FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
I. OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Zakonom se uređuju uvjeti i način pretvaranja deviznih depozita građane kod banaka koje posluju na
teritoriju Republike Hrvatske na dan 27. travnja 1991. godine u javni dug Republike Hrvatske te uvjeti I
način korištenja tih deviznih depozita
Pod deviznim depozitima građana, u smislu ovoga, zakona razumijevaju se:
- devizni depoziti banaka sa sjedištem na teritoriju Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: banke u
Hrvatskoj) deponirani kod bivše Narodne banke Jugoslavije po osnovi devizne štednje građana i
- depoziti na deviznoj štednji i deviznim računima građana kod banaka u Hrvatskoj koje su građani na te
banke prenijeli u skladu s odredbama članka 15. i 16. Uredbe o pretvaranju deviznih depozita građana kod
banaka u javni dug Republike Hrvetske ("Narodne novine". br. 58/93.
- u daljnjem tekstu: Uredba).
Članak 2.
Stanje deviznih depozita banaka u Hrvatskoj deponiranih kod bivše Narodne banke Jugoslavije po osnovi
devizne štednje građana, te stanje deviznih depozita prenesenih na banke u Hrvatskoj po odredbama članka
15. i 16. Uredbe uvećano za pripadajuće kamate za 1991. godinu prema valutnoj strukturi u kojoj je
izvršeno deponiranje, pretvara se u javni dug Republike Hrvatske u smislu ovoga Zakona, koji se iskazuje u
DEM prema međuvalatarnim odnosima na dan 31. prosinca 199. godine.
II. DEVIZNI DEPOZITI KOD BIVŠE NARODNE BANKE JUGOSLAVIJE
Članak 3.
Potraživanja banaka u Republici Hrvatskoj prema bivšoj Narodnoj banci Jugoslavije s osnova deponirane
devizne štednje građana prenose se na Republiku Hrvatsku.
Ugovor o prenosu potraživanja prema odredbi stavka i zaključuje Ministarstvo financija i obavještava
Narodnu banku Hrvatske.
Članak 4.
Javni dug iz članka 2. ovoga Zakona postaje potraživanje banaka u Hrvatskoj od Republike Hrvatske, koji se
iskazuje u DEM.
Potraživanja iz stavka 1. ovoga članka Republika Hrvatska iskazuje kao svoju obvezu prema bankama u
Republici Hrvatskoj.
Članak 5.
Republika Hrvatska osigurava u državnom proračunu dinarska sredstva za isplatu obveza iz članka 4. ovoga
Zakona i to u 20 polugodišnjih obroka, od kojih prvi dospijeva 30. lipnja 1995. godine i kamate u visini od 5% godišnje.
Kamate se obračunavaju dva puta godišnje i to 30. lipnja i 31. prosinca svake godine, počev od 1. siječnja 1992. godine.
Kamate obračunate do 30. lipnja isplaćuju se od 1. srpnja, a kamate obračunate do 31. prosinca isplaćuju se prvog radnog dana iduće godine.
Za kamatu koja dospijeva za isplatu 1. srpnja 1893. godine Republika Hrvatska izdat će bankama obveznice ili potvrde o knjižnim potraživanjima koje glase na DEM i nose kamatu od 5% godišnje, a amortiziraju se u polugodišnjih obroka od kojih prvi dospijeva 1. srpnja 1994. godine.
Obveznice iz stavka 4. ovoga članka Republika Hrvatska može u cijelosti ili djelomično, prijevremeno,
iskupiti od pojedinih banaka prema kriterijima koje propiše Ministarstvo financija.
Članak 6.
Sredstva osigurana po odredbi članka 5. ovoga Zakona Republika Hrvatska isplaćuje bankama na temelju
obračuna kojeg dostavlja svaka banka uz naznaku primijenjenog tečaja isplate.
Rok za nadzor obračuna i plaćanje kamate iznosi najviše 8 dana od dana primanja obračuna.
Članak 7.
Devizna štednja po viđenju i oročena devizna štednja građana te stanje na deviznim računima građana na dan 27. travnja 1991. godine uvećani za pripadajuće kamate za 1991. godinu, a preneseni ugovorima sukladno članku 3. stavku 2. ovoga Zakona, pretvaraju se u oročeni depozit koji će se isplaćivati u 20 polugodišnjih obroka od kojih prvi dospijeva 30. lipnja 1995. godine.
Ako je ukupno stanje na računu u svim valutama manje od l00 DEM bez pripisane kamate za 1991. godinu, devizna štednja i stanje na deviznim računima građana ne pretvaraju se u oročeni depozit prema stavku 1. ovoga članka, a građaninu će se na njegov zahtjev isplatiti protuvrijednost u domaćoj valuti po tečaju na dan isplate.
Kamata na depozite iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 5% obračunava se dva puta godišnje i to 30.
lipnja i 31. prosinca svake godine počevši od siječnja 1992. godine.
Kamata iz stavka 3 ovoga članka isplaćuje se u domaćoj valuti ili devizi po izboru građanina. Ako se kamata isplaćuje u domaćoj valuti prva isplata dospijeva 1. srpnja 1992. godine, a ako se kamata isplaćuje u devizi prva isplata dospijeva 1. srpnja 1995. godine.
Ako je kamata na depozit iz stavka 3. ovoga članka ugovorena po stopi višoj od 5%, razliku od ugovorene kamatne stope, dužna je osigurati banka u skladu s ugovorom.
Iznimno od odredbe iz stavka 4. ovoga članka kamatu obračunatu za razdoblje od 1. siječnja do 30 lipnja 1993. godine, a dospijeva za isplatu 1. srpnja 1993. godine, banka može isplatiti i u devizama odobrenjem na devizni račun vlasnika štednog uloga.
Članak 8.
Za isplatu devizne štednje prema članku 7. ovoga Zakona jamči Republika Hrvatska.
Članak 9.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona građanin može zatražiti da mu se u zamjenu za devizni depozit iz
članka 7. ovoga Zakona predaju obveznice koje izdaje Republika Hrvatska.
Obveznica iz stavka 1. ovoga članka postoji u dva oblika i to: kao tiskana obveznica na donositelja i kao
knjižno potraživanje.
Poslove knjigovodstva, prometa te isplate obveznica iz stavka 2. ovoga članka obavljat će banka na temelju zaključenog ugovora s Ministarstvom financija.
Po zahtjevu građanina, banka iz stavka 3. ovoga članka predat će građaninu obveznice Republike Hrvatske ili potvrdu o knjižnom potraživanju. Banka može po nalogu građana obavljati sva plaćanja na teret knjižnog potraživanja kao i prodaju obveznica na tržištu.
Članak 10.
Obveznice iz članka 9. ovoga Zakona amortiziraju se u 20 polugodišnjih rata od kojih prva dospijeva 30. lipnja 1995. godine.
Obveznica je prenosiva i glasi na DEM s tim da se isplaćuje u domaćoj valuti po tečaju na dan isplate.
Obveznica će glasiti na 100, 500 i 1000 DEM.
Saldo do punog iznosa od najmanje nominalne vrijednosti obveznice od 100 DEM koji preostane nakon što je iznos devizne štednje ili deviznog depozita pretvoren u obveznice isplaćuje se u dinarskoj protuvrijednosti na dan pretvaranja štednje, odnosno depozita u obveznice.
Kamatna stopa na obveznice iznosi 5% godišnje, a obračunava se 30. lipnja i 31. prosinca svake godine. a obračunata kamata isplaćuje se u domaćoj valuti po tečaju na dan isplate. Obračun kamata počinje od 1. siječnja 1992. godine. a isplata od 1. srpnja 1992. godine.
Ako građanin ne zatraži zamjenu deviznog depozita u obveznice ili knjižno potraživanje, smatra se da je svoj devizni depozit zadržao kao oročeni depozit u smislu članka 7. ovoga Zakona.
Članak 11.
Promet obveznicama izdanih sukladno ovom Zakonu slobodan je i na promet se ne plaća porez.
Obveznice koje je primio prema ovom Zakonu, građanin može koristiti u skladu s odredbama ovoga Zakona i Zakona o vrijednosnim papirima.
Članak 12.
Za iznos deviznih depozita koji su građani zamijenili za obveznice iz članka 9. ovoga Zakona ustupljenih
Republici Hrvatskoj banka će umanjiti svoje obveze prema građaninu te svoja potraživanja prema Republici Hrvatskoj iz članka 4. ovoga Zakona.
Članak 13.
Obveznicima iz članka 9. ovoga Zakona po njihovoj nominalnoj vrijednosti, pretvorenoj u domaću valutu po tečaju na dan kupnje mogu se:
- prestao važiti,
- kupovati dionice i udjele poduzeća od Hrvatskog fonda za privatizaciju u skladu s propisima o pretvorbi društvenih poduzeća.
U slučaju kupovine stanova obveznicama ili knjižnim potraživanjima prema odredbama ovoga članka,
prodavatelj će iz ostvarene kupovine zakonska namjenska izdvajanja obavljati u skladu s amortizacijskim
planom obveznica odnosno potraživanja koje ima u posjedu.
III. DEVIZNI DEPOZITI KOD BANAKA SA SJEDIŠTEM IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE
Članak 14.
Na deviznu štednju, odnosno devizna sredstva koja su građani Republike Hrvatske prenijeli do 6. srpnja
1992. godine sukladno Uredbi, s organizacijskih jedinica banaka čije je sjedište izvan Republike Hrvatske na banke u Republici Hrvatskoj, u cijelosti se primjenjuju odredbe članka 4. do 13. ovoga Zakona. Ovlašćuje se ministar financija da utvrdi uvjete i način pod kojima građani, koji nisu u roku iz stavka I. ovoga članka prenijeli svoju deviznu štednju, odnosno devizna sredstva s organizacijske jedinice banke čije je sjedište izvan Republike Hrvatske na banke u Republici Hrvatskoj, mogu obaviti naknadni prijenos tih sredstava na jednu od banaka u Republici Hrvatskoj.
IV. OSTALE ODREDBE
Članak 15.
Republika Hrvatske će otkupiti od građana obveznice iz članka 9. ovoga Zakona po nominalnoj vrijednosti u sljedećim slučajevima:
1. za popravak stambenih i gospodarskih objekata potrebitih za povratak prognanika u mjesto njihova
prebivališta,
2. od građana koji su došli u teško materijalno stanje, jer su članovi njihove uže obitelji poginuli ili ranjeni u ratu za obranu Hrvatske,
3. od građana koji su socijalno ugroženi.
Ukupnu vrijednost obveznica ili knjižnih potraživanja koja će Republika Hrvatska otkupiti prema stavku 1. ovoga članka utvrdit će Ministarstvo financija i rasporediti na ovlaštene banke. Otkup obveznica ili
potraživanja u ime i za račun Republike Hrvatske obavit će ovlaštene banke, po važećem tečaju na dan
otkupa, u okviru sredstava raspoređenih na banke od strane Ministarstva financija.
Članak 16.
Stručne, tehničke i administrativne poslove u svezi s provedbom ovoga Zakona obavlja Ministarstvo financija.
Članak 17.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o pretvaranju deviznih depozita građana kod
banaka u javni dug Republike Hrvatske ("Narodne novine", br. 58/93.) i stavlja se van snage točka 14.
Uredbe o nastavljanju važenja pravnog sadržaja i učinka određenih uredbi Vlade Republike Hrvatske na temelju zakonske ovlasti ("Narodne novine", br. 100/93.).
Članak 18.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".