(3) Agencija pravilnikom pobliže uređuje sadržaj, oblik, način i rokove izrade i dostave godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva, kao i financijskih izvještaja tijekom poslovne godine.

3. Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja investicijskih društava

ODJELJAK 2.   Vanjska revizija

Obveza obavljanja revizije

Članak 160.

(1) Godišnji financijski izvještaji investicijskog društva, godišnji konsolidirani financijski izvještaji grupe investicijskih društava u Republici Hrvatskoj i godišnji konsolidirani financijski izvještaji cijele grupe, ako su članovi grupe i nefinancijske institucije, podliježu obvezi zakonske revizije za svaku poslovnu godinu.

(2) Revizija iz stavka 1. ovoga članka provodi se u skladu s propisima Republike Hrvatske i pravom Europske unije, a kojima se uređuju računovodstvo i revizija ako ovim Zakonom i propisima donesenima na temelju ovoga Zakona nije drugačije određeno.

(3) Agencija pravilnikom uređuje opseg i sadržaj revizije za potrebe Agencije.

2. Pravilnik o sadržaju revizije u investicijskim društvima

Imenovanje revizora

Članak 161.

Odluku o imenovanju revizora uprava investicijskog društva dužna je dostaviti Agenciji u roku od osam dana od dana donošenja odluke.

Ograničenje obavljanja revizije

Članak 162.

(1) Isti revizor može obavljati reviziju godišnjih financijskih izvještaja određenog investicijskog društva najviše za sedam uzastopnih poslovnih godina. Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati reviziju godišnjih financijskih izvještaja tog investicijskog društva.

(2) Reviziju godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva i druge revizije za potrebe Agencije za jednu poslovnu godinu mora obavljati isti revizor.

Zaštita neovisnosti revizora

Članak 163.

(1) U slučaju raskida ugovora o obavljanju revizije investicijsko društvo i revizor dužni su Agenciji u roku od 15 dana pisano obrazložiti razloge za sporazumni raskid ugovora odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana, obrazložiti razloge raskida, a druga ugovorna strana očitovati se o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana.

(2) Revizor koji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva ne smije pružati, izravno ili neizravno, investicijskom društvu koje je predmet revizije, njegovom matičnom društvu ili njegovim društvima koja su pod njegovom kontrolom u državama članicama bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:

1. razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i

2. poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanja i provedbe tehnoloških sustava za financijske informacije.

Obveze revizora

Članak 164.

(1) Revizor je dužan pisano i bez odgode izvijestiti Agenciju o:

1. utvrđenim nezakonitostima ili činjenicama i okolnostima koje mogu na bilo koji način ugroziti daljnje poslovanje investicijskog društva

2. okolnostima koje su razlog za ukidanje odobrenja za rad iz članka 45. ovoga Zakona

3. materijalno značajnoj razlici u procjeni rizika prisutnih u poslovanju investicijskog društva i vrednovanju bilančnih i izvanbilančnih stavki i stavki izvještaja o sveobuhvatnoj dobiti

4. težem kršenju internih akata

5. znatnijoj slabosti u ustroju sustava unutarnjih kontrola ili propustima u primjeni sustava unutarnjih kontrola i

6. činjenicama koje bi mogle dovesti do mišljenja s rezervom, negativnog mišljenja ili suzdržavanja od izražavanja mišljenja na godišnje financijske izvještaje.

(2) Revizor je dužan pisano izvijestiti Agenciju o svakoj činjenici iz stavka 1. ovoga članka za koju sazna u postupku obavljanja revizije godišnjih financijskih izvještaja društva koje kontrolira investicijsko društvo.

(3) Agencija može od revizora zatražiti dodatne podatke u vezi s obavljenom revizijom.

(4) Dostava podataka Agenciji iz stavaka 1. do 3. ovoga članka ne znači kršenje obveze čuvanja revizorske tajne koja proizlazi iz zakona kojim se uređuje revizija ili iz ugovora.

(5) Ako revizor obavijesti Agenciju o činjenicama i okolnostima iz stavka 1. ovoga članka, a u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, dužan je istodobno o tome obavijestiti i upravu investicijskog društva osim ako ocijeni da postoje opravdani razlozi koji sprječavaju takvo obavještavanje.

Odbacivanje i odbijanje godišnjih financijskih izvještaja

Članak 165.

(1) Ako revizor obavi zakonsku reviziju godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva suprotno članku 162. ovoga Zakona, Agencija će odbaciti godišnje financijske izvještaje investicijskog društva odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje za tu godinu.

(2) Ako Agencija utvrdi da su godišnji financijski izvještaji i godišnji konsolidirani financijski izvještaji sastavljeni suprotno propisima ili da oni ne pružaju istinit i fer prikaz financijskog položaja i uspješnosti poslovanja investicijskog društva odnosno grupe ili grupe investicijskih društava, o kojima je u revizorskom izvješću izdano pozitivno ili uvjetno mišljenje, odbit će godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje.

(3) U slučaju iz stavaka 1., 2. i 5. ovoga članka investicijsko društvo dužno je ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima odnosno godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni.

(4) O odbacivanju iz stavka 1. ovoga članka odnosno odbijanju iz stavka 2. ovoga članka Agencija će bez odgađanja obavijestiti tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija uz obrazloženje razloga odbacivanja odnosno odbijanja.

(5) Ako tijelo nadležno za nadzor osoba ovlaštenih za obavljanje revizorskih usluga prema zakonu kojim je uređena revizija utvrdi da revizorsko izvješće ne ispunjava zahtjeve iz zakona kojim se uređuje revizija i iz Uredbe (EU) br. 537/2014, Agencija može odbiti ili odbaciti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje investicijskog društva na koje se odnosi revizorsko izvješće.

(6) Investicijsko društvo ne smije objaviti godišnje financijske izvještaje odnosno godišnje konsolidirane financijske izvještaje koji su odbijeni odnosno odbačeni te je dužno osigurati da godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni ne budu javno objavljeni. Ako su godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji koji su odbijeni odnosno odbačeni već dostavljeni radi javne objave Financijskoj agenciji odnosno uređenom tržištu vrijednosnih papira, investicijsko društvo dužno je bez odgađanja obavijestiti Financijsku agenciju i uređena tržišta vrijednosnih papira na kojima ima uvrštene vrijednosnice o činjenicama da su rješenjem Agencije odbijeni odnosno odbačeni njegovi revidirani godišnji financijski izvještaji odnosno godišnji konsolidirani financijski izvještaji. Istu obavijest bez odgađanja, investicijsko društvo dužno je objaviti i na svojim internetskim stranicama.

(7) Agencija pravilnikom pobliže uređuje razloge za odbijanje godišnjih financijskih izvještaja investicijskog društva odnosno godišnjih konsolidiranih financijskih izvještaja.

2. Pravilnik o sadržaju revizije u investicijskim društvima

Rokovi dostave Agenciji i objava podataka

Članak 166.

(1) Investicijsko društvo obvezno je Agenciji u roku od 15 dana od primitka revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose revidirani godišnji financijski izvještaji dostaviti sljedeće:

1. revidirane godišnje financijske izvještaje i godišnje izvješće

2. revizorsko izvješće o obavljenoj zakonskoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja iz točke 1. ovoga stavka i

3. izvješća o reviziji za potrebe Agencije.

(2) Investicijsko društvo koje je obvezno provoditi konsolidaciju godišnjih financijskih izvještaja i sastaviti konsolidirane godišnje financijske izvještaje i konsolidirano godišnje izvješće, iste dostavlja Agenciji u roku od 15 dana od dana primitka revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.

(3) Investicijsko društvo dužno je u roku iz stavka 1. ovoga članka dostaviti Agenciji podatke koji se odnose na proteklu poslovnu godinu, i to o:

1. svim uslugama koje pruža, prirodi njegovih aktivnosti i geografskom položaju tih usluga

2. iznosu ukupnih prihoda

3. broju radnika na osnovi ekvivalenta punom radnom vremenu

4. iznosu dobiti ili gubitka prije oporezivanja

5. iznosu poreza na dobit i

6. iznosu primljenih javnih subvencija.

(4) Podaci iz stavka 3. ovoga članka moraju biti revidirani i objavljeni kao prilog revidiranim godišnjim financijskim izvještajima i kada je primjenjivo, revidiranim godišnjim konsolidiranim financijskim izvještajima.

(5) Investicijsko društvo dužno je, ako je primjenjivo, pri objavi podataka iz stavka 3. ovoga članka razgraničiti podatke po pojedinim državama članicama te trećim zemljama u kojima investicijsko društvo pruža usluge.

(6) Investicijsko društvo dužno je u svojem godišnjem izvješću objaviti, u okviru glavnih pokazatelja, svoj povrat na imovinu, izračunan kao netodobit podijeljenu s ukupnom imovinom.

(7) Investicijsko društvo dužno je revidirane godišnje financijske izvještaje odnosno ako je investicijsko društvo matično društvo, revidirane godišnje konsolidirane financijske izvještaje za grupu objaviti na način kako je uređeno propisima o računovodstvu poduzetnika, standardima financijskog izvještavanja i standardima struke.

(8) Investicijsko društvo dužno je revidirane godišnje financijske izvještaje i revizorsko izvješće, objaviti na svojim internetskim stranicama i učiniti dostupnim najkasnije u roku od pet mjeseci po proteku poslovne godine na koju se izvještaj odnosi.

(9) Investicijsko društvo sa sjedištem u državi članici koje ima podružnicu u Republici Hrvatskoj i društvo iz treće zemlje koje ima podružnicu u Republici Hrvatskoj, obvezno je na internetskim stranicama podružnice, na hrvatskom jeziku, objaviti godišnje financijske izvještaje izrađene i revidirane u skladu s propisima države sjedišta osnivača podružnice, godišnje izvješće, uključujući i revizorsko izvješće, a najkasnije u roku od 45 dana od isteka roka za objavu istih u državi sjedišta osnivača podružnice.

(10) Izvještaji iz stavka 9. ovoga članka sastavljaju se i podliježu obvezi revizije u skladu s propisima države sjedišta osnivača podružnice.

POGLAVLJE VII.   UPRAVLJANJE RIZICIMA, ADEKVATNOST KAPITALA I KAPITALNI ZAHTJEVI ZA INVESTICIJSKO DRUŠTVO

ODJELJAK 1.   Upravljanje rizicima

Članak 167.

(1) Upravljanje rizicima u smislu ovoga dijela Zakona označava skup strategija i politika odnosno postupaka i metoda za utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje i praćenje rizika, uključujući i izvještavanje o rizicima kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju, uključujući i rizike povezane s makroekonomskim okruženjem u kojemu posluje s obzirom na stanje poslovnog ciklusa.

(2) Investicijsko društvo dužno je na način određen pravilnikom iz stavka 7. ovoga članka sustavom upravljanja rizicima obuhvatiti kreditni rizik, tržišne rizike, kamatni rizik, rizik likvidnosti, operativni rizik i ostale rizike kojima je izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju.

(3) Investicijsko društvo dužno je osigurati odgovarajuće resurse za upravljanje svim značajnim rizicima, te uspostaviti odgovarajuće linije izvještavanja prema upravi i, ako je to primjenjivo, nadzornom odboru, koje pokrivaju sve značajne rizike i politike upravljanja rizicima te njihove promjene, uključujući vrednovanje imovine, upotrebu vanjskih kreditnih rejtinga i internih modela koji se odnose na te rizike i za te potrebe osiguravati odgovarajuća sredstva.

(4) Uprava i, ako je to primjenjivo, nadzorni odbor dužni su donijeti i redovito preispitivati postupke i metode iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Investicijsko društvo je dužno osim ispunjavanja organizacijskih zahtjeva iz ovoga Zakona, u svrhu dosljedne primjene postupaka i metoda iz stavka 1. ovoga članka ustrojiti i dosljedno primjenjivati odgovarajuće administrativne i računovodstvene politike i postupke za djelotvoran sustav unutarnjih kontrola, a osobito:

1. za izračunavanje i provjeravanje kapitalnih zahtjeva za te rizike i

2. za utvrđivanje i praćenje velikih izloženosti, promjena u velikim izloženostima i za provjeravanje usklađenosti velikih izloženosti s politikama investicijskog društva u odnosu na tu vrstu izloženosti.

(6) Investicijsko društvo dužno je Agenciji dostavljati sve podatke o usklađenosti postupaka i metoda iz stavka 1. ovoga članka s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 i ovoga poglavlja.

(7) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje način i rokove dostave podataka iz stavka 6. ovoga članka, sadržaj politika i postupaka iz ovoga članka i zahtjeve u vezi s upravljanjem rizicima, a osobito:

1. opća pravila o upravljanju rizicima

2. pravila o upravljanju kreditnim rizikom

3. pravila o upravljanju tržišnim rizicima koji obuhvaćaju pozicijski rizik, rizik namire i rizik druge ugovorne strane, rizik prekoračenja dopuštenih izloženosti, valutni rizik i robni rizik

4. način izračuna ekonomske vrijednosti investicijskog društva, izvještavanje Agencije, te ostale postupke i načela za upravljanje kamatnim rizikom

5. način izračuna likvidnosnih pozicija i pravila o upravljanju rizikom likvidnosti

6. pravila o upravljanju operativnim rizikom

7. pravila o upravljanju informacijskim sustavom i rizicima koji proizlaze iz korištenja informacijskog sustava

8. pravila o upravljanju ostalim rizicima

9. kriterije klasifikacije plasmana i izvanbilančnih obveza na osnovi kojih je investicijsko društvo izloženo kreditnom riziku

10. način utvrđivanja gubitaka koji proizlaze iz kreditnog rizika

11. način provođenja vrijednosnih usklađivanja (ispravaka vrijednosti) bilančnih stavki i rezerviranja za izvanbilančne stavke i

12. rangiranje instrumenata osiguranja tražbina.

Knjiga trgovanja i knjiga pozicija kojima se ne trguje

Članak 168.

(1) Knjiga trgovanja je knjiga trgovanja kako je propisano člankom 4. stavkom 1. točkom 86. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(2) Obveze investicijskog društva u vezi sa zahtjevima, upravljanjem, uključivanjem i vrednovanjem pozicija u knjizi trgovanja propisani su člancima 102. do 106. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(3) Knjiga pozicija kojima se ne trguje obuhvaća sve bilančne i izvanbilančne stavke investicijskog društva koje se ne smatraju dijelom knjige trgovanja.

Načelo likvidnosti i načelo solventnosti

Članak 169.

Investicijsko društvo dužno je poslovati tako da je trajno sposobno ispunjavati sve svoje novčane obveze (načelo solventnosti) i u svakom trenutku pravodobno ispuniti dospjele novčane obveze (načelo likvidnosti).

ODJELJAK 2.   Adekvatnost kapitala

Adekvatnost kapitala

Članak 170.

(1) Investicijsko društvo dužno je osigurati da u svakom trenutku ima iznos internog kapitala adekvatan vrstama, opsegu i složenosti poslova koje obavlja i rizicima kojima je izloženo ili bi moglo biti izloženo u pružanju tih usluga.

(2) Investicijsko društvo dužno je utvrditi i provoditi primjerenu, djelotvornu i sveobuhvatnu strategiju i postupke za kontinuiranu ocjenu i održavanje iznosa, vrste i raspodjele internog kapitala.

(3) Investicijsko društvo dužno je redovito preispitivati strategije i postupke iz stavka 2. ovoga članka kako bi se osiguralo da su i dalje sveobuhvatni i razmjerni vrsti, opsegu i složenosti investicijskih usluga i aktivnosti koje investicijsko društvo obavlja.

(4) Investicijsko društvo dužno je Agenciji dostavljati sve podatke o usklađenosti internih strategija, politika i postupaka o upravljanju rizicima i adekvatnosti kapitala s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013, ovoga Zakona i na temelju njega donesenim propisima te o ispunjenju zahtjeva iz Uredbe (EU) br. 575/2013 i ovoga poglavlja.

(5) Agencija pravilnikom pobliže uređuje kriterije za procjenu, način i rokove izvještavanja Agencije o adekvatnosti kapitala.

ODJELJAK 3.   Minimalni iznos regulatornog kapitala i minimalni iznos regulatornog kapitala u odnosu na kapitalne zahtjeve

Članak 171.

(1) Regulatorni kapital investicijskog društva koji se izračunava na način propisan dijelom drugim Uredbe (EU) br. 575/2013. niti u jednom trenutku ne smije biti manji od minimalnog iznosa inicijalnog kapitala iz članka 10. ovoga Zakona.

(2) Ako regulatorni kapital investicijskog društva padne ispod razine minimalnog iznosa inicijalnog kapitala iz članaka 10. ovoga Zakona, Agencija će takvom investicijskom društvu omogućiti da u ograničenom razdoblju otkloni odstupanja odnosno naložiti neku od nadzornih mjera propisanih odredbama ovoga Zakona.

(3) U slučaju da u trenutku spajanja dvaju ili više investicijskih društava, društvo koje nastaje spajanjem ne ispunjava uvjet minimalnog iznosa inicijalnog kapitala iz članka 10. ovoga Zakona, Agencija će takvom društvu omogućiti da u određenom roku uskladi visinu inicijalnog kapitala pod uvjetom da tijekom razdoblja u kojem nije dosegnuta minimalna razina inicijalnog kapitala, kapital novonastalog društva ne smije pasti ispod ukupnog iznosa kapitala društava izravno prije njihova spajanja.

(4) Minimalni iznos regulatornog kapitala investicijskog društva u odnosu na kapitalne zahtjeve propisan je člancima 92. do 98. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(5) Odredbe stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka ne primjenjuju se na lokalne pravne osobe.

Odobrenje za korištenje internih pristupa i izvještavanje

Članak 172.

(1) Agencija investicijskom društvu u skladu s uvjetima i na temelju dokumentacije propisane Uredbom (EU) br. 575/2013 daje odobrenje za korištenje sljedećih internih pristupa:

1. naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik

2. internog modela za izračun kapitalnog zahtjeva za rizik druge ugovorne strane i rizik namire

3. internih modela za izračun kapitalnih zahtjeva za pozicijski rizik, valutni rizik ili robni rizik

4. internog modela za vrednovanje opcija

5. pristupa temeljenog na internim rejting-sustavima za izračun iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom

6. drugih internih procjena i modela vezanih za izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik.

(2) Investicijsko društvo dužno je bez odgode izvijestiti Agenciju o namjeri izmjene internog modela odobrenog u skladu sa stavkom 1. ovoga članka i priložiti odgovarajuću dokumentaciju, na temelju koje će Agencija ocijeniti zahtijeva li planirana izmjena promjenu odobrenja.

(3) Agencija je o odluci iz stavka 2. ovoga članka dužna izvijestiti društvo u roku od 30 dana od obavijesti.

(4) Agencija može u suradnji s drugim nadležnim tijelom dopustiti da određene uvjete za korištenje pristupa i internih modela ispune matično i ovisno društvo promatrani zajedno ako matično investicijsko društvo u EU i njemu ovisna društva ili ovisna društva matičnog financijskog holdinga u EU ili ovisna društva matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU koriste pristupe iz stavka 1. točaka 1. i 5. ovoga članka na grupnoj osnovi.

(5) Investicijsko društvo je dužno bez odgode izvijestiti Agenciju ako prestane ispunjavati uvjete za odobrenje koje je dobilo na temelju stavka 1. ovoga članka i priložiti:

1. dokaz da odstupanja nisu materijalno značajna ili

2. plan za osiguravanje ispunjavanja uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Investicijsko društvo kojem je odobrena upotreba internih pristupa iz stavka 1. ovoga članka, osim za operativni rizik dužno je Agenciji dostavljati izvještaje o rezultatima izračuna internih pristupa za svoje izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje, uključujući obrazloženje upotrijebljenih metodologija.

(7) Obveza iz stavka 6. ovoga članka ne odnosi se na korištenje internog pristupa iz stavka 1. točke 1. ovoga članka.

(8) Ako Agencija u suradnji s EBA-om propiše posebne portfelje, investicijsko društvo dužno je izvještavati Agenciju i EBA-u o rezultatima izračuna odvojeno od rezultata izračuna iz stavka 6. ovoga članka.

(9) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje način i rokove izvještavanja o rezultatima izračuna internih pristupa za izloženosti ili pozicije koje su uključene u referentne portfelje.

Provjera usklađenosti internih pristupa

Članak 173.

(1) Agencija redovito, a najmanje svake tri godine, provjerava usklađenost investicijskog društva sa zahtjevima vezanima uz pristupe koji zahtijevaju odobrenje u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013 posebno uzimajući u obzir promjene u poslovanju društva i primjenu tih pristupa na nove proizvode. Agencija posebice preispituje i ocjenjuje primjenjuje li investicijsko društvo dobro razrađene i ažurirane tehnike i prakse za te pristupe.

(2) U slučaju utvrđenih značajnih nedostataka u obuhvatu rizika internih pristupa iz stavka 1. ovoga članka, Agencija nalaže ispravak utvrđenih nedostataka ili poduzeti mjere potrebne za smanjenje njihovih posljedica, što uključuje i propisivanje viših multiplikacijskih faktora ili propisivanje dodatnih kapitalnih zahtjeva ili poduzimanje drugih primjerenih i učinkovitih mjera.

(3) Ako za interni model za izračun tržišnih rizika brojna prekoračenja iz članka 366. Uredbe (EU) br. 575/2013 ukazuju da model nije ili više nije dovoljno točan, Agencija može ukinuti odobrenje za upotrebu internog modela ili naložiti odgovarajuće mjere za hitno poboljšanje modela.

(4) Ako je Agencija izdala odobrenje u skladu s dijelom trećim Uredbe (EU) br. 575/2013, ali naknadno nisu ispunjeni uvjeti za primjenu pristupa, investicijsko društvo mora Agenciji ili dokazati da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, ako je to primjenjivo u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 ili predstaviti plan za pravodobnu ponovnu uspostavu usklađenosti sa zahtjevima te rok za njegovu provedbu.

(5) Ako investicijsko društvo ne učini vjerojatnim da će plan iz stavka 4. ovoga članaka dovesti do potpune usklađenosti ili ako je rok za provedbu neprimjeren, Agencija će naložiti izmjene odnosno dopune plana.

(6) Ako investicijsko društvo ne učini vjerojatnim da će se uskladiti u odgovarajućem roku ili ako nije uspjelo dokazati da je utjecaj neusklađenosti beznačajan, Agencija može rješenjem:

1. ukinuti odobrenje za korištenje tog pristupa ili

2. izmijeniti odobrenje na način da se isto odnosi na usklađena područja ili na ona područja u kojima je moguće postići usklađenost unutar primjerenog roka.

(7) Agencija prilikom provjera iz stavka 1. ovoga članka uzima u obzir analize i smjernice koje izrađuje i donosi EBA.

Kapitalni zahtjevi, izloženosti za investicijska društva i ulaganje u kvalificirane udjele nefinancijskih institucija

Članak 174.

(1) Kapitalni zahtjevi za kreditni rizik propisani su dijelom trećim glavom II. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(2) Kapitalni zahtjevi za operativni rizik propisani su dijelom trećim glavom III. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(3) Kapitalni zahtjevi za tržišne rizike propisani su dijelom trećim glavom IV. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(4) Kapitalni zahtjevi za rizik namire propisani su dijelom trećim glavom V. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(5) Izloženost je izloženost kako je definirana člankom 389. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(6) Velika izloženost je velika izloženost kako je definirana člankom 392. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(7) Utvrđivanje, izračun, izvještavanje, ograničenja i prekoračenja velike izloženosti propisani su člancima 387. do 396. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(8) Kapitalni zahtjev za rizik prekoračenja dopuštene izloženosti koje su u potpunosti proizašle iz pozicija knjige trgovanja propisan je člancima 397. i 398. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(9) Ograničenja ulaganja i iznimke od ograničenja ulaganja investicijskog društva u kapital nefinancijske institucije propisani su člancima 89. do 91. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Primjena zahtjeva na pojedinačnoj osnovi

Članak 175.

(1) Investicijsko društvo iz članka 10. stavka 1., članka 10. stavka 2. točke 1. i članka 11. ovoga Zakona dužno je na pojedinačnoj osnovi ispunjavati zahtjeve iz ovoga poglavlja kako je propisano člankom 6. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(2) Obveze iz stavka 1. ovoga članka ne odnose se na investicijska društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja:

1. imaju položaj ovisnog investicijskog društva čije matično društvo ima obvezu ispunjavanja odredbi iz stavka 1. ovoga članka na konsolidiranoj osnovi i

2. imaju položaj matičnog investicijskog društva koje ispunjava zahtjeve na konsolidiranoj osnovi iz Uredbe (EU) br. 575/2013.

(3) Obveze iz stavka 1. ovoga članka odnose se na investicijska društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koja nisu uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi prema odredbama ovoga Zakona.

Primjena zahtjeva na konsolidiranoj osnovi

Članak 176.

(1) Primjena zahtjeva iz ovoga poglavlja na konsolidiranoj osnovi propisana je člancima 11. do 24. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(2) Ako Agencija odustane od primjene kapitalnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi iz članka 15. Uredbe (EU) br. 575/2013, na pojedinačnoj osnovi se primjenjuju članci 192. i 193. ovoga Zakona.

(3) Matično investicijsko društvo u Republici Hrvatskoj dužno je na konsolidiranoj osnovi u opsegu i na način propisan u dijelu prvom glavi II. poglavlju 2. odjeljcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 ispunjavati obveze propisane člankom 170. ovoga Zakona.

(4) Investicijsko društvo koje je pod kontrolom matičnog financijskog holdinga ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u Republici Hrvatskoj dužno je u opsegu i na način propisan u dijelu prvom glavi II. poglavlju 2. odjeljcima 2. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 ispunjavati obveze propisane člankom 170. stavcima 1. do 3. ovoga Zakona, na temelju konsolidiranog položaja tog financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.

(5) Ako je više od jednog investicijskog društva pod kontrolom matičnog financijskog holdinga ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u Republici Hrvatskoj, članak 175. stavci 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se samo na investicijsko društvo na koje se primjenjuje nadzor na konsolidiranoj osnovi, u skladu s člancima 220., 221., 223. i 224. ovoga Zakona.

(6) Investicijsko društvo koje je društvo kći dužno je primjenjivati zahtjeve iz članka 170. stavaka 1. do 3. ovoga Zakona na potkonsolidiranoj osnovi, ako to investicijsko društvo ili matično društvo, ako je ono financijski holding ili mješoviti financijski holding, ima kao društvo kći u trećoj zemlji investicijsko društvo ili kreditnu instituciju ili financijsku instituciju ili društvo za upravljanje imovinom kako je definirano zakonom kojim se uređuje dodatni nadzor kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu ili ako imaju udio u takvom društvu.

Zaštitni slojevi kapitala

Članak 177.

(1) Investicijsko društvo dužno je, u skladu s odredbama o zaštitnim slojevima kapitala kako je propisano zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija i propisa donesenih na temelju tog zakona, osim redovnog osnovnog kapitala koji se održava u skladu s člankom 171. ovoga Zakona, održavati zaštitni sloj kapitala u obliku redovnog osnovnog kapitala u smislu članka 50. Uredbe (EU) br. 575/2013. u iznosu od 2,5 % njihova ukupnog iznosa izloženosti riziku izračunanom u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, kao što se primjenjuje u skladu s dijelom prvim glave II. te Uredbe.

(2) Investicijsko društvo dužno je održavati protuciklički zaštitni sloj kapitala koji je jednak njihovu ukupnom iznosu izloženosti izračunanom u skladu s člankom 92. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 i pomnoženom s ponderiranim prosjekom stope protucikličkog zaštitnog sloja kapitala izračunanim u skladu s odredbama o protucikličkom zaštitnom sloju kapitala kako je propisano zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija i propisa donesenih na temelju toga zakona na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi, kao što se primjenjuje u skladu s dijelom prvim glave II. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(3) Zahtjeve iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne moraju ispunjavati mala i srednja investicijska društva, osim u slučaju da to ugrožava stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske, o čemu odluku donosi Agencija.

(4) O primjeni izuzeća iz stavka 3. ovoga članka Agencija izvještava Komisiju, ESRB, EBA-u i Hrvatsku narodnu banku.

(5) Agencija pravilnikom definira mala i srednja investicijska društva iz stavka 3. ovoga članka.

4. Pravilnik o organizacijskim zahtjevima i pravilima poslovnog ponašanja za obavljanje investicijskih usluga i aktivnosti te politikama primitaka i kriterijima za značajna investicijska društva

ODJELJAK 4.   Planovi oporavka

Obveza izrade plana oporavka

Članak 178.

(1) Planom oporavka koji usvaja uprava investicijskog društva utvrđuju se mjere koje je potrebno poduzeti radi poboljšanja financijskog položaja društva u slučaju značajnog pogoršanja.

(2) Plan oporavka iz stavka 1. ovoga članka dužno je izraditi i primjenjivati investicijsko društvo:

1. koje je obvezno imati inicijalni kapital prema članku 10. ovoga Zakona i koje ne podliježe konsolidiranom nadzoru iz članaka 220. i 223. ovoga Zakona

2. koje je matično investicijsko društvo u EU sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, za svoju grupu

3. kojem to naloži Agencija posebnim rješenjem, ako utvrdi da su nastupile okolnosti za izricanje dodatnih nadzornih mjera za upravljanje rizicima iz članka 205. ovoga Zakona.

(3) Investicijsko društvo iz stavka 2. ovoga članka dužno je plan oporavka ažurirati najmanje jednom godišnje te po svakoj promjeni u poslovnoj ili financijskoj situaciji ili pravnoj ili organizacijskoj strukturi investicijskog društva ili članice grupe za koju se plan oporavka izrađuje, a koja promjena bi mogla bitno utjecati na sam plan oporavka ili uzrokovati potrebu za njegovom promjenom.

(4) Agencija može, ako to ocijeni potrebnim, pozvati i na češće ažuriranje plana oporavka od onoga iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Investicijsko društvo iz stavka 2. ovoga članka čiji prekid poslovanja ne bi imao negativan učinak na financijska tržišta, druga investicijska društva ili kreditne institucije ili na uvjete financiranja s obzirom na njegovu veličinu, model poslovanja i povezanost s drugim investicijskim društvima ili kreditnim institucijama ili financijskim sustavom u cjelini, plan oporavka može usvojiti i primjenjivati u manjem opsegu.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, Agencija može, ako to ocijeni potrebnim, naložiti primjenu plana oporavka u proširenom ili u punom opsegu.

(7) Primjena manjeg opsega plana oporavka i manje učestalosti njegova ažuriranja kako je utvrđeno stavkom 5. ovoga članka ne utječe na ovlast Agencije za poduzimanje mjera za sprječavanje krize.

(8) Agencija će se o okolnostima iz stavka 5. ovoga članka savjetovati s Vijećem za financijsku stabilnost.

(9) Agencija je dužna obavijestiti EBA-u o primjeni plana oporavka iz stavka 5. ovoga članka i načina na koji je uređen manji opseg plana oporavka i manja učestalost njegova ažuriranja.

(10) Agencija pravilnikom detaljnije propisuje izradu, sadržaj i dostavu planova oporavka Agenciji, kao i kriterije za utvrđivanje manjeg opsega plana oporavka i manje učestalosti njegova ažuriranja.

Procjena plana oporavka

Članak 179.

(1) Prije početka primjene plana oporavka iz članka 178. stavka 1. ovoga Zakona investicijsko društvo koje je u obvezi izrade plana oporavka dužno je dostaviti Agenciji plan oporavka na mišljenje.

(2) Plan oporavka iz članka 178. stavka 1. ovoga Zakona mora kumulativno ispunjavati sljedeće uvjete:

1. provedba mjera predloženih u planu osigurava i ponovno uspostavlja održivost redovnog poslovanja i stabilnost financijskog položaja investicijskog društva ili grupe za koju se plan izrađuje, u slučajevima znatnog pogoršanja poslovanja ili stabilnosti financijskog položaja, uzimajući u obzir pripremne mjere koje je investicijsko društvo poduzelo ili planira poduzeti i

2. plan oporavka i njime predviđene mjere moraju biti takvi da se mogu u situacijama ozbiljnog financijskog poremećaja brzo i učinkovito provesti, a kako bi se izbjegle značajne štetne posljedice na financijski sustav, uključujući i slučajeve istodobnog provođenja planova oporavka u drugim investicijskim društvima.

(3) Agencija će u roku od šest mjeseci od dostave plana oporavka donijeti mišljenje o tome jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka te o tome izvijestiti investicijsko društvo. Ako investicijsko društvo ima značajnu podružnicu u drugoj državi članici, Agencija će se u navedenom roku savjetovati i s nadležnim tijelom države članice u kojoj se nalazi ta podružnica, u onoj mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu.

(4) Pri ocjenjivanju plana oporavka iz stavka 3. ovoga članka Agencija će o primjerenosti strukture kapitala i izvora financiranja investicijskog društva odlučivati ovisno o složenosti organizacijske strukture i profilu rizičnosti tog investicijskog društva.

(5) Agencija će, bez odgađanja, sanacijskom tijelu koje je propisano zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava dostaviti plan oporavka za koji utvrdi da ispunjava uvjete propisane stavkom 2. ovoga članka koje može Agenciji u primjerenom roku dati preporuke ako smatra da mjere predložene planom oporavka mogu negativno utjecati na mogućnost sanacije tog investicijskog društva, a Agencija će pri nalaganju mjera prema investicijskom društvu uzeti u obzir dobivene preporuke sanacijskog tijela.

(6) Ako Agencija u roku iz stavka 3. ovoga članka ocijeni da postoje značajni nedostaci u planu oporavka ili značajne prepreke mogućnosti njegove provedbe, pozvat će investicijsko društvo da u dodatnom roku od najviše dva mjeseca dostavi izmijenjeni plan oporavka s uklonjenim utvrđenim nedostacima ili preprekama. Rok za dostavu izmijenjenog plana oporavka Agencija može na zahtjev investicijskog društva produžiti za najviše još mjesec dana.

(7) Ako ocijeni da ni izmijenjenim planom oporavka nisu uklonjeni utvrđeni nedostaci ili prepreke, Agencija može naložiti investicijskom društvu da izvrši točno određene promjene plana oporavka.

(8) Ako investicijsko društvo ne dostavi izmijenjeni plan oporavka ili ako Agencija ocijeni da izmijenjenim planom oporavka nisu uklonjeni prvotno utvrđeni nedostaci ili prepreke, i ako iste nije moguće ukloniti nalaganjem točno određenih promjena plana oporavka, Agencija će naložiti investicijskom društvu da odredi koje je promjene u poslovanju moguće provesti kako bi uklonila nedostatke ili prepreke u provedbi plana oporavka te rokove u kojima će iste provesti.

(9) Ako Agencija ocijeni da su promjene u poslovanju koje je odredilo investicijsko društvo adekvatne za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka, naložit će investicijskom društvu da te promjene provede.

(10) Ako investicijsko društvo ne odredi promjene u poslovanju za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka ili ako Agencija ocijeni da predložene promjene ili rokovi nisu adekvatni, Agencija može investicijskom društvu naložiti bilo koju mjeru koju smatra potrebnom za uklanjanje nedostataka ili prepreka u provedbi plana oporavka.

(11) Osim drugih mjera propisanih ovim Zakonom, a koje je ovlaštena izreći investicijskom društvu, mjere Agencije iz stavka 10. ovoga članka uključuju i:

1. snižavanje profila rizičnosti investicijskog društva, uključujući i rizik likvidnosti

2. stvaranje uvjeta za pravodobno povećanje kapitala

3. preispitivanje strategije i organizacijske strukture investicijskog društva

4. promjenu strategije financiranja s ciljem povećanja otpornosti temeljnih poslovnih linija i ključnih funkcija i

5. uvođenje promjena u upravljačkoj strukturi investicijskog društva.

Procjena planova oporavka za grupu kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 180.

(1) Matično investicijsko društvo u EU sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je Agenciji kao konsolidirajućem nadzornom tijelu dostaviti na mišljenje plan oporavka za svoju grupu koji je usvojila njegova uprava.

(2) Plan oporavka iz stavka 1. ovoga članka sadržava mjere koje se ispunjavaju na konsolidiranoj osnovi, mjere koje na pojedinačnoj osnovi ispunjava matično investicijsko društvo u EU sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i mjere koje na pojedinačnoj osnovi ispunjava pojedina članica grupe. Cilj toga plana je postizanje stabilnosti grupe kao cjeline ili bilo koje članice grupe u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja, zbog rješavanja ili uklanjanja uzroka poremećaja ili poboljšanja financijskog položaja grupe ili tog investicijskog društva, pri čemu valja istodobno voditi računa o financijskom položaju drugih društava u grupi.

(3) Agencija, u skladu sa zahtjevima o razmjeni povjerljivih podataka iz ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje sanacija investicijskih društava, zaprimljene planove oporavka iz ovoga članka dostavlja:

1. relevantnim nadležnim tijelima koja su uključena u kolegij nadzornih tijela

2. nadležnim tijelima država članica u kojima se nalaze značajne podružnice, u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu

3. sanacijskom tijelu za grupu i

4. sanacijskom tijelu za društva kćeri.

(4) Nakon savjetovanja s nadležnim tijelima uključenim u kolegij nadzornih tijela i nakon savjetovanja s nadležnim tijelima za značajne podružnice, u mjeri u kojoj je to važno za tu podružnicu, Agencija i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu procjenjuju, na način propisan ovim člankom i člankom 179. ovoga Zakona, ispunjava li plan oporavka zahtjeve i uvjete propisane člankom 179. ovoga Zakona i pravilnika iz članka 178. stavka 10. ovoga Zakona.

(5) Prilikom procjene iz stavka 4. ovoga članka uzima se u obzir mogući utjecaj mjera oporavka predloženih planom oporavka na financijsku stabilnost u svim državama članicama u kojima grupa posluje.

(6) Agencija surađuje s nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u tu grupu radi donošenja zajedničke odluke:

1. o procjeni plana oporavka za grupu

2. o potrebi izrade pojedinačnog plana oporavka za pojedino investicijsko društvo ili kreditnu instituciju koja je dio grupe i

3. o primjeni mjera iz članka 179. stavaka 6. do 11. ovoga Zakona.

(7) Zajednička odluka iz stavka 6. ovoga članka donosi se u roku od četiri mjeseca od dana kada je Agencija nadležnim tijelima drugih država članica dostavila plan oporavka za grupu u skladu sa stavkom 3. ovoga članka. Ova odluka mora biti u pisanom obliku i obrazložena. Agencija će ovu odluku dostaviti matičnom investicijskom društvu za koje je nadležna.

(8) Agencija može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 6. ovoga članka zatražiti pomoć EBA-e u skladu s člankom 31. točkom c) Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(9) Ako zajednička odluka iz stavka 6. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je Agencija nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu dostavila plan oporavka za grupu, Agencija će samostalno donijeti odluku o procjeni plana oporavka grupe ili o primjeni mjera iz članka 179. stavaka 6. do 11. ovoga Zakona u odnosu na matično društvo, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima tih nadležnih tijela, te o istoj izvijestiti matično investicijsko društvo za koje je nadležno i ta nadležna tijela.

(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, Agencija će također donijeti odluku o potrebi izrade plana oporavka za investicijsko društvo za koje je Agencija nadležno tijelo, kao i o primjeni mjera iz članka 179. stavaka 6. do 11. ovoga Zakona za svaku pojedinu članicu grupe za koju je Agencija nadležno tijelo.

(11) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana dostave plana oporavka za grupu, a prije donošenja zajedničke odluke, Agencija ili bilo koje nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu zatraži posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 te EBA donese odluku u roku od mjesec dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako EBA ne donese odluku u roku od mjesec dana, primjenjuje se odluka Agencije iz članka 9. ovoga članka.

(12) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka, EBA može pomoći u donošenju zajedničke odluke u odnosu na procjenu plana oporavka grupe, kao i provedbu mjera iz članka 179. stavka 11. točaka 1., 2. ili 4. ovoga Zakona.

(13) U slučaju iz stavka 11. ovoga članka, ako EBA ne donese odluku u roku od mjesec dana, Agencija će samostalno donijeti odluku iz stavka 6. točaka 1. i 3. ovoga članka za investicijska društva za koja je nadležna, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima drugih nadležnih tijela te o njoj obavijestiti matično investicijsko društvo za koje je nadležna i nadležna tijela država članica u kojima je sjedište drugih društava koja su uključena u tu grupu.

(14) Agencija i druga nadležna tijela koja se ne protive donošenju zajedničke odluke iz stavka 6. točaka 2. i 3. ovoga članka mogu donijeti zajedničku odluku o planu oporavka za grupu koji obuhvaća članice te grupe za koje su ta tijela nadležna.

(15) Odluke iz stavaka 6. i 11. ovoga članka obvezuju sva nadležna tijela država članica u kojima je sjedište društava koja su uključena u tu grupu.

Procjena planova oporavka kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 181.

(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo za grupu, Agencija će sudjelovati u postupku donošenja zajedničke odluke:

1. o procjeni plana oporavka za grupu

2. o potrebi izrade pojedinačnog plana oporavka za pojedino investicijsko društvo koje je dio grupe, a za koje je nadležna i

3. o primjeni mjera iz članka 179. stavaka 6. do 11. ovoga Zakona.

(2) Provjera iz stavka 1. točke 1. ovoga članka obuhvaća i mogući utjecaj mjera oporavka iz plana oporavka na financijsku stabilnost u svim državama članicama u kojima grupa posluje.

(3) Zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo Agenciji dostavilo plan oporavka za grupu. Agencija postupa u skladu s tom zajedničkom odlukom.

(4) Agencija može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka zatražiti pomoć EBA-e u skladu s člankom 31. točkom c) Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(5) Ako zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo Agenciji dostavilo plan oporavka za grupu, Agencija će donijeti samostalnu odluku o potrebi izrade plana oporavka za investicijsko društvo za koje je Agencija nadležno tijelo, kao i o primjeni mjera iz članka 179. stavaka 6. do 11. ovoga Zakona za svaku pojedinu članicu grupe za koju je Agencija nadležno tijelo.

(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana dostave plana oporavka za grupu, a prije donošenja zajedničke odluke, Agencija ili bilo koje nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište drugih društava koja su uključena u grupu zatraži posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010 te EBA donese odluku u roku od mjesec dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010. Ako EBA ne donese odluku u roku od mjesec dana, primjenjuje se odluka Agencije iz stavka 5. ovoga članka.

(7) U slučaju iz stavka 6. ovoga članka, EBA može pomoći u donošenju zajedničke odluke u odnosu na procjenu plana oporavka grupe, kao i provedbu mjera iz članka 179. stavka 11. točaka 1., 2. ili 4. ovoga Zakona.

(8) Ako zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo Agenciji dostavilo plan oporavka za grupu, Agencija može, ako se ne protivi, zajedno s drugim nadležnim tijelima koja se ne protive donošenju zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, donijeti s tim nadležnim tijelima odluku o odobravanju planu oporavka grupe kojim su obuhvaćene članice grupe za koja su ta tijela nadležna tijela.

Sporazum o financijskoj potpori grupe

Članak 182.

(1) Matično investicijsko društvo u Republici Hrvatskoj, matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični financijski holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti financijski holding u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti financijski holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti holding u Republici Hrvatskoj, matični mješoviti holding u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i njihova društva kćeri, a koje je investicijsko društvo, kreditna institucija ili financijska institucija, a koja su uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi u skladu s odredbama ovoga Zakona, mogu sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe (sporazum o potpori) kako bi se osigurala međusobna financijska potpora za slučaj da jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 213. ovoga Zakona.

(2) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj može sa svojim matičnim investicijskim društvom u Europskoj uniji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, matičnim financijskim holdingom u Europskoj uniji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske, matičnim mješovitim financijskim holdingom u Europskoj uniji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske ili matičnim mješovitim holdingom u Europskoj uniji sa sjedištem izvan Republike Hrvatske sklopiti sporazum o financijskoj potpori grupe kako bi se osigurala međusobna financijska potpora za slučaj da jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 213. ovoga Zakona.

(3) Sporazum o potpori iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se sklopiti samo pod uvjetom da u vrijeme njegova predlaganja niti jedna od potpisnica sporazuma o potpori prema mišljenju Agencije i drugih relevantnih nadležnih tijela ne ispunjava uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 213. ovoga Zakona.

(4) Odredbe ovoga članka i članaka 183. do 190. ovoga Zakona ne odnose se na ostale ugovore o financiranju unutar grupe kod kojih niti jedna od njegovih potpisnica u trenutku sklapanja nije bila u fazi rane intervencije, a koji nisu sklopljeni s ciljem osiguranja međusobne financijske potpore kada jedna ili više potpisnica ispune uvjete za ranu intervenciju u skladu s člankom 213. ovoga Zakona.

(5) Investicijsko društvo može pružiti financijsku potporu drugoj članici grupe koja ima financijske poteškoće i bez sklopljenog sporazuma o potpori, i to ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. o tome je u pojedinačnom slučaju samo donijelo odluku

2. pružanje takve financijske potpore u skladu je s politikom grupe i

3. ako to ne predstavlja rizik za cijelu grupu.

(6) Sklapanje sporazuma o potpori nije preduvjet investicijskom društvu koje je članica grupe za poslovanje na području Republike Hrvatske.

(7) Sporazumom o potpori može se osigurati financijska potpora:

1. matičnog društva društvu kćeri

2. društva kćeri matičnom društvu

3. društva kćeri drugom društvu kćeri iste grupe ili

4. između članica grupe u bilo kojoj drugoj kombinaciji.

(8) Financijska potpora iz ovoga članka može se pružiti u jednoj ili više transakcija, uključujući i one sklopljene između korisnika potpore i trećih osoba, na jedan od sljedećih načina:

1. odobravanjem kredita ili zajma

2. izdavanjem garancije ili pružanjem jamstva

3. zalaganjem imovine kao instrumenta osiguranja ili

4. kombinacijom neke od točaka 1. do 3. ovoga stavka.

(9) Kada u skladu s uvjetima sporazuma o potpori članica grupe pristane biti davatelj financijske potpore, može zahtijevati od korisnika potpore da se ugovorno obveže na pružanje financijske potpore tom davatelju potpore.

(10) Sporazum o potpori mora sadržavati i način izračuna naknada za svaku transakciju provedenu u skladu sa sporazumom o potpori, a uključujući zahtjev da se sve naknade koje se plaćaju u skladu sa sporazumom o potpori utvrde u trenutku pružanja financijske potpore.

(11) Pri sklapanju sporazuma o potpori i definiranju izračuna naknada potpisnice sporazuma dužne su voditi računa o sljedećem:

1. da je sklopljeni sporazum o potpori odraz njihove slobodne volje

2. da svaka potpisnica sporazuma o potpori djeluje u svojem najboljem interesu, pri čemu se u obzir mogu uzeti sve izravne ili neizravne koristi koje potpisnica sporazuma o potpori može steći kao posljedicu pružanja financijske potpore

3. da svaki korisnik financijske potpore mora svakom davatelju financijske potpore dati sve relevantne podatke prije utvrđivanja naknada za pružanje financijske potpore i prije donošenja odluke o pružanju financijske potpore

4. da pri određivanju naknada za pružanje financijske potpore davatelj financijske potpore može u obzir uzeti podatke kojima raspolaže na temelju činjenice da je član iste grupe, kao i korisnik financijske potpore, a koje nisu javno dostupne i

5. da način izračuna naknade za pružanje financijske potpore ne mora uzeti u obzir očekivani privremeni učinak događaja koji nisu u vezi s poslovanjem te grupe na cijene na tržištu.

(12) Nitko osim potpisnica sporazuma o potpori ne može ostvariti pravo ili tražbinu odnosno izvršiti radnju iz sporazuma o potpori.

Procjena sporazuma o potpori kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 183.

(1) Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je Agenciji kao konsolidirajućem nadzornom tijelu podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za sklapanje sporazuma o potpori. Zahtjevu se prilaže prijedlog teksta sporazuma o potpori s nazivima članica grupe koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori.

(2) Agencija će bez odgađanja proslijediti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori.

(3) Agencija i nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori surađivat će radi donošenja zajedničke odluke o odobrenju zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka donosi se u roku od četiri mjeseca od dana kada su nadležna tijela drugih država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju biti potpisnice sporazuma o potpori primila od Agencije zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Pri donošenju zajedničke odluke iz stavka 3. ovoga članka nadležna tijela ocjenjuju jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona i uzimaju u obzir mogući utjecaj provedbe sporazuma o potpori u svakoj od država članica u kojima je sjedište bilo koje članice grupe, uključujući njegove fiskalne učinke.

(6) Ako je zajednička odluka iz stavka 3. ovoga članka donesena, Agencija će na temelju nje donijeti mišljenje o izdavanju suglasnosti i dostaviti ga podnositelju zahtjeva. Mišljenje Agencije mora biti u pisanom obliku i mora sadržavati detaljno obrazloženje zajedničke odluke.

(7) Agencija može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 3. ovoga članka zatražiti pomoć EBA-e u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(8) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 4. ovoga članka, Agencija će samostalno donijeti mišljenje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela. Agencija ovo mišljenje dostavlja podnositelju zahtjeva i nadležnim tijelima država članica u kojima je sjedište društava kćeri koje namjeravaju sklopiti sporazum.

(9) Agencija može u roku od četiri mjeseca od dana kada su nadležna tijela drugih država članica zaprimila zahtjev iz stavka 1. ovoga članka, zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(10) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, ako u roku od četiri mjeseca od dana kada su nadležna tijela drugih država članica zaprimila zahtjev od Agencije, a prije donošenja zajedničke odluke, Agencija ili bilo koje nadležno tijelo zatraži posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Agencija će odgoditi donošenje odluke iz stavka 8. ovoga članka i pričekati u roku od mjesec dana odluku EBA-e. Ako EBA u roku od mjesec dana donese odluku, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Rok od četiri mjeseca smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Procjena sporazuma o potpori kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 184.

(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo za grupu, Agencija će sudjelovati u postupku donošenja zajedničke odluke o ispunjavanju uvjeta iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona pri čemu uzima u obzir mogući utjecaj provedbe sporazuma o potpori u Republici Hrvatskoj, uključujući njegove fiskalne učinke.

(2) Investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je o namjeri sklapanja sporazuma o potpori izvijestiti Agenciju te ne smije sklopiti sporazum o potpori ako konsolidirajuće nadzorno tijelo nije njezinu matičnom društvu izdalo odobrenje za sklapanje sporazuma o potpori.

(3) Agencija može u postupku donošenja zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka zatražiti pomoć EBA-e u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(4) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može u roku od četiri mjeseca od dana kada je zaprimila zahtjev za izdavanje odobrenja za sklapanje sporazuma o potpori, zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Suglasnost glavne skupštine odnosno članova društva za sklapanje sporazuma o potpori

Članak 185.

(1) Nakon dobivanja odobrenja od strane konsolidirajućeg nadzornog tijela za sklapanje sporazuma o potpori, uprava investicijskog društva koje namjerava sklopiti sporazum o potpori dužna je za sklapanje takvog sporazuma dobiti suglasnost glavne skupštine odnosno članova društva.

(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka proizvodi pravne učinke samo u odnosu na članicu grupe čija je glavna skupština odnosno čiji su članovi društva ovlastili upravu društva da samostalno odluči o tome da ta članica grupe bude korisnik ili davatelj financijske potpore u skladu s uvjetima iz sporazuma.

(3) U slučaju kada glavna skupština odnosno članovi društva ovlaste upravu društva u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, ne primjenjuju se odredbe statuta društva ili odluka nadzornog odbora o prethodnoj suglasnosti nadzornog odbora, a koje bi ograničavale upravu u donošenju odluke da bude korisnik ili davatelj financijske potpore.

(4) Glavna skupština odnosno članovi društva mogu opozvati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka i u tom slučaju sporazum o potpori ne proizvodi pravne učinke za tu članicu grupe.

(5) Odluku glavne skupštine odnosno članova društva o davanju ovlaštenja upravi, kao i odluku o njegovu opozivu investicijsko društvo je dužno bez odgađanja dostaviti Agenciji i svim potpisnicama tog sporazuma.

(6) Uprava članice grupe koja je potpisnica sporazuma o potpori dužna je najmanje jednom godišnje izvijestiti glavnu skupštinu odnosno članove društva o provedbi sporazuma o potpori i provedbi bilo koje odluke donesene u skladu s tim sporazumom.

(7) Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je osigurati da sve članice grupe koje namjeravaju sklopiti sporazum o potpori, a nisu kreditne institucije ili investicijska društva, postupaju u skladu s odredbama ovoga odjeljka.

Dostavljanje sporazuma o potpori sanacijskim tijelima

Članak 186.

(1) Investicijsko društvo dužno je bez odgode izvijestiti Agenciju o sklapanju sporazuma o potpori i dostaviti presliku sporazuma.

(2) Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je bez odgode izvijestiti Agenciju ako sporazum o potpori sklopi njezino društvo kći i dostaviti presliku sporazuma.

(3) Investicijsko društvo iz stavaka 1. i 2. ovoga članka dužno je izvijestiti Agenciju o svakoj izmjeni sporazuma i dostaviti presliku tih izmjena. Za svaku izmjenu koja uzrokuje promjenu uvjeta iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona, investicijsko društvo dužno je dobiti odobrenje Agencije za sklapanje sporazuma o potpori.

(4) Agencija je dužna dostaviti sporazum o potpori, kao i sve izmjene tog sporazuma sanacijskom tijelu koje je propisano zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.

(5) Ako je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo, sporazum iz stavka 1. ovoga članka i sve njegove izmjene dostavit će sanacijskim tijelima država članica u kojima je sjedište članica grupe potpisnica sporazuma o potpori.

Uvjeti potpore unutar grupe

Članak 187.

(1) Investicijsko društvo može dati potporu samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

1. ako je razumno očekivati da će dana potpora znatno smanjiti financijske poteškoće korisnika potpore

2. ako je cilj potpore očuvanje ili obnavljanje financijske stabilnosti grupe u cjelini ili bilo koje potpisnice sporazuma te ako je u interesu davatelja potpore

3. ako se potpora pruža pod uvjetima propisanima člankom 182. stavkom 10. ovoga Zakona

4. ako je, na temelju podataka dostupnih upravi davatelja potpore u vrijeme kada je donesena odluka o potpori, razumno očekivati da će korisnik potpore platiti naknade za potporu odnosno ako je potpora pružena u obliku zajma ili kredita, vratiti zajam ili kredit. Ako je potpora dana u obliku jamstva, garancije ili u kojem drugom obliku osiguranja, isti uvjeti moraju se primjenjivati na obvezu koja proizlazi za korisnika potpore ako je plaćanje izvršeno na temelju jamstva, garancije ili provedbom drugog oblika osiguranja

5. ako davanje potpore ne bi ugrožavalo likvidnost ili solventnost davatelja potpore

6. ako davanje potpore ne bi predstavljalo prijetnju financijskoj stabilnosti Republike Hrvatske ili financijske stabilnosti druge države članice u kojoj je sjedište davatelja potpore

7. ako davatelj potpore u vrijeme davanja potpore ispunjava zahtjeve iz ovoga Zakona vezano za regulatorni kapital i likvidnost, kao i zahtjeve naložene mjerama Agencije u skladu s člankom 205. stavkom 3. ovoga Zakona te ako pružanje potpore ne uzrokuje kršenje tih zahtjeva ili je Agencija na temelju članka 189. stavka 7. ovoga Zakona društvu odredila rok za usklađenje poslovanja s tim zahtjevima

8. ako davatelj potpore u vrijeme davanja potpore ispunjava zahtjeve o velikoj izloženosti u skladu s odredbama Uredbe (EU) br. 575/2013 i ovoga Zakona ili je Agencija na temelju članka 189. stavka 7. ovoga Zakona društvu odredila rok za usklađenje svog poslovanja s tim zahtjevima i

9. ako pružanje potpore ne bi ugrozilo mogućnost sanacije davatelja potpore.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, investicijsko društvo može dati potporu ako nije ispunjen uvjet iz stavka 1. točke 7. ili 8. ovoga članka, pod uvjetom da je dobilo odobrenje Agencije iz članka 188. stavka 1. ovoga Zakona.

Odluka o davanju i prihvaćanju potpore

Članak 188.

(1) Odluku o davanju potpore donosi uprava davatelja potpore. Takva odluka mora biti detaljno obrazložena te u njoj mora biti naznačen cilj predložene potpore. Obrazloženje mora obvezno sadržavati detalje koji potvrđuju usklađenost načina pružanja potpore s uvjetima iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Odluku o prihvaćanju potpore unutar grupe donosi uprava članice grupe koja prima financijsku pomoć u skladu sa sporazumom o potpori.

Suglasnost za potporu

Članak 189.

(1) Investicijsko društvo koje u skladu s potpisanim sporazumom o potpori namjerava dati potporu dužno je dobiti prethodnu suglasnost Agencije. Matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužno je obavijestiti Agenciju ako njegovo društvo kći namjerava pružiti potporu.

(2) Investicijsko društvo koje namjerava dati potporu dužno je prethodno o tome izvijestiti:

1. konsolidirajuće nadzorno tijelo

2. nadležno tijelo korisnika potpore i

3. EBA-u.

(3) U zahtjevu ili obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, kao i u obavijesti iz stavka 2. ovoga članka investicijsko društvo dužno je navesti sve pojedinosti predložene potpore te ih obrazložiti. Uz zahtjev ili obavijest investicijsko društvo dužno je dostaviti primjerak navedenog sporazuma.

(4) Agencija će najkasnije u roku od pet radnih dana od dana dostave urednog zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka donijeti mišljenje kojim odlučuje o zahtjevu, a ako u tom roku ne odluči o zahtjevu, smatra se da je izdala prethodnu suglasnost za davanje financijske potpore.

(5) Agencija će dati prethodnu suglasnost investicijskom društvu za pružanje potpore ako su ispunjeni uvjeti iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona.

(6) Ako procijeni da uvjeti iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona nisu ispunjeni, Agencija će odbiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka. Ako su uvjeti iz članka 187. stavka 1. ovoga Zakona djelomično ispunjeni, Agencija može djelomično usvojiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Ako bi davanje financijske potpore moglo dovesti do kršenja zahtjeva iz članka 187. stavka 1. točaka 7. ili 8. ovoga Zakona, Agencija može usvojiti ili djelomično usvojiti zahtjev iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju Agencija je dužna u rješenju odrediti rok u kojem je investicijsko društvo dužno ponovno uskladiti svoje poslovanje s tim uvjetima.

(8) Agencija je dužna o odluci iz stavaka 5. ili 6. ovoga članka bez odgađanja izvijestiti:

1. konsolidirajuće nadzorno tijelo

2. nadležno tijelo korisnika potpore i

3. EBA-u.

(9) Ako je Agencija primila odluku konsolidirajućeg nadzornog tijela ili drugog nadležnog tijela o odbijanju ili djelomičnom usvajanju zahtjeva za pružanje potpore, može u roku od dva dana predmet uputiti EBA-i i zatražiti pomoć u skladu s člankom 31. Uredbe br. 1093/2010.

(10) Ako je zahtjev za pružanje potpore koja je uključena u plan oporavka odbijen ili djelomično usvojen od strane bilo kojeg nadležnog tijela potpisnice sporazuma:

1. Agencija će kao konsolidirajuće nadzorno tijelo samostalno ili na zahtjev drugog nadležnog tijela potpisnice sporazuma o potpori kojoj je potpora odbijena ili djelomično usvojena, pokrenuti ponovnu procjenu plana oporavka grupe u skladu s člankom 180. ovoga Zakona

2. Agencija će za pojedinu članicu grupe za koju je nadležno tijelo, a koja je dužna izrađivati plan oporavka na pojedinačnoj osnovi, naložiti dostavu revidiranog plana oporavka.

(11) Ako Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a zahtjev za potporu investicijskom društvu u Republici Hrvatskoj je odbijen ili je djelomično usvojen, a plan oporavka grupe uključuje takvu potporu, Agencija može od konsolidirajućeg nadzornog tijela zatražiti ponovnu procjenu plana oporavka grupe u skladu s člankom 181. ovoga Zakona.

(12) Kada Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo primi od drugog nadležnog tijela obavijest o odobrenju, ograničenju ili zabrani pružanja financijske potpore, dužna je o tome bez odgađanja izvijestiti ostale članice kolegija nadzornih tijela i ostale članice kolegija sanacijskih tijela u smislu zakona kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.

Izvještavanje i objava informacija

Članak 190.

(1) Nakon dobivanja suglasnosti Agencije iz članka 189. ovoga Zakona investicijsko društvo je dužno odluku o davanju financijske potpore dostaviti:

1. Agenciji

2. konsolidirajućem nadzornom tijelu

3. nadležnom tijelu korisnika potpore i

4. EBA-i.

(2) Kada Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo primi od investicijskog društva odluku o davanju financijske potpore, dužna je o tome bez odgađanja izvijestiti ostale članice kolegija nadzornih tijela i ostale članice kolegija sanacijskih tijela.

(3) Investicijsko društvo u Republici Hrvatskoj koje je dio grupe dužno je javno objaviti i najmanje jednom godišnje ažurirati informacije:

1. o tome je li sklopilo sporazum o potpori

2. o općim uvjetima sklopljenog sporazuma o potpori i

3. o nazivima drugih potpisnica sporazuma o potpori.

(4) Javna objava iz stavka 3. ovoga članka provodi se u skladu s člancima 431. do 434. Uredbe (EU) br. 575/2013.

POGLAVLJE VIII.   NADZOR NAD OBAVLJANJEM INVESTICIJSKIH USLUGA I AKTIVNOSTI

ODJELJAK 1.   Opseg nadzora Agencije nad primjenom ove glave

Nadzor i osnovni ciljevi nadzora

Članak 191.

(1) Nadzor nad primjenom i provedbom ove glave i povezanih relevantnih propisa Agencija obavlja na način i u skladu s odredbama ovoga poglavlja i dijela šestoga ovoga Zakona.

(2) U smislu ovoga poglavlja, subjekt nadzora je osoba iz članka 683. stavka 1. točke 1. podtočaka a) do k) ovoga Zakona, ako ovom glavom nije drugačije propisano.

Predmet i opseg nadzora nad investicijskim društvom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

Članak 192.

(1) Agencija je ovlaštena za nadzor nad cjelokupnim poslovanjem investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i za nadzor na konsolidiranoj osnovi nad grupom investicijskog društva u Republici Hrvatskoj.

(2) Pri obavljanju nadzora nad investicijskim društvom Agencija posebno:

1. provjerava organizacijske uvjete, strategije, politike i postupke koje je investicijsko društvo dužno uspostaviti i kontinuirano održavati u svrhu usklađenja poslovanja s odredbama ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa

2. provjerava postupa li investicijsko društvo prilikom obavljanja investicijskih usluga i aktivnosti u najboljem interesu klijenata, korektno i u skladu s pravilima struke, kako je propisano poglavljem III. ove glave

3. provjerava i procjenjuje financijsku stabilnost i položaj investicijskog društva te rizike kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svojem poslovanju, rizike koje investicijsko društvo predstavlja za financijski sustav, uzimajući u obzir utvrđivanje i mjerenje sistemskog rizika u skladu s člankom 23. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i preporukama ESRB-a, ako je to primjenjivo, i rizike koji se otkrivaju testiranjem otpornosti na stres, uzimajući u obzir prirodu, opseg i složenost djelatnosti investicijskog društva.

(3) Na temelju provjera i ocjena iz stavka 2. ovoga članka Agencija utvrđuje posluje li investicijsko društvo u skladu sa Zakonom i drugim relevantnim propisima odnosno ima li uspostavljen odgovarajući organizacijski ustroj, strategije, politike i postupke, stabilan sustav upravljanja, regulatorni kapital koji osigurava primjeren sustav upravljanja i pokriće rizika kojima je ono izloženo ili bi moglo biti izloženo u svojem poslovanju te postupa li prilikom obavljanja usluga i aktivnosti u najboljem interesu svojih klijenata.

(4) Kada Agencija prilikom provođenja nadzora utvrdi da investicijsko društvo može predstavljati sistemski rizik u smislu članka 23. Uredbe (EU) br. 1093/2010, o tome bez odgode izvještava EBA-u.

(5) Agencija će, u obavljanju svojih ovlasti nad investicijskim društvom propisanih ovom glavom, s dužnom pažnjom razmotriti mogući utjecaj svojih odluka na stabilnost financijskog sustava u svim drugim relevantnim državama članicama, a posebno u izvanrednim situacijama, na temelju podataka dostupnih u danom trenutku.

(6) Odredbe ovoga članka ne sprječavaju nadzor na konsolidiranoj osnovi sukladno odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija.

(7) Osim ovlasti iz članka 684. ovoga Zakona, Agencija u svrhu nadzora iz stavka 1. ovoga Zakona može od sljedećih fizičkih ili pravnih osoba zahtijevati dostavljanje svih informacija koje su potrebne za obavljanje nadzora nad investicijskim društvom, uključujući informacije koje se za potrebe nadzora i s njima povezane statističke potrebe dostavljaju u redovitim vremenskim razmacima i u određenim formatima:

1. institucija s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj

2. financijskih holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj

3. mješovitih financijskih holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj

4. mješovitih holdinga s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj

5. osoba koje pripadaju subjektima iz točaka od 1. do 4. ovoga stavka

6. trećih osoba kojima su subjekti iz točaka od 1. do 4. ovoga stavka izdvojili operativne funkcije ili aktivnosti.

Dodatne provjere i procjene za investicijsko društvo

Članak 193.

(1) Provjere i procjene iz članka 192. stavka 2. točaka 1. i 3. ovoga Zakona osim kreditnog, tržišnog i operativnog rizika, obuhvaćaju, ako je to primjereno, i:

1. rezultate testiranja otpornosti na stres koje provode investicijska društva koja primjenjuju pristup na internim rejting-sustavima u skladu s člankom 177. Uredbe (EU) br. 575/2013

2. izloženost prema riziku koncentracije i upravljanje tim rizikom od strane investicijskog društva, uključujući usklađenost sa zahtjevima određenim u dijelu četvrtom Uredbe (EU) br. 575/2013 i pravilnikom iz članka 167. stavka 7. ovoga Zakona

3. snagu, primjerenost i način primjene politika i postupaka koje investicijsko društvo primjenjuje kod upravljanja rezidualnim rizikom povezanim s upotrebom priznatih tehnika smanjenja kreditnog rizika

4. izloženost prema riziku likvidnosti, mjerenje i upravljanje tim rizikom, uključujući analize različitih scenarija, upravljanje instrumentima za smanjenje rizika (posebice razinom, sastavom i kvalitetom rezervi likvidnosti), te učinkovite planove postupanja u kriznim situacijama

5. utjecaj diversifikacijskih učinaka i način na koji su oni uključeni u sustav mjerenja rizika

6. rezultate testiranja otpornosti na stres koje provodi investicijsko društvo koje upotrebljava interni model za izračun regulatornog kapitala za tržišni rizik u skladu s dijelom trećim glavom IV. poglavljem 5. Uredbe (EU) br. 575/2013

7. geografski položaj izloženosti investicijskih društava

8. model poslovanja institucije

9. procjenu sistemskog rizika, u skladu s kriterijima iz članka 192. ovoga Zakona.

(2) U smislu stavka 1. točke 5. ovoga članka, Agencija provodi sveobuhvatnu procjenu ukupnog upravljanja rizikom likvidnosti svih investicijskih društava koje nadzire te promiče razvoj dobrih internih metodologija. Prilikom provođenja tih provjera, Agencija uzima u obzir ulogu investicijskih društava na tržištima kapitala te razmatra mogući učinak svojih odluka na stabilnost financijskog sustava u onim državama članicama na koje se to može odnositi.

(3) U svrhu utvrđivanja okolnosti iz članka 192. stavka 2. ovoga Zakona Agencija razmatra i omogućuju li investicijskom društvu ispravci vrijednosti za pozicije ili portfelje u knjizi trgovanja, kako je navedeno u članku 105. Uredbe (EU) br. 575/2013, da u kratkom vremenskom razdoblju proda svoje pozicije ili ih zaštiti od rizika bez stvaranja značajnih gubitaka u uobičajenim tržišnim uvjetima.

(4) Provjere i procjene iz članka 192. stavka 2. točaka 1. i 3. ovoga Zakona uključuju i:

1. izloženost investicijskog društva prema kamatnom riziku koji proizlazi iz netrgovinskih aktivnosti, posebno kod investicijskih društava čija ekonomska vrijednost zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa od 200 baznih bodova ili promjene definirane smjernicama EBA-e padne za više od 20 % njegova regulatornog kapitala

2. izloženost investicijskog društva riziku prekomjerne financijske poluge, koji se odražava u pokazateljima prekomjerne financijske poluge, uključujući omjer financijske poluge, određen u skladu s člankom 429. Uredbe (EU) br. 575/2013, uzimajući pritom u obzir model poslovanja investicijskog društva

3. sustave upravljanja, korporativnu kulturu i sposobnost članova uprave i, ako je to primjereno, nadzornog odbora da izvršavaju svoje obveze propisane ovim Zakonom i relevantnim propisima.

(5) Agencija primjenjuje proces provjere i procjene iz članaka 174. i 192. ovoga Zakona, te izriče nadzorne mjere iz članka 201. u skladu s razinom primjene zahtjeva iz Uredbe (EU) br. 575/2013, navedenih u dijelu prvom glavi II. te Uredbe.

(6) Kada nadležna tijela odstupaju od zahtjeva u vezi s kapitalnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi, koji su određeni člankom 15. Uredbe (EU) br. 575/2013, zahtjevi iz članaka 174. i 192. ovoga Zakona primjenjuju se na nadzor investicijskih društava na pojedinačnoj osnovi.

Predmet i opseg nadzora nad ostalim subjektima nadzora sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

Članak 194.

(1) Agencija je sukladno odredbama ovoga poglavlja ovlaštena provoditi nadzor nad poslovanjem sljedećih subjekata iz članka 683. stavka 1. ovoga Zakona u opsegu koji je potreban za provjeru posluje li subjekt nadzora u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa:

1. kreditna institucija sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i njena podružnica izvan Republike Hrvatske, u dijelu poslovanja koji se odnosi na investicijske usluge i aktivnosti i druge poslove i obveze koje kreditna institucija ima prema odredbama ovoga Zakona

2. društvo za upravljanje sa sjedištem u Republici Hrvatskoj u dijelu poslovanja koji se odnosi na investicijske usluge i aktivnosti i druge poslove i obveze koje društvo za upravljanje ima prema odredbama ovoga Zakona.

(2) Agencija je na temelju nadzora iz stavka 1. ovoga članka subjektu nadzora ovlaštena izreći nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona.

(3) Ako je to primjenjivo, o nadzornim mjerama iz stavka 2. ovoga članka Agencija izvještava drugo nadležno nadzorno tijelo.

Predmet i opseg nadzora nad podružnicom investicijskog društva sa sjedištem u državi članici

Članak 195.

(1) Bez obzira na nadležnosti nadležnog tijela matične države članice iz članka 150. ovoga Zakona, Agencija je ovlaštena provoditi izravni nadzor nad podružnicom investicijskog društva iz države članice, a u svezi sa zaštitom javnog interesa ili urednog funkcioniranja tržišta kapitala, te provjere informacija iz članka 397. ovoga Zakona.

(2) Nadležno tijelo matične države članice ovlašteno je sudjelovati u izravnom nadzoru iz stavka 1. ovoga članka, neovisno o tome tko obavlja izravni nadzor nad poslovanjem podružnice.

(3) Kada u nadzornim aktivnostima iz ovoga članka sudjeluju dva ili više nadležnih tijela država članica, ESMA može, s ciljem ujednačavanja nadzorne prakse, sudjelovati u djelatnostima zajedničkih nadzora.

(4) Mjere predostrožnosti koje je Agencija prema odredbama članka 148. ovoga Zakona ovlaštena poduzeti prema investicijskom društvu iz stavka 1. ovoga članka ne smiju imati diskriminirajući ili ograničavajući tretman koji se temelji na činjenici da investicijsko društvo ima odobrenje za rad u drugoj državi članici.

(5) Nakon obavljenog nadzora iz stavka 1. ovoga članka, Agencija nadležnom tijelu matične države članice priopćava podatke do kojih je došla, kao i nalaze relevantne za procjenu rizika investicijskog društva ili stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske.

(6) Nadzor iz stavka 1. ovoga članka obavlja se prema odredbama ovoga Zakona i drugih pozitivnih propisa Republike Hrvatske.

Predmet i opseg nadzora nad investicijskim društvom iz države članice kada izravno obavlja investicijske usluge i aktivnosti

Članak 196.

(1) Agencija je ovlaštena za nadzor nad investicijskim društvom iz države članice kada izravno obavlja investicijske usluge i aktivnosti u opsegu potrebnom kako bi se utvrdilo postupa li investicijsko društvo u skladu s obvezama iz članka 147. stavka 4. ovoga Zakona.

(2) U svrhu nadzora iz stavka 1. ovoga članka Agencija može od investicijskog društva iz druge države članice zahtijevati dostavu podataka i evidencija o poslovanju investicijskog društva u Republici Hrvatskoj.

(3) Agencija je kao mjere iz članka 148. stavka 3. ovoga Zakona ovlaštena izreći sve mjere u okviru svojih ovlasti izricanja nadzornih mjera iz članka 201. ovoga Zakona.

Predmet i opseg nadzora nad poslovanjem podružnice društva iz treće zemlje

Članak 197.

(1) Nadzor nad poslovanjem podružnice investicijskog društva sa sjedištem u trećoj zemlji, Agencija obavlja na način i u opsegu obavljanja nadzora nad investicijskim društvom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2) Agencija je ovlaštena provoditi nadzor nad poslovanjem subjekata nadzora iz stavka 1. ovoga članka u skladu s odredbama ovoga poglavlja, u opsegu koji je potreban za provjeru posluje li subjekt nadzora u skladu s odredbama ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa i pravilnika donesenih na temelju ovoga Zakona ili drugih relevantnih propisa sukladno kojima je dužan postupati.

(3) Agencija je na temelju nadzora iz stavka 2. ovoga članka subjektu nadzora ovlaštena izreći nadzorne mjere iz članka 217. ovoga Zakona.

(4) Ako je to primjenjivo, o nadzornim mjerama iz stavka 3. ovoga članka Agencija izvještava nadležno nadzorno tijelo treće zemlje.

Predmet i opseg nadzora nad vezanim zastupnikom

Članak 198.

(1) Agencija je nadležna za obavljanje nadzora nad vezanim zastupnikom investicijskog društva upisanog u registar iz članka 129. ovoga Zakona, u mjeri i opsegu kao nad investicijskim društvom.

(2) Kada Agencija obavlja nadzor nad vezanim zastupnikom investicijskog društva, investicijsko društvo ili kreditna institucija koja ga je imenovala dužna je Agenciji pružiti sve podatke potrebne za nadzor.

(3) Kada utvrdi da vezani zastupnik krši odredbe ovoga Zakona, Agencija je ovlaštena prema investicijskom društvu koje ga je ovlastilo poduzimati odgovarajuće nadzorne mjere iz članka 217. ovoga Zakona, uključujući nalaganje raskida ugovornog odnosa s vezanim zastupnikom.

(4) Ako je osoba iz stavka 1. ovoga članka vezani zastupnik investicijskog društva sa sjedištem u drugoj državi članici, Agencija postupa u skladu s odredbama članaka 195. i 197. ovoga Zakona.

(5) Agencija vezanog zastupnika briše iz registra vezanih zastupnika ako je donesena mjera nalaganja raskida ugovornog odnosa u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

Predmet i opseg nadzora nad drugim osobama

Članak 199.

(1) Agencija je ovlaštena za nadzor nad osobom za koju postoji osnova sumnje da na području Republike Hrvatske suprotno članku 6. ovoga Zakona obavlja investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona ili ako postoji osnova sumnje da obavlja poslove koje sukladno odredbama ovoga Zakona smije obavljati samo vezani zastupnik, uključujući i osobe koje koriste izuzeće iz članka 4. ovoga Zakona.

(2) U svrhu utvrđivanja činjenica i okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, nužnih za izvršavanje svojih ovlasti, Agencija može poduzimati sve potrebne radnje kako je propisano člankom 684. ovoga Zakona.

(3) Kada utvrdi da osoba iz stavka 1. ovoga članka suprotno zabrani obavlja investicijske usluge i aktivnosti, ne ispunjava uvjete za primjenu izuzeća iz članka 4. ovoga Zakona ili obavlja poslove koje smije obavljati samo vezani zastupnik a ne nalazi se u registru iz članka 129. ovoga Zakona, Agencija može rješenjem naložiti prestanak odnosno zabranu obavljanja sporne djelatnosti.

(4) Odluku iz stavka 3. ovoga članka Agencija može javno objaviti u skladu s člankom 697. ovoga Zakona.

(5) Na osobe iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovoga poglavlja i dijela šestoga ovoga Zakona koje se odnose na subjekte nadzora Agencije iz članka 683. stavka 1. ovoga Zakona.

Plan nadzora

Članak 200.

(1) Vezano uz nadzor iz ovoga poglavlja, Agencija donosi godišnji plan nadzora koji sadrži najmanje:

1. naznaku načina na koji će Agencija obavljati nadzor i rasporediti svoje resurse

2. nazive investicijskih društava za koja se planira pojačani nadzor i mjere koje će se u skladu sa stavkom 3. ovoga članka poduzeti i

3. plan izravnih nadzora u prostorijama društva, uključujući podružnice i ovisna društva koje imaju poslovni nastan u drugim državama članicama

(2) Plan nadzora iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:

1. investicijska društva za koje rezultati testiranja otpornosti na stres ili nalaz prethodnih nadzora ukazuju na značajne rizike za njihovo trajno financijsko stanje ili ukazuju na kršenje odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013

2. investicijska društva koja predstavljaju sistemski rizik za financijski sustav

3. sve druge subjekte nadzora i druge osobe za koje Agencija to smatra potrebnim.

(3) Plan nadzora koji je donesen u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ne sprječava nadležno tijelo države članice domaćina u izvršavanju pojedinačnih izravnih provjera i inspekcija djelatnosti podružnica investicijskih društava sa sjedištem u Republici Hrvatskoj na njihovu teritoriju.

(4) Agencija najmanje jednom godišnje provodi nadzorna testiranja otpornosti na stres za investicijska društva iz stavka 2. točaka 1. i 2. ovoga Zakona, kako bi se olakšao postupak provjera i procjena iz članaka 192. i 193. ovoga Zakona, prema metodologiji koju utvrđuje EBA svojim smjernicama.

(5) Kada na temelju procjena i provjera iz članaka 192. i 193. Agencija to smatra potrebnim, Agencija, neovisno o donesenom planu nadzora, može:

1. povećati broj ili učestalost neposrednih nazora u investicijskom društvu, uključujući dodane ili učestalije provjere operativnih, strateških ili poslovnih planova institucije i tematske kontrole za praćenje specifičnih rizika za koje je vjerojatno da će se ostvariti

2. uspostaviti kontinuiranu prisutnost Agencije u investicijskom društvu.

(6) Agencija se pri utvrđivanju učestalosti i intenziteta obavljanja nadzora za pojedini subjekt nadzora rukovodi načelom proporcionalnosti, uzimajući u obzir veličinu, utjecaj i značaj subjekta nadzora, pokazatelje njihova poslovanja, kao i prirodu, vrstu, opseg i složenost usluga i aktivnosti koje obavlja te stupanj inovacije proizvoda i usluga koje nudi klijentima.

ODJELJAK 2.   Nadzorne mjere Agencije

Članak 201.

(1) Agencija subjektu nadzora, kada je to primjenjivo, u skladu s ovim Zakonom, rješenjem može izreći jednu ili više sljedećih nadzornih mjera, koje s obzirom na okolnosti i u skladu s člankom 695. ovoga Zakona moraju biti učinkovite i razmjerne:

1. opomenu

2. otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti

3. privremenu zabranu obavljanja usluga i/ili aktivnosti odnosno pravnoj ili fizičkoj osobi zabraniti obavljanje profesionalne djelatnosti

4. privremenu ili trajnu zabranu djelovanja ili ponašanja u suprotnosti s ovim Zakonom

5. privremenu zabranu držanja i/ili raspolaganja financijskim instrumentima i/ili novčanim sredstvima klijenata

6. zabranu oglašavanja i/ili prodaje financijskih instrumenata ili strukturiranih depozita, ako su ispunjeni uvjeti iz članaka 40. do 42. Uredbe (EU) br. 600/2014 ili ako subjekt nadzora nije razvio ili primijenio učinkovit postupak odobravanja proizvoda ili se bitne utvrđene zakonitosti i nepravilnosti odnose na kršenje odredbi članaka 60. do 74. ovoga Zakona

7. ukidanje odobrenja za rad za sve ili pojedine usluge ili aktivnosti u skladu s člankom 45. ovoga Zakona

8. privremenu zabranu obavljanja funkcija u investicijskom društvu, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu za člana upravljačkog tijela investicijskog društva ili drugu fizičku osobu koja se smatra odgovornom

9. druge razmjerne mjere koje su potrebne da bi subjekt nadzora uskladio svoje poslovanje ili postupanje s odredbama ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa, uključujući nalaganje određenih postupanja ili prestanak određenog postupanja koje nije u skladu s ovim Zakonom ili relevantnim propisom.

(2) Izrečene mjere propisane stavkom 1. ovoga članka Agencija može javno objaviti.

(3) Osim mjera iz stavka 1. ovoga članka, Agencija investicijskom društvu može izreći i dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima iz članka 205. ovoga Zakona te mjere rane intervencije iz članka 214. ovoga Zakona, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

(4) Nakon donošenja rješenja o izricanju nadzorne mjere Agencija može provesti ponovni nadzor u mjeri i opsegu potrebnom kako bi se utvrdilo je li subjekt nadzora postupio ili postupa u skladu s izrečenim nadzornim mjerama.

(5) Privremene mjere iz stavka 1. ovoga Zakona Agencija može donijeti na rok koji ne može biti dulji od 18 mjeseci.

Opomena

Članak 202.

(1) Kada se u nadzoru utvrde nezakonitosti i/ili nepravilnosti, a priroda i opseg istih nema značajan utjecaj i posljedice na poslovanje subjekta nadzora, Agencija može subjektu nadzora izreći opomenu.

(2) Agencija može investicijskom društvu izreći opomenu i u slučaju kada tijekom nadzora utvrdi nezakonitosti i nepravilnosti za koje bi se inače izrekla nadzorna mjera otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti, a koje je investicijsko društvo do donošenja rješenja otklonilo.

(3) Opomena može sadržavati i nalog upravi subjekta nadzora da utvrđene nezakonitosti ili nepravilnosti otkloni te rokove u kojima je to dužna učiniti i dinamiku izvještavanja Agencije o poduzetim radnjama i aktivnostima.

(4) Ako u roku iz stavka 2. ovoga članka subjekt nadzora ne ispravi nezakonitosti ili nepravilnost, Agencija može izdati nadzornu mjeru iz članka 203. ovoga Zakona ili bilo koju drugu mjeru koju u skladu s člancima 201. i 204. ovoga Zakona ocijeni potrebnom.

Otklanjanje nezakonitosti i/ili nepravilnosti

Članak 203.

(1) Kada se u nadzoru utvrde nezakonitosti i/ili nepravilnosti koje je potrebno ispraviti, Agencija će subjektu nadzora rješenjem naložiti mjere za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti i/ili, ako je to primjenjivo, naložiti prestanak postupanja koje predstavlja povredu odredbi ovoga Zakona i/ili drugih relevantnih propisa.

(2) Ako je to primjenjivo, Agencija će u rješenju iz stavka 1. ovoga članka navesti i rokove u kojima je subjekt nadzora dužan otkloniti utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti te rokove u kojima je dužan dostaviti izvještaj o poduzetim mjerama.

(3) Izvještaju o poduzetim mjerama iz stavka 2. ovoga članka subjekt nadzora dužan je priložiti dokumentaciju i druge dokaze iz kojih je vidljivo da je subjekt nadzora postupio u skladu s rješenjem iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Kada izvještaj iz stavka 2. ovoga članka nije potpun ili iz dokumentacije u prilogu ne proizlazi da je subjekt nadzora postupio u skladu s rješenjem iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će, ovisno o okolnostima ili naložiti nadopunu izvještaja i rok u kojemu se izvještaj mora nadopuniti ili izreći drugu primjerenu mjeru u skladu sa stavkom 6. ovoga članka.

(5) Agencija može u rješenju iz stavka 1. naložiti subjektu nadzora da izvještaju iz stavka 2. ovoga članka priloži i mišljenje ovlaštenog revizora, ako se utvrđene nezakonitosti i/ili nepravilnosti odnose na vođenje poslovnih knjiga i druge poslovne dokumentacije ili druge bitnije povrede ovoga Zakona i /ili drugih relevantnih propisa.

(6) Ako subjekt nadzora nije postupio u skladu s rješenjem iz stavka 1. ovoga članka u roku ili iz izvještaja i/ili nadopune izvještaja iz stavka 2. ovoga članka ne proizlazi da su nezakonitosti i/ili nepravilnosti otklonjene, Agencija subjektu nadzora može izreći druge primjerene nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona.

(7) Ako Agencija iz izvještaja iz stavka 3. ovoga članka, priložene dokumentacije i drugih dokaza zaključi da je subjekt nadzora postupio u skladu s rješenjem iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev subjekta nadzora izdat će obavijest kojom se isto utvrđuje.

Odlučivanje o nadzornim mjerama

Članak 204.

(1) Agencija može subjektu nadzora izreći primjerene nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona u svim slučajevima kada je isto potrebno za uspostavljanje zakonitog postupanja uključujući i sljedeće slučajeve:

1. subjekt nadzora nije postupio u skladu s rješenjem Agencije iz članka 203. stavka 1. ovoga Zakona

2. subjekt nadzora nije uspostavio, ne provodi ili redovito ne održava organizacijske, tehničke, kadrovske ili druge uvjete za poslovanje propisane ovim Zakonom ili pravilnikom koji te uvjete pobliže uređuje

3. subjekt nadzora posluje u suprotnosti s pravilima poslovnog ponašanja propisanim ovim Zakonom ili je Agencija u postupku nadzora utvrdila da poslovna praksa subjekta nadzora nije u najboljem interesu klijenta

4. u svim ostalim slučajevima kada utvrdi kršenje odredbi ovoga Zakona i/ili relevantnih propisa, a takva mjera je potrebna kako bi se takvo kršenje obustavilo i osiguralo poštivanje ovoga Zakona i drugih relevantnih propisa

5. regulatorni kapital investicijskog društva padne ispod minimuma propisanog ovim Zakonom.

(2) Ako je primjenjivo, rješenjem kojim se izriču nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona, Agencija će odrediti i rok za poduzimanje istih mjera odnosno trajanja istih te, ako je primjenjivo, uvjete pod kojima mjera prestaje.

(3) Rješenje kojim se izriču nadzorne mjere iz članka 201. ovoga Zakona Agencija će javno objaviti u skladu s člankom 697. ovoga Zakona, a ako je to primjereno, o takvom rješenju Agencija će izvijestiti mjesta trgovanja i središnje klirinško depozitarno društvo i operatera sustava za poravnanje i/ili namiru koji su na temelju tog rješenja subjektu nadzora dužni onemogućiti korištenje članskih prava za vrijeme trajanja nadzorne mjere.

(4) Ako je primjenjivo, Agencija će o rješenju kojim se izriču nadzorne mjere izvijestiti kreditne institucije kod kojih subjekt nadzora ima otvorene račune, središnje klirinško depozitarno društvo i operatera sustava za poravnanje i/ili namiru, koji su po primitku rješenja Agencije dužni subjektu nadzora onemogućiti raspolaganje novčanim sredstvima i/ili financijskim instrumentima klijenata.

(5) Ako je primjenjivo, subjekt nadzora dužan je Agenciji dostaviti izvještaj o poduzetim mjerama, na koji se na odgovarajući način primjenjuju odredbe članka 203. ovoga Zakona.

Dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima za investicijsko društvo

Članak 205.

(1) Agencija je ovlaštena investicijskom društvu izreći dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima, ako:

1. utvrdi da investicijsko društvo regulatornim kapitalom ne osigurava pokriće svih rizika i odgovarajuće upravljanje rizicima kojima je ili bi moglo biti izloženo ili

2. utvrdi da nije izgledno da će se na temelju opomene iz članka 202. ovoga Zakona ili preporuke iz članka 212. ovoga Zakona u odgovarajućem vremenskom razdoblju postići poboljšanje strategija, politika i procesa upravljanja rizicima i ocjenjivanja internog kapitala iz članaka 167. i 170. ovoga Zakona.

(2) Ako nastupe okolnosti iz stavka 1. ovoga članka, Agencija je ovlaštena izreći sljedeće dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima:

1. naložiti investicijskom društvu da osigura regulatorni kapital veći od zahtijevanog prema člancima 92. do 98. Uredbe (EU) br. 575/2013 u vezi s elementima rizika i rizika koji nisu obuhvaćeni člankom 1. te Uredbe

2. naložiti poboljšanje strategija, politika i procesa upravljanja rizicima i ocjenjivanja internog kapitala iz članaka 167. i 170. ovoga Zakona

3. naložiti investicijskom društvu da primjenjuje poseban tretman imovine u smislu kapitalnih zahtjeva

4. naložiti ograničenje predmeta poslovanja, obujam poslovanja unutar određene djelatnosti ili ograničenje poslovne mreže investicijskog društva koju čine investicijsko društvo, podružnica i vezani zastupnik odnosno naložiti prestanak obavljanja djelatnosti koje predstavljaju pretjerani rizik za stabilnost investicijskog društva

5. naložiti smanjenje rizika vezanih uz investicijske usluge i aktivnosti i s njima povezane pomoćne usluge, proizvode i sustave investicijskog društva

6. naložiti investicijskom društvu da predstavi plan za uspostavu usklađenosti s izrečenim nadzornim mjerama i odredi rok za provedbu plana, uključujući poboljšanja tog plana u vezi s opsegom i rokom

7. naložiti investicijskom društvu ograničavanje varijabilnih primitaka na određeni postotak netoprihoda, kada oni nisu u skladu s održavanjem dobre kapitalne osnove

8. naložiti investicijskom društvu upotrijebiti netodobit za jačanje regulatornog kapitala

9. naložiti ograničenje ili zabraniti investicijskom društvu raspodjelu dobiti ili kamata dioničarima, članovima ili imateljima instrumenata dodatnog osnovnog kapitala ako zabrana ne ugrožava opstanak investicijskog društva

10. naložiti češće i/ili dodatno izvještavanje, uključujući izvještavanje o pozicijama regulatornog kapitala i likvidnosti

11. naložiti posebne likvidnosne zahtjeve, kao i ograničiti ročne neusklađenosti između imovine i obveza

12. naložiti dodatne objave u skladu s člankom 208. ovoga Zakona.

(3) Agencija će izreći mjeru iz stavka 2. točke 1. ovoga članka posebno ako:

1. investicijsko društvo ne ispunjava zahtjeve iz članka 393. Uredbe (EU) br. 575/2013

2. utvrdi da rizici ili elementi rizika nisu obuhvaćeni kapitalnim zahtjevima iz ovoga Zakona ili iz Uredbe (EU) br. 575/2013

3. nije vjerojatno da će se samo primjenom drugih nadzornih i/ili drugih mjera postići dostatno poboljšanje sustava, procesa, mehanizama i strategija u odgovarajućem vremenskom roku

4. se u nadzoru utvrdi da će neusklađenost sa zahtjevima za primjenu odgovarajućeg pristupa vjerojatno dovesti do neadekvatnosti kapitalnih zahtjeva

5. provjere iz članaka 174., 192. i 193. ovoga Zakona pokažu da je izgledno da će neusklađenost sa zahtjevima za primjenu odabranog pristupa vjerojatno dovesti do neadekvatnosti kapitalnih zahtjeva

6. postoji vjerojatnost da će rizici biti podcijenjeni unatoč usklađenosti s važećim zahtjevima u svezi s upravljanjem rizicima iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013

7. investicijsko društvo obavijesti Agenciju u skladu s člankom 377. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013 da rezultati testiranja otpornosti na stres iz toga članka značajno premašuju njegove kapitalne zahtjeve za portfelj namijenjen trgovanju korelacijama.

(4) Agencija može mjere iz ovoga članka naložiti i u slučaju kada je na temelju podataka prikupljenih u nadzoru izgledno da će investicijsko društvo vjerojatno prekršiti odredbe ovoga Zakona o upravljanju rizicima i/ili adekvatnosti kapitala ili Uredbe (EU) br. 575/2013 u idućih 12 mjeseci.

(5) Kada Agencija prilikom nadzora utvrdi da investicijska društva sličnih profila rizičnosti (primjerice, slični modeli poslovanja ili geografski položaj izloženosti) jesu ili bi mogla biti izložena sličnim rizicima ili predstavljaju slične rizike za financijski sustav, primijenit će jednake metode nadzorne provjere i procjene, o čemu će izvijestiti EBA-u.

(6) Investicijska društva iz stavka 5. ovoga članka, Agencija će posebno utvrditi u skladu s kriterijima iz članka 193. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona.

Kriteriji za odlučivanje o nalaganju dodatnih kapitalnih zahtjeva investicijskom društvu

Članak 206.

Agencija na temelju provedenih procjena i provjera iz članka 192. ovoga Zakona, a u svrhu utvrđivanja primjerene razine regulatornog kapitala, ocjenjuje potrebu nalaganja dodatnih kapitalnih zahtjeva investicijskom društvu u smislu članka 205. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona radi obuhvaćanja rizika kojima investicijsko društvo jest ili bi moglo biti izloženo, uzimajući u obzir sljedeće:

1. kvantitativne i kvalitativne aspekte procesa ocjenjivanja internog kapitala iz članka 170. ovoga Zakona

2. sustave, procese i mehanizme investicijskog društva za upravljanje rizicima u skladu s pravilnikom iz članka 167. stavka 7. ovoga Zakona

3. ishod provjere i procjene koje se provode u skladu s člancima 174., 192. i 193. ovoga Zakona i/ili

4. ocjenu sistemskog rizika.

Posebni zahtjevi likvidnosti

Članak 207.

Agencija na temelju provedenih procjena i provjera iz članka 192. ovoga Zakona, a u svrhu utvrđivanja primjerene razine zahtjeva likvidnosti, ocjenjuje potrebu nalaganja posebnih zahtjeva likvidnosti u smislu članka 205. stavka 2. točke 10. ovoga Zakona radi obuhvaćanja likvidnosnih rizika kojima investicijsko društvo jest ili bi moglo biti izloženo, uzimajući u obzir sljedeće:

1. poslovni model investicijskog društva

2. sustave, procese i mehanizme koje je društvo usvojilo

3. ishod provjere i procjene koje se provode u skladu s člancima 192. i 193. ovoga Zakona i/ili

4. sistemski i rizik likvidnosti koji prijeti integritetu financijskog tržišta Republike Hrvatske.

Posebni zahtjevi za objavom podataka

Članak 208.

(1) Agencija može, u skladu s odredbama ovoga Zakona, investicijskom društvu naložiti:

1. objavljivanje podataka iz dijela VIII. Uredbe (EU) br. 575/2013 više od jednom godišnje te odrediti rokove za objavljivanje i/ili

2. korištenje posebnih medija i mjesta za objavljivanje, osim za financijske izvještaje.

(2) Agencija može, ako to ocijeni potrebnim, od investicijskih društava tražiti da jednom godišnje objavljuju, u cijelosti ili upućivanjem na ekvivalentne podatke, opis svoje pravne strukture i strukture upravljanja i organizacijske strukture grupe investicijskog društva u skladu s člankom 176. ovoga Zakona.

Izvještavanje i ovlasti EBA-e

Članak 209.

(1) Agencija EBA-u izvještava o funkcioniranju svojeg procesa nadzornih provjera i procjena iz članaka 192. i 193. ovoga Zakona te o metodologiji na kojoj se temelje odluke o poduzetim nadzornim mjerama u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) O postupcima i metodologijama iz stavka 1. ovoga članka smjernice donosi EBA.

Procjena internih pristupa

Članak 210.

(1) Na temelju podataka iz izvještaja iz članka 172. ovoga Zakona, Agencija prati raspon iznosa izloženosti ponderiranih rizikom ili kapitalnih zahtjeva, prema potrebi, osim za operativni rizik, za izloženosti ili transakcije u referentnom portfelju, a koji proizlaze iz internih pristupa investicijskog društva.

(2) Najmanje jednom godišnje Agencija procjenjuje kvalitetu internih pristupa investicijskog društva, pri čemu posebnu pozornost posvećuje:

1. onim pristupima koji pokazuju značajne razlike u kapitalnim zahtjevima za istu izloženost

2. pristupima kod kojih postoji osobito velika ili mala različitost te onima kod kojih postoji značajno i sistemsko podcjenjivanje kapitalnih zahtjeva.

(3) Kod procjene kvalitete pristupa investicijskog društva, Agencija primjenjuje standarde za procjenu koje donosi Europska komisija u okviru regulatornih tehničkih standarda.

(4) Procjene iz stavka 3. ovoga članka Agencija razmjenjuje s EBA-om u skladu s postupcima definiranim regulatornim tehničkim standardima koje donosi Europska komisija.

(5) Ako se investicijsko društvo značajno razlikuje od većine usporedivih investicijskih društava ili ako je pristup investicijskih društava neujednačen, pa zbog toga postoje velike razlike u rezultatima, Agencija je ovlaštena ispitati razloge za to i ako se može jasno utvrditi da pristup investicijskog društva dovodi do podcjenjivanja kapitalnih zahtjeva, a to se ne može pripisati razlikama u odnosnim rizicima izloženosti ili pozicija, Agencija može izreći nadzorne mjere.

Nadzor nad politikom primitaka

Članak 211.

(1) Agencija u svrhu utvrđivanja trendova i prakse primitaka prikuplja podatke objavljene u skladu s kriterijima za objavljivanje iz članka 450. stavka 1. točaka g), h) i i) Uredbe (EU) br. 575/2013.

(2) Agencija prikuplja podatke o broju fizičkih osoba u svakom investicijskom društvu čija primanja u poslovnoj godini iznose 1.000.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti ili više, koji su u platnim razredima koji iznose 1.000.000,00 eura u kunskoj protuvrijednosti, podatke o odgovornostima navedenih osoba, relevantnom poslovnom području i glavnim elementima primanja, bonusa, dugoročnih nagrada i mirovinskih doprinosa.

(3) Podatke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Agencija dostavlja EBA-i.

Preporuke upravi investicijskog društva

Članak 212.

(1) Kada Agencija u okviru nadzora te provjere i procjene financijske stabilnosti i položaja investicijskog društva, kao i provjere i procjene rizika kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo u svom poslovanju utvrdi slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti u poslovanju koje nemaju značaj kršenja ovoga Zakona ili na temelju njega donesenih propisa ili ako to smatra potrebnim radi poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je investicijsko društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju, Agencija će upravi investicijskog društva izreći preporuke.

(2) Preporuke sadrže utvrđene i procijenjene značajne rizike i probleme kojima je investicijsko društvo izloženo ili bi moglo biti izloženo odnosno utvrđene slabosti, manjkavosti, nedostatke i nepravilnosti iz stavka 1. ovoga članka te smjernice upravi u cilju otklanjanja istih te poboljšanja poslovanja, financijske stabilnosti i položaja te smanjenja rizika kojima je investicijsko društvo izloženo ili može biti izloženo u svom poslovanju.

(3) Uprava investicijskog društva dužna je Agenciji dostaviti plan, rokove i dinamiku postupanja po preporukama Agencije.

ODJELJAK 3.   Rana intervencija

Uvjeti za ranu intervenciju

Članak 213.

(1) Ovaj članak, kao i članci 230. do 234. ovoga Zakona odnose se na investicijsko društvo koje je dužno imati iznos temeljnog kapitala u skladu s člankom 10. stavkom 1. ovoga Zakona.

(2) Agencija može investicijskom društvu, neovisno o ostalim nadzornim mjerama koje u skladu s ovim Zakonom može izreći subjektima nadzora, naložiti mjere rane intervencije iz članka 214. ovoga Zakona ako je ispunjen bilo koji od sljedećih uvjeta:

1. ako je investicijsko društvo svojim radnjama ili propuštanjem postupilo protivno ovom Zakonu, Uredbi (EU) br. 575/2013 ili drugim relevantnim propisima kojima se uređuje poslovanje investicijskog društva

2. ako je, prema podacima kojima raspolaže, opravdano očekivati da će u bliskoj budućnosti doći do kršenja odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 ili drugih relevantnih propisa kojima se uređuje poslovanje investicijskog društva.

(3) Agencija će utvrditi nastupanje okolnosti iz stavka 2. točke 2. ovoga članka, među ostalim, i u slučaju naglog pogoršanja financijskog stanja investicijskog društva, a na koje upućuju sljedeće okolnosti:

1. narušena likvidnost investicijskog društva

2. narušena adekvatnost kapitala

3. pad regulatornog kapitala

4. porast razine financijske poluge investicijskog društva ili

5. povećanje koncentracije izloženosti.

(4) Agencija će o izrečenim mjerama na temelju stavka 2. ovoga članka bez odgode izvijestiti sanacijsko tijelo koje je propisano zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.

Mjere rane intervencije

Članak 214.

(1) Kada utvrdi nastupanje neke okolnosti iz članka 213. stavka 2. ovoga Zakona, Agencija može investicijskom društvu izreći sljedeće mjere rane intervencije:

1. provedbu jedne ili više mjera iz plana oporavka

2. izmjenu plana oporavka i dostavu izmijenjenog plana oporavka ako su se okolnosti na kojima se temelji plan oporavka promijenile

3. detaljno razmatranje financijskog stanja investicijskog društva i izradu plana aktivnosti za rješavanje utvrđenih slabosti, kao i vremenski okvir za njegovu provedbu

4. zahtijevati sazivanje glavne skupštine odnosno članova društva ili sama sazvati glavnu skupštinu društva odnosno članove društva s dnevnim redom koji odredi Agencija i, ako je potrebno, izložiti dioničarima odnosno članovima društva izvješće o poslovanju investicijskog društva koje je Agencija sastavila na temelju obavljenog nadzora

5. razrješenje ili zamjenu jednog ili više članova uprave ili višeg rukovodstva investicijskog društva ako se utvrdi da isti nisu u mogućnosti izvršavati svoje dužnosti

6. izradu plana pregovora o restrukturiranju duga investicijskog društva s pojedinim ili svim vjerovnicima u skladu s planom oporavka, ako je to primjenjivo

7. promjenu u poslovnoj strategiji investicijskog društva

8. promjene pravne ili operativne strukture investicijskog društva i/ili

9. dostavu svih potrebnih podataka kako bi se nadopunio plan sanacije i pripremilo investicijsko društvo za moguću sanaciju te za vrednovanje imovine i obveza investicijskog društva kako je to propisano zakonom kojim se uređuje sanacija investicijskih društava.

(2) Osim mjera iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može investicijskom društvu naložiti bilo koju mjeru iz ovoga Zakona kao mjeru rane intervencije.

(3) Na postupak izricanja mjera rane intervencije na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na izricanje nadzornih mjera.

Razrješenje višeg rukovodstva i članova uprave

Članak 215.

Ako se unatoč izrečenim mjerama iz članka 214. ovoga Zakona financijsko stanje investicijskog društva ne poboljša te ako investicijsko društvo i dalje u značajnoj mjeri krši zahtjeve iz ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 575/2013 i drugih relevantnih propisa kojima se uređuje poslovanje investicijskih društava ili ako utvrdi da i dalje postoje značajni nedostaci u poslovanju investicijskog društva, Agencija može:

1. investicijskom društvu naložiti razrješenje pojedinog člana ili svih članova višeg rukovodstva, neovisno o tome jesu li primjereni za obavljanje te funkcije i/ili

2. neovisno o uvjetima iz članka 33. ovoga Zakona ukinuti rješenje kojim je dana suglasnost za obavljanje funkcije člana uprave investicijskog društva, neovisno o tome ispunjava li član uprave uvjete iz članka 28. ovoga Zakona.

Posebni povjerenik

Članak 216.

(1) Kada ocijeni da mjere iz članaka 214. i 215. ovoga Zakona nisu dostatne da isprave situaciju u društvu, Agencija rješenjem može imenovati posebnog povjerenika u investicijskom društvu.

(2) Rješenjem o imenovanju posebnog povjerenika Agencija može imenovati jednog ili više posebnih povjerenika.

(3) Za posebnog povjerenika može se imenovati radnik Agencije ili druga osoba koja ima odgovarajuća stručna znanja i sposobnosti za obavljanje povjerenih dužnosti te koja nije u sukobu interesa.

(4) Rješenjem o imenovanju posebnog povjerenika utvrđuju se posebno:

1. ovlasti i dužnosti posebnog povjerenika

2. ako je to primjereno, radnje posebnog povjerenika koje podliježu prethodnoj suglasnosti Agencije

3. razdoblje na koje je posebni povjerenik imenovan i

4. rokovi redovitog izvještavanja Agencije.

(5) Ovlasti i dužnosti posebnog povjerenika iz stavka 4. točke 1. ovoga članka među ostalim uključuju utvrđivanje financijskog položaja, upravljanje poslovanjem ili dijelom poslovanja investicijskog društva s ciljem očuvanja ili obnavljanja financijskog položaja i poduzimanja mjera radi obnove zdravog i stabilnog upravljanja poslovanjem investicijskog društva.

(6) Posebni povjerenik može sazvati glavnu skupštinu dioničara odnosno sazvati članove investicijskog društva te odrediti dnevni red takvog sastanka samo uz prethodnu suglasnost Agencije.

(7) Imenovani posebni povjerenici imaju pravo na naknadu za svoj rad, koju isplaćuje Agencija.

(8) Rješenjem iz stavka 4. ovoga članka posebnom povjereniku mogu se odrediti neke ili sve ovlasti koje uprava investicijskog društva ima u skladu sa statutom ili drugim osnivačkim aktom investicijskog društva, zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava ili ovim Zakonom.

(9) Ako je rješenjem iz stavka 4. ovoga članka posebni povjerenik ovlašten na davanje prethodne suglasnosti na odluke uprave, uprava investicijskog društva ne može donositi odluke samostalno, a odluke donesene bez prethodne suglasnosti posebnog povjerenika su ništetne.

(10) Ako je rješenjem iz stavka 4. ovoga članka određeno da se pojedine radnje ili odluke uprave investicijskog društva mogu poduzeti ili donijeti samo uz suglasnost posebnog povjerenika, ta se činjenica upisuje u sudski registar kao ograničenje u ovlasti zastupanja osoba ovlaštenih za zastupanje investicijskog društva upisanih u sudski registar. Agencija će objaviti svako imenovanje posebnog povjerenika kada je rješenjem iz stavka 4. ovoga članka posebnom povjereniku dana ovlast zastupanja investicijskog društva.

(11) Prijedlog za upis ograničenja iz stavka 10. ovoga članka u sudski registar podnosi Agencija.

(12) Posebni povjerenik dužan je, osim u rokovima utvrđenim rješenjem iz stavka 4. ovoga članka, u roku od 30 dana od imenovanja i prije isteka mandata na koji je imenovan izraditi i Agenciji dostaviti izvješće o financijskom stanju i uvjetima poslovanja investicijskog društva s procjenom financijske stabilnosti, izgledima za daljnje poslovanje društva, kao i radnjama izvršenim tijekom trajanja mandata na koji je imenovan.

(13) Agencija može u bilo kojem trenutku, kada to ocijeni potrebnim, novim rješenjem ukinuti ranije rješenje i promijeniti uvjete imenovanja ili opozvati posebnog povjerenika.

(14) Agencija posebnog povjerenika imenuje na razdoblje koje ne može biti duže od 12 mjeseci i može ga produžiti samo iznimno, ako ocijeni da i dalje postoji neki od uvjeta iz članka 213. stavka 1. ovoga Zakona. U slučaju produženja mandata posebnog povjerenika Agencija će dioničarima odnosno članovima investicijskog društva učiniti dostupnim obrazloženje takvog rješenja.

(15) Odgovornost za štetu koju posebni povjerenik prouzroči pri obavljanju dužnosti u okviru ovoga Zakona postoji samo ako je šteta prouzročena namjerno ili iz krajnje nepažnje.

(16) Za štetu iz stavka 15. ovoga članka odgovara Agencija.

(17) Ovlasti posebnog povjerenika prestaju:

1. danom isteka razdoblja navedenog u rješenju o imenovanju

2. danom opoziva njegova imenovanja

3. danom donošenja odluke o sanaciji

4. danom imenovanja likvidatora ili

5. danom otvaranja stečajnog postupka.

Nalaganje mjera rane intervencije i imenovanje posebnog povjerenika kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 217.

(1) Kada je ispunjen bilo koji uvjet za ranu intervenciju ili uvjeti za imenovanje posebnog povjerenika, Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo može matičnom investicijskom društvu u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj naložiti mjere rane intervencije ili imenovati posebnog povjerenika. O namjeri donošenja te odluke Agencija izvještava druga nadležna tijela uključena u kolegij nadzornih tijela i EBA-u.

(2) Agencija nalaže mjere iz stavka 1. ovoga članka nakon primitka očitovanja od drugih nadležnih tijela uključenih u kolegij nadzornih tijela, a najkasnije nakon isteka roka za očitovanje. Agencija utvrđuje rok za očitovanje koji ne može biti duži od pet dana. Prije donošenja odluke o tim mjerama Agencija je dužna uzeti u obzir njihov učinak na članice grupe u drugim državama članicama.

(3) Agencija o svojoj odluci iz stavka 1. ovoga članka izvještava druga nadležna tijela uključena u kolegij nadzornih tijela i EBA-u.

(4) Ako nadležno tijelo druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri matičnog investicijskog društva u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj namjerava donijeti mjere rane intervencije ili imenovati posebne povjerenike u to društvo kćer i o tome je obavijestilo Agenciju, Agencija će nakon savjetovanja s tim nadležnim tijelom procijeniti učinak tih mjera na matično investicijsko društvo u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, na grupu i na druge članice grupe te o toj ocjeni izvijestiti to nadležno tijelo najkasnije u roku od tri dana od dana primitka obavijesti.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, ako se Agencija ne slaže s namjerom druge države članice u kojoj je sjedište društva kćeri matičnog investicijskog društva u Europskoj uniji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj da donese mjere rane intervencije ili imenuje posebnog povjerenika u to društvo kćer, Agencija može u istom roku od tri dana zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Pritom se primjenjuje odredba stavka 5. članka 218. Ako EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se odluka nadležnog tijela druge države članice o primjeni mjera rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u društvo kćer za koje je nadležna.

Postupak donošenja odluke kada je Agencija konsolidirajuće nadležno tijelo

Članak 218.

(1) Ako više nadležnih tijela namjerava imenovati posebne povjerenike ili naložiti mjere rane intervencije više od jednom investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji iz grupe, Agencija će zajedno s drugim nadležnim tijelima razmotriti mogućnost imenovanja istog posebnog povjerenika u dva ili više investicijskih društava ili kreditnih institucija ili usklađenu primjenu mjera rane intervencije na više investicijskih društava ili kreditnih institucija iste grupe. Ta odluka donosi se u roku od pet dana od primitka obavijesti iz članka 217. stavaka 1. ili 4. ovoga Zakona i mora biti u pisanom obliku i obrazložena, pri čemu se u obzir uzima mogući učinak odluke na financijsku stabilnost u dotičnim državama članicama. Agencija će na temelju zajedničke odluke donijeti rješenje i dostaviti tu odluku matičnom investicijskom društvu za koje je nadležna.

(2) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka, Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo može zatražiti pomoć u postizanju sporazuma od EBA-e u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(3) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 1. ovoga članka, Agencija će samostalno odlučiti o nalaganju mjera rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u odnosu na investicijska društva za koja je nadležna, pritom vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela. Agencija ovu odluku dostavlja matičnom investicijskom društvu za koje je nadležna.

(4) Ako je Agencija ili bilo koje nadležno tijelo u roku iz stavka 1. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke zatražilo posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se samostalna odluka Agencije iz stavka 3. ovoga članka. Rok od pet dana smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, EBA može pomoći pri donošenju zajedničke odluke u odnosu na primjenu mjera rane intervencije iz članka 214. stavka 1. točaka 1., 2., 6. i 8. ovoga Zakona.

Nalaganje mjera rane intervencije i imenovanje posebnog povjerenika kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 219.

(1) Ako je nadležno tijelo druge države članice ujedno i konsolidirajuće nadzorno tijelo za grupu, Agencija sudjeluje, zajedno s konsolidirajućim nadzornim tijelom i drugim nadležnim tijelima članica grupe, u savjetovanju o nalaganju mjera rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u odnosu na matično društvo od strane konsolidirajućeg nadzornog tijela.

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako se Agencija ne slaže s namjerom konsolidirajućeg nadzornog tijela o donošenju mjere rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u to matično društvo grupe, Agencija može prije kraja razdoblja savjetovanja zatražiti posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Pritom se primjenjuje odredba stavka 10. ovoga članka. Ako EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se odluka konsolidirajućeg nadzornog tijela.

(3) Ako Agencija namjerava izreći mjere rane intervencije ili imenovati posebnog povjerenika u investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje je društvo kći matičnog društva u Europskoj uniji, dužna je o tome izvijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i EBA-u.

(4) Nakon savjetovanja s konsolidirajućim nadzornim tijelom koje ne može trajati duže od tri dana, Agencija će samostalno donijeti odluku iz stavka 3. ovoga članka vodeći računa o procjeni utjecaja tih mjera na ostale članice grupe koju je dostavilo konsolidirajuće nadzorno tijelo. O toj odluci Agencija će izvijestiti konsolidirajuće nadzorno tijelo i ostala nadležna tijela uključena u kolegij nadzornih tijela te EBA-u.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako je zatraženo posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010, a EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se odluka Agencije iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Ako više nadležnih tijela namjerava imenovati posebne povjerenike ili naložiti mjere rane intervencije više od jednom investicijskom društvu ili kreditnoj instituciji iz grupe, Agencija će zajedno s drugim nadležnim tijelima sudjelovati pri donošenju zajedničke odluke o mogućnosti imenovanja istog posebnog povjerenika u dva ili više investicijskih društava ili kreditnih institucija ili o usklađenoj primjeni mjera rane intervencije na više investicijskih društava ili kreditnih institucija te grupe. Zajednička odluka donosi se u roku od pet dana od primitka obavijesti iz stavka 1. ili 3. ovoga članka i mora biti u pisanom obliku i obrazložena pri čemu se u obzir uzima mogući učinak odluke na financijsku stabilnost u dotičnim državama članicama. Agencija će na temelju zajedničke odluke donijeti rješenje i dostaviti ga članici grupe za koju je Agencija nadležno tijelo.

(7) Ako postoje različita mišljenja u vezi s donošenjem zajedničke odluke iz stavka 6. ovoga članka, Agencija može zatražiti pomoć u postizanju sporazuma od EBA-e u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(8) Ako zajednička odluka nije donesena u roku iz stavka 6. ovoga članka, Agencija će samostalno odlučiti o nalaganju mjera rane intervencije ili imenovanju posebnog povjerenika u odnosu na investicijska društva za koja je nadležna pritom vodeći računa o stavovima i izdvojenim mišljenjima koje su iznijela druga nadležna tijela.

(9) Ako je Agencija ili bilo koje nadležno tijelo u roku iz stavka 6. ovoga članka, a prije donošenja zajedničke odluke zatražilo posredovanje EBA-e u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1093/2010 i ako EBA donese odluku u roku od tri dana, Agencija će postupiti u skladu s tom odlukom. Ako EBA ne donese odluku u roku od tri dana, primjenjuje se samostalna odluka Agencije iz stavka 8. ovoga članka. Rok od pet dana smatra se rokom za mirenje u smislu Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(10) U slučaju iz stavka 9. ovoga članka, EBA može pomoći pri donošenju zajedničke odluke u odnosu na primjenu mjera rane intervencije iz članka 214. stavka 1. točaka 1., 2., 6. i 8. ovoga Zakona.

ODJELJAK 4.   Nadzor na konsolidiranoj osnovi

Način konsolidacije za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi

Članak 220.

(1) Agencija je konsolidirajuće nadzorno tijelo ako je matično društvo matično investicijsko društvo u RH.

(2) Agencija je konsolidirajuće nadzorno tijelo i ako je matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding matično društvo investicijskog društva.

(3) Agencija će za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi zahtijevati punu konsolidaciju svih ovisnih investicijskih društava, drugih financijskih institucija, kreditnih institucija, društva za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima i društva za pomoćne usluge u grupi investicijskog društva u RH.

Proporcionalna konsolidacija

Članak 221.

(1) Iznimno od članka 220. stavka 3. ovoga Zakona Agencija može u pojedinom slučaju naložiti proporcionalnu konsolidaciju ako ocijeni da je odgovornost matičnog investicijskog društva i matičnog financijskog holdinga iz grupe investicijskog društva u RH ograničena samo na udjel kapitala koji posjeduje, uzimajući u obzir odgovornost ostalih dioničara zadovoljavajuće solventnosti. Odgovornost ostalih dioničara mora biti jasno utvrđena pisanim dokumentom o međusobnim pravima i obvezama koji je potrebno dostaviti Agenciji na uvid.

(2) Ako je investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj povezano zajedničkim vođenjem s drugim investicijskim društvom, drugom financijskom institucijom, društvom za upravljanje ili društvom za pomoćne usluge, Agencija će odlučiti o načinu konsolidacije.

(3) Agencija će naložiti proporcionalnu konsolidaciju ako postoji odnos sudjelovanja u drugim članicama grupe kojima upravlja investicijsko društvo ili financijski holding iz grupe investicijskog društva u RH, zajedno s jednim ili više društava koja nisu uključena u grupu investicijskog društva u RH, ako je odgovornost tih društava ograničena samo na njihove udjele u kapitalu.

(4) U slučaju odnosa sudjelovanja ili kapitalne povezanosti koji su drugačiji nego što je navedeno u članku 220. stavku 3. ovoga Zakona i ovim člankom, Agencija će odlučiti hoće li se i na koji način provesti konsolidacija.

(5) U slučaju uključivanja u grupu investicijskog društva u RH Agencija će odrediti način konsolidacije.

Sporazumi s nadležnim tijelima o suradnji kod nadzora na konsolidiranoj osnovi

Članak 222.

(1) Zbog omogućavanja i uspostave djelotvornog nadzora na konsolidiranoj osnovi, Agencija će s drugim nadležnim tijelima uključenim u taj nadzor sklapati pisane sporazume o koordinaciji i suradnji.

(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka mogu se tijelu nadležnom za nadzor na konsolidiranoj osnovi povjeriti dodatni poslovi te detaljnije propisati postupak donošenja odluka i suradnje između nadležnih tijela.

(3) Agencija može bilateralnim sporazumom prenijeti nadležnost za nadzor nad ovisnim investicijskim društvom sa sjedištem u Republici Hrvatskoj nadležnom tijelu koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire njemu matično investicijsko društvo.

(4) Agencija može bilateralnim sporazumom preuzeti nadležnost za nadzor nad investicijskim društvom koje je ovisno investicijskom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj od nadležnog tijela koje je izdalo odobrenje za rad i koje nadzire to investicijsko društvo.

(5) Agencija će izvijestiti Europsku komisiju i EBA-u o postojanju i sadržaju bilateralnih sporazuma iz ovoga članka Zakona.

Preuzimanje i prijenos nadležnosti za nadzor na konsolidiranoj osnovi

Članak 223.

(1) Agencija je konsolidirajuće nadzorno tijelo kada je nadležnost za takav nadzor preuzela na osnovi sporazuma s nadležnim tijelom druge države članice.

(2) Agencija je konsolidirajuće nadzorno tijelo kada investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i institucija s odobrenjem za rad iz druge države članice imaju isti matični financijski holding, matični mješoviti financijski holding, matični financijski holding iz EU ili matični mješoviti financijski holding iz EU, ako je u Republici Hrvatskoj sjedište tog financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.

(3) Agencija je konsolidirajuće nadzorno tijelo kada investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i institucija s odobrenjem za rad iz druge države članice imaju isti matični financijski holding ili matični mješoviti financijski holding, ako niti jedna od tih institucija nema odobrenje za rad u državi članici u kojoj je taj financijski holding ili mješoviti financijski holding osnovan, ako investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima najveći ukupni bilančni iznos te je takvo društvo, u smislu ovoga Zakona, investicijsko društvo pod kontrolom matičnog financijskog holdinga iz EU ili matičnog mješovitog financijskog holdinga iz EU.

Prijenos nadležnosti za nadzor na konsolidiranoj osnovi

Članak 224.

(1) Iznimno od odredbi članka 222. ovoga Zakona, Agencija može u pojedinačnom slučaju uzevši u obzir relativni značaj aktivnosti pojedinog člana grupe investicijskog društva u RH u drugim državama članicama u dogovoru s nadležnim tijelima tih država članica prenijeti nadležnost za nadzor na konsolidiranoj osnovi na nadležno tijelo države članice u kojoj je sjedište drugog investicijskog društva člana grupe.

(2) Prije donošenja odluke o prijenosu nadležnosti iz članka 222. stavka 3. ovoga Zakona, Agencija će dati mogućnost matičnom investicijskom društvu u EU, matičnom financijskom holdingu u EU, matičnom mješovitom financijskom holdingu u EU ili investicijskom društvu s najvećim ukupnim bilančnim iznosom, ovisno o slučaju, da iskažu svoje mišljenje o toj odluci.

(3) Agencija će izvijestiti Europsku komisiju i EBA-u o prijenosu nadležnosti iz stavka 2. ovoga članka.

Zajednička odluka o primjerenosti konsolidirane razine kapitala

Članak 225.

(1) Konsolidirajuće nadzorno tijelo i nadležno tijelo odgovorno za nadzor ovisnih društava matičnog investicijskog društva u EU ili matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU, dužni su učiniti sve što je u njihovoj moći kako bi postigli zajedničku odluku o primjeni članaka 170. i 192. ovoga Zakona za određivanje primjerenosti adekvatne visine konsolidirane razine kapitala koju ima grupa u odnosu na njezin financijski položaj, profil rizika i zahtijevanu razinu kapitala za primjenu članka 205. ovoga Zakona na svakog subjekta unutar grupe i na konsolidiranoj osnovi.

(2) Zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka i bilo koja odluka donesena u nedostatku zajedničke odluke, ažurira se na godišnjoj osnovi ili, u iznimnim okolnostima, kada nadležno tijelo odgovorno za nadzor ovisnih društava matičnog investicijskog društva u EU, matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU, uloži pisani i u potpunosti obrazloženi zahtjev konsolidirajućem nadzornom tijelu, radi ažuriranja odluke o primjeni članka 221. ovoga Zakona. U potonjem slučaju, ažuriranje se može rješavati na bilateralnoj osnovi, između konsolidirajućeg nadzornog tijela i nadležnog tijela koje podnosi zahtjev.

Razmjena informacija među nadležnim tijelima država članica

Članak 226.

Agencija će surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica te im dostavljati podatke koji su bitni ili koji su relevantni za obavljanje nadzora u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. U tom smislu Agencija će drugom nadležnom tijelu:

1. na njegov zahtjev dostaviti sve podatke koje su relevantne ili se odnose na obavljanje nadzora od strane tog nadležnog tijela ili

2. na vlastitu inicijativu dostaviti sve podatke koji su bitni za obavljanje nadzora od strane tog nadležnog tijela, pri čemu se bitnim podacima smatraju svi oni podaci koji bi mogli značajno utjecati na procjenu financijskog stanja investicijskog društva ili financijske institucije u drugoj državi članici.

Suradnja s EBA-om i nadležnim tijelima država članica

Članak 227.

(1) Agencija surađuje s EBA-om u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013. Agencija dostavlja EBA-i sve podatke u okviru ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013.

(2) Ako Agencija provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi matičnog investicijskog društva u EU i investicijskog društva koje kontrolira matični financijski holding u EU ili matični mješoviti financijski holding u EU, tada treba nadležnim tijelima iz drugih država članica koja nadziru ovisna društva tim matičnim društvima dostaviti sve relevantne podatke. Kod određivanja opsega relevantnih podataka treba uzeti u obzir značaj tih ovisnih društava za financijski sustav države članice čije nadležno tijelo nadzire to ovisno društvo.

(3) Bitni podaci za procjenu financijske stabilnosti pojedinog člana grupe investicijskog društva u drugoj državi članici su:

1. značajni podaci o strukturi grupe, o svim značajnim investicijskim društvima u grupi i tijelima koja su nadležna za nadzor nad investicijskim društvima u grupi

2. procedure prikupljanja podataka od investicijskih društava u grupi i kontrole tih podataka

3. značajnija nepovoljna kretanja u investicijskim društvima ili u drugom članu grupe koja bi mogla ozbiljno utjecati na druge članove grupe

4. teži prekršaji i nadzorne mjere koje su izrečene investicijskom društvu u skladu s ovim Zakonom, uključujući dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima iz članka 205. ovoga Zakona i ograničenja za korištenje naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik iz članka 312. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013 i

5. identifikacija pravne strukture i upravljanja i organizacijske strukture grupe, uključujući sve regulirane subjekte, neregulirana ovisna društva i značajne podružnice koje pripadaju grupi, matična društva, kao i identifikaciju nadležnih tijela reguliranih subjekata u grupi.

(4) Agencija se može obratiti EBA-i ako nadležna tijela nisu priopćila nužne informacije ili ako je zahtjev za suradnjom, posebice za razmjenom relevantnih informacija bio odbijen ili nije bio obrađen u prihvatljivom roku.

Zahtjev za dostavom podataka od nadležnih tijela država članica

Članak 228.

(1) Ako Agencija provodi nadzor investicijskog društva koje kontrolira matično investicijsko društvo u EU i ako su joj potrebni podaci o korištenju pristupa i metodologije za izračun kapitalnih zahtjeva i ograničenja u skladu s ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013, tada će od nadležnog tijela za nadzor matičnog investicijskog društva u EU zatražiti podatke dostupne tom tijelu.

(2) Ako su Agenciji u svezi s nadzorom na konsolidiranoj osnovi za koji je nadležna potrebni podaci o grupi investicijskih društava, a ti podaci su već dostavljeni drugom nadležnom tijelu, tada će Agencija, ako je moguće, te podatke zatražiti od tog nadležnog tijela kako bi se izbjeglo duplicirano izvještavanje prema različitim nadležnim tijelima koja su uključena u nadzor.

(3) Agencija će se konzultirati prije donošenja odluke koja je važna za obavljanje nadzora drugih nadležnih tijela država članica s tim nadležnim tijelima o sljedećem:

1. promjenama u dioničkoj, organizacijskoj ili upravljačkoj strukturi investicijskog društva u grupi za koje je potrebno odobrenje nadležnog tijela i

2. težim prekršajima i nadzornim mjerama koje su izrečene investicijskom društvu u skladu s ovim Zakonom, uključujući dodatne nadzorne mjere za upravljanje rizicima iz članka 205. ovoga Zakona i ograničenja za korištenje naprednog pristupa za izračun kapitalnih zahtjeva za operativni rizik iz članka 172. ovoga Zakona te članka 312. stavka 2. Uredbe (EU) br. 575/2013.

(4) U slučaju iz stavka 3. točke 2. ovoga članka, Agencija će se konzultirati s tijelom nadležnim za nadzor na konsolidiranoj osnovi.

(5) Iznimno od stavaka 3. i 4. ovoga članka, Agencija nije u obvezi konzultirati se s drugim nadležnim tijelima u hitnim slučajevima ili onda kada takva konzultacija može ugroziti djelotvornost odluke. U takvim slučajevima Agencija će bez odgode izvijestiti druga nadležna tijela o donesenoj odluci.

Razmjena informacija za potrebe nadzora na konsolidiranoj osnovi

Članak 229.

(1) U slučaju kada matično društvo i bilo koje njemu ovisno investicijsko društvo imaju sjedište u različitim državama članicama, Agencija će s nadležnim tijelima drugih država članica razmjenjivati sve potrebne informacije za provođenje ili olakšavanje provođenja nadzora na konsolidiranoj osnovi.

(2) U slučaju kada Agencija ne provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi, može na zahtjev nadležnog tijela druge države članice odgovornog za provođenje nadzora zatražiti od matičnog društva bilo koju informaciju potrebnu za provođenje nadzora na konsolidiranoj osnovi i proslijediti te podatke nadležnim tijelima drugih država članica.

(3) Prikupljanje ili posjedovanje podataka iz stavka 2. ovoga članka, a koji se odnose na financijski holding, druge financijske institucije, društva za pomoćne usluge, mješoviti holding, matični mješoviti financijski holding u EU i njemu ovisna društva koja nisu investicijska društva te društva koja nisu uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi, ne podrazumijeva nadležnost Agencije na nadzor tih društava na pojedinačnoj osnovi.

(4) Agencija će sastavljati popis matičnih financijskih holdinga i matičnih mješovitih holdinga sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i proslijediti ih nadležnim tijelima drugih država članica, EBA-i i Europskoj komisiji.

Utvrđivanje opsega informacija potrebnih za nadzor na konsolidiranoj osnovi

Članak 230.

Ako je Agencija nadležna za konsolidirani nadzor matičnih investicijskih društava u EU i investicijskih društava koja su pod kontrolom matičnih financijskih holdinga u EU ili matičnih mješovitih financijskih holdinga u EU, matična društva dostavljaju sve relevantne informacije nadležnim tijelima u drugim državama članicama koja nadziru ovisna društva tih matičnih društava. Pri utvrđivanju opsega relevantnih informacija uzima se u obzir značaj tih ovisnih društava unutar financijskog sustava u tim državama članicama, kao i primjena članaka 192. i 193. ovoga Zakona na nadzor investicijskih društava na pojedinačnoj osnovi, ako nadležna tijela odstupaju od zahtjeva u vezi s kapitalnim zahtjevima na konsolidiranoj osnovi, koji su propisani člankom 15. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Kolegij nadzornih tijela

Članak 231.

(1) Kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo, osnovat će kolegij nadzornih tijela za provođenje obveza iz članaka 236., 237. i 240. ovoga Zakona, te u skladu sa zahtjevima koji se odnose na povjerljivost iz stavka 4. ovoga članka i pravo Europske unije, ako je to primjereno, osigurati primjereno usklađivanje i suradnju s mjerodavnim nadležnim tijelima treće zemlje.

(2) Ako EBA sudjeluje u navedenim aktivnostima, smatra se nadležnim tijelom.

(3) Agencija, EBA i druga nadležna tijela preko kolegija nadzornih tijela:

1. međusobno razmjenjuju informacije, dogovaraju podjelu radnih zadataka i dobrovoljni prijenos odgovornosti gdje je to prikladno

2. izrađuju programe nadzornih aktivnosti na osnovi ocjene rizičnosti poslovanja grupe investicijskog društva

3. povećavaju djelotvornost nadzora otklanjanjem višestrukih istovjetnih nadzornih zahtjeva, a osobito u svezi s dobivanjem informacija iz članka 227. stavka 3. i članka 228. stavka 1. ovoga Zakona

4. primjenjuju odredbe članka 237. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona vodeći računa o aktivnostima radnih tijela osnovanih za to područje i

5. dosljednu primjenu zahtjeva za upravljanjem rizicima iz ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 u svim članicama grupe investicijskog društva, neovisno o diskrecijskim pravima država članica.

(4) Agencija usko surađuje s ostalim nadležnim tijelima iz kolegija nadzornih tijela i EBA-om. Zahtjevi koji se odnose na povjerljivost iz članaka 397. i 400. ovoga Zakona, ne sprječavaju nadležna tijela u razmjeni povjerljivih informacija unutar kolegija nadzornih tijela. Osnivanje i djelovanje kolegija nadzornih tijela ne smije utjecati na prava i odgovornosti nadležnih tijela propisanih ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013.

Rad kolegija nadzornih tijela

Članak 232.

(1) Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo u suradnji s drugim nadležnim tijelima pisanim sporazumom uređuje osnivanje i rad kolegija.

(2) Agencija može u rad kolegija uključiti:

1. nadležna tijela iz drugih država članica u kojima je sjedište neke od članica grupe investicijskog društva iz RH

2. nadležna tijela iz drugih država članica u kojima investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice

3. nadležna tijela odgovorna za nadzor ovisnih društava matičnog investicijskog društva u EU ili matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU

4. nadležna tijela trećih zemalja, kada je to primjenjivo i ovisno o zahtjevima koji se odnose na povjerljivost koji su po mišljenju svih nadležnih tijela istovjetni zahtjevima iz članaka 251. i 253. ovoga Zakona i

5. središnje banke ESSB-a, prema potrebi.

(3) Agencija predsjeda sastancima kolegija i odlučuje koja nadležna tijela sudjeluju na sastancima ili u određenoj aktivnosti kolegija. Agencija unaprijed izvještava sve članove kolegija o organizaciji sastanaka, glavnim pitanjima o kojima će se raspravljati i potrebnim aktivnostima.

(4) Prilikom donošenja odluke iz stavka 3. ovoga članka Agencija uzima u obzir relevantnost nadzorne aktivnosti planirane za ta tijela, a posebice mogući utjecaj na stabilnost financijskog sustava u dotičnim državama članicama i obveze iz članka 231. ovoga Zakona.

(5) Agencija, primjenjujući odredbe o povjerljivosti iz članaka 251. i 253. ovoga Zakona, izvještava EBA-u o aktivnostima kolegija nadzornih tijela, uključujući i izvanredne situacije, te EBA-i dostavlja sve informacije od osobitog značaja za potrebe nadzornog usklađivanja.

(6) U slučaju neslaganja između nadzornih tijela o funkcioniranju kolegija nadzornih tijela, svako nadležno tijelo može uputiti predmet EBA-i i zatražiti njezinu pomoć u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Obveze ovisnih društava investicijskog društva i matičnog financijskog holdinga u slučajevima kada je Agencija nadležna za nadzor na konsolidiranoj osnovi

Članak 233.

(1) U slučaju kada Agencija isključi ovisno društvo matičnog investicijskog društva u RH iz grupe investicijskog društva u RH na način propisan člankom 19. Uredbe (EU) br. 575/2013, matično investicijsko društvo u RH dužno je dostaviti informacije nadležnom nadzornom tijelu države u kojoj ovisno društvo ima sjedište na njegov zahtjev, a za potrebe nadzora tog ovisnog društva.

(2) Ovisna društva investicijskog društva ili financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga iz grupe investicijskog društva u RH koja nisu uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi, dužna su na zahtjev Agencije dostaviti informacije iz članka 234. stavka 1. ovoga Zakona potrebne za nadzor pojedinačnih investicijskih društava u grupi investicijskog društva u RH, pri čemu se primjenjuju postupci za prosljeđivanje i provjeru informacija propisani u članku 234. ovoga Zakona.

(3) Upravljačko tijelo financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga mora imati dovoljno dobar ugled, primjerene sposobnosti, znanje i iskustvo u vođenju poslova, kako je propisano člankom 28. ovoga Zakona, vodeći računa o specifičnoj ulozi financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.

Obveze mješovitog holdinga i njegovih ovisnih društava vezano uz nadzor na konsolidiranoj osnovi

Članak 234.

(1) U slučaju kada je mješoviti holding matično društvo jednom ili više investicijskih društava od kojih je barem jedno investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, mješoviti holding i njemu ovisna društva će, na zahtjev Agencije, izravno ili putem ovisnih društava investicijskog društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dostaviti sve informacije potrebne za nadzor ovisnih investicijskih društava sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2) Agencija ili druga osoba, na temelju ovlaštenja Agencije, može obaviti izravni nadzor s ciljem provjere informacija dobivenih od mješovitog holdinga i njemu ovisnih društava.

(3) U slučaju kada je mješoviti holding ili neko od njemu ovisnih društava društvo za osiguranje, Agencija će surađivati s nadležnim tijelom odgovornim za nadzor tog društva i razmjenjivati podatke koji bi mogli omogućiti i olakšati nadzor nad aktivnostima i općim financijskim položajem nadziranih društava.

(4) U slučaju kada mješoviti holding ili jedno od njemu ovisnih društava ima sjedište u državi članici različitoj od sjedišta ovisnog investicijskog društva, izravni nadzor s ciljem provjere informacija obavit će se u skladu s postupcima iz članaka 248. i 249. ovoga Zakona.

Nadzor mješovitih financijskih holdinga

Članak 235.

(1) Ako se na mješoviti financijski holding primjenjuju jednake odredbe prema ovome Zakonu i prema propisu kojim se uređuje nadzor financijskih konglomerata, posebice u smislu nadzora na temelju rizika, Agencija može, nakon savjetovanja s drugim nadležnim tijelima odgovornim za nadzor društava kćeri, na te mješovite financijske holdinge primjenjivati samo navedeni propis.

(2) Ako se na mješoviti financijski holding primjenjuju jednake odredbe prema ovome Zakonu i kako je definirano propisima kojima se uređuju uvjeti za osnivanje i poslovanje društava za osiguranje, posebice u smislu nadzora na temelju rizika, Agencija može, uz suglasnost nadzornog tijela grupe u sektoru osiguranja, na taj mješoviti financijski holding primjenjivati samo odredbe ovoga Zakona koje se odnose na najznačajniji financijski sektor, kao što je definirano propisima koji uređuju nadzor financijskih konglomerata.

(3) Agencija izvješćuje EBA-u i EIOPA-u o odlukama donesenima u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.

Izvještavanje o izvanrednom stanju

Članak 236.

(1) Ako se pojavi izvanredna situacija, uključujući situaciju opisanu u članku 18. Uredbe (EU) br. 1093/2010 ili situacija nepovoljnih kretanja na tržištima, koja potencijalno ugrožava likvidnost tržišta i stabilnost financijskog sustava u bilo kojoj državi članici u kojoj su članovi te grupe investicijskog društva dobili odobrenje za rad ili u kojoj značajne podružnice imaju poslovni nastan, Agencija će o tome u skladu s člancima 228., 229., 397. i 400. ovoga Zakona upozoriti što je prije moguće EBA-u i sljedeća tijela:

1. središnju banku članicu ESSB-a i drugih tijela s ovlastima i odgovornostima za provođenje monetarne politike, kada je ta povjerljiva informacija važna za ostvarenje njihovih ciljeva vezanih za provođenje monetarne politike i održavanje likvidnosti, nadzor nad platnim sustavima, sustavima za kliring i namiru financijskih instrumenata te očuvanje stabilnosti financijskog sustava

2. ministarstvo nadležno za financije odnosno državno tijelo druge države članice ovlašteno za predlaganje zakona iz područja nadzora kreditnih institucija, financijskih institucija, investicijskih društava i društava za osiguranje, samo za potrebe provođenja nadzora iz svoje nadležnosti i

3. ESRB.

(2) Kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo, a u okviru ovim Zakonom danih ovlasti procijeni da bi moglo nastupiti izvanredno stanje iz stavka 1. ovoga članka, obavijestit će o tome konsolidirajuće nadzorno tijelo u drugoj državi članici koristeći se pritom uspostavljenim kanalima komuniciranja. Ako konsolidirajuće nadzorno tijelo treba informaciju koja je već dostavljena drugom nadležnom tijelu, stupit će u kontakt s tim tijelom kada je to moguće, kako bi se spriječilo dvostruko izvještavanje različitih tijela uključenih u nadzor.

Odlučivanja o odobrenjima u slučajevima kada je Agencija nadležno nadzorno tijelo

Članak 237.

(1) U slučajevima kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo, Agencija će osim obveza propisanih ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013 obavljati i sljedeće zadatke:

1. koordinirati prikupljanje i distribuciju relevantnih i bitnih informacija između nadležnih tijela koja su uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi u okviru redovitih aktivnosti i izvanrednih situacija

2. planirati i koordinirati obavljanje nadzora, a osobito u svezi s člancima 31., 167., 170., 192. i 205. ovoga Zakona, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima u okviru redovitih aktivnosti i izvanrednih situacija

3. surađivati s nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih investicijskih društava koja su uključena u grupu investicijskog društva u RH, u cilju zajedničkog donošenja odluke o izdavanju odobrenja iz članka 174. ovoga Zakona, kada matično investicijsko društvo u EU i njemu ovisna investicijska društva ili zajedno ovisna investicijska društva matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog holdinga u EU, podnesu navedeni zahtjev i

4. planirati i koordinirati obavljanje nadzora, a u suradnji s drugim nadležnim tijelima i ako je to potrebno sa središnjim bankama ESSB-a, u pripremi za izvanredna stanja i tijekom izvanrednih stanja, uključujući nepovoljna kretanja u investicijskim društvima ili na financijskim tržištima, primjenjujući, ako je moguće, uspostavljene kanale komuniciranja za upravljanje krizom.

(2) Planiranje i koordiniranje nadzora uključuje važnije mjere iz članka 227. stavka 3. točke 4. ovoga Zakona, pripreme zajedničkih ocjena stanja, provođenje planova postupanja u kriznim situacijama i izvještavanje javnosti.

Zajedničko odlučivanje o korištenju internih pristupa

Članak 238.

(1) Agencija potpuni zahtjev iz članka 237. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona bez odgode prosljeđuje drugim tijelima nadležnim za nadzor investicijskih društava koja su podnijela navedeni zahtjev.

(2) Agencija i ostala nadležna tijela zajednički će odlučiti o zahtjevu iz članka 237. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja potpunog zahtjeva.

(3) Ako nije donesena zajednička odluka, Agencija donosi odluku u roku iz stavka 2. ovoga članka. U obrazloženju odluke, Agencija će navesti stavove i razloge za izdvojeno mišljenje drugih nadležnih tijela.

(4) Odluke iz stavaka 3. i 4. ovoga članka Agencija će bez odgode dostaviti i drugim nadležnim tijelima iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Ako Agencija ne uspije ispuniti zadatke iz članka 237. ovoga Zakona ili ako nadležna tijela ne surađuju s Agencijom u mjeri koja je potrebna za ispunjavanje tih zadaća, Agencija se može za pomoć obratiti EBA-i.

Odlučivanje kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 239.

(1) Ako je za nadzor na konsolidiranoj osnovi matično investicijsko društvo u EU ili investicijsko društvo koje kontrolira matični financijski holding u EU ili matični mješoviti financijski holding u EU odgovorno nadležno tijelo druge države članice kojemu je podnesen zahtjev iz članka 172. ovoga Zakona, Agencija će sudjelovati u postupku odlučivanja o tom zahtjevu.

(2) Agencija će u postupku iz stavka 1. ovoga članka, na temelju zajedničke odluke nadležnih tijela ili na temelju odluke nadležnog tijela kojemu je podnesen navedeni zahtjev, po službenoj dužnosti ovisnom investicijskom društvu sa sjedištem u Republici Hrvatskoj izdati odobrenje odnosno odbiti zahtjev.

(3) Odluku iz stavka 2. ovoga članka Agencija će izdati u roku od šest mjeseci od dana primitka obavijesti od nadležnog tijela države članice o donošenju odluke, ako zajedničkom odlukom nije drugačije određeno.

(4) Na postupke izmjena odobrenja iz ovoga članka na odgovarajući način primjenjuju se odredbe o postupku odlučivanja o odobrenju.

Odlučivanje u slučajevima kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 240.

(1) Agencija kao konsolidirajuće nadzorno tijelo i nadležna tijela drugih država članica odgovorna za nadzor drugih institucija koje su uključene u grupu investicijskog društva u EU ili ovisnih društava matičnog investicijskog društva u EU ili matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU, dužna su poduzeti sve kako bi donijela zajedničku odluku o:

1. primjeni članaka 170. i 193. ovoga Zakona u svrhu određivanja primjerenosti visine konsolidirane razine regulatornog kapitala koju ima grupa investicijskog društva u odnosu na financijski položaj i profil rizičnosti, kao i zahtijevanu razinu regulatornog kapitala za primjenu članka 205. ovoga Zakona za svakog subjekta unutar grupe investicijskih društava pojedinačno, kao i na konsolidiranoj osnovi, i

2. mjerama za rješavanje svih značajnih pitanja i značajnih nalaza u vezi s nadzorom likvidnosti, adekvatnosti organizacije i tretman rizika, kako je propisano pravilnikom iz članka 167. stavka 7. ovoga Zakona, te u vezi sa zahtjevima likvidnosti za pojedino investicijsko društvo u skladu s člankom 207. ovoga Zakona nalaganju većeg omjera kapitala i kapitalnih zahtjeva u skladu s člankom 205. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici grupe.

(2) Agencija će na temelju provedenog nadzora i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internoga kapitala grupe investicijskog društva u EU nadležnim tijelima drugih država članica u kojima je sjedište drugih institucija koje su uključene u grupu investicijskog društva u EU, podnijeti izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja grupe investicijskog društva u EU.

(3) Zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka donose se:

1. za potrebe stavka 1. točke 1. ovoga članka u roku od četiri mjeseca nakon što Agencija dostavi izvješće koje sadrži ocjenu rizika grupe investicijskih društava u skladu s člancima 170., 192. i 205. ovoga Zakona drugim nadležnim tijelima

2. za potrebe stavka 1. točke 2. ovoga članka, u roku od mjesec dana nakon što Agencija dostavi izvješće koje sadrži ocjenu profila rizika likvidnosti te grupe investicijskih društava, u skladu s pravilnikom iz članka 167. stavka 7. i člankom 207. ovoga Zakona.

U zajedničkim odlukama s dužnom pozornosti se također razmatra procjena rizika društava kćeri, koju provode relevantna nadležna tijela u skladu s člancima 170. i 192. ovoga Zakona.

(4) Zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka moraju biti obrazložene u dokumentima koje Agencija dostavlja matičnom investicijskom društvu u EU. Ako postoji neslaganje, Agencija će se obratiti EBA-i, na vlastitu inicijativu te na svaki zahtjev bilo kojeg drugog relevantnog nadležnog tijela.

(5) Ako se među nadležnim tijelima ne donese zajednička odluka u rokovima iz stavka 3. ovoga članka, odluku o primjeni pravilnika iz članka 167. stavka 7., članaka 170. i 192. ovoga Zakona, članka 205. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona i članka 207. ovoga Zakona na konsolidiranoj osnovi donosi Agencija nakon pažljivog razmatranja procjena rizičnosti poslovanja pojedinih članica grupe investicijskog društva u EU odnosno ovisnih društava koje su provela nadležna tijela. Ako se na kraju razdoblja iz stavka 3. ovoga članka bilo koje od mjerodavnih nadležnih tijela obratilo EBA-i, Agencija odgađa svoju odluku i čeka odluku koju donosi EBA te svoju odluku donosi u skladu s odlukom EBA-e. Agencija će donijeti odluku za svaku pojedinu članicu grupe za koju je Agencija nadležno tijelo.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka odluke svih nadležnih tijela za pojedine članice grupe bit će spojene u jedinstveni dokument, koji će sadržavati obrazloženje svake pojedine odluke, a vezano za procjenu rizičnosti poslovanja svake pojedine članice grupe investicijskog društva u EU, te stavove i izdvojena mišljenja iznesene tijekom roka iz stavka 3. ovoga članka. Ovaj dokument Agencija će dostaviti svim nadležnim tijelima iz stavka 1. ovoga članka i matičnom investicijskom društvu u EU. Ako je od EBA-e zatražen savjet, sva nadležna tijela uzimaju u obzir njezin savjet, te obrazlažu sva značajna odstupanja od njega.

(7) Zajedničke odluke iz stavka 1. ovoga članka i bilo koja odluka iz stavka 3. ovoga članka donesena u nedostatku zajedničke odluke ažuriraju se na godišnjoj osnovi.

Ažuriranje zajedničke odluke na bilateralnoj osnovi

Članak 241.

Iznimno od članka 240. stavka 7. ovoga Zakona, kada nadležno tijelo odgovorno za nadzor ovisnih društava matičnog investicijskog društva u EU ili matičnog financijskog holdinga u EU ili matičnog mješovitog financijskog holdinga u EU, uloži pisani i u potpunosti obrazloženi zahtjev konsolidirajućem nadzornom tijelu, radi ažuriranja odluke o primjeni članka 205. ovoga Zakona, ažuriranje se može rješavati na bilateralnoj osnovi, između Agencije kao konsolidirajućeg nadzornog tijela i nadležnog tijela koje podnosi zahtjev.

Odlučivanje u slučajevima kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 242.

(1) Ako je za grupu investicijskog društva u EU konsolidirajuće nadzorno tijelo nadležno tijelo druge države članice, Agencija će sudjelovati u postupku donošenja zajedničke odluke:

1. iz područja nadzora i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internoga kapitala kako bi utvrdili adekvatnu visinu konsolidiranog kapitala na razini grupe investicijskog društva u EU koja odgovara njezinu financijskom stanju i profilu rizičnosti i

2. o nalaganju većeg omjera kapitala i kapitalnih zahtjeva u skladu s člankom 205. ovoga Zakona svakoj pojedinoj članici grupe investicijskog društva u EU i na konsolidiranoj razini.

(2) Agencija će na temelju provedenog nadzora i procjene adekvatnosti uspostavljenog postupka procjenjivanja i održavanja internoga kapitala članice grupe investicijskog društva u EU za koju je Agencija nadležno tijelo, sastaviti izvješće o procjeni rizičnosti njezina poslovanja te ga dostaviti konsolidirajućem nadzornom tijelu.

(3) Ako je zajednička odluka iz stavka 1. ovoga članka donesena, Agencija će na temelju nje donijeti rješenje i dostaviti ga članici grupe investicijskog društva u EU za koju je Agencija nadležno tijelo.

(4) Ako zajednička odluka nije donesena u roku od četiri mjeseca od dana kada je konsolidirajuće nadzorno tijelo podnijelo izvješće o procjeni rizičnosti poslovanja grupe investicijskog društva u EU, Agencija će donijeti odluku iz stavka 1. ovoga članka za svaku pojedinu članicu grupe za koju je Agencija nadležno tijelo, vodeći računa o stavovima i izdvojenom mišljenju konsolidirajućeg nadzornog tijela.

(5) Agencija može podnijeti pisani i obrazloženi zahtjev konsolidirajućem nadzornom tijelu za preispitivanje odluke iz stavka 1. ovoga članka, u dijelu koji se odnosi na nalaganje većeg omjera kapitala i kapitalnih zahtjeva iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

Odlučivanje o statusu značajne podružnice kada Agencija nije konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 243.

(1) Agencija može konsolidirajućem nadzornom tijelu ili nadležnim tijelima matične države članice uputiti zahtjev da podružnica investicijskog društva iz te države članice koja pruža investicijske usluge na području Republike Hrvatske, dobije status značajne podružnice.

(2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka Agencija će navesti razloge, a osobito:

1. može li privremeni ili trajni prestanak pružanja investicijskih usluga utjecati na likvidnost tržišta i na sustave za poravnanje i namiru financijskih instrumenata u Republici Hrvatskoj

2. veličinu i značaj podružnice, s obzirom na broj klijenata, za financijski sustav Republike Hrvatske.

(3) Pri donošenju zajedničke odluke o značajnosti podružnice Agencija će surađivati s konsolidirajućim nadzornim tijelom ili nadležnim tijelima matične države članice.

(4) Odluka iz stavka 3. ovoga članka je obvezujuća.

Odlučivanju o statusu značajne podružnice kada nije donesena zajednička odluka

Članak 244.

(1) Ako Agencija i konsolidirajuće nadzorno tijelo ili nadležna tijela matične države članice u roku od dva mjeseca od dana primitka zahtjeva iz članka 243. stavka 1. ne donesu zajedničku odluku o značajnosti podružnice, Agencija će u roku od iduća dva mjeseca o tome donijeti samostalnu odluku. Pri donošenju samostalne odluke Agencija će voditi računa o stavovima konsolidirajućeg nadzornog tijela ili nadležnih tijela matične države članice.

(2) Odluke iz članka 243. stavka 3. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka moraju biti u pisanom obliku i obrazložene, a dostavljaju se nadležnim nadzornim tijelima.

(3) Donošenje odluka iz članka 243. stavka 3. ovoga Zakona ili stavka 1. ovoga članka ne utječe na ovlasti nadležnog tijela dane ovim Zakonom.

Odlučivanje o statusu značajne podružnice kada je Agencija konsolidirajuće nadzorno tijelo

Članak 245.

(1) Ako Agencija zaprimi zahtjev nadležnog tijela druge države članice da podružnicu investicijskog društva iz Republike Hrvatske koje pruža investicijske usluge na području te države članice smatra značajnom podružnicom, Agencija surađuje s nadležnim tijelom te države članice pri donošenju zajedničke odluke o značajnosti podružnice.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka mora biti u pisanom obliku i obrazložena, a dostavlja se relevantnim nadležnim tijelima.

(3) Ako zajednička odluka o značajnosti podružnice nije donesena u roku od dva mjeseca od dana zaprimanja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka, a nadležno tijelo te države članice u roku od iduća dva mjeseca donese odluku da se podružnici iz stavka 1. ovoga članka dodjeljuje status značajne podružnice, ta odluka obvezujuća je i za Agenciju.

(4) Agencija nadležnim tijelima države članice u kojoj investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajnu podružnicu prosljeđuje informacije iz članka 227. stavka 2. točaka 3. i 4. ovoga Zakona te u suradnji s tim nadležnim tijelima planirati i koordinirati aktivnosti iz članka 237. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

(5) Ako u investicijskom društvu iz stavka 1. ovoga članka nastane izvanredno stanje, Agencija bez odgađanja o tome izvještava osobe iz članka 236. stavka 1. ovoga Zakona.

Osnivanje kolegija nadzornih tijela za značajne podružnice

Članak 246.

(1) Ako kolegij nadzornih tijela iz članka 231. ovoga Zakona nije osnovan, a investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ima značajne podružnice u drugim državama članicama, Agencija će osnovati kolegij nadzornih tijela i predsjedati njime kako bi se omogućila suradnja uređena člancima 226. do 228. i člankom 237. stavkom 1. točkom 3. ovoga Zakona te razmjena informacija iz članka 227. stavka 3. točaka 3. i 4. ovoga Zakona.

(2) Nakon konzultacija s relevantnim nadležnim tijelima Agencija pisanim aktom uređuje osnivanje i rad kolegija iz stavka 1. ovoga članka. Agencija će odrediti koja će od nadležnih nadzornih tijela prisustvovati sastancima ili na drugi način sudjelovati u radu kolegija, vodeći računa o mogućem utjecaju planiranih nadzornih aktivnosti na stabilnost financijskog sustava u njihovim državama.

(3) Agencija pravodobno i redovito izvještava sve članove kolegija nadzornih tijela o planiranim sastancima i glavnim pitanjima koja će biti predmet rasprave te o zauzetim stavovima i poduzetim mjerama.

Nadzor nad transakcijama unutar grupe

Članak 247.

(1) Kada je mješoviti holding matično društvo jednog ili više investicijskih društava od kojih je barem jedno investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, Agencija provodi nadzor nad svim transakcijama između investicijskih društava i mješovitog holdinga i njemu ovisnih društava.

(2) Investicijska društva iz stavka 1. ovoga članka dužna su:

1. uspostaviti odgovarajuće postupke upravljanja rizicima i sustave unutarnjih kontrola, uključujući sustav izvještavanja i računovodstvene postupke, s ciljem adekvatnog identificiranja, mjerenja, praćenja i kontrole transakcija unutar grupe s matičnim mješovitim holdingom i njemu ovisnim društvima i

2. neovisno o zahtjevima za izvještavanje o velikim izloženostima kako je propisano za investicijska društva, izvijestiti Agenciju o svakoj značajnoj transakciji unutar grupe s matičnim mješovitim holdingom i njemu ovisnim društvima.

(3) Agencija provodi nadzor nad postupcima i značajnijim transakcijama iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Agencija će poduzeti odgovarajuće mjere u slučaju kada transakcije unutar grupe ugrožavaju financijski položaj investicijskog društva.

(5) Agencija će o mjerama i stavka 4. ovoga članka izvijestiti ostala nadležna tijela uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi, EBA-u i Europsku komisiju.

Ovlasti u obavljanju izravnog nadzora

Članak 248.

(1) Ako nadležno tijelo druge države članice u posebnim slučajevima predloži obavljanje izravnog nadzora poslovanja s ciljem provjere informacija koje se odnose na investicijsko društvo, financijski holding, drugu financijsku instituciju, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, društvo za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, društvo za pomoćne usluge, mješoviti holding, mješoviti financijski holding, ovisna društva iz članka 234. ovoga Zakona ili ovisna društva iz članka 233. stavka 2. ovoga Zakona, a koja imaju sjedište u Republici Hrvatskoj, Agenciji će poslati zahtjev za obavljanje izravnog nadzora poslovanja.

(2) Agencija može postupiti po zahtjevu nadležnog tijela druge države članice na sljedeći način:

1. samostalno obaviti izravni nadzor poslovanja

2. omogućiti nadležnom tijelu druge države članice obavljanje izravnog nadzora poslovanja ili

3. na temelju ovlaštenja Agencije odrediti ovlaštenog revizora ili drugu stručno osposobljenu osobu za obavljanje izravnog nadzora poslovanja.

Sudjelovanje nadležnog tijela druge države članice u izravnom nadzoru

Članak 249.

(1) U slučaju kada nadležno tijelo druge države članice ne obavlja izravni nadzor poslovanja iz članka 248. stavka 1., ima mogućnost sudjelovanja u izravnom nadzoru koji obavlja Agencija ili ovlašteni revizor odnosno druga stručno osposobljena osoba na temelju ovlaštenja Agencije.

(2) Agencija može u posebnim slučajevima obaviti izravni nadzor poslovanja s ciljem provjere informacija koje se odnose na investicijsko društvo, financijski holding, drugu financijsku instituciju, društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, društvo za pomoćne usluge, mješoviti holding, mješoviti financijski holding, ovisna društva iz članka 234. ovoga Zakona ili ovisna društva iz članka 233. stavka 2. ovoga Zakona, a koja imaju sjedište u drugoj državi članici, te može zatražiti od nadležnog tijela druge države članice da obavi izravni nadzor poslovanja ili to može u činiti samostalno.

Nalaganje nadzornih mjera financijskom holdingu, mješovitom holdingu i mješovitom financijskom holdingu

Članak 250.

(1) Ako financijski holding, mješoviti holding, mješoviti financijski holding ili odgovorne osobe u tim društvima krše propise ili akte donesene s ciljem provedbe nadzora na konsolidiranoj osnovi, Agencija će naložiti nadzorne mjere privremenog oduzimanja ili trajnog oduzimanja glasačkih prava za udjele u njima ovisnim investicijskim društvima sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(2) Agencija kod nalaganja nadzornih mjera iz stavka 1. ovoga članka, surađuje s nadležnim tijelima drugih država članica, posebno kada središnja uprava ili glavne jedinice financijskog holdinga, mješovitog financijskog holdinga ili mješovitog holdinga nisu smještene u istoj državi članici kao njegovo registrirano sjedište.

Suradnja s trećim zemljama

Članak 251.

(1) U slučaju kada je investicijsko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj ovisno investicijskom društvu ili financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu sa sjedištem u trećoj zemlji i ne podliježe nadzoru na konsolidiranoj osnovi od strane Agencije ili nadležnog tijela druge države članice, Agencija će provjeriti podliježe li dotično ovisno investicijsko društvo nadzoru na konsolidiranoj osnovi od strane nadležnog tijela treće zemlje, a koji je istovjetan načelima utvrđenima ovim Zakonom i zahtjevima iz dijela prvog glave II. poglavlja 2. Uredbe (EU) br. 575/2013. Agencija će izvršiti tu provjeru na zahtjev matičnog društva, druge nadzirane osobe kojoj je odobren rad u Europskoj uniji ili na vlastitu inicijativu, pri čemu će se savjetovati s ostalim nadležnim tijelima uključenima u nadzor.

(2) Agencija je dužna kod provjere načela konsolidiranog nadzora iz stavka 1. ovoga članka uzeti u obzir moguće opće smjernice EBA-e, Europske komisije i Europskog odbora za bankarstvo o usklađenosti pravila nadzora na konsolidiranoj osnovi kojeg provode nadležna tijela trećih zemalja nad investicijskim društvima čija matična društva imaju sjedište u trećim zemljama s načelima utvrđenima ovim Zakonom. U tom smislu, Agencija je dužna savjetovati se s EBA-om prije donošenja konačne odluke.

Primjena odredbi na ovisno investicijsko društvo kada ne postoji nadzor na konsolidiranoj osnovi u trećoj zemlji

Članak 252.

(1) U slučaju kada se utvrdi da u trećoj zemlji ne postoji nadzor na konsolidiranoj osnovi istovjetan načelima utvrđenima ovim Zakonom i Uredbom (EU) br. 575/2013, Agencija će na dotično ovisno investicijsko društvo na odgovarajući način primijeniti odredbe ovoga Zakona i Uredbe (EU) br. 575/2013 ili druge odgovarajuće nadzorne postupke koji postižu ciljeve nadzora investicijskih društava na konsolidiranoj osnovi. Ovi nadzorni postupci, nakon usuglašavanja s ostalim nadležnim tijelima uključenima u nadzor, bit će odobreni od strane nadležnog tijela koje bi bilo odgovorno za nadzor investicijskih društava na konsolidiranoj osnovi.

(2) Nadzorni postupci priopćuju se drugim uključenim nadležnim tijelima, EBA-i i Europskoj komisiji.

(3) Agencija može u posebnim slučajevima zahtijevati osnivanje financijskog ili mješovitog financijskog holdinga sa sjedištem u jednoj od država članica te može primijeniti odredbe o konsolidiranom nadzoru na konsolidirani položaj tog financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.

Suradnja s nadležnim nadzornim tijelima

Članak 253.

(1) Ako investicijsko društvo, financijski holding, mješoviti financijski holding ili mješoviti holding kontroliraju jedno ili više ovisnih društava koja su društva za osiguranje ili druga društva koja pružaju investicijske usluge te koja podliježu izdavanju odobrenja za rad, Agencija i tijela koja nadziru društva za osiguranje ili druga društva koja pružaju investicijske usluge moraju surađivati. Neovisno o njihovim pojedinačnim odgovornostima, ta tijela moraju jedna drugima dostavljati informacije koje bi vjerojatno mogle pojednostaviti njihov posao i omogućiti nadzor poslovanja i cjelokupnog financijskog položaja društava koja nadziru.

(2) Za informacije koje su primljene u okviru nadzora na konsolidiranoj osnovi, a posebno za svaku razmjenu informacija među nadležnim tijelima koja je predviđena ovim Zakonom, vrijedi obveza čuvanja povjerljivosti podataka koja je barem jednaka onoj iz članka 400. ovoga Zakona.

 

GLAVA II.   FOND ZA ZAŠTITU ULAGATELJA

Područje primjene

Članak 254.

(1) Sustav zaštite ulagatelja u smislu ovoga Zakona provodi i nadzire Agencija.

(2) U svrhu zaštite ulagatelja, odredbama ove glave propisuje se osnivanje i upravljanje Fondom za zaštitu ulagatelja (u daljnjem tekstu: Fond), obveze Članova i Operatera Fonda utvrđivanje osiguranog slučaja te isplata zaštićenih tražbina.

(3) Fond formira i njime upravlja pravna osoba koja je za to dobila odobrenje Agencije (u daljnjem tekstu: Operater Fonda) ili Agencija.

(4) Odredbe ove glave koje se odnose na Operatera Fonda, na odgovarajući način odnose se na Agenciju kada upravlja Fondom.

Članovi Fonda

Članak 255.

(1) Članstvo u Fondu je u skladu s člankom 36. ovoga Zakona obvezno za sljedeća društva s registriranim sjedištem u Republici Hrvatskoj, kada obavljaju investicijske usluge i aktivnosti iz članka 5. stavka 1. ovoga Zakona te kada obavljaju pomoćnu investicijsku uslugu iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona:

1. investicijsko društvo koje je ovlašteno držati novčana sredstva i/ili financijske instrumente klijenata i

2. kreditnu instituciju koja pruža investicijske usluge i/ili obavlja investicijske aktivnosti na temelju odobrenja u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.

(2) Članstvo u Fondu je obvezno i za društvo za upravljanje kada pruža investicijske usluge iz članka 5. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Zakona.

(3) Društva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, u smislu ove glave, nazivaju se Članovi Fonda.

(4) Odredbe ove glave na odgovarajući način primjenjuju se na investicijsko društvo odnosno kreditnu instituciju koja distribuira strukturirane depozite u smislu članka 7. stavka 5. ovoga Zakona.

Primjena odredbi na podružnicu društva iz države članice

Članak 256.

(1) Odredbe ove glave primjenjuju se na odgovarajući način, ako ovim člankom nije drugačije određeno, na podružnice investicijskih društava, kreditnih institucija i društava za upravljanje iz države članice koje pružaju usluge iz članka 36. ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj, ako sustav zaštite ulagatelja u državi članici u kojoj imaju registrirano sjedište ne pruža odgovarajuću zaštitu ulagatelja u iznosu koji je barem jednak onome koji je propisan ovom glavom te koje su iskoristile mogućnost dobrovoljnog članstva u Fondu (dopunsko pokriće u državi domaćinu).

(2) Ako podružnica iz stavka 1. ne ispunjava obveze koje ima kao član Fonda, Fond će o tomu bez odgode obavijestiti Agenciju i nadležno tijelo matične države članice.

(3) Fond i Operater sustava zaštite ulagatelja u matičnoj državi članici poduzimaju sve mjere koje su potrebne kako bi se osiguralo da podružnica ispunjava svoje obveze.

(4) Ako nakon obavijesti iz stavka 2. ovoga članka podružnica u roku od 12 mjeseci ne ispuni svoje obveze, Fond može isključiti tu podružnicu uz suglasnost nadležnog tijela matične države članice. Tražbine koje su nastale u vezi s investicijskim uslugama ili pomoćnom uslugom iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona koje su ugovorene prije datuma isključenja podružnice iz članstva Fonda imaju i nakon tog datuma status zaštićenih tražbina klijenata člana Fonda.

(5) Fond i Operater sustava za zaštitu ulagatelja matične države članice međusobno surađuju kako bi osigurali da klijenti podružnica iz stavka 1. u odgovarajućem iznosu prime iznos zaštićene tražbine iz članka 261. ovoga Zakona.

(6) Agencija donosi rješenje o nastanku osiguranog slučaja iz članka 266. ovoga Zakona nakon zaprimanja obavijesti matične države članice o otvaranju stečajnog postupka ili o nastupanju drugih nemogućnosti za osobe iz stavka 1. ovoga članka ispunjavanja obveza prema klijentima na način da ne mogu izvršiti novčanu obvezu i/ili vratiti financijske instrumente, koje su držali za račun klijenta, administrirali ili s njima upravljali, a nije izgledno da će se te okolnosti u dogledno vrijeme bitno promijeniti.

(7) Prilikom izračuna iznosa doprinosa članova Fonda iz stavka 1. ovoga članka koji se uplaćuju Fondu, uzet će se u obzir iznos doprinosa i osigurane tražbine sustava zaštite ulagatelja u matičnoj državi članici.

Nastanak osiguranog slučaja

Članak 257.

(1) Odredbama ove glave uređuje se zaštita tražbina klijenata Člana Fonda, a koju Član Fonda nije u mogućnosti isplatiti ili vratiti klijentu, u slučaju:

1. kada je nad Članom Fonda otvoren stečajni postupak ili

2. ako Agencija rješenjem utvrdi da je kod Člana Fonda nastupila nemogućnost ispunjavanja obveza prema klijentima na način da ne može izvršiti novčanu obvezu i/ili vratiti financijske instrumente, koje je držao za račun klijenta, administrirao ili s njima upravljao, a nije izgledno da će se te okolnosti u dogledno vrijeme bitno promijeniti.

(2) Odluke iz stavka 1. ovoga članka bez odgode dostavljaju se Operateru Fonda.

(3) Agencija pravilnikom propisuje kriterije za utvrđivanje nastalog slučaja iz stavka 1. točke 2. ovoga članka.

Zaštićene tražbine

Članak 258.

(1) Tražbine klijenta osigurane primjenom odredbi ove glave su:

1. novčana sredstva koja Član Fonda duguje klijentu ili koja pripadaju klijentu, a koje je Član Fonda primio ili drži za klijenta u vezi s ugovorenim investicijskim uslugama ili pomoćnom uslugom iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona i

2. financijski instrumenti koji pripadaju klijentu Člana Fonda, a koje Član Fonda drži, administrira ili s njima upravlja za račun svoga klijenta, u vezi s investicijskim uslugama ili pomoćnom uslugom iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona.

(2) U slučaju osnove sumnje da tražbina klijenta Člana Fonda proizlazi iz transakcije povezane s pranjem novca ili financiranjem terorizma, isplata tražbine klijenta neće se izvršiti do pravomoćnosti sudske odluke o povezanosti transakcije iz koje je tražbina nastala s pranjem novca ili financiranjem terorizma, neovisno o rokovima iz članka 270. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Iznos zaštićenih tražbina klijenta kod jednog Člana Fonda obračunavat će se kao ukupan iznos tražbina klijenta iz stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka, bilo da ih Član Fonda drži na jednom ili više računa, po jednoj ili više ugovornih osnova ili u svezi s jednom ili više investicijskih usluga, do visine osiguranog iznosa iz članka 261. ovoga Zakona, u koji iznos su uključene i kamate do dana otvaranja stečajnog postupka nad Članom Fonda ili dana objave rješenja Agencije o nastupanju slučaja iz članka 266. ovoga Zakona.

Izuzete tražbine

Članak 259.

(1) Iz primjene odredbi ove glave izuzeta su sredstva klijenata kreditnih institucija tražbine koje su osigurane zakonom kojim se uređuje osiguranje depozita u kreditnim institucijama radi zaštite deponenata u slučaju nedostupnosti depozita.

(2) Iz primjene odredbi ove glave izuzete su tražbine klijenata Članova Fonda proizašle iz transakcije za koju je pravomoćnom sudskom presudom utvrđeno da je povezana s pranjem novca ili financiranjem terorizma.

Utvrđivanje visine tražbine

Članak 260.

(1) Tražbine koje se odnose na zajedničko ulaganje na koje dvije ili više osoba imaju pravo kao članovi tržišnog partnerstva, poslovnog udruženja ili grupacije slične prirode koja nema pravnu osobnost, za potrebe ove glave, za potrebe izračuna iznosa visine osigurane tražbine se zbrajaju te će ih se smatrati kao da proizlaze iz ulaganja jednog ulagatelja.

(2) Ako ulagatelj nema neograničeno pravo raspolaganja novčanim sredstvima ili financijskim instrumentima, osoba koja ima neograničeno pravo raspolaganja dobit će kompenzaciju, pod uvjetom da se tu osobu može identificirati prije dana objave rješenja iz članka 266. ovoga Zakona.

(3) Ako dvije ili više osoba imaju neograničeno pravo raspolaganja novčanim sredstvima ili financijskim instrumentima, udio svake od navedenih osoba uzet će se u obzir kada se utvrđuje iznos iz članka 261. ovoga Zakona, prema pravilima prema kojima se upravlja novčanim sredstvima ili financijskim instrumentima. Ova se odredba ne odnosi na subjekte za zajednička ulaganja.

(4) U smislu ovoga članka, zajedničko ulaganje znači ulaganje koje se provodi za račun dvije ili više osoba ili nad kojim dvije ili više osoba imaju prava koja se mogu koristiti na temelju potpisa jedne ili više tih osoba.

Iznos osigurane tražbine

Članak 261.

(1) Tražbine klijenta iz članka 260. ovoga Zakona osigurane su do vrijednosti od najviše 150.000,00 kuna po klijentu Člana Fonda.

(2) Sve zaštićene tražbine do iznosa propisanog stavkom 1. ovoga članka, isplatit će se u potpunosti.

(3) U postupku obeštećenja na utvrđeni iznos tražbine, utvrđivat će se i isplaćivati kamate do dana otvaranja stečajnog postupka nad Članom Fonda ili dana objave rješenja Agencije o nastupanju slučaja iz članka 266. ovoga Zakona, ako klijent Člana Fonda iste u postupku potražuje.

Klijent čije su tražbine osigurane sustavom zaštite ulagatelja

Članak 262.

(1) U smislu ove glave, klijent čije su tražbine zaštićene odredbama ove glave je svaka fizička ili pravna osoba čija novčana sredstva ili financijske instrumente Član Fonda drži, administrira ili njima upravlja za račun svoga klijenta, vezano uz investicijsku uslugu ili pomoćnu uslugu iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona ugovorenu s klijentom.

(2) Klijentom iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se, neovisno o državi sjedišta:

1. kreditna institucija

2. investicijsko društvo

3. financijska institucija

4. društvo za osiguranje

5. subjekt za zajednička ulaganja

6. mirovinski fond

7. pravna osoba članica grupe Člana Fonda

8. pravna ili fizička osoba koja sudjeluje s više od 5 % udjela s pravom glasa u temeljnom kapitalu u Članu Fonda

9. društvo koje je matično ili ovisno društvo u odnosu na Člana Fonda

10. članovi uprave i nadzornog odbora odnosno upravnog odbora Člana Fonda, ako su te osobe na navedenim položajima ili zaposlene u Članu Fonda na dan otvaranja stečajnog ili likvidacijskog postupka ili na dan objave rješenja Agencije o nastupanju osiguranog slučaja ili su na tim položajima bile zaposlene tijekom tekuće ili prethodne financijske godine

11. vezani zastupnici Člana Fonda, a koji u tom svojstvu djeluju na dan otvaranja stečajnog ili likvidacijskog postupka nad investicijskim društvom ili na dan objave rješenja Agencije o nastupanju osiguranog slučaja ili su u tom svojstvu djelovali tijekom tekuće ili prethodne financijske godine

12. osobe odgovorne za reviziju financijskih izvještaja Člana Fonda te osobe odgovorne za pripremu i pohranu računovodstvene dokumentacije Člana Fonda i izradu financijskih izvještaja

13. članovi uprave, nadzornog odbora odnosno upravnog odbora te osobe koje u vlasništvu imaju 5 % ili više udjela u društvu koje je matično ili ovisno društvo u odnosu na Člana Fonda te osobe koje su odgovorne za reviziju financijskih izvještaja tog društva

14. bračni ili izvanbračni drugovi te srodnici do drugog stupnja u ravnoj liniji i drugog stupnja u pobočnoj liniji osoba iz točaka 10. do 13. ovoga stavka i

15. klijenti Člana Fonda čije je neispunjenje obveze prema Članu Fonda pridonijelo nastupanju osiguranog slučaja.

Fond za zaštitu ulagatelja

Članak 263.

(1) Sredstva Fonda koriste se za isplatu zaštićenih tražbina klijenata Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze u slučaju nastupanja uvjeta iz članka 257. stavka 1. ovoga Zakona, nakon što Agencija donese rješenje iz članka 266. ovoga Zakona.

(2) Način uplate doprinosa i upravljanje sredstvima Fonda podrobnije propisuje Operater Fonda pravilima koja odobrava Agencija.

(3) Pravila iz stavka 2. ovoga članka obvezno moraju sadržavati:

1. način upravljanja sredstvima Fonda

2. način i postupak naplate doprinosa Članova Fonda

3. način i postupak obeštećenja

4. postupak obavještavanja javnosti, a posebice klijenata Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze

5. postupak istupanja iz članstva u Fondu

6. iznos naknade za upravljanje Fondom i

7. postupak obavještavanja Agencije o radu Fonda.

Financijski izvještaji Fonda

Članak 264.

(1) Operater Fonda dužan je za Fond izraditi polugodišnje i godišnje financijske izvještaje sukladno propisima kojima se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja.

(2) Polugodišnji financijski izvještaj Fonda Operater je dužan dostaviti Agenciji u roku od dva mjeseca od isteka prvog polugodišta.

(3) Godišnje financijske izvještaje Fonda zajedno s revizorskim izvješćem Operater je dužan dostaviti Agenciji u roku od 15 dana od dana zaprimanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.

(4) Agencija može od revizora koji je obavio reviziju godišnjih financijskih izvještaja Fonda zatražiti dodatna obrazloženja u svezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvješćem.

(5) Ako godišnji financijski izvještaji iz stavka 3. ovoga članka nisu izrađeni sukladno važećim propisima i standardima financijskog izvještavanja te pravilima struke, Agencija može odbiti godišnje financijske izvještaje, a Operater Fonda dužan je za Fond ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni.

(6) Isti revizor može obaviti najviše sedam uzastopnih revizija godišnjih financijskih izvještaja Fonda. Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati reviziju godišnjih financijskih izvještaja Fonda.

(7) U slučaju raskida ugovora o obavljanju revizije, Operater Fonda i revizor dužni su Agenciji u roku od 15 dana pisano obrazložiti razloge za sporazumni raskid ugovora odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana obrazložiti razloge raskida, a druga ugovorna strana očitovati se o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana.

(8) Revizor koji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja Fonda ne smije pružati, izravno ili neizravno, Fondu bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:

1. razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i

2. poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanih s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanje i provedba tehnoloških sustava za financijske informacije.

(9) Agencija pravilnikom propisuje sadržaj i strukturu financijskih izvještaja Fonda te način njihova dostavljanja Agenciji.

Utvrđivanje iznosa zaštićenih tražbina

Članak 265.

(1) Operater Fonda, pri utvrđivanju iznosa zaštićene tražbine pojedinog klijenta Člana Fonda, dužan je utvrditi tražbine klijenta prema Članu Fonda na način da u obzir uzme sve zakonske i ugovorne odredbe u svezi sa svakom pojedinom tražbinom, a osobito je dužan uračunati moguće protutražbine, i to na dan otvaranja stečajnog postupka ili objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona.

(2) Iznos zaštićene tražbine klijenta Člana Fonda utvrđuje se na dan otvaranja stečajnog postupka ili na dan objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona.

(3) Vrijednost financijskih instrumenata koje je Član Fonda dužan vratiti klijentu utvrđuje se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti, na dan otvaranja stečajnog postupka ili na dan objave rješenja Agencije iz članka 268. ovoga Zakona.

(4) Agencija pravilnikom propisuje način utvrđivanja vrijednosti financijskih instrumenata kada istu nije moguće utvrditi na način propisan stavkom 3. ovoga članka.

Nastupanje osiguranog slučaja

Članak 266.

(1) U slučaju nastanka okolnosti iz članka 257. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, nadležni sud će, bez odgode, rješenje o otvaranju stečajnog postupka nad Članom Fonda, dostaviti Agenciji i Operateru Fonda.

(2) Na temelju rješenja nadležnog suda iz stavka 1. ovoga članka te u slučaju nastanka okolnosti iz članka 257. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona, Agencija donosi rješenje o nastanku osiguranog slučaja te ga bez odgode dostavlja Operateru Fonda i Članu Fonda koji nije u mogućnosti ispuniti svoje obveze.

(3) Rješenje Agencije iz stavka 2. ovoga članka objavit će se u »Narodnim novinama« i na internetskim stranicama Agencije.

Postupanje Operatera Fonda po nastanku osiguranog slučaja

Članak 267.

(1) Operater Fonda dužan je po primitku rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona, pokrenuti postupak obeštećenja klijenata Člana Fonda te o tome obavijestiti javnost.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka, Operater Fonda dužan je bez odgode objaviti u najmanje jednim dnevnim novinama.

(3) U roku od 60 dana od dana objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona u »Narodnim novinama«, Operater Fonda dužan je u suradnji s ovlaštenim revizorom i ovlaštenim zastupnikom Člana Fonda utvrditi iznose zaštićenih tražbina klijenata, sa stanjem na dan otvaranja stečajnog postupka ili objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona u »Narodnim novinama« te sastaviti zapisnik s popisom istih.

(4) Zapisnik iz stavka 3. ovoga članka odmah po sastavljanju Operater Fonda dostavlja Agenciji.

(5) Operater Fonda dužan je, na temelju podataka o klijentima kojima raspolaže svakom klijentu uputiti obavijest s pozivom da podnese zahtjev za obeštećenje.

(6) Klijent zahtjev za obeštećenjem može podnijeti u roku ne duljem od pet mjeseci od dana objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona u »Narodnim novinama«.

Uvjeti za naknadno podnošenje zahtjeva

Članak 268.

(1) Iznimno od odredbe članka 267. stavka 6. ovoga Zakona, kada je klijent iz razloga na koje nije mogao utjecati bio spriječen podnijeti zahtjev za obeštećenje u roku iz članka 267., stavka 6. ovoga Zakona u roku od godine dana od dana objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona u »Narodnim novinama«, može naknadno podnijeti zahtjev za obeštećenje. U tom slučaju klijent je dužan uz zahtjev podnijeti i dokaze koji potvrđuju opravdanost razloga za spriječenost.

(2) Klijent iz stavka 1. ovoga članka gubi pravo na isplatu osiguranog iznosa istekom roka od pet godina od dana objave rješenja Agencije iz članka 266. ovoga Zakona u »Narodnim novinama«.

(3) Sadržaj zahtjeva za obeštećenje iz članka 267. ovoga Zakona i ovoga članka te priloge propisuje Operater Fonda svojim pravilima.

Podaci potrebni za utvrđivanje prava na obeštećenje

Članak 269.

Član Fonda dužan je Operateru Fonda na njegov zahtjev bez odgađanja dostaviti:

1. popis klijenata koji imaju pravo na obeštećenje, sa svim evidencijama koje se odnose na tražbine klijenata osigurane ovim Zakonom te eventualnim iznosima tražbina za koje klijenti imaju pravo na obeštećenje

2. ostale podatke koje Operater Fonda smatra potrebnim za utvrđivanje i isplatu zaštićenih tražbina.

Isplata zaštićenog iznosa

Članak 270.

(1) Operater Fonda utvrđeni iznos zaštićenih tražbina iz Fonda isplaćuje na račun klijenta Člana Fonda.

(2) Operater Fonda dužan je klijentu Člana Fonda isplatiti utvrđeni iznos zaštićene tražbine bez odgađanja, a najkasnije u roku od 90 dana od dana utvrđenja prava na isplatu zaštićene tražbine odnosno dana utvrđenja iznosa iste ili, iznimno, u daljnjem roku od 90 dana na temelju posebnog rješenja Agencije.

(3) Pravo na isplatu osiguranog iznosa iz članka 261. ovoga Zakona nije prenosivo, ali se može naslijediti.

Utvrđivanje regresnog prava

Članak 271.

(1) Danom isplate osiguranog iznosa iz članka 263. ovoga Zakona tražbina klijenta prema Članu Fonda umanjuje se za isplaćeni iznos.

(2) Fond ima pravo na povrat isplaćenih osiguranih sredstava od Člana Fonda u stečajnom postupku nad članom odnosno pravo regresa u slučaju kada Agencija donese rješenje iz članka 266. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga članka nadležnom sudu podnosi Operater Fonda u ime Fonda.

Članstvo u Fondu

Članak 272.

(1) Članovi Fonda dužni su redovito obračunavati i uplaćivati doprinos u Fond na temelju odredbi ovoga Zakona, pravilnika iz članka 273. stavka 5. ovoga Zakona i pravila Operatera Fonda.

(2) Iznimno, Članu Fonda prestaje obveza iz stavka 1. ovoga članka:

1. od dana kada na temelju rješenja Agencije ili drugog nadležnog tijela prestane obavljati investicijske usluge iz članka 5. i/ili pomoćne usluge iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona

2. kada mu Agencija ili drugo nadležno tijelo privremeno ili trajno ukine odobrenje za rad.

(3) Nakon prestanka važenja odobrenja za rad, zaštita tražbina odnosit će se na tražbine proizašle iz investicijskih usluga iz članka 5. ovoga Zakona i pomoćne usluge iz članka 5. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona pruženih i obavljenih do trenutka izvršnosti rješenja iz stavka 2. ovoga članka.

Doprinos Člana Fonda

Članak 273.

(1) Doprinos Člana Fonda sastoji se od inicijalnog i redovitog doprinosa. Sredstva uplaćena na ime doprinosa nisu povratna.

(2) Član Fonda sa sjedištem u Republici Hrvatskoj dužan je u roku od osam dana od dana zaprimanja rješenja o upisu osnivanja u sudski registar, uplatiti u Fond inicijalni doprinos u iznosu od 35.000,00 kuna.

(3) U slučaju da postojeće društvo ulazi u Fond, dužno je na temelju rješenja Agencije u roku od osam dana od dana zaprimanja poziva, uplatiti iznos iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Način obračuna i visina doprinosa iz stavka 5. ovoga članka temeljit će se na vrsti, opsegu i složenosti investicijskih usluga i aktivnosti i pomoćnih usluga iz članka 5. ovoga Zakona koje Član Fonda pruža i obavlja.

(5) Agencija pravilnikom propisuje obračun, način i rokove uplate redovitog doprinosa.

Posljedice neispunjenja obveza od strane člana fonda

Članak 274.

(1) Ako Član Fonda doprinos iz članka 273. ovoga Zakona ne uplati u propisanom roku, Operater Fonda je ovlašten obračunati zakonske zatezne kamate na iznos doprinosa.

(2) O neispunjenju ili neurednom ispunjenju obveza Člana Fonda prema Fondu, Operater Fonda dužan je bez odgode obavijestiti Agenciju.

Vođenje poslovnih knjiga i izvještavanje Agencije i Operatera Fonda

Članak 275.

(1) Član Fonda dužan je organizirati svoje poslovanje i voditi poslovne knjige, poslovnu dokumentaciju i sve ostale evidencije koje se odnose na tražbine klijenata osigurane ovim Zakonom na način koji omogućuje provjeru posluje li Član Fonda u skladu s odredbama ove glave.

(2) Član Fonda koji ima klijente čija su sredstva osigurana po odredbama ove glave, dužan je Agenciji i Operateru Fonda dostavljati podatke iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Agencija pravilnikom uređuje rokove i način dostave podataka iz stavka 1. ovoga članka.

Korištenje i zaštita podataka

Članak 276.

(1) Operater Fonda mora čuvati kao poslovnu tajnu podatke o stanju pojedinačnih tražbina koji su obuhvaćeni osiguranjem na temelju ove glave, kao i sve druge podatke, činjenice i okolnosti koje sazna u izvršavanju svojih ovlaštenja i obveza iz glave, u skladu s propisima koji uređuju zaštitu tajnosti podataka.

(2) Operater Fonda može koristiti podatke iz stavka 1. ovoga članka do kojih je došao izvršavajući svoja ovlaštenja i obveze iz ovoga Zakona, isključivo u svrhu za koju su dani te ih ne smije priopćiti trećim osobama ili im omogućiti da ih doznaju ili iskoriste, osim u slučajevima propisanim ovim Zakonom.

(3) Odredba stavka 2. ovoga članka odnosi se i na sve fizičke osobe koje u svojstvu radnika ili u drugom svojstvu rade ili su radili za Operatera Fonda.

Nadzor nad izvršavanjem obveza člana fonda

Članak 277.

(1) Nadzor nad izvršavanjem obveza Člana Fonda iz ove glave obavlja Operater Fonda.

(2) O svim nepravilnostima i nezakonitostima o kojima ima saznanja na temelju dostavljenih izvještaja, Operater Fonda je dužan bez odgode obavijestiti Agenciju.

Opseg nadzora Agencije nad upravljanjem fondom

Članak 278.

Agencija provodi nadzor nad Operaterom Fonda u dijelu poslovanja koji je uređen ovom glavom, što uključuje upravljanje Fondom i postupanje u slučaju utvrđivanja nastupanja okolnosti te obavještavanja i isplate zaštićenih tražbina, u skladu s odredbama ove glave primjenjujući na odgovarajući način odredbe dijela šestoga ovoga Zakona.

Nadzorne mjere Agencije

Članak 279.

(1) Agencija može prema Članu Fonda kao subjektu nadzora poduzeti sve primjerene mjere iz članka 201. ovoga Zakona.

(2) Agencija može prema Operateru Fonda poduzeti sve primjerene mjere iz članka 201. ovoga Zakona.

(3) Mjere iz ovoga članka Agencija može javno objaviti.

Sredstva fonda

Članak 280.

(1) Uplaćeni doprinosi za Fond i ostali prihodi iz stavka 2. ovoga članka koje ostvari Operater Fonda, vode se na posebnom računu otvorenom kod Hrvatske narodne banke i čine Fond.

(2) Sredstva Fonda sastoje se od:

1. doprinosa Članova Fonda uplaćenih u skladu s odredbama članka 273. ovoga Zakona

2. sredstava naplaćenih u stečajnim postupcima nad Članom Fonda

3. prihoda od ulaganja slobodnih sredstava Fonda

4. ostalih prihoda.

(3) Sredstva Fonda Operater Fonda koristi za isplatu zaštićenih tražbina klijenata za namjenu utvrđenu ovim Zakonom te se ne mogu koristiti u druge svrhe niti mogu biti predmetom ovrhe protiv Člana Fonda niti Operatera Fonda.

(4) Sredstva Fonda mogu se ulagati u:

1. vrijednosne papire čiji je izdavatelj Republika Hrvatska, država članica odnosno država članica OECD-a, i centralne banke tih država

2. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire za koje jamči Republika Hrvatska, država članica odnosno država članica OECD-a

3. obveznice i druge dužničke vrijednosne papire čiji je izdavatelj jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj, državi članici odnosno državi članici OECD-a.

(5) Ako se sredstva Fonda ulažu u druge financijske instrumente, za to je potrebna posebna odluka Agencije.

(6) U slučaju stečaja ili likvidacije Operatera Fonda, Hrvatska narodna banka će po nalogu Agencije sredstva Fonda u smislu stavka 1. ovoga članka prenijeti na novi posebni račun otvoren kod Hrvatske narodne banke kojim će upravljati Agencija ili druga pravna osoba kojoj Agencija izda odobrenje za pružanje usluge Operatera Fonda. Hrvatska narodna banka će nakon prijenosa sredstava Fonda zatvoriti račun Operatera Fonda koji je u stečaju ili likvidaciji.

(7) Agencija pravilnikom propisuje način raspolaganja, evidentiranja i izvještavanja Agencije o sredstvima Fonda.

Naknada za upravljanje fondom

Članak 281.

(1) Operater Fonda ovlašten je od Članova Fonda naplaćivati naknadu za upravljanje Fondom.

(2) Naknada za upravljanje Fondom uplaćuje se godišnje u istovjetnom iznosu za svakog Člana Fonda.

(3) Iznos naknade propisuje Operater Fonda svojim pravilima, u skladu s razumnim poslovnim uvjetima, a odobrava Agencija.

(4) Sredstva prikupljena na ime naknade za upravljanje Fondom mogu se koristiti za:

1. pokriće troškova nastalih u postupku isplate osiguranih iznosa

2. pokriće troškova nastalih u postupku naplate tražbina Operatera Fonda iz stečajne mase Člana Fonda

3. troškove povezane s ulaganjima sredstava Fonda

4. troškove radnika Operatera Fonda i ostale troškove iz poslovanja Operatera Fonda u svezi s osiguranjem sredstava ulagatelja.

(5) Za korištenje sredstava iz ovoga članka suprotno propisanom stavkom 4. ovoga članka, potrebno je posebno odobrenje Agencije.

Informiranje o sustavu zaštite ulagatelja

Članak 282.

(1) Član Fonda dužan je u svim prostorima u kojima posluje s klijentima, na vidljivom mjestu, na razumljiv način i na hrvatskom jeziku objaviti podatke vezane uz sustav zaštite ulagatelja na temelju ovoga Zakona.

(2) Na zahtjev klijenta ili potencijalnog klijenta, Član Fonda dužan je pružiti mu informacije vezane za uvjete pod kojima se tražbine klijenata obeštećuju sustavom zaštite ulagatelja.

(3) Članstvo u sustavu zaštite ulagatelja i Fondu Član Fonda ne smije isticati u svrhu svoje promidžbe.

Pribavljanje sredstava za obeštećenje u slučaju da Fond ne raspolaže dovoljnim sredstvima za isplati klijenata

Članak 283.

U slučaju da Fond ne raspolaže dovoljnim sredstvima za obeštećenje klijenata Člana Fonda koji nije u mogućnosti ispunjavati svoje obveze, Operater Fonda će pribaviti sredstva iz kreditne linije otvorene u tu svrhu kod kreditne institucije, pod uobičajenim poslovnim uvjetima, pri čemu za povrat sredstava pribavljenih kreditom solidarno odgovaraju Članovi Fonda.

 

GLAVA III.   UREĐENO TRŽIŠTE I OSTALA MJESTA TRGOVANJA

POGLAVLJE I.   UREĐENO TRŽIŠTE

ODJELJAK 1.   Opće odredbe

Opće odredbe

Članak 284.

(1) Poslovanjem uređenog tržišta u Republici Hrvatskoj može upravljati samo burza kao tržišni operater, na temelju odobrenja Agencije.

(2) Burza je odgovorna da uređeno tržište kojim upravlja ispunjava uvjete utvrđene u ovoj glavi Zakona.

(3) Burza je dužna obavljati zadaće vezane uz organizaciju i poslovanje uređenog tržišta.

(4) Burza je ovlaštena ostvarivati sva prava koja se odnose na uređeno tržište kojim upravlja na temelju ove glave Zakona.

(5) Burza je dužna poslove iz članka 285. ovoga Zakona obavljati vodeći se načelima zaštite javnog interesa i stabilnosti tržišta kapitala.

(6) Izraz »nalog« u kontekstu sustava mjesta trgovanja, u smislu ove glave ima značenje ponude za kupnju ili prodaju financijskih instrumenata.

Djelatnosti burze

Članak 285.

(1) Glavna djelatnost burze, na temelju odobrenja Agencije za rad, mora biti upravljanje uređenim tržištem.

(2) Burza može:

1. upravljati OTP-om ili MTP-om na temelju posebnog odobrenja iz članka 348. ovoga Zakona

2. obavljati usluge dostave podataka iz glave IV. ovoga dijela Zakona na temelju posebnog odobrenja Agencije.

(3) Burza je ovlaštena objavljivati podatke iz članka 569. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona na svojim internetskim stranicama.

(4) Burza može osim djelatnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, obavljati i druge djelatnosti samo nakon proteka najmanje 30 radnih dana od dana kada je o tome obavijestila Agenciju. Burza ne može obavljati takve druge djelatnosti, kada Agencija donese rješenje iz stavka 11. ovoga članka.

(5) Burza mora prilikom obavljanja svih djelatnosti iz stavka 4. ovoga članka koje nisu vezane uz upravljanje uređenim tržištem, voditi računa da određena djelatnost ne ugrožava kvalitetu i kontinuitet obavljanja glavne djelatnosti burze.

(6) Obavijest iz stavka 4. ovoga članka mora sadržavati obrazloženje o tome da djelatnosti koje burza namjerava obavljati neće biti protivna zahtjevima iz stavka 5. ovoga članka.

(7) Agencija može od burze pisanim putem prema potrebi, a najkasnije dvadeseti radni dan od obavijesti iz stavka 4. ovoga članka, zatražiti dodatne podatke potrebne za procjenu zahtjeva iz stavka 5. ovoga članka, uz detaljno navođenje potrebnih podataka.

(8) Razdoblje iz stavka 4. ovoga članka se prekida od dana kada Agencija burzi uputi zahtjev iz stavka 7. ovoga članka do dana zaprimanja odgovora od burze.

(9) Agencija će pisanim putem potvrditi burzi zaprimanje odgovora iz stavka 8. ovoga članka, uz naznaku datuma isteka razdoblja iz stavka 4. ovoga članka.

(10) Daljnji zahtjevi Agencije za nadopunom ili pojašnjenjem podataka ne prekidaju razdoblje iz stavka 4. ovoga članka.

(11) Ako na temelju dostavljenih podataka Agencija nije utvrdila da su ispunjeni kriteriji propisani stavkom 5. ovoga članka, Agencija će navedeno konstatirati rješenjem.

(12) Burzi nije dopušteno izvršavati naloge klijenata uz korištenje vlastitog kapitala ili trgovati za vlastiti račun uparivanjem naloga na bilo kojem uređenom tržištu kojim upravlja.

Statusne odredbe

Članak 286.

(1) Burza se osniva kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava.

(2) Osim kao dioničko društvo, burza se može osnovati i kao Europsko društvo – Societas Europea sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

(3) Tijela burze su skupština, nadzorni odbor i uprava.

(4) Inicijalni kapital burze iznosi najmanje 10.000.000,00 kuna.

(5) Iznos vlastitih financijskih sredstava burze u obliku propisanom člankom 287. stavcima 2., 3. i 4. ovoga Zakona, nikad ne smije biti manji od iznosa inicijalnog kapitala propisanog stavkom 4. ovoga članka niti manji od iznosa propisanog člankom 287. stavkom 1. ovoga Zakona.

(6) Sve dionice burze glase na ime i izdaju se u nematerijaliziranom obliku.

(7) Dionice burze mogu se uvrstiti u trgovanje na mjesto trgovanja kojim upravlja odnosna burza, samo uz posebno odobrenje Agencije.

Iznos vlastitih financijskih sredstava burze

Članak 287.

(1) Burza mora imati vlastita financijska sredstva u obliku propisanom stavkom 2. ovoga članka, jednaka ili veća od jedne polovine fiksnih općih troškova iz prethodne godine, a koje Agencija može rješenjem uvećati za određeni postotak sukladno stavku 9. ovoga članka, na razdoblje ne duže od godine dana i iznos ne veći od 25 %.

(2) Iznos vlastitih financijskih sredstava kako su određena stavkom 1. ovoga članka, mora biti u obliku visoko likvidne imovine koja ima minimalni kreditni i tržišni rizik, a takvu imovinu treba biti moguće unovčiti u kratkom roku bez značajnih dodatnih troškova unovčenja koji bi za posljedicu imali da iznos vlastitih financijskih sredstava nakon unovčenja bude u iznosu manjem od zahtjeva određenog u stavku 1. ovoga članka.

(3) Za sljedeće oblike imovine smatra se da ispunjavaju uvjete iz stavka 2. ovoga članka:

1. novčani depoziti u kreditnim institucijama država članica Europske unije

2. obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri te svaki drugi prenosivi vrijednosni papir koji daje pravo na stjecanje takvih obveznica i dužničkih vrijednosnih papira izdavatelja iz Republike Hrvatske te izdavatelja iz država članica Europske unije i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj s kreditnim rejtingom A – i usporedivim ili višim, kojima je kreditni rejting odredila barem jedna rejting agencija, a sukladno Provedbenoj uredbi Komisije (EU) 2016/1799 оd 7. listopada 2016. o utvrđivanju provedbenih tehničkih standarda u vezi s raspoređivanjem procjena kreditnog rizika vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika u skladu s člankom 136. stavcima 1. i 3. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 275, 12. 10. 2016.) (u daljnjem tekstu: Provedbena uredba (EU) br. 2016/1799

3. dionice za koje postoji likvidno tržište sukladno odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/587 оd 14. srpnja 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća o tržištima financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda za zahtjeve o transparentnosti za mjesta trgovanja i investicijska društva u vezi s dionicama, potvrdama o deponiranim vrijednosnim papirima, fondovima čijim se udjelima trguje na burzi, certifikatima i drugim sličnim financijskim instrumentima te za obveze izvršavanja transakcija u pogledu određenih dionica na mjestu trgovanja ili putem sistematskog internalizatora (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.), a koje nisu uvrštene na mjestu trgovanja kojim upravlja burza

4. instrumenti tržišta novca izdavatelja iz Republike Hrvatske te izdavatelja iz države članice Unije i Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj s kreditnim rejtingom A – i usporedivim ili višim, kojima je kreditni rejting odredila barem jedna rejting agencija, a sukladno odredbama Provedbene uredbe (EU) br. 2016/1799

5. udjeli u investicijske fondove koji ulažu udio veći od 50 % imovine u imovinu iz stavka 3. točke 4. ovoga članka.

(4) Burza može uložiti i u druge oblike imovine osim onih iz stavka 3. ovoga članka, kada na temelju pisane procjene koju provodi na temelju definirane i objektivne metodologije, usvojene od strane uprave burze, utvrdi da takav oblik imovine ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Opći fiksni troškovi izračunavaju se na temelju iznosa koji proizlaze iz primjenjivog računovodstvenog okvira oduzimanjem sljedećih stavki od ukupnih rashoda nakon raspodjele dobiti dioničarima u svojim najnovijim revidiranim godišnjim financijskim izvještajima:

1. bonusi za osoblje koji ovise isključivo o odluci društva

2. udjeli u dobiti zaposlenika, članova upravljačkih tijela i partnera, u mjeri u kojoj ovise isključivo o odluci društva

3. druge raspodjele dobiti i druge varijabilne nagrade, u mjeri u kojoj ovise isključivo o odluci društva

4. jednokratni rashodi od izvanrednih aktivnosti.

(6) Burza dostavlja informacije iz stavaka 1., 2. i 4. ovoga članka u obliku obavijesti izrađene u skladu s propisima koji uređuju osnivanje i ustroj trgovačkih društava te računovodstvo poduzetnika i primjenu međunarodnih standarda financijskog izvještavanja Agenciji zajedno s revizorskim izvješćem, u roku od 15 dana od dana zaprimanja revizorskog izvješća, a najkasnije u roku od četiri mjeseca od zadnjeg dana poslovne godine.

(7) Burza mora o padu vlastitih financijskih sredstva ispod visine određene stavkom 1. ovoga članka odnosno visine iz članka 286. stavka 4. ovoga Zakona bez odgode obavijestiti Agenciju.

(8) Burza je dužna bez odgode obavijestiti Agenciju o svim značajnim promjenama u poslovanju burze.

(9) Promjena u poslovanju burze smatra se značajnom za potrebe ovoga članka ako dovodi do promjene predviđenih fiksnih općih troškova društva u iznosu od 20 % ili više.

(10) Agencija može zahtjeve iz stavka 1. ovoga članka, rješenjem uvećati za postotak koji odgovara procjeni promjene predviđenih općih fiksnih troškova burze iz stavaka 8. ili 9. ovoga članka.

(11) Zahtjev za izdavanje odobrenja za rad, osim podataka iz ovoga članka, mora sadržavati i mišljenje ovlaštenog revizora o procjeni iznosa fiksnih općih troškova u prvoj godini poslovanja burze.

(12) Kada mišljenje ovlaštenog revizora sadrži uvjet koji može negativno utjecati na točnost procjene iz stavka 11. ovoga članka, Agencija može rješenjem naložiti da iznos vlastitih financijskih sredstava burze iz ovoga članka prilikom izdavanja odobrenja za rad mora biti jednak ili veći od cijelog iznosa predviđenih fiksnih općih troškova u prvoj godini poslovanja burze određenih sukladno stavku 11. ovoga članka.

ODJELJAK 2.   Uprava, nadzorni odbor i ključne funkcije burze

Uprava burze

Članak 288.

(1) Uprava burze mora imati najmanje dva člana koji vode poslove i zastupaju burzu. Jedan od članova uprave mora biti imenovan za predsjednika uprave.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uprava burze može imati samo jednog člana, ako dokaže da ima propisane i implementirane dodatne mjere i postupke kojima se pri donošenju odluka osigurava dobro i razborito upravljanje uređenim tržištem i da se uzimaju u obzir interesi članova i integritet tržišta.

(3) Članovi uprave burze moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno vođenje poslova burze, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika mjesta trgovanja kojima upravlja burza.

(4) Svaki član uprave djeluje pošteno, savjesno i neovisno kako bi djelotvorno procijenio i suprotstavio se odlukama višeg rukovodstva burze i nadgledao i pratio donošenje odluka.

(5) Član uprave burze može biti osoba koja u svakom trenutku ispunjava sljedeće uvjete:

1. ima dobar ugled

2. ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za vođenje poslova upravljanja uređenim tržištem

3. za koju je na osnovi dosadašnjeg ponašanja moguće opravdano zaključiti da će pošteno i savjesno obavljati poslove člana uprave burze

4. koja ispunjava uvjete za člana uprave propisane zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava

5. koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju svojih obveza.

(6) Najmanje jedan član uprave mora obavljati poslove upravljanja uređenim tržištem u punom radnom vremenu.

(7) Članovi uprave burze i nadzornog odbora moraju zajednički odražavati prikladan raspon iskustva.

(8) Najmanje jedan član uprave mora poznavati hrvatski jezik tečno u govoru i pismu da bi mogao obavljati tu funkciju.

(9) Najmanje jedan član uprave burze mora voditi poslove burze s područja Republike Hrvatske.

(10) Član uprave burze može istodobno biti član uprave, nadzornog odbora odnosno izvršni ili neizvršni direktor u drugom pravnom subjektu, kada to omogućuju pojedinačne okolnosti i priroda, opseg i složenost aktivnosti koje izvršava kao član uprave burze.

(11) Član uprave burze koja je bitna u pogledu veličine, unutarnje organizacije te prirode, opsega i složenosti svojih aktivnosti sukladno članku 289. stavku 8. ovoga Zakona, osim ako ne predstavlja Republiku Hrvatsku, ne može istodobno spajati više od jedne od sljedećih kombinacija:

1. jednu funkciju člana uprave ili izvršnog direktora i dvije funkcije člana nadzornog odbora ili neizvršnog direktora

2. četiri funkcije člana nadzornog odbora ili neizvršnog direktora.

Agencija može rješenjem članu uprave burze odobriti da zadrži dodatno jednu funkciju neizvršnog direktora ili člana nadzornog odbora, a o čemu će Agencija obavijestiti ESMA-u.

(12) Funkcije člana uprave, nadzornog odbora odnosno izvršnog ili neizvršnog direktora u grupi ili subjektima u kojima burza posjeduje kvalificirani udjel smatraju se jednom funkcijom.

(13) Na dužnosti i odgovornosti uprave burze i prokuriste burze na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 26. do 30. ovoga Zakona.

(14) Burza mora uložiti odgovarajuće ljudske i financijske resurse u obuku i osposobljavanje članova uprave.

(15) Uprava burze je dužna definirati, nadgledati te redovito pratiti i ocjenjivati provedbu sustava upravljanja koji osiguravaju učinkovito i pažljivo ispunjavanje zahtjeva propisanih člankom 296. stavkom 1. točkama 1., 2., 5., 9. i 10. ovoga Zakona, a na način koji promiče integritet tržišta.

(16) Agencija pravilnikom propisuje postupak za izdavanje suglasnosti te dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu za izdavanje suglasnosti za člana uprave.

(17) Agencija pravilnikom iz članka 28. stavka 11. ovoga Zakona propisuje uvjete za pojam dovoljnog vremena koji član upravljačkog tijela posvećuje obavljanju svojih funkcija u odnosu na pojedinačne okolnosti i prirodu, opseg i složenost aktivnosti tržišnog operatera, pojam odgovarajućeg zajedničkog znanja, vještina i iskustva upravljačkog tijela, pojmove otvorenosti, poštenja i neovisnosti članova upravljačkog tijela, pojam odgovarajućih ljudskih i financijskih resursa namijenjenih za uvođenje i osposobljavanje članova upravljačkog tijela i pojam raznolikosti koju treba uzimati u obzir prilikom odabira članova upravljačkog tijela.

Nadzorni odbor burze

Članak 289.

(1) Svaki član nadzornog odbora djeluje pošteno, savjesno i neovisno kako bi djelotvorno procijenio i suprotstavio se odlukama drugih članova nadzornog odbora ili uprave i nadgledao i pratio donošenje odluka.

(2) Članovi nadzornog odbora burze moraju zajedno imati stručna znanja, sposobnosti i iskustvo potrebno za neovisno i samostalno nadziranje poslova burze, a posebice razumijevanje poslova i ključnih rizika mjesta trgovanja kojima upravlja burza.

(3) Svaki član nadzornog odbora dužan je djelovati otvoreno, pošteno i neovisno kako bi mogao učinkovito procjenjivati, nadzirati i pratiti odluke uprave.

(4) Član nadzornog odbora burze može biti osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. koja ima dobar ugled

2. koja ima odgovarajuća stručna znanja, sposobnost i iskustvo potrebno za ispunjavanje obveza iz svoje nadležnosti

3. koja može posvetiti dovoljno vremena ispunjavanju obveza iz svoje nadležnosti i

4. koja može biti član nadzornog odbora prema zakonu kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava.

(5) Član nadzornog odbora burze može istodobno biti član uprave, nadzornog odbora odnosno izvršni ili neizvršni direktor u drugom pravnom subjektu, kada to omogućuju pojedinačne okolnosti i priroda, opseg i složenost aktivnosti koje izvršava kao član nadzornog odbora burze.

(6) Član nadzornog odbora burze koja je bitna u pogledu veličine, unutarnje organizacije te prirode, opsega i složenosti svojih aktivnosti sukladno stavku 8. ovoga članka, osim ako ne predstavlja Republiku Hrvatsku, ne može istodobno spajati više od jedne od sljedećih kombinacija:

1. jednu funkciju člana uprava ili izvršnog direktora i dvije funkcije člana nadzornog odbora ili neizvršnog direktora

2. četiri funkcije člana nadzornog odbora ili neizvršnog direktora.

(7) Agencija može rješenjem članu nadzornog odbora burze odobriti da zadrži jednu funkciju neizvršnog direktora ili člana nadzornog odbora, a o čemu će Agencija obavijestiti ESMA-u.

(8) Nadležnosti nadzornog odbora burze, osim onih propisanih zakonom kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, su i sljedeće:

1. daje suglasnost upravi na poslovnu politiku burze

2. daje suglasnost upravi na strateške ciljeve burze

3. daje suglasnost upravi na poslovni plan burze

4. daje suglasnost upravi na strategije i politike preuzimanja rizika i upravljanje njima, uključujući rizike koji proizlaze iz makroekonomskog okruženja u kojima burza posluje

5. daje suglasnost upravi na strategije i postupke procjenjivanja iznosa vlastitih financijskih sredstava burze

6. daje suglasnost upravi na akt o unutarnjoj reviziji i na godišnji plan rada unutarnje revizije i

7. donosi odluke o drugim pitanjima određenim ovim Zakonom.

(9) Agencija rješenjem utvrđuje koja je burza značajna u smislu veličine, unutarnje organizacije i prirode, područja djelovanja i složenosti aktivnosti.

(10) Burza iz stavka 9. ovoga članka dužna je u okviru nadzornog odbora uspostaviti odbor za imenovanja koji obavlja sljedeće zadatke:

1. identificira i preporučuje kandidate za popunjavanje mjesta u upravi i nadzornom odboru burze. U tom slučaju, odbor za imenovanje procjenjuje ravnotežu znanja, vještina, raznolikosti i iskustva članova uprave i nadzornog odbora. Odbor priprema opis uloga i mogućnosti za određeni zadatak, te ocjenjuje očekivano vrijeme. Nadalje, odbor za imenovanje odlučuje o cilju za zastupanje nedovoljno zastupljenog spola u upravi i nadzornom odboru burze, te priprema politiku o tome kako povećati broj predstavnika nedovoljno zastupljenog spola u upravi i nadzornom odboru

2. redovito, i najmanje jednom godišnje, ocjenjuje strukturu, veličinu, sastav i uspješnost uprave i nadzornog odbora, te daje preporuke upravi i nadzornom odboru s obzirom na bilo kakve promjene

3. redovito, i najmanje jednom godišnje, ocjenjuje znanje, vještine i iskustvo pojedinih članova uprave i nadzornog odbora kao cjeline, te sukladno tome izvješćuje upravu i nadzorni odbor

4. redovito preispituje politiku uprave i nadzornog odbora za odabir i imenovanje višeg rukovodstva i daje preporuke upravi i nadzornom odboru.

(11) Članovi odbora iz stavka 10. ovoga članka imenuju se iz redova članova nadzornog odbora. Odbor za imenovanja mora imati najmanje tri člana, od kojih je jedan predsjednik.

(12) Članovi odbora za imenovanja ne smiju biti u sukobu interesa u odnosu na ostale članove nadzornog odbora, članove uprave burze, više rukovodstvo burze i ključne funkcije.

(13) Odbor za imenovanja u okviru mogućnosti i trajno, uzima u obzir potrebu za osiguravanjem neovisnosti članova uprave i nadzornog odbora burze prilikom donošenja odluka, na način koji ne šteti interesima burze u cjelini.

(14) Odbor za imenovanja u obavljanju svojih dužnosti može koristiti sve oblike izvora informacija koje procijeni primjerenima, uključujući vanjsko savjetovanje.

(15) Burza i odbor za imenovanja dužni su pri izboru članova uprave i nadzornog odbora, uzeti u obzir širok izbor kvaliteta i kompetencija te u tu svrhu uspostaviti politiku kojom se promiče raznolikost uprave i nadzornog odbora burze.

(16) Članovi nadzornog odbora burze moraju imati odgovarajući pristup informacijama i dokumentima koji su potrebni za nadgledanje i praćenje odlučivanja uprave burze, a u skladu sa sustavom koji je uspostavljen na temelju odredbe članka 296. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona.

(17) Agencija pravilnikom iz članka 28. stavka 11. ovoga Zakona propisuje uvjete za pojam dovoljnog vremena koji član upravljačkog tijela posvećuje obavljanju svojih funkcija u odnosu na pojedinačne okolnosti i prirodu, opseg i složenost aktivnosti tržišnog operatera, pojam odgovarajućeg zajedničkog znanja, vještina i iskustva upravljačkog tijela, pojmove otvorenosti, poštenja i neovisnosti članova upravljačkog tijela, pojam odgovarajućih ljudskih i financijskih resursa namijenjenih za uvođenje i osposobljavanje članova upravljačkog tijela i pojam raznolikosti koju treba uzimati u obzir prilikom odabira članova upravljačkog tijela.

Nositelji ključnih funkcija

Članak 290.

(1) Burza je dužna identificirati ključne funkcije u društvu odnosno one osobe koje obnašaju funkcije koje im omogućavaju značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištem, a nisu članovi uprave ili nadzornog odbora.

(2) Uprava burze iz stavka 1. ovoga članka dužna je donijeti primjerene politike za izbor i procjenu primjerenosti nositelja ključnih funkcija.

(3) Ako burza procijeni da nositelj ključne funkcije u burzi nije primjeren, dužna je poduzeti primjerene mjere.

(4) Agencija pravilnikom iz članka 28. stavka 11. ovoga Zakona propisuje uvjete i kriterije za procjenu ispunjavanja uvjeta iz stavka 2. ovoga Zakona.

Prethodna suglasnost za imenovanje uprave burze

Članak 291.

(1) Članom uprave burze može biti imenovana osoba koja je dobila suglasnost Agencije za imenovanje članom uprave burze.

(2) Zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agenciji podnosi nadzorni odbor burze odnosno osnivači burze, za mandat koji ne može biti duži od pet godina.

(3) Zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka mora biti priložen program vođenja poslova za mandatno razdoblje za koje traži suglasnost, a kojega je izradio sam kandidat.

(4) Smatra se da mandat za člana uprave burze počinje teći od dana imenovanja za člana uprave od strane nadzornog odbora burze ili od strane osnivača pri osnivanju burze sukladno odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava.

(5) Agencija odluku o izdavanju ili odbijanju izdavanja suglasnosti donosi rješenjem, koje dostavlja i burzi o čijem se kandidatu radi.

(6) Agencija može izdati suglasnost za imenovanje iz ovoga članka za mandat kraći od zatraženog.

(7) Iznimno, ako člana uprave burze imenuje nadležni sud u skladu s odredbama zakona kojim se uređuje osnivanje i ustroj trgovačkih društava, njegov mandat ne može trajati duže od šest mjeseci, ali i u tom slučaju osoba koja se imenuje mora ispunjavati uvjete iz članka 288. ovoga Zakona.

(8) Burza je dužna osigurati da zahtjev za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka Agenciji bude podnesen najmanje tri mjeseca prije isteka mandata pojedinom članu uprave.

(9) Podnositelji zahtjeva za izdavanje suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, dužni su priložiti dokaze o ispunjavanju uvjeta iz članka 288. ovoga Zakona, pravilnikom iz članka 288. stavka 17. ovoga Zakona te mišljenje odbora za imenovanja.

(10) U postupku odlučivanja o suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka, Agencija može zatražiti da kandidat za člana uprave burze predstavi program vođenja poslova burze za mandatno razdoblje.

(11) Agencija odlučuje o izdavanju suglasnosti iz stavka 1. ovoga članka na temelju:

1. dokumentacije iz stavka 9. ovoga članka

2. programa vođenja poslova iz stavka 10. ovoga članka i

3. ostalih podataka i informacija kojima raspolaže.

(12) Agencija će rješenjem odbiti davanje suglasnosti za imenovanje članova uprave burze ako:

1. predložena osoba ne ispunjava uvjete propisane odredbama članka 288. ovoga Zakona i odredbama pravilnika iz članka 288. stavka 17. ovoga Zakona

2. podaci i informacije iz stavka 11. ovoga članka upućuju na to da osoba za koju je podnesen zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje člana uprave burze nije primjerena za obavljanje te funkcije

3. Agencija raspolaže objektivnim i dokazivim razlozima zbog kojih se može pretpostaviti da bi djelatnosti ili poslovi kojima se osoba bavi ili se bavila predstavljali prijetnju upravljanju uređenim tržištem pažnjom dobrog stručnjaka ili

4. su u zahtjevu za izdavanje suglasnosti navedeni netočni, neistiniti podaci ili podaci koji dovode u zabludu.

Ukidanje i prestanak suglasnosti za imenovanje člana uprave

Članak 292.

(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave burze u sljedećim slučajevima:

1. ako član uprave prestane ispunjavati uvjete za člana uprave burze propisane ovim Zakonom ili

2. ako je član uprave burze teže ili sustavno kršio ovaj Zakon, propise donesene na temelju ovoga Zakona ili druge relevantne propise, a osobito ako je zbog toga ugrožen iznos vlastitih financijskih sredstava burze s obzirom na iznos općih fiksnih troškova ili se radi o jednakom kršenju koje se ponavlja dva puta u tri godine.

(2) Agencija može članu uprave burze rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave burze u sljedećim slučajevima:

1. ako je suglasnost dana na temelju netočnih, neistinitih podataka ili podataka koji dovode u zabludu odnosno na koji drugi nepropisan način

2. ako kao član uprave burze nije osigurao provođenje ili nije proveo nadzorne mjere koje je naložila Agencija

3. ako kao član uprave burze nije osigurao organizacijske zahtjeve iz članaka 296. do 304. ovoga Zakona

4. ako utvrdi da je član uprave burze u sukobu interesa zbog kojeg ne može ispunjavati svoje obveze i dužnosti pažnjom dobrog stručnjaka ili

5. ako član uprave burze učestalo ne ispunjava obvezu utvrđivanja i ocjenjivanja učinkovitosti politika, mjera ili internih procedura vezanih za usklađenost burze s ovim Zakonom ili obvezu poduzimanja odgovarajućih mjera u cilju ispravljanja nedostataka odnosno nepravilnosti u poslovanju burze.

(3) U slučajevima iz stavka 2. ovoga članka, Agencija može i posebnom nadzornom mjerom privremeno zabraniti obavljanje funkcije člana uprave burze.

(4) Ako Agencija ukine zakonito rješenje kojim je dana suglasnost za imenovanje člana uprave, nadzorni odbor burze obvezan je bez odgode donijeti odluku o opozivu imenovanja tog člana uprave.

(5) Burza je dužna osigurati da novi zahtjev za izdavanje suglasnosti za imenovanje bude podnesen Agenciji najkasnije u roku od trideset dana od dana primitka obavijesti o ukidanju, prestanku ili odbijanju izdavanja suglasnosti za imenovanje člana uprave burze, kao i uvijek u situaciji kada burza ne ispunjava uvjet o najmanjem potrebnom broju članova uprave u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(6) Suglasnost za imenovanje člana uprave burze prestaje ako:

1. osoba u roku od jedne godine od izdavanja suglasnosti ne bude imenovana ili ne stupi na dužnost na koju se suglasnost odnosi, istekom navedenog roka

2. osobi prestane dužnost na koju se suglasnost odnosi, danom prestanka dužnosti ili

3. osobi istekne ugovor o radu na burzi, danom isteka ugovora.

(7) Ako nastupi razlog iz stavka 6. ovoga članka, Agencija će donijeti rješenje kojim se ukida suglasnost za imenovanje člana uprave investicijskog društva.

ODJELJAK 3.   Imatelji kvalificiranog udjela burze

Članak 293.

(1) Na imatelje i promjenu imatelja kvalificiranog udjela burze, usku povezanost, pravne posljedice stjecanja kvalificiranog udjela bez odobrenja Agencije te mjere koje Agencija poduzima kada je upravljanje uređenim tržištem pažnjom dobrog stručnjaka dovedeno u pitanje, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članaka 12. do 25. ovoga Zakona, pri čemu se na odgovarajući način izraz »investicijsko društvo« zamjenjuje izrazom »burza«.

(2) Burza je dužna dostaviti Agenciji podatke o vlasničkoj strukturi burze odnosno uređenog tržišta, a posebno o imateljima kvalificiranih udjela, kao i o identitetu i iznosu udjela svih osoba koje imaju mogućnost vršiti značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištem.

(3) Burza je dužna dostaviti Agenciji podatke o svim promjenama u vlasničkoj strukturi koje dovode do promjene osoba koje imaju značajan utjecaj na upravljanje uređenim tržištem.

(4) Burza je dužna objaviti podatke iz stavaka 2. i 3. ovoga članka.

(5) Podaci iz stavaka 2. i 3. ovoga članka smatraju se objavljeni ako ih burza objavi barem na svojim internetskim stranicama.

Obveze prethodnog obavještavanja

Članak 294.

(1) Burza može provesti statusne promjene, osnovati podružnicu burze izvan Republike Hrvatske ili steći udio koji prelazi 25 % glasačkih prava ili udjela u temeljnom kapitalu u drugoj pravnoj osobi, samo nakon proteka najmanje 30 radnih dana od dana kada je o tome obavijestila Agenciju. Burza ne može poduzeti takve radnje, kada Agencija donese rješenje iz stavka 8. ovoga članka.

(2) Obavijest iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati obrazloženje o tome da radnje koje burza namjerava poduzeti neće ugroziti kvalitetu i kontinuitet obavljanja glavne djelatnosti burze.

(3) Agencija može od burze pisanim putem prema potrebi, a najkasnije 20. radni dan od obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, zatražiti dodatne podatke potrebne za procjenu zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka, uz detaljno navođenje potrebnih podataka.

(4) Razdoblje iz stavka 1. ovoga članka se prekida od dana kada Agencija burzi uputi zahtjev iz stavka 4. ovoga članka do dana zaprimanja odgovora od burze.

(5) Agencija pisanim putem potvrđuje burzi zaprimanje odgovora iz stavka 5. ovoga članka, uz naznaku datuma isteka razdoblja procjene.

(6) Daljnji zahtjevi Agencije za nadopunom ili pojašnjenjem podataka ne prekidaju razdoblje iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Ako na temelju dostavljenih podataka Agencija nije utvrdila da su ispunjeni kriteriji propisani stavkom 2. ovoga članka, Agencija će navedeno konstatirati rješenjem.

(8) Ako burza poduzme radnju iz stavka 1. ovoga članka bez prethodne obavijesti, Agencija će joj rješenjem naložiti prestanak obavljanja predmetne radnje odnosno otpuštanje stečenih udjela u roku koji ne može biti kraći od tri mjeseca niti duži od devet mjeseci od donošenja rješenja Agencije.

Obveze obavještavanja

Članak 295.

(1) Burza je dužna bez odgode, a najkasnije tri radna dana od promjene osoba iz članaka 288. i 289. ovoga Zakona, kao i o svim značajnim promjenama uvjeta pod kojim je odobrenje za rad izdano, o tome obavijestiti Agenciju.

(2) Burza je dužna Agenciji dostaviti sve podatke na temelju kojih je moguće procijeniti da su ispunjeni svi zahtjevi propisani odredbama članaka 288. i 289. ovoga Zakona, kao i svaku značajniju promjenu o načinu izvršenja zahtjeva propisanih navedenim člancima Zakona.

(3) Agencija može od revizora koji je obavio reviziju godišnjih financijskih izvještaja burze zatražiti dodatna obrazloženja u svezi s obavljenom revizijom i revizorskim izvješćem.

(4) Ako godišnji financijski izvještaji i godišnje izvješće iz stavka 2. ovoga članka nisu izrađeni sukladno propisima koji uređuju osnivanje i ustroj trgovačkih društava, računovodstvo poduzetnika i primjenu standarda financijskog izvještavanja te pravilima struke, Agencija može odbiti godišnje financijske izvještaje, a burza je dužna ponovo izraditi godišnje financijske izvještaje, osigurati obavljanje zakonske revizije tih izvještaja te revizorsko izvješće, uključujući i relevantne financijske izvještaje, dostaviti Agenciji u roku koji je svojim rješenjem odredila Agencija. Novu zakonsku reviziju ne smije obaviti revizor koji je izdao mišljenje o godišnjim financijskim izvještajima koji su odbijeni odnosno odbačeni.

(5) Isti revizor može obaviti najviše sedam uzastopnih revizija godišnjih financijskih izvještaja burze. Isti revizor ne smije sljedeće četiri godine obavljati reviziju godišnjih financijskih izvještaja burze.

(6) U slučaju raskida ugovora o obavljanju revizije, burza i revizor dužni su Agenciji u roku od 15 dana pisano obrazložiti razloge za sporazumni raskid ugovora odnosno ako je ugovor raskinula jedna ugovorna strana, obrazložiti razloge raskida, a druga ugovorna strana očitovati se o razlozima za raskid ugovora koje navodi druga ugovorna strana.

(7) Revizor koji obavlja reviziju godišnjih financijskih izvještaja burze ne smije pružati, izravno ili neizravno, burzi bilo koje zabranjene nerevizorske usluge iz članka 5. stavka 1. Uredbe (EU) br. 537/2014 tijekom:

1. razdoblja između početka razdoblja koje je predmet revizije i izdavanja revizorskog izvješća i

2. poslovne godine koja prethodi razdoblju iz točke 1. ovoga stavka u vezi s uslugom osmišljavanja i provedbe postupaka unutarnje kontrole ili upravljanja rizikom povezanim s pripremom i/ili nadzorom financijskih informacija ili osmišljavanjem i provedbom tehnoloških sustava za financijske informacije.

(8) Burza je dužna Agenciji podnositi izvještaje koji sadrže podatke o transakcijama s financijskim instrumentima izvršenim na uređenom tržištu kojim burza upravlja, uključujući i ponude izložene u sustavu uređenog tržišta kojim upravlja burza, a bez obzira na obvezama burze sukladno odredbama Uredbe (EU) br. 600/2014.

(9) Burza mora, na zahtjev, Agenciji staviti na raspolaganje podatke vezane uz knjigu naloga ili Agenciji omogućiti pristup knjizi naloga.

(10) Burza koja upravlja MTP-om ili OTP-om dužna je obavijestiti Agenciju o državi članici u kojoj namjerava učiniti MTP ili OTP dostupnim.

(11) Agencija će informaciju iz stavka 9. ovoga članka proslijediti u roku od trideset dana nadležnom tijelu predmetne države članice.

(12) Na zahtjev nadležnog tijela predmetne države članice, Agencija će u razumnom vremenskom roku tom nadležnom tijelu države članice domaćina MTP-a i/ili OTP-a proslijediti podatke o korisnicima MTP-a i/ili OTP-a.

(13) Burza je dužna bez naknade staviti na raspolaganje javnosti podatke o kvaliteti izvršenja transakcija za financijske instrumente za koje postoji obveza trgovanja sukladno odredbama članaka 23. i 28. Uredbe (EU) br. 600/2014.

(14) Podaci iz stavka 13. ovoga članka uključuju pojedinosti o cijeni, troškovima, brzini i vjerojatnosti izvršenja naloga za pojedini financijski instrument.

(15) Burza podatke iz stavka 13. ovoga članka stavlja na raspolaganje javnosti najmanje jednom godišnje.

(16) Zahtjevi iz stavka 13. ovoga članka detaljnije su propisani Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/575 оd 8. lipnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda koji se odnose na podatke o kvaliteti izvršenja transakcija koje objavljuju mjesta izvršenja (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.).

(17) Burza je dužna bez odgode, obavijestiti Agenciju o svakom incidentu koji ima značajan negativan učinak na sigurnost njezinih mrežnih i informacijskih sustava. Prilikom procjene značajnosti negativnog učinka incidenta uzet će se u obzir broj korisnika pogođenih prekidom obavljanja djelatnosti, trajanje prekida obavljanja djelatnosti, zemljopisna raširenost u smislu područja na koje je prekid utjecao te ostale okolnosti.

(18) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj i strukturu podataka o transakcijama iz stavka 8. ovoga članka.

(19) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje oblik, sadržaj, rokove i način dostavljanja izvještaja iz stavka 5. ovoga članka.

(20) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje sadržaj i strukturu godišnjih financijskih izvještaja burze iz članka 287. stavka 6. ovoga Zakona, način njihova dostavljanja Agenciji, kontni plan, kao i opseg i sadržaj revizije odnosno revizijskih postupaka i revizijskog izvješća o obavljenoj reviziji burze.

Organizacijski zahtjevi

Članak 296.

(1) Burza je dužna, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja:

1. uspostaviti, provoditi, održavati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati postupke odlučivanja i organizacijsku strukturu u kojima se jasno i na dokumentirani način utvrđuju linije izvještavanja i dodjeljuju funkcije i nadležnosti

2. uspostaviti, provoditi, održavati te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati postupke koji osiguravaju da su relevantne osobe upoznate s postupcima koje moraju poštivati za pravilno izvršavanje svojih dužnosti i odgovornosti

3. uspostaviti, provoditi i održavati primjerene mehanizme unutarnje kontrole, čija je namjena osiguravanje usklađenosti s odlukama i postupcima na svim razinama burze

4. zapošljavati osobe s vještinama, znanjem i stručnošću koji su potrebni za izvršavanje dodijeljenih zaduženja i zadataka

5. uspostaviti, provoditi i održavati učinkovit sustav internog izvještavanja i priopćavanja informacija na svim relevantnim razinama burze

6. održavati primjerenu i urednu evidenciju svojeg poslovanja i unutarnje organizacije i

7. osigurati da obavljanje višestrukih funkcija povjerenih relevantnim osobama ne sprječava te osobe da izvršavaju bilo koju od tih funkcija na ispravan, pošten i profesionalan način

8. ustrojiti, dokumentirati, primjenjivati i redovito održavati učinkovite mjere i postupke za nadzor i zaštitu informacijskog sustava i sustava za elektroničku obradu podataka

9. uspostaviti i primjenjivati mjere za utvrđivanje sukoba interesa između interesa burze i/ili njezinih dioničara i/ili članova i/ili izdavatelja i javnog interesa za urednim poslovanjem uređenog tržišta, kao i mjere za utvrđivanje postojanja sukoba interesa sukladno odredbi članka 292. stavka 2. točke 4. ovoga Zakona i odredbi članka 289. stavka 11. ovoga Zakona

10. uspostaviti mjere i postupke za sprječavanje nepovoljnog odražavanja sukoba interesa iz točke 9. ovoga stavka, na poslovanje uređenog tržišta kojim upravlja ili na sve osobe koje sudjeluju u trgovanju na uređenom tržištu, posebice ako sukob interesa sprječava burzu pri urednom izvršavanju obveza propisanih ovim Zakonom, propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim relevantnim propisima ili pravilima iz članka 305. ovoga Zakona

11. uspostaviti i primjenjivati mjere i postupke koje će osigurati ispravno, neprekidno i učinkovito funkcioniranje trgovinskog sustava te primjenjivati primjerene i djelotvorne sigurnosne mjere za eventualne poremećaje u sustavu

12. usvojiti, uspostaviti i primjenjivati transparentna i jednoznačna pravila iz članka 305. i postupke koji omogućuju korektno i uredno trgovanje i utvrđuju objektivne kriterije za djelotvorno izvršavanje naloga

13. uspostaviti i primjenjivati mjere koje olakšavaju nesmetano i pravodobno zaključivanje transakcija koje se izvršavaju u okviru sustava uređenog tržišta.

(2) Burza je dužna primjerenim i proporcionalnim sustavima, sredstvima i postupcima osigurati neprekidan i redovit rad uređenog tržišta kojim upravlja.

(3) Kada burza izdvoji poslovne procese koji su bitni za njezino poslovanje ili rad uređenog tržišta, to ne smije imati za posljedicu:

1. ugrožavanje provedbe trgovanja na način propisan ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

2. promjenu uvjeta pod kojima je burzi izdano odobrenje za rad

3. promjenu uvjeta pod kojima burza upravlja uređenim tržištem ili

4. nemogućnost nadzora Agencije.

(4) Burza je dužna o namjeri izdvajanja poslovnih procesa koji su bitni za njezino poslovanje ili rad uređenog tržišta bez odgode o istome obavijestiti Agenciju odnosno zatražiti prethodno odobrenje od Agencije sukladno odredbama članka 6. stavka 5. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/584.

(5) Burza je dužna ustrojiti funkciju unutarnje revizije, zaduženu za provjeru i nadzor učinkovitosti, pouzdanosti i sigurnosti sustava i postupaka burze, uključujući sustav unutarnjih kontrola i sustav upravljanja rizicima.

(6) Unutarnja revizija dužna je minimalno jednom godišnje donijeti neovisno stručno mišljenje o učinkovitosti, pouzdanosti i sigurnosti sustava i postupaka iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Uprava burze dužna je mišljenje iz stavka 5. ovoga članka uzeti u obzir pri donošenju poslovnih odluka.

(8) Agencija može burzu, na njezin zahtjev, rješenjem osloboditi obveza od transparentnosti prije ili poslije trgovanja sukladno odredbama članaka 4., 7., 9. i 11. Uredbe (EU) br. 600/2014.

Upravljanje rizicima

Članak 297.

(1) Upravljanje rizicima obuhvaća utvrđivanje, mjerenje ili ocjenjivanje, upravljanje i kontroliranje rizika, uključujući i obavještavanje odgovornih osoba o rizicima kojima je burza izložena ili bi mogla biti izložena pri obavljanju svojih poslova.

(2) Burza je dužna uspostaviti i primjenjivati sveobuhvatan i učinkovit sustav upravljanja rizicima u skladu s vrstom, opsegom i složenosti svoga poslovanja, koji mora uključivati najmanje:

1. strategije, politike, postupke i mjere upravljanja rizicima

2. tehnike mjerenja rizika i

3. podjelu odgovornosti u svezi s upravljanjem rizicima.

(3) Burza je dužna propisati, primjenjivati, dokumentirati i redovito ažurirati odgovarajuće, učinkovite i sveobuhvatne strategije i politike upravljanja rizicima u svrhu utvrđivanja rizika povezanih s poslovanjem, poslovnim procesima i sustavima kojima upravlja, doprinose tih pojedinih rizika cjelokupnom profilu rizičnosti burze i utvrđivati prihvatljiv stupnja rizika.

(4) Burza je dužna, na osnovu strategija i politika upravljanja rizicima i utvrđenog prihvatljivog stupnja rizika, donijeti učinkovite postupke, tehnike mjerenja rizika i mjere upravljanja rizicima.

(5) Burza je dužna uspostaviti, provoditi te redovito ažurirati, procjenjivati i nadzirati primjerene politike i postupke, čiji je cilj otkrivanje svakog rizika neusklađenosti s relevantnim propisima, kao i povezanih rizika te uspostaviti primjerene mjere i postupke u cilju smanjivanja takvih rizika.

(6) Burza je dužna nadzirati, ocjenjivati, preispitivati i ažurirati primjerenost, sveobuhvatnost i učinkovitost donesenih strategija, politika, postupaka upravljanja rizicima i tehnika mjerenja rizika, te primjerenost i učinkovitost predviđenih mjera u svrhu otklanjanja mogućih nedostataka u strategijama, politikama i postupcima upravljanja rizicima, uključujući i propuste zaposlenika, osoba na koje je izdvojila poslovne procese te članova uprave i nadzornog odbora burze.

(7) Uspostavljenu strategiju i politike upravljanja rizicima burza je dužna na zahtjev Agencije dostaviti bez odgode.

(8) Uprava burze sudjeluje u procesu upravljanja rizicima i odgovorna je za isti, a svi zaposlenici burze moraju sudjelovati u provođenju sustava upravljanja rizicima.

(9) Bez obzira na odredbe članka 286. stavka 5. i članka 287. ovoga Zakona, burza je u svrhu osiguranja urednog poslovanja uređenog tržišta dužna raspolagati dovoljnim vlastitim financijskim sredstvima, uzimajući u obzir vrstu i opseg poslova uređenog tržišta, kao i opsegu i strukturi rizika koji proizlaze iz njegova poslovanja.

(10) U slučaju ozbiljnog ugrožavanja sustava upravljanja rizicima, burza je dužna o tome bez odgode obavijestiti Agenciju.

ODJELJAK 4.   Otpornost sustava, sustav za prekid trgovanja i elektroničko trgovanje

Otpornost i kapacitet trgovinskog sustava

Članak 298.

(1) Burza je dužna uspostaviti, ispitati i primjenjivati učinkovite sustave, postupke i mehanizme kojima osigurava:

1. otpornost trgovinskog sustava

2. dovoljan kapacitet trgovinskog sustava za obradu velikog broja naloga i poruka i

3. uredno trgovanje u uvjetima tržišnog stresa.

(2) Burza mora uspostaviti i primjenjivati učinkovite mehanizme za osiguravanje kontinuiteta poslovanja uređenog tržišta u slučaju prekida sustava za trgovanje.

(3) Zahtjevi koji osiguravaju da su sustavi uređenog tržišta otporni i da imaju dovoljan kapacitet u smislu stavka 1. točaka 1. i 2. ovoga članka detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/584.

Sustav za prekid trgovanja

Članak 299.

(1) Burza mora uspostaviti i primjenjivati učinkovite sustave, postupke i mehanizme za odbacivanje naloga koji premašuju unaprijed određeni prag volumena i cijena ili su očito neispravni.

(2) Burza mora biti u mogućnosti privremeno zaustaviti ili ograničiti trgovanje ako postoji značajno kretanje cijena financijskog instrumenta na mjestu trgovanja kojim upravlja ili na povezanom tržištu u kratkom razdoblju te u iznimnim slučajevima burza mora biti u mogućnosti otkazati, izmijeniti ili ispraviti svaku transakciju.

(3) Burza mora odrediti parametre za zaustavljanje trgovanja na način da u obzir uzima likvidnost različitih razreda i podrazreda imovine, prirodu tržišnog modela i vrste korisnika koji su dovoljni da se izbjegnu značajni poremećaji u urednosti trgovanja.

(4) Burza mora obavijestiti Agenciju o svim parametrima i svim bitnim promjenama parametara iz stavka 3. ovoga članka, bez odgode i na dosljedan i usporediv način.

(5) Agencija o obavijestima iz stavka 4. ovoga članka obavještava ESMA-u.

(6) Ako burza, koja upravlja uređenim tržištem bitnim u smislu likvidnosti određenog financijskog instrumenta, zaustavi trgovanje tim financijskim instrumentom, a istim se trguje i na drugom mjestu trgovanja u nekoj od država članica, burza mora imati uspostavljene sustave i postupke radi osiguravanja obavještavanja Agencije, kako bi nadležna tijela koordinirala odgovor na razini više tržišta i odlučila je li primjereno zaustaviti trgovanje i na drugim mjestima u kojima se trguje tim financijskim instrumentom dok se trgovanje ne nastavi na izvornom tržištu.

(7) Zahtjevi iz stavka 6. ovoga članka detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/570 оd 26. svibnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda za određivanje bitnog tržišta u smislu likvidnosti u vezi s obavješćivanjem o privremenom zaustavljanju trgovanja (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.)

(8) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje uvjete za uspostavljanje sustava za prekid trgovanja i objave privremenog zaustavljanja trgovanja iz ovoga članka Zakona.

Održavanje likvidnosti na uređenom tržištu

Članak 300.

(1) Burza mora imati uspostavljene pisane sporazume sa svim investicijskim društvima koja provode strategiju održavanja likvidnosti na uređenom tržištu.

(2) Burza mora imati uspostavljene planove koji osiguravaju da dovoljan broj investicijskih društava sudjeluje u sporazumima iz stavka 1. ovoga članka, koji od investicijskih društava zahtijevaju da objavljuju obvezujuće ponude po konkurentnim cijenama s ciljem osiguravanja likvidnosti tržišta na redovnoj i predvidivoj osnovi, a pri čemu takvi zahtjevi moraju odgovarati naravi i opsegu trgovanja na tom uređenom tržištu.

(3) Sporazumi iz stavka 1. ovoga članka moraju navoditi najmanje:

1. obvezu investicijskog društva koja se odnosi na osiguravanje likvidnosti, i ako je primjenjivo, sve druge obveze koje proizlaze iz sudjelovanja u planovima iz stavka 2. ovoga članka

2. sve poticaje u smislu popusta ili drugih olakšica ponuđenih od burze investicijskom društvu kako bi se omogućila likvidnost tržišta na redovnoj i predvidljivoj osnovi i, ako je primjenjivo, sva druga prava koja pripadaju investicijskom društvu kao rezultat sudjelovanja u sporazumima iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Burza nadzire i provodi poštivanje zahtjeva iz takvih obvezujućih pisanih sporazuma od strane investicijskih društava.

(5) Burza obavještava Agenciju o sadržaju obvezujućeg pisanog sporazuma i, na zahtjev, osigurava sve daljnje informacije potrebne da se Agencija uvjeri u postupanje po obvezama iz stavaka 3. i 4. ovoga članka.

(6) Zahtjevi iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/578.

Elektroničko trgovanje

Članak 301.

(1) Burza je dužna uspostaviti i primjenjivati učinkovite sustave, postupke i mehanizme kako bi osigurala da algoritamski sustavi trgovanja ne mogu prouzročiti ili doprinijeti neurednim uvjetima trgovanja na tržištu i kako bi upravljala neurednim tržišnim uvjetima koji se pojave iz takvih algoritamskih sustava trgovanja.

(2) Burza mora zahtijevati da članovi vrše odgovarajuća testiranja algoritama za koje je burza dužna osigurati okruženje za provođenje takvih testiranja.

(3) Sustavi, postupci i mehanizmi iz stavka 1. ovoga članka uključuju sustave kojima se ograničava omjer neizvršenih naloga i transakcija koje član može unijeti u sustav, mogućnost usporavanja priliva naloga ako postoji rizik dosezanja kapaciteta trgovinskog sustava te ograničavanje i provođenje minimalnog pomaka cijene koji je dopušten na tržištu.

(4) Burza mora imati mogućnost identificiranja naloga koje generira algoritamsko trgovanje, različitih algoritama koji se koriste za zadavanje/izlaganje/stvaranje naloga i relevantnih osoba koje pokreću te naloge. Identificiranje naloga koje generira algoritamsko trgovanje provodi se označavanjem takvih naloga od strane članova.

(5) Zahtjevi iz stavka 2. ovoga članka detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/584.

(6) Zahtjevi iz stavka 3. ovoga članka detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/566 оd 18. svibnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda za omjer neizvršenih naloga i transakcija radi sprečavanja neurednih uvjeta trgovanja (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/566).

Izravni elektronički pristup uređenom tržištu

Članak 302.

(1) Ako burza omogućava izravni elektronički pristup uređenom tržištu, mora uspostaviti i primjenjivati učinkovite sustave, postupke i mehanizme kojima osigurava:

1. da je pružanje takvih usluga dopušteno članovima samo ako predstavljaju investicijsko društvo kojemu je izdano odobrenje za rad po ovome Zakonu ili kreditnoj instituciji kojoj je izdano odobrenje za rad prema zakonu kojim se uređuje poslovanje kreditnih institucija

2. da su utvrđeni i da se primjenjuju odgovarajući kriteriji u pogledu primjerenosti osoba kojima se može odobriti taj pristup i

3. da član zadržava odgovornost za naloge i transakcije izvršene koristeći tu uslugu u odnosu na zahtjeve iz ovoga Zakona.

(2) Burza mora uspostaviti odgovarajuće standarde u pogledu kontrola rizika i pragova trgovanja kroz pristup uređenom tržištu iz stavka 1. ovoga članka i mora biti u mogućnosti razlikovati, te ako je potrebno, prekinuti naloge ili trgovanje osobe koja koristi izravan elektronički pristup odvojeno od drugih naloga ili trgovanja članova.

(3) Burza mora imati sklopljene sporazume s članovima za suspendiranje ili isključivanje pružanja izravnog elektroničkog pristupa klijentu u slučaju neusklađenosti sa stavcima 1. i 2. ovoga članka.

(4) Zahtjevi iz ovoga članka detaljnije su uređeni Delegiranom uredbom (EU) br. 2017/584.

Pomaci cijene

Članak 303.

(1) Uređeno tržište dužno je usvojiti režime pomaka cijene za dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima, fondove čijim se udjelima trguje na burzi, certifikate ili druge slične financijske instrumente.

(2) Režimi pomaka cijene iz stavka 1. ovoga članka moraju:

1. biti prilagođeni tako da odražavaju likvidnost financijskog instrumenta te prosječnu razliku između kupovne i prodajne cijene, uzimajući u obzir poželjnost omogućavanja razumno stabilnih cijena bez nepotrebnih ograničenja kojima se rasponi cijena dodatno sužavaju i

2. biti primjereno prilagođeni za svaki financijski instrument.

(3) Način određivanja minimalnog pomaka cijene odnosno režima pomaka cijene u skladu s čimbenicima iz stavka 2. ovoga članka te izmjena određenog režima pomaka cijene detaljnije su propisani Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/588 оd 14. srpnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za režim pomaka cijene za dionice, potvrde o deponiranim vrijednosnim papirima i fondove čijim se udjelima trguje na burzi (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/588).

Usklađivanje satova poslovanja

Članak 304.

(1) Burza i članovi uređenog tržišta moraju uskladiti satove poslovanja koje koriste za bilježenje datuma i vremena svih događaja o kojima se izvješćuje.

(2) Delegiranom uredbom Komisije (EU) 2017/574 оd 7. lipnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za razinu točnosti satova poslovanja (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/574) se određuje razina točnosti do koje se satovi trebaju uskladiti sukladno stavku 1. ovoga članka, u skladu sa međunarodnim standardima.

ODJELJAK 5.   Pravila i upute burze i uređenog tržišta

Članak 305.

(1) Burza je dužna propisati i primjenjivati akte kojima se uređuju opći uvjeti poslovanja burze i uređenog tržišta kojima upravlja.

(2) Akti iz stavka 1. ovoga članka koji se odnose na uređeno tržište, su pravila i upute za primjenu pravila.

(3) Pravila iz stavka 2. ovoga članka moraju sadržavati posebice:

1. odredbe o članovima s obzirom na primanje u članstvo, suspenziju i isključenje iz članstva

2. odredbe o vrstama i načinu trgovanja, uključujući i odredbe o sustavima poravnanja i namire koje članovi mogu koristiti za namiru izvršenih transakcija

3. odredbe u svezi s objavljivanjem podataka o trgovanju

4. odredbe o financijskim instrumentima kojima se može trgovati na uređenom tržištu, uključujući odredbe o uvrštenju financijskih instrumenata, kao i o privremenoj obustavi i isključenju iz trgovanja i

5. odredbe o kolokacijskim uslugama.

(4) Pravila iz stavka 3. ovoga članka, kao i sve njihove promjene odobrava Agencija.

(5) Burza prije podnošenja zahtjeva za odobrenjem pravila iz stavka 3. ovoga članka mora o sadržaju istih provesti javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću putem svojih internetskih stranica.

(6) Akte iz stavka 2. ovoga članka burza je dužna objaviti na svojim internetskim stranicama najmanje sedam dana prije početka primjene istih.

Naknade za usluge uređenog tržišta

Članak 306.

(1) Burza mora naknade za usluge uređenog tržišta, uključujući i popuste, odrediti na transparentan, korektan i nediskriminirajući način, vodeći se razumnim komercijalnim uvjetima.

(2) Naknade za usluge uređenog tržišta ne smiju stvarati poticaj za postavljanje, izmjenu ili povlačenje naloga ili izvršenje transakcija na način kojim se doprinosi neurednim uvjetima trgovanja ili zlouporabi tržišta.

(3) Burza može prilagoditi naknade ovisno o vrsti financijskog instrumenta.

(4) Burza može prilagoditi naknade za povučene naloge u skladu s vremenskim trajanjem u kojem je nalog zadržan.

(5) Burza može odrediti više naknade za izlaganje naloga koji se potom povlače, sudionike koji daju veći omjer povučenih naloga od izvršenih te za one koji posluju s tehnikom visokofrekventnog algoritamskog trgovanja iz članka 3. točke 131. ovoga Zakona.

(6) Burza može primjenjivati naknade iz stavka 1. ovoga članka, samo nakon proteka najmanje 30 radnih dana od dana kada je o tome obavijestila Agenciju. Burza ne može primjenjivati takve naknade kada Agencija donese rješenje iz stavka 11. ovoga članka.

(7) Agencija može od burze pisanim putem prema potrebi, a najkasnije 20. radni dan od obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, zatražiti dodatne podatke potrebne za procjenu zahtjeva iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, uz detaljno navođenje potrebnih podataka.

(8) Razdoblje iz stavka 6. ovoga članka se prekida od dana kada Agencija burzi uputi zahtjev iz stavka 7. ovoga članka do dana zaprimanja odgovora od burze.

(9) Agencija će pisanim putem potvrditi burzi zaprimanje odgovora iz stavka 8. ovoga članka, uz naznaku datuma isteka razdoblja procjene.

(10) Daljnji zahtjevi Agencije za nadopunom ili pojašnjenjem podataka ne prekidaju razdoblje iz stavka 6. ovoga članka.

(11) Ako na temelju dostavljenih podataka Agencija nije utvrdila da su ispunjeni kriteriji propisani stavcima 1. ili 2. ovoga članka, Agencija će navedeno konstatirati rješenjem.

(12) Burza je dužna prije dostave prijedloga naknada Agenciji provesti raspravu s članovima uređenog tržišta.

(13) Burza je dužna objaviti naknade na svojim internetskim stranicama najmanje sedam dana prije početka njihove primjene.

(14) Delegirana uredba Komisije (EU) 2017/573 оd 6. lipnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća o tržištu financijskih instrumenata u pogledu regulatornih tehničkih standarda o zahtjevima kojima se osiguravaju korektne i nediskriminirajuće kolokacijske usluge i strukture naknada (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) propisuje uvjete koji osiguravaju da su kolokacijske usluge iz članka 305. stavka 3. točke 5. ovoga Zakona i strukture naknada korektne i nediskriminirajuće i da strukture naknada ne stvaraju poticaj za neuredne uvjete trgovanja ili zlouporabu tržišta.

(15) Agencija pravilnikom detaljnije uređuje način provedbe zahtjeva iz stavka 7. ovoga članka.

POGLAVLJE II.   IZDAVANJE I UKIDANJE ODOBRENJA ZA RAD

Izdavanje odobrenja za rad burzi

Članak 307.

(1) Zahtjev za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti iz članka 285. stavka 1. ovoga Zakona podnose osnivači burze ili uprava već osnovanog društva za koje se traži odobrenje za rad.

(2) Pravna osoba koja ima namjeru obavljati djelatnosti iz članka 285. stavka 1. mora dobiti odobrenje za rad odnosno mora ispuniti zahtjeve iz stavka 4. ovoga članka, prije upisa djelatnosti društva u sudski registar.

(3) U zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka mora biti naznačeno koje djelatnosti iz članka 285. ovoga Zakona burza namjerava obavljati te vrste financijskih instrumenata kojima se namjerava trgovati na uređenom tržištu.

(4) Zahtjevu za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka mora biti priložen poslovni plan za razdoblje od tri godine, organizacijska struktura burze i uređenog tržišta, te opis trgovinskog sustava iz kojeg je vidljivo da isti udovoljava odredbama ovoga Zakona, Uredbe (EU) br. 600/2014 te propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, posebno u odnosu na financijske instrumente kojima će se trgovati na uređenom tržištu, vrste trgovanja, kao i planirani volumen trgovanja.

(5) Agencija o zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje rješenjem.

(6) Agencija pravilnikom uređuje sadržaj zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad i proširenja odobrenja za rad, potrebnu dokumentaciju koja se prilaže zahtjevu, kao i sadržaj te dokumentacije.

Odlučivanje Agencije o zahtjevu za izdavanje odobrenja
za rad

Članak 308.

(1) Agencija može rješenjem istodobno odlučivati o:

1. zahtjevu burze za izdavanje odobrenja za obavljanje djelatnosti iz članka 285. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona

2. zahtjevu namjeravanih stjecatelja kvalificiranih udjela burze, za izdavanje odobrenja za stjecanje kvalificiranih udjela burze

3. zahtjevu za izdavanje prethodne suglasnosti za imenovanje članova uprave burze.

(2) Agencija će burzi rješenjem izdati odobrenje za obavljanje djelatnosti iz članka 285. stavka 1. ovoga Zakona, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. ako je burza ustrojena u skladu s člankom 286. ovoga Zakona

2. ako iznos vlastitih financijskih sredstava zadovoljava uvjete iz članka 286. stavka 4. i članka 287. stavka 1. ovoga Zakona

3. ako su ispunjeni uvjeti iz članka 293. ovoga Zakona

4. ako članovi uprave i nadzornog odbora ispunjavaju uvjete iz članaka 288. i 289. ovoga Zakona

5. ako burza ispunjava obveze iz članaka 308. i 309. ovoga Zakona

6. ako burza dostavi opis trgovinskog sustava u skladu s člankom 307. stavkom 4. ovoga Zakona i

7. ako ima uspostavljene mehanizme za ispunjavanje obveza propisanih u glavi II. Uredbe (EU) br. 600/2014 kojom se utvrđuju zahtjevi za transparentnost mjesta trgovanja.

(3) U odobrenju iz stavka 2. ovoga članka bit će navedene vrste financijskih instrumenata na koje se odnosi odobrenje za rad.

(4) Odobrenje za rad izdaje se na neodređeno vrijeme, ne može se prenijeti na drugu osobu i ne vrijedi za pravnog sljednika.

(5) Burza je dužna trajno ispunjavati uvjete pod kojima je odobrenje izdano.

Proširenje odobrenja za rad

Članak 309.

(1) Ako, nakon što je pribavila odobrenje za rad iz članka 285. ovoga Zakona, burza namjerava omogućiti trgovinu drugim financijskim instrumentima, mora od Agencije prethodno dobiti odobrenje.

(2) Odredbe članaka 307. i 308. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se na proširenje odobrenja za rad.

Razlozi za ukidanje odobrenja za rad

Članak 310.

(1) Agencija će rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za rad:

1. ako burza ne započne obavljati poslove za koje je odobrenje izdano u roku od jedne godine od dana izdavanja odobrenja za rad, istekom navedenog roka

2. ako burza ne obavlja poslove za koje je odobrenje za rad izdano dulje od šest mjeseci, istekom navedenog roka

3. ako burza više ne ispunjava uvjete na temelju kojih joj je izdano odobrenje za rad

4. ako je burza ozbiljno i sustavno kršila odredbe donesene ovim Zakonom, Uredbom (EU) br. 600/2014 i Uredbom (EU) br. 569/2014 i pravilnicima donesenim na temelju njih

5. ako burza Agenciji dostavi obavijest u pisanom obliku da više ne namjerava obavljati djelatnost upravljanja uređenim tržištem sukladno odredbama članka 285. ovoga Zakona ili

6. ako burza ne postupi u skladu s rješenjem kojim Agencija nalaže nadzorne mjere iz članka 343. stavka 1. točaka 3., 4. i 5. ovoga Zakona.

(2) Agencija može rješenjem ukinuti zakonito rješenje kojim je izdano odobrenje za rad ako je burzi odobrenje za rad izdano na temelju neistinite ili netočne dokumentacije ili neistinito predstavljenih činjenica koje su bitne za poslovanje burze ili na temelju lažnih izjava ili na drugi nepravilan način.

(3) Kada Agencija donosi rješenje kojim se ukida izdano odobrenje za rad, odobrenje za rad je ukinuto danom dostave rješenja Agencije kojim se ukida odobrenje za rad.

(4) Burza koja je bitna u pogledu veličine, unutarnje organizacije te prirode, opsega i složenosti svojih aktivnosti sukladno članku 289. stavku 9. ovoga Zakona, može prestati obavljati poslove upravljanja uređenim tržištem najmanje šest mjeseci od dana kada je burza, povjerenik ili stečajni upravitelj o tome obavijestio Agenciju.

(5) Agencija o danu zaprimanja obavijesti iz stavka 1. točke 5. ovoga članka obavještava burzu, povjerenika ili stečajnog upravitelja te sud koji odlučuje o pokretanju i provođenju stečajnog postupka.

(6) Agencija može produžiti rok iz stavka 4. ovoga članka za najduže dodatnih šest mjeseci, ako je to potrebno radi zaštite interesa ulagatelja, članova uređenog tržišta i izdavatelja financijskih instrumenata.

(7) Ovlast Agencije da ukine svoje zakonito rješenje u skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka nije ograničena rokom.

(8) O ukidanju odobrenja za rad Agencija će obavijestiti ESMA-u, središnje klirinško depozitarno društvo, središnju drugu ugovornu stanu, nadležni trgovački sud, članove uređenog tržišta kojim upravlja burza i operatera Fonda za zaštitu ulagatelja, kada je to primjenjivo.

Izdavanje odobrenja za obavljanje usluga dostave podataka

Članak 311.

(1) Agencija burzi rješenjem izdaje odobrenje za obavljanje usluga dostave podataka iz članka 285. stavka 2. točke 2. ovoga Zakona.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi uprava burze.

(3) Burza je dužna zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka priložiti sve podatke kako je propisano pravilnikom iz članka 360. stavka 6. ovoga Zakona.

(4) Agencija će burzi rješenjem izdati odobrenje za obavljanje usluga iz stavka 1. ovoga članka ako su ispunjeni uvjeti iz članka 361. stavka 1. točke 3. ovoga Zakona.

(5) O zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka Agencija će odlučiti u roku od šest mjeseci od dana zaprimanja urednog zahtjeva. Zahtjev je uredan ako sadrži sve podatke potrebne za odlučivanje propisane stavkom 3. ovoga članka.

(6) Ako burza u roku koji odredi Agencija ne ukloni nedostatke zahtjeva, Agencija će rješenjem odbaciti zahtjev.

(7) Agencija o svakom rješenju iz stavka 4. ovoga članka izvještava ESMA-u.

(8) Kada prilikom obavljanja usluga iz stavka 1. ovoga članka nastupe okolnosti iz članka 364. stavka 2. točke 3. ovoga Zakona, Agencija može burzi rješenjem zabraniti pružanje samo tih usluga.

(9) Nakon dobivanja odobrenja za rad iz stavka 4. ovoga članka burza može djelatnosti za koje je odobrenje za rad izdano upisati u sudski registar kao djelatnost.

(10) Odobrenje za obavljanje usluga iz stavka 1. ovoga članka omogućuje burzi obavljanje te djelatnosti na području Europske unije.

Popis uređenih tržišta

Članak 312.

(1) Agencija sastavlja i redovito ažurira popis uređenih tržišta za koje je Republika Hrvatska matična država članica.

(2) Popis iz stavka 1. ovoga članka i njegove izmjene Agencija dostavlja nadležnim tijelima ostalih država članica i ESMA-i.

(3) Popis sadrži jedinstvenu identifikacijsku oznaku koju je odredila ESMA u skladu s odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/571 оd 2. lipnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za izdavanje odobrenja za rad, organizacijske zahtjeve i objavljivanje transakcija za pružatelje usluga dostave podataka (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/571) i člancima 6., 10. i 26. Uredbe (EU) br. 600/2014.

 

POGLAVLJE III.  PRISTUP I TRGOVANJE NA UREĐENOM TRŽIŠTU

Članovi

Članak 313.

(1) Burza može kao člana uređenog tržišta prihvatiti:

1. investicijska društva i kreditne institucije koji posjeduju odgovarajuće odobrenje nadležnog tijela matične države članice

2. investicijska društva i kreditne institucije iz treće zemlje, koji posjeduju odgovarajuće odobrenje nadležnog regulatornog tijela i udovoljavaju uvjetima istovjetnim uvjetima propisanim ovim Zakonom i zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje kreditnih institucija.

(2) Burza može kao člana uređenog tržišta prihvatiti i druge osobe koje:

1. imaju dobar ugled

2. imaju dovoljno stručnog znanja, osposobljenosti i iskustva za trgovanja

3. imaju odgovarajući organizacijski ustroj, ako je to primjereno i

4. imaju dovoljno sredstava za aktivnost koju će obavljati, uzimajući u obzir i eventualne financijske aranžmane koje je burza propisala u svrhu namire transakcija.

(3) Burza je dužna Agenciji dostaviti redovito obnavljan popis članova uređenog tržišta.

Članstvo

Članak 314.

(1) Burza je dužna svojim pravilima iz članka 305. ovoga Zakona na temelju objektivnih kriterija, na transparentan i nediskriminirajući način, uspostaviti, održavati i provoditi pravila za prijem u članstvo ili pristup uređenom tržištu.

(2) Pravila iz stavka 1. ovoga članka trebaju sadržavati obveze članova koje proizlaze iz:

1. ustrojstva i upravljanja uređenim tržištem

2. pravila za transakcije koje se izvršavaju na tržištu

3. pravila struke kojih se trebaju pridržavati zaposlenici člana burze

4. uvjeta utvrđenih za članove osim investicijskih društava i kreditnih institucija sukladno odredbama članka 313. stavka 2. ovoga Zakona i

5. pravila i propisa za poravnanje i namiru transakcija zaključenih na uređenom tržištu.

Obveze članova

Članak 315.

(1) Članovi uređenog tržišta dužni su postupati s pažnjom dobrog stručnjaka s obzirom na članstvo na uređenom tržištu, u skladu s aktima burze iz članka 305. ovoga Zakona, te izbjegavati u svom poslovanju aktivnosti koje bi mogle uzrokovati štetu ugledu uređenog tržišta.

(2) Na transakcije izvršene na uređenom tržištu između članova uređenog tržišta, isti nisu obvezni međusobno primjenjivati odredbe članaka 86. do 95., članka 100., članaka 105. do 116. i članaka 119. do 124. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, članovi uređenog tržišta dužni su pridržavati se odredbi članaka 86. do 95., članka 100., članaka 105. do 116. i članaka 119. do 124. ovoga Zakona kada izvršavaju naloge na uređenom tržištu za račun klijenta.

Praćenje usklađenosti s pravilima i drugim zakonskim obvezama članova uređenog tržišta

Članak 316.

(1) Burza je dužna uspostaviti i održavati djelotvorne mjere i postupke za redovito praćenje poštivanja pravila uređenog tržišta kojim upravlja od strane svojih članova.

(2) Burza je dužna nadzirati naloge, uključujući otkazivanje naloga i transakcije koje obavljaju članovi uređenog tržišta, unutar sustava uređenog tržišta kojim upravlja burza, u svrhu uočavanja kršenja pravila, neurednih uvjeta trgovanja, postupanja koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaje u sustavu povezane s financijskim instrumentom. Nadzor trgovanja odvijat će se uz pomoć prikladnog računalnog sustava nadzora koji omogućuje sustavno i potpuno prikupljanje i procjenu podataka o trgovanju i podataka u svezi s trgovanjem te olakšava potrebne istražne postupke.

(3) Burza je dužna bez odgode izvijestiti Agenciju o svakom značajnom kršenju svojih pravila, nepravilnim uvjetima trgovanja ili postupanju koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014 ili poremećaje u sustavu povezane s financijskim instrumentom.

(4) Burza je dužna bez odgode dostaviti Agenciji sve potrebne podatke te surađivati prilikom nadzora i istrage u svezi sa slučajevima zlouporabe tržišta koja su se dogodila na uređenom tržištu ili putem njega u postupcima koje vode nadležna tijela.

(5) Agencija će obavijestiti ESMA-u i nadležna tijela drugih država članica o informacijama iz stavka 3. ovoga članka. U vezi s postupanjem koje može ukazivati na ponašanje koje je zabranjeno na temelju Uredbe (EU) br. 596/2014, Agencija će obavijestiti nadležno tijelo druge države članice i ESMA-u nakon što se uvjeri da se takvo ponašanje provodi ili se provodilo.

(6) Na burzu se na odgovarajući način primjenjuje članak 74. ovoga Zakona.

(7) Agencija pravilnikom određuje okolnosti koje pokreću zahtjeve za informacijama kako je navedeno u stavku 3. ovoga članka.

Pristup uređenom tržištu osobama iz drugih država članica

Članak 317.

Burza je dužna pravilima iz članka 305. ovoga Zakona propisati mogućnost članstva ili pristupa uređenom tržištu kojim upravlja, izravno ili putem udaljenog pristupa.

Članak 318.

(1) Kada burza namjerava u drugoj državi članici omogućiti udaljeni pristup uređenom tržištu kojim upravlja, dužna je o tome obavijestiti Agenciju.

(2) Agencija će informaciju iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana proslijediti nadležnom tijelu države članice u kojoj burza namjerava omogućiti takav pristup i ESMA-i na njezin zahtjev.

(3) Na zahtjev nadležnog tijela države članice domaćina, Agencija će mu u razumnom roku dostaviti podatke o članovima uređenog tržišta.

(4) U svrhu obavještavanja nadležnog tijela države članice domaćina, u skladu sa stavkom 3. ovoga članka burza je dužna Agenciji bez odgode dostaviti popis trenutačnih članova uređenog tržišta.

(5) Ako tržišni operater uređenog tržišta iz druge države članice namjerava u Republici Hrvatskoj omogućiti udaljeni pristup svom uređenom tržištu, Agencija može od nadležnog tijela matične države članice uređenog tržišta zahtijevati podatke o članovima tog uređenog tržišta.

Trgovanje na uređenom tržištu

Članak 319.

(1) Trgovanje na uređenom tržištu mora se odvijati po načelima učinkovitosti, ažurnosti, nepristranosti i jednakosti svih sudionika.

(2) Burza je dužna odabrati trgovinski sustav za trgovanje na uređenom tržištu kojim upravlja vodeći se načelima:

1. učinkovitosti

2. ekonomičnosti

3. funkcionalnosti trgovinskog sustava i

4. zaštite ulagatelja.

(3) Uz načela propisana stavkom 1. ovoga članka, izbor trgovinskog sustava i načina trgovanja ovisit će i o vrsti financijskih instrumenata kojima se trguje na uređenom tržištu i volumenu trgovanja.

(4) Burza može u iznimnim okolnostima donijeti odluku kojom će odrediti vrijeme početka ili završetka trgovanja, drukčije od vremena propisanog pravilima uređenog tržišta ili kada se zbog drugih značajnih okolnosti ne može jamčiti uredno trgovanje.

(5) O odluci iz stavka 4. ovoga članka, burza je dužna bez odgode obavijestiti Agenciju.

(6) Za sporove proizašle iz trgovanja na uređenom tržištu kojim upravlja burza, primjenjivat će se pravo Republike Hrvatske.

 

POGLAVLJE IV.   FINANCIJSKI INSTRUMENTI KOJIMA SE TRGUJE NA UREĐENOM TRŽIŠTU

ODJELJAK 1.

Članak 320.

(1) Burza upravlja uređenim tržištem koje se sastoji od redovitog tržišta i službenog tržišta. Burza može svojim pravilima propisati i druge segmente uređenog tržišta za koje će propisati strože uvjete u svezi s uvrštenjem i zaštitom ulagatelja, od onih propisanih člankom 325. ovoga Zakona.

(2) Na redovito tržište mogu se uvrstiti vrijednosni papiri, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 321. ovoga Zakona te ostali financijski instrumenti, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 321. ovoga Zakona, koji se odnose na financijske instrumente.

(3) Na službeno tržište mogu se uvrstiti vrijednosni papiri, ako su ispunjeni uvjeti iz članka 325. ovoga Zakona.

(4) Izdavatelji financijskih instrumenata uvrštenih na uređeno tržište moraju osigurati postojanje identifikacijskog broja odnosno identifikacijske oznake sukladno odredbama članka 3. Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2017/585 оd 14. srpnja 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za standarde i formate podataka za referentne podatke o financijskom instrumentu i tehničke mjere u odnosu na aranžmane koje trebaju uvesti Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala i nadležna tijela (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba (EU) br. 2017/585).

Uvjeti za uvrštenje na redovito tržište

Članak 321.

(1) Na redovito tržište mogu se uvrstiti samo financijski instrumenti u skladu s jasnim i transparentnim pravilima sukladno odredbi članka 305. stavka 3. točke 4. ovoga Zakona.

(2) Pravilima iz stavka 1. ovoga članka se mora osigurati da se svim financijskim instrumentima uvrštenim za trgovanje na uređenom tržištu može trgovati korektno, uredno i djelotvorno, a u slučaju prenosivih vrijednosnih papira da su oni slobodno prenosivi.

(3) U slučaju izvedenica, pravilima iz stavka 1. ovoga članka osobito se mora osigurati da su izvedeni financijski instrumenti oblikovani na način koji omogućuje uredno formiranje njihove cijene, kao i postojanje djelotvornih uvjeta namire.

(4) Vrijednosni papiri koji se uvrštavaju na redovito tržište moraju zadovoljavati sljedeće uvjete:

1. vrijednosni papiri za koje se podnosi zahtjev za uvrštenje moraju biti izdani u skladu s propisima koji se na njih odnose i slobodno prenosivi

2. pravni položaj izdavatelja vrijednosnog papira je u skladu s propisima Republike Hrvatske ili države sjedišta izdavatelja

(5) Vrijednosni papiri izdavatelja sa sjedištem u Republici Hrvatskoj mogu biti uvršteni na redovito tržište samo ako su u nematerijaliziranom obliku.

(6) Burza mora uspostaviti i primjenjivati djelotvorne mjere za provjeru ispunjavaju li izdavatelji prenosivih vrijednosnih papira koji su uvršteni za trgovanje na redovitom tržištu obveze prema pravu Europske unije u vezi s početnim, stalnim ili ad hoc obvezama objavljivanja.

(7) Burza mora omogućiti članovima uređenog tržišta pristup podacima iz stavka 6. ovoga članka koji su javno objavljeni sukladno pravu Europske unije.

(8) Burza je dužna primjenjivati odredbe Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/568 оd 24. svibnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za uvrštenje financijskih instrumenata za trgovanje na uređenim tržištima (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) prilikom provjere ispunjava li financijski instrument izdan na način sukladan uvjetima utvrđenima u stavku 1. i stavku 4. točki 1. ovoga članka uvjete za uvrštenje odnosno za trgovanje na različitim segmentima tržišta kojima upravlja.

Članak 322.

(1) Za trgovanje financijskim instrumentima na redovitom tržištu potrebno je odobrenje burze.

(2) Zahtjev za uvrštenje u redovito tržište može podnijeti izdavatelj ili osoba koju izdavatelj ovlasti.

(3) Burza će izdati odobrenje za uvrštenje ako su ispunjeni uvjeti iz članka 321. ovoga Zakona.

(4) Burza će odbiti zahtjev za uvrštenje financijskog instrumenta na redovito tržište ako:

1. nisu ispunjeni uvjeti iz stavaka 2. ili 3. ovoga članka ili

2. prema podacima kojima raspolaže proizlazi da bi uvrštenje bilo štetno po interese ulagatelja.

Odlučivanje o uvrštenju na redovito tržište

Članak 323.

(1) Burza je dužna svojim pravilima propisati kada će se zahtjev za uvrštenje na uređeno tržište smatrati urednim.

(2) Burza je dužna obavijestiti Agenciju o svakom zaprimljenom zahtjevu za uvrštenje financijskih instrumenata, kao i o svojoj odluci u svezi s uvrštenjem ili odbijanjem zahtjeva za uvrštenje.

(3) Burza je dužna na svojim internetskim stranicama objaviti sve podatke o uvrštenju financijskih instrumenata na redovito tržište kojim upravlja.

(4) Burza je dužna uspostaviti i primjenjivati mjere redovite provjere usklađenosti uvrštenih financijskih instrumenata sa zahtjevima iz članka 321. ovoga Zakona.

Uvrštenje vrijednosnih papira bez suglasnosti izdavatelja

Članak 324.

(1) Iznimno od odredbi članka 322. stavka 2. ovoga Zakona, prenosivi vrijednosni papiri mogu biti uvršteni u trgovanje na uređenom tržištu bez obzira na suglasnost izdavatelja ako su već uvršteni na jednom od sljedećih uređenih tržišta:

1. na uređenom tržištu države članice ili

2. na burzi treće zemlje, ako su zakonske odredbe treće zemlje:

a) u svezi sa zahtjevom za uvrštenje vrijednosnih papira, usporedive onima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

b) u svezi s izradom prospekta izdanja ili prospekta uvrštenja vrijednosnih papira, usporedive onima propisanim ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona

c) ako na toj burzi postoje pretpostavke obveze transparentnosti koje su usporedive s onima na uređenom tržištu za uvrštene vrijednosne papire i

d) ako je zajamčena razmjena informacija u svrhu nadzora trgovanja s nadležnim tijelima u toj državi.

(2) Kada se vrijednosni papiri uvrste na uređeno tržište, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, burza je dužna najkasnije u roku od tri dana od uvrštenja obavijestiti izdavatelja da se njegovim vrijednosnim papirima trguje na uređenom tržištu kojim burza upravlja.

(3) Kada se vrijednosni papiri uvrste na uređeno tržište, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka, burza je dužna bez odgode izvijestiti Agenciju i javnost o uvrštenju.

(4) Kada su, u skladu sa stavkom 1. ovoga članka vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište bez suglasnosti izdavatelja, isti nije obvezan objavljivati propisane informacije prema uređenom tržištu na kojem su njegovi vrijednosni papiri uvršteni bez njegove suglasnosti.

Uvjeti za uvrštenje na službeno tržište

Članak 325.

Vrijednosni papiri za koje se traži uvrštenje na službeno tržište moraju, osim uvjeta propisanih odredbama članka 321. ovoga Zakona, udovoljavati sljedećim dodatnim uvjetima:

1. dionice i izdavatelji tih dionica, odredbama iz članaka 328. do 331. ovoga Zakona

2. dužnički vrijednosni papiri i izdavatelji tih papira, odredbama iz članaka 332. do 337. ovoga Zakona

3. potvrde o deponiranim dionicama mogu biti uvrštene samo ako:

a) izdavatelj dionica, na osnovi kojih su izdane potvrde o deponiranim dionicama, zadovoljava uvjete propisane člankom 328. ovoga Zakona

b) potvrde zadovoljavaju uvjete propisane člancima 329. i 330. ovoga Zakona

c) izdavatelj potvrda o deponiranim dionicama jamči primjerenu zaštitu ulagatelja.

Članak 326.

(1) Za trgovanje vrijednosnim papirima na službenom tržištu potrebno je odobrenje burze.

(2) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište može podnijeti izdavatelj ili osoba koju izdavatelj ovlasti.

(3) Burza će izdati odobrenje za uvrštenje na službeno tržište ako vrijednosni papiri udovoljavaju uvjetima propisanim odredbama članka 325. ovoga Zakona.

(4) Burza će odbiti zahtjev za uvrštenje vrijednosnog papira na službeno tržište ako predmetni vrijednosni papir i/ili izdavatelj istoga ne ispunjava uvjete ili prema podacima kojima burza raspolaže proizlazi da bi uvrštenje bilo štetno po interese ulagatelja.

(5) Burza može, isključivo u interesu zaštite ulagatelja, uvrštenje nekog vrijednosnog papira na službeno tržište uvjetovati bilo kojim primjerenim posebnim uvjetom.

(6) O uvjetu iz stavka 5. ovoga članka, burza će izričito obavijestiti podnositelja zahtjeva.

(7) Kada se zahtjev za uvrštenje na službeno tržište odnosi na vrijednosne papire koji su već uvršteni na uređeno tržište neke druge države članice, burza može odbiti zahtjev ako izdavatelj vrijednosnih papira ne ispunjava svoje obveze koje proizlaze iz uvrštenja na predmetno uređeno tržište.

(8) Odredba stavka 7. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje na zahtjev koji se odnosi na uvrštenje na redovito tržište.

Odlučivanje o uvrštenju na službeno tržište

Članak 327.

(1) Burza je dužna svojim pravilima propisati kada će se zahtjev iz članka 326. stavka 2. ovoga Zakona smatrati urednim.

(2) Burza je dužna obavijestiti Agenciju o svakom zaprimljenom zahtjevu za uvrštenje vrijednosnih papira, kao i o svojoj odluci u svezi s uvrštenjem ili odbijanjem zahtjeva za uvrštenje.

(3) Burza je dužna na svojim internetskim stranicama objaviti sve podatke o uvrštenju vrijednosnih papira na službeno tržište kojim upravlja.

(4) Burza je dužna podnositelja zahtjeva iz članka 326. stavka 2. ovoga Zakona obavijestiti o odluci u roku od 30 dana od zaprimanja zahtjeva, a u izvanrednim slučajevima u roku od 60 dana.

(5) Ako odluka burze ne bude donesena u roku iz stavka 4. ovoga članka, smatra se da je zahtjev odbijen. Takvo odbijanje otvara mogućnost pravnog lijeka nadležnom trgovačkom sudu.

ODJELJAK 2.   Posebne odredbe za uvrštenje dionica

Uvjeti koje moraju ispunjavati izdavatelji za čije je dionice podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište

Članak 328.

(1) Pravni položaj izdavatelja mora biti u skladu s propisima države sjedišta, a osobito u pogledu osnivanja i poslovanja.

(2) Očekivana tržišna kapitalizacija dionica za čije je uvrštenje podnesen zahtjev mora iznositi najmanje 8.000.000,00 kuna.

(3) Ako se očekivana tržišna kapitalizacija iz stavka 2. ovoga članka ne može procijeniti, kapital i rezerve društva, uključujući dobit ili gubitak financijske godine koja prethodi podnošenju zahtjeva, moraju iznositi najmanje 8.000.000,00 kuna.

(4) Burza može odobriti uvrštenje na službeno tržište i bez ispunjavanja uvjeta iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, ako smatra da će postojati odgovarajuće tržište za navedene dionice.

(5) Uvjeti propisani stavcima 1. i 2. ovoga članka neće se primjenjivati pri uvrštenju na službeno tržište novoga bloka dionica istog roda, kao i one koje su već uvrštene.

(6) Izdavatelj mora imati objavljene ili podnesene godišnje financijske izvještaje u skladu sa zakonodavstvom države sjedišta izdavatelja za tri poslovne godine koje prethode podnošenju zahtjeva za uvrštenje na službeno tržište.

(7) Iznimno, burza je ovlaštena odobriti uvrštenje dionica izdavatelja koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 6. ovoga članka, ako burza smatra da ulagatelji imaju podatke potrebne za procjenu izdavatelja i dionica za koje se traži uvrštenje na službeno tržište te ako je to ili u interesu izdavatelja ili u interesu ulagatelja.

Uvjeti koje moraju ispunjavati dionice za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište

Članak 329.

(1) Ako uvrštenju na službeno tržište prethodi javna ponuda, prvo uvrštenje na službeno tržište, može se izvršiti tek protekom razdoblja upisa i uplate u javnoj ponudi.

(2) Prije uvrštenja dionica na službeno tržište dostatan broj dionica mora biti distribuiran javnosti.

(3) Ako se dionice distribuiraju javnosti putem uređenog tržišta, uvrštenje na službeno tržište može se odobriti i bez ispunjavanja uvjeta iz stavka 2. ovoga članka, samo ako burza smatra da će dostatan broj dionica biti distribuiran putem uređenog tržišta u kratkom vremenskom razdoblju.

(4) Kada se zahtjev za uvrštenje na službeno tržište podnosi za novi blok dionica istoga roda, procjena burze iz stavka 3. ovoga članka u svezi s dostatnim brojem dionica distribuiranog javnosti, može se odnositi na sve izdane dionice, a ne samo na navedeni novi blok.

(5) Burza može odobriti zahtjev za uvrštenje na službeno tržište dionica onih izdavatelja čije su dionice već uvrštene na službeno tržište u trećoj zemlji, ako je dostatan broj dionica distribuiran javnosti u trećoj zemlji ili državi u kojoj su navedene dionice uvrštene na službeno tržište.

(6) U smislu ove glave Zakona smatra se da je dostatan broj dionica distribuiran javnosti ako:

1. se najmanje 25 % roda dionica za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje nalazi u rukama javnosti ili

2. obzirom na velik broj dionica istoga roda i postotak distribucije javnosti, tržište može uredno funkcionirati i ako je manji postotak dionica u rukama javnosti.

(7) Burza svojim pravilima propisuje koje se dionice ne smatraju dionicama distribuiranima javnosti.

(8) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište mora se odnositi na sve već izdane dionice istoga roda.

(9) Iznimno od stavka 8. ovoga članka, zahtjev za uvrštenje ne mora se odnositi na dionice koje:

1. pripadaju paketima koji služe za održavanje kontrole nad društvom ili

2. na temelju ugovora nisu prenosive u određenom vremenskom razdoblju, pod uvjetom da je javnost obaviještena o okolnostima iz točaka 1. i 2. ovoga stavka te da interesi vlasnika dionica za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje neće biti oštećeni.

Uvrštenje na službeno tržište dionica u materijaliziranom obliku izdavatelja sa sjedištem u drugoj državi članice

Članak 330.

(1) Za uvrštenje na službeno tržište dionica u materijaliziranom obliku izdavatelja sa sjedištem u drugoj državi članici potrebno je da njihov materijalizirani oblik bude u skladu sa standardima propisanima u toj drugoj državi članici.

(2) Ako materijalizirani oblik nije u skladu s propisima Republike Hrvatske, burza objavljuje tu činjenicu javnosti.

(3) Za uvrštenje na službeno tržište dionica u materijaliziranom obliku izdavatelja sa sjedištem u trećoj zemlji, materijalizirani oblik dionica mora osigurati dostatnu zaštitu ulagatelja.

Posebne odredbe u svezi s izdavateljem iz treće zemlje

Članak 331.

Dionice izdavatelja sa sjedištem u trećoj zemlji, a koje nisu uvrštene niti u državi sjedišta niti u državi u kojoj se drži većina dionica, mogu se uvrstiti na službeno tržište samo ako burza smatra da razlozi ne uvrštenja u državi sjedišta ili u državi u kojoj se drži većina dionica nisu vezani uz zaštitu ulagatelja.

Posebne odredbe za uvrštenje dužničkih vrijednosnih papira

Članak 332.

(1) Dužnički vrijednosni papiri za koje je podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište moraju oblikom i sadržajem biti u skladu s propisima koji se na njih odnose i slobodno prenosivi.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka burza može slobodno prenosivima smatrati i dužničke vrijednosne papire koji nisu u potpunosti uplaćeni ako postoje mehanizmi koji osiguravaju da prenosivost takvih dužničkih vrijednosnih papira nije ograničena i ako je omogućeno transparentno i uredno trgovanje navođenjem odgovarajućih podataka javnosti.

(3) Ako uvrštenju na službeno tržište prethodi javna ponuda, prvo uvrštenje na službeno tržište može se izvršiti tek protekom razdoblja upisa i uplate u javnoj ponudi.

(4) Odredbe stavka 3. ovoga članka neće se primjenjivati u slučaju ponavljajućih izdanja dužničkih vrijednosnih papira kod kojih nije utvrđen datum završetka razdoblja upisa tih vrijednosnih papira.

(5) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište mora se odnositi na sve jednako rangirane dužničke vrijednosne papire.

Uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira u materijaliziranom obliku izdavatelja iz druge države članice

Članak 333.

(1) Za uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira u materijaliziranom obliku izdavatelja iz druge države članice, potrebno je da njihov materijalizirani oblik bude u skladu sa standardima propisanima u toj drugoj državi članici.

(2) Ako materijalizirani oblik nije u skladu s propisima Republike Hrvatske, burza objavljuje tu činjenicu javnosti.

(3) Materijalizirani oblik dužničkih vrijednosnih papira izdanih u jednoj državi članici mora odgovarati standardima koji su na snazi u toj državi članici.

(4) Materijalizirani oblik dužničkih vrijednosnih papira izdavatelja iz treće zemlje, mora osigurati dostatnu zaštitu ulagatelja.

Ostali uvjeti

Članak 334.

(1) Nominalni iznos izdanja za dužničke vrijednosne papire za koji je podnesen zahtjev za uvrštenje na službeno tržište ne može biti manji od 1.500.000,00 kuna.

(2) Odredba iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se u slučaju ponavljajućih izdanja dužničkih vrijednosnih papira za koje nominalni iznos izdanja nije unaprijed utvrđen.

Zamjenjivi dužnički vrijednosni papiri i dužnički vrijednosni papiri s varantima

Članak 335.

(1) Zamjenjivi dužnički vrijednosni papiri i dužnički vrijednosni papiri s varantima mogu se uvrstiti na službeno tržište samo ako:

1. se odnose na dionice koje su već uvrštene na isto uređeno tržište

2. se odnose na dionice koje su već uvrštene na neko drugo uređeno tržište ili

3. se uvrštavaju istodobno s dionicama na koje se odnose.

(2) Burza može odobriti uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira iz stavka 1. ovoga članka, samo ako smatra da su njihovim imateljima na raspolaganju svi podaci koji su im potrebni za procjenu vrijednosti dionica na koje se navedeni dužnički vrijednosni papiri odnose.

Posebne odredbe za uvrštenje dužničkih vrijednosnih papira koje izdaje država, regionalne ili lokalne vlasti ili međunarodna javna tijela

Članak 336.

(1) Kada uvrštenju na službeno tržište prethodi javna ponuda, prvo uvrštenje na službeno tržište može se izvršiti tek protekom razdoblja upisa i uplate u javnoj ponudi.

(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na upise kod kojih nije utvrđen datum završetka razdoblja upisa tih vrijednosnih papira.

(3) Zahtjev za uvrštenje na službeno tržište mora se odnositi na sve vrijednosne papire istoga ranga.

Uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira, koje je izdala država članica ili njezina regionalna ili lokalna tijela u materijaliziranom obliku

Članak 337.

(1) Za uvrštenje na službeno tržište dužničkih vrijednosnih papira, koje je izdala država članica ili njezina regionalna ili lokalna tijela u materijaliziranom obliku, potrebno je da njihov materijalizirani oblik bude u skladu sa standardima propisanim u toj državi članici.

(2) Ako materijalizirani oblik vrijednosnih papira nije u skladu s propisima Republike Hrvatske, burza objavljuje tu činjenicu javnosti.

(3) Materijalizirani oblik dužničkih vrijednosnih papira koje je izdala treća zemlja ili njezina regionalna ili lokalna tijela ili javna međunarodna tijela mora osigurati dostatnu zaštitu ulagatelja.

Obveze izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na službeno tržište

Članak 338.

Prilikom nove javne ponude dionica koje su istoga roda kao i dionice već uvrštene na službeno tržište izdavatelj je dužan, osim za dionice za koje postoji iznimka od obveze uvrštenja iz članka 329. stavka 9. ovoga Zakona, podnijeti zahtjev za njihovo uvrštenje na službeno tržište, najkasnije u roku od godine dana nakon njihova izdavanja ili kada postanu slobodno prenosive.

Obveze izdavatelja čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište

Članak 339.

(1) Izdavatelj čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište, dužan je burzi dostaviti sve podatke koje burza smatra primjerenima za zaštitu ulagatelja i osiguranje nesmetanog funkcioniranja tržišta.

(2) Ako zaštita ulagatelja ili nesmetano funkcioniranje tržišta to zahtijevaju, burza može od izdavatelja zahtijevati objavu podataka iz stavka 1. ovoga članka, pri čemu će odrediti oblik i rokove za objavu istih.

(3) Ako izdavatelj ne objavi podatke u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, burza će objaviti navedene podatke, nakon što o istima primi očitovanje izdavatelja.

(4) Burza će objaviti podatak da izdavatelj ne ispunjava svoje obveze koje proizlaze iz uvrštenja na uređeno tržište u skladu s odredbama ovoga Zakona.

Privremena obustava i isključenje financijskih instrumenata iz trgovanja

Članak 340.

(1) Burza je dužna bez odgode privremeno obustaviti trgovanje ili isključiti iz trgovanja financijski instrument na temelju rješenja Agencije iz članka 343. stavka 12. ovoga Zakona.

(2) Burza je dužna donijeti odluku o privremenoj obustavi trgovanja ili isključenju iz trgovanja financijskog instrumenta i svake povezane izvedenice, kada to zahtijeva zaštita ulagatelja ili taj financijski instrument više ne udovoljava pravilima burze, kao i u slučaju postojanja potrebe da se podrže ciljevi obustave ili isključenja temeljnog financijskog instrumenta kojega je burza već privremeno obustavila ili isključila.

(3) Burza je dužna odluku iz stavka 2. ovoga članka bez odgode javno objaviti i o njoj obavijestiti Agenciju.

(4) Burza neće privremeno obustaviti trgovanje ili isključiti iz trgovanja financijski instrument, u skladu sa stavkom 2. ovoga članka, ako postoji vjerojatnost da bi takva obustava ili isključenje mogli uzrokovati znatnu štetu interesima ulagatelja ili urednom funkcioniranju tržišta, a o čemu je dužna bez odgode izvijestiti Agenciju.

(5) Agencija rješenjem zahtijeva da uređena tržišta, MTP-ovi, OTP-ovi i sistematski internalizatori na kojima se trguje financijskim instrumentom ili povezanom izvedenicom slijede privremenu obustavu ili isključenje kada je privremena obustava ili isključenje posljedica zlouporabe tržišta, ponude za preuzimanje ili neobjave povlaštenih informacija o izdavatelju financijskog instrumenta zbog kršenja članaka 7. i 17. Uredbe (EU) br. 596/2014, osim u slučaju postojanja okolnosti iz stavka 4. ovoga članka.

(6) Agencija o svakoj obustavi i isključenju iz trgovanja iz svoje nadležnosti obavještava ESMA-u i druga nadležna tijela, uključujući i objašnjenje ako je odlučeno da se ne postupi sukladno odredbama stavka 5. odnosno odredbama stavka 7. ovoga članka. Agencija osigurava da svaka odluka o obustavi i isključenju iz trgovanja iz njene nadležnosti bude javno objavljena.

(7) Agencija će po primitku obavijesti od nadležnog tijela druge države članice o privremenoj obustavi ili isključenju iz trgovanja postupiti sukladno odredbama stavaka 1. i 5. ovoga članka.

(8) Odredbe stavaka 3., 5., 6. i 7. ovoga članka primjenjuju se i kada je ukinuta odluka burze o privremenoj obustavi trgovanja iz stavka 2. ovoga članka.

(9) U kojim situacijama će se privremeno obustaviti trgovanje ili isključiti iz trgovanja i povezanu izvedenicu detaljnije je uređeno odredbama Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/569 оd 24. svibnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu regulatornih tehničkih standarda za suspenziju i isključenje financijskih instrumenata iz trgovanja (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.).

(10) Ako je do isključenja financijskog instrumenta iz trgovanja došlo zbog nepoštivanja obveza izdavatelja tog financijskog instrumenta koje su određene odredbama ovoga Zakona ili pravilima burze, za štetu koju takvim isključenjem pretrpi ulagatelj solidarno odgovaraju izdavatelj i članovi upravljačkih tijela izdavatelja tog financijskog instrumenta.

Odluka o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu

Članak 341.

(1) Glavna skupština društva sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, čiji su vrijednosni papiri uvršteni na uređeno tržište u Republici Hrvatskoj ili drugoj državi članici, može donijeti odluku o povlačenju dionica ili drugih vlasničkih vrijednosnih papira s uvrštenja na uređeno tržište.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se glasovima koji predstavljaju najmanje tri četvrtine temeljnog kapitala, zastupljenog na glavnoj skupštini pri donošenju odluke. Statutom se može odrediti i veća većina za donošenje ovakve odluke.

(3) Objava prijedloga odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu, kao predmeta dnevnog reda glavne skupštine, valjana je samo kada uključuje i neopozivu izjavu društva kojom se društvo obvezuje od svih dioničara koji glasuju protiv takve odluke, otkupiti njihove dionice uz pravičnu naknadu, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana upisa odluke u sudski registar.

(4) Odluka o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu sadrži podatke o tvrtki, sjedištu, vrijednosnom papiru te druge podatke nužne za provedbu te odluke.

(5) Svaki dioničar društva koji je glasovao protiv odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu, može zahtijevati od društva da društvo preuzme njegove dionice, uz pravičnu naknadu. Ovo pravo ima i dioničar koji nije sudjelovao u radu odnosne glavne skupštine zbog toga što je glavna skupština sazvana nepravilno ili nepravodobno.

(6) Odluku o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu nije moguće pobijati zbog toga što novčana naknada za dionice nije pravična. Zahtjev dioničara zastarijeva u roku od dva mjeseca od dana upisa odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu u sudski registar.

(7) Odluka o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu upisuje se u sudski registar i stupa na snagu:

1. ako je odluka donesena većinom većom od devet desetina danih glasova, danom upisa odluke u sudski registar, osim ako je odlukom određeno da počinje djelovati tek istekom određenog roka od upisa odluke u sudski registar

2. u svim ostalim slučajevima, istekom šest mjeseci od dana upisa odluke u sudski registar.

(8) Društvo mora, po upisu odluke o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu u sudski registar, bez odgode izvijestiti tržišnog operatera uređenog tržišta dostavljanjem odluke o povlačenju s uvrštenja. Tržišni operater dužan je donijeti odluku o povlačenju vrijednosnih papira s uvrštenja na uređenom tržištu sljedeći radni dan nakon što zaprimi odluku o povlačenju s uvrštenja na uređenom tržištu.

(9) Pravičnom naknadom iz stavka 5. ovoga članka, smatra se prosječna cijena dionica ostvarena na uređenom tržištu, izračunana kao ponderirani prosjek svih cijena ostvarenih na uređenom tržištu u zadnja tri mjeseca prije dana objave poziva na glavnu skupštinu u glasilu društva. Ako se dionicama trgovalo u manje od 1/3 trgovinskih dana unutar zadnja tri mjeseca prije dana objave poziva na glavnu skupštinu u glasilu društva, pravična naknada iz stavka 5. ovoga članka utvrđuje se elaboratom o procjeni fer vrijednosti dionice, revidiranim od strane neovisnog ovlaštenog revizora.

(10) U elaboratu o procjeni fer vrijednosti dionice iz stavka 9. ovoga članka potrebno je navesti:

1. primjenom kojih metoda je određena fer vrijednost dionice, pri čemu primijenjene metode moraju biti temeljene na međunarodno priznatim standardima za procjenu vrijednosti i uobičajeno se koristiti između sudionika tržišta u određivanju vrijednosti dionica

2. detaljno obrazloženje usvojenih metoda procjene i svih važnih pretpostavki koje su korištene u primjeni istih

3. iz kojih je razloga primjena tih metoda primjerena

4. ako je primijenjeno više metoda, do koje bi se fer vrijednosti dionice došlo primjenom pojedine metode, te koji je značaj dan pojedinim metodama za utvrđivanje predložene fer vrijednosti dionice

5. posebne teškoće koje su se javile pri procjeni fer vrijednosti dionice.

(11) Fer vrijednost dionice procjenjuje se na dan objave poziva na glavnu skupštinu u glasilu društva.

 

Cijeli zakon preuzmite ovdje.

 

 

Copyright © Ante Borić