FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuje vođenje Središnjeg registra državne imovine (u daljnjem tekstu: Središnji registar), ciljevi vođenja Središnjeg registra, podaci koji se prikupljaju i evidentiraju u Središnjem registru, obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar i druga pitanja vezana za Središnji registar.
Pravna narav i sadržaj Središnjeg registra
Članak 2.
(1) Središnji registar predstavlja sveobuhvatnu i cjelovitu, metodološki standardiziranu i kontinuirano ažuriranu evidenciju državne imovine.
(2) Pod pojmom državne imovine u smislu stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se sva nefinancijska i financijska imovina države, i to: imovina u vlasništvu Republike Hrvatske, imovina jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, imovina trgovačkih društava, zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, imovina ustanova kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, imovina ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave i imovina pravnih osoba s javnim ovlastima te pojavni oblici državne imovine koji su tim pravnim osobama na temelju posebnog propisa ili pravnog posla dani na upravljanje ili korištenje (u daljnjem tekstu: državna imovina), bez obzira na visinu vlasničkih udjela.
(3) Podaci o imovini iz stavka 2. ovoga članka dostavljaju se, unose i vode u skladu s klasifikacijom pojavnih oblika imovine prema rasporedu računa Računskog plana za proračunsko računovodstvo, Računskog plana za neprofitne organizacije i kontnog plana poduzetnika.
Nadležno tijelo
Članak 3.
Središnji registar vodi središnje tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva.
Obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar i njihove obveze
Članak 4.
(1) Obveznici dostave i unosa podataka su:
– proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna
– jedinice lokalne samouprave
– jedinice područne (regionalne) samouprave
– proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave
– trgovačka društva, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave
– ustanove kojima je jedan od osnivača Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave
– ustanova kojima je jedan od osnivača ustanova čiji je osnivač Republika Hrvatska i/ili jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave
– pravne osobe s javnim ovlastima.
(2) Obveznici iz stavka 1. ovoga članka dužni su:
– voditi svoju evidenciju o pojavnim oblicima državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona kojom upravljaju, raspolažu ili im je dana na korištenje, neovisno o nositelju vlasničkih prava te imovine
– dostaviti i unijeti podatke o pojavnim oblicima državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona kojom upravljaju ili raspolažu u Središnji registar, uz naznaku isprave na temelju koje je upis, promjena ili brisanje izvršeno, sukladno postupku koji će se propisati Pravilnikom o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom.
(3) Dostavu i unos podataka o pojavnim oblicima državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona u Središnji registar može za proračunske i izvanproračunske korisnike proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, trgovačka društva, zavode i druge pravne osobe čiji je osnivač jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i za ustanove kojima je jedan od osnivača jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izvršiti nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4) Podatke vezane uz promjene u vlasništvu i drugim stvarnim pravima svih pojavnih oblika državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona, kao i podatke o ispravama na temelju kojih je promjena izvršena obveznici su dužni dostaviti u Središnji registar bez odgode, a najkasnije u roku od 60 dana od izvršene promjene.
Ciljevi vođenja Središnjeg registra
Članak 5.
(1) Ciljevi vođenja Središnjeg registra su:
– evidencija, uvid u opseg i strukturu pojavnih oblika državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona
– učinkovitije upravljanje i nadzor nad raspolaganjem i stanjem državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona
– kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju i raspolaganju državnom imovinom iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona te praćenje koristi i učinaka upravljanja pojavnim oblicima imovine iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) U svrhu ispunjenja cilja iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka dostavljaju se podaci o:
– imovini u vlasništvu obveznika iz članka 4. stavka 1. ovoga Zakona
– državnoj imovini iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona kojom obveznici dostave i unosa podataka upravljaju, raspolažu ili se koriste na temelju zakona i/ili drugog propisa.
(3) U svrhu ispunjenja ciljeva iz stavka 1. podstavaka 2. i 3. ovoga članka dostavljaju se podaci o:
– državnoj imovini iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona kojom obveznici unosa podataka upravljaju, raspolažu ili se koriste na temelju zakona i/ili drugog propisa
– imovini kojom se koriste na temelju ugovora o zakupu, ugovora o najmu ili ugovora o korištenju, neovisno o nositelju vlasničkih prava.
Javna objava i dostava podataka iz Središnjeg registra
Članak 6.
(1) Podaci Središnjeg registra objavljuju se na mrežnim stranicama sukladno odredbama uredbe iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ne objavljuju se podaci iz Središnjeg registra koji su klasificirani na temelju zakona kojim se uređuje tajnost podataka.
(3) Središnje tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva dužno je omogućiti osobama koje ispunjavaju propisane uvjete, u smislu mjera i standarda informacijske sigurnosti, pristup svim podacima o pojavnim oblicima imovine države i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u Središnjem registru, i to: ovlaštenim osobama Vlade Republike Hrvatske, ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom i ministarstva nadležnog za financije.
Provedbeni propisi
Članak 7.
(1) Vlada Republike Hrvatske uredbom pobliže uređuje ustrojstvo i način vođenja, sadržaj Središnjeg registra i način prikupljanja podataka za Središnji registar te utvrđuje podatke koji se javno ne objavljuju.
(2) Čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za razvoj digitalnog društva donosi Pravilnik o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom.
Pravilnik o tehničkoj strukturi podataka i načinu upravljanja Središnjim registrom državne imovine
Prekršajne odredbe
Članak 8.
(1) Prekršaj čine obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar iz članka 4. ovoga Zakona, osim obveznika čija je prekršajna odgovornost isključena na temelju posebnog propisa, ako bez odgađanja, a najkasnije u roku od 60 dana od izvršene promjene ne dostave u Središnji registar sve podatke vezane uz promjenu podataka o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju, raspolažu ili se koriste na temelju zakona i/ili drugog propisa.
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se obveznici dostave i unosa podataka u Središnji registar iz članka 4. ovoga Zakona u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba
obveznika dostave i unosa podataka u Središnji registar, a koji na bilo koji način upravljaju, raspolažu ili koriste državnu imovinu na temelju zakona i/ili drugog propisa, u iznosu od 1000,00 do 10.000,00 kuna.
(4) U slučaju prekršaja iz stavka 1. ovoga članka ovlašteni tužitelj za podnošenje prekršajnog naloga protiv prekršitelja je središnje tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva u smislu odredbi članaka 109. i 111. Prekršajnog zakona (»Narodne novine«, br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15. i 70/17.).
Nadzor
Članak 9.
Nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 10.
Središnji registar državne imovine koji je uspostavljen kao upisnik i vodi se sukladno odredbama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/13., 130/14., 18/16. i 89/17.) s danom stupanja na snagu ovoga Zakona nastavlja s radom sukladno odredbama Uredbe o registru državne imovine (»Narodne novine«, br. 55/11.), a do stupanja na snagu uredbe iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 11.
(1) Vlada Republike Hrvatske će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti uredbu iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za razvoj digitalnog društva donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu uredbe iz stavka 1. ovoga članka Pravilnik iz članka 7. stavka 2. ovoga Zakona.
Članak 12.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva preuzima od ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom poslove vođenja Središnjeg registra, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju Ministarstva vezanu za vođenje Središnjeg registra, sredstva za rad, financijska sredstva te prava i obveze ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom vezane za vođenje Središnjeg registra, kao i državne službenike ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom koji su obavljali preuzete poslove vezane za Središnji registar.
Članak 13.
Državni službenici ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom koji su u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona zatečeni na obavljanju preuzetih poslova prelaze na rad u Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva i zadržavaju plaće prema dosadašnjim rješenjima, do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta prema novoj uredbi o unutarnjem ustrojstvu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva i novom pravilniku o unutarnjem redu Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva donesenom na temelju te uredbe.
Članak 14.
(1) Vlada Republike Hrvatske uskladit će uredbe o unutarnjem ustrojstvu ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu uredbe iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Čelnici ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom i Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva uskladit će pravilnike o unutarnjem redu s uredbama iz stavka 1. ovoga članka u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu tih uredbi.
Članak 15.
Obveznici dostave podataka koji do stupanja na snagu ovoga Zakona nisu dostavili podatke o imovini u Središnji registar dužni su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona dostaviti cjelokupnu evidenciju o pojavnim oblicima državne imovine iz članka 2. stavka 2. ovoga Zakona kojom upravljaju, raspolažu ili im je dana na korištenje.
Članak 16.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.