NN 32/87
na snazi od 07.08.1987.
Uživajte...
Baza je ažurirana 17.04.2024.
zaključno sa NN 43/24
Članak 1.
Organizirani odmor djece i omladine (u daljem tekstu: organizirani odmor) je oblik društvene brige kojim se djeci i omladini, na način određen ovim zakonom, osigurava društveno aktivan odmor s programiranim sadržajima i zadacima odgoja u samoupravnom socijalističkom društvu.
Organizirani odmor provodi se kao sastavni dio sistema odgoja i obrazovanja i društvene brige o djeci predškolskog uzrasta.
Članak 2.
Organiziranim odmorom mobu biti obuhvaćena djeca i omladina od navršene 3. do 27. godine života.
Smještaj djece od 3. do 10. godine života može se organizirati samo u zgradama.
Na logorovanju ne mogu biti djeca mlađa od 10 godina.
Članak 3.
Organizirani odmor mogu provoditi organizacije udruženog rada za njegu, odgoj i zaštitu djece predškolskog uzrasta, organizacije udruženog rada odgoja i osnovnog obrazovanja, organizacije udruženog rada usmjerenog obrazovanja, organizacije udruženog rada socijalne zaštite, organizacije udruženog rada kojima je to osnovna djelatnost, mjesne zajednice, društvene i društveno-političke organizacije koje okupljaju djecu i omladinu, odnosno imaju programe namijenjene djeci i omladini, a u skladu s uvjetima utvrđenim ovim zakonom.
Organizirani odmor mogu provoditi i druge zainteresirane organizacije udruženog rada ako ispunjavaju uvjete utvrđene ovim zakonom.
Članak 4.
Organizirani odmor je djelatnost od posebnog društvenog interesa.
Poseban društveni interes izražava se u:
- ostvarivanju cilja i zadataka organiziranog odmora,
- utvrđivanju programa odgojno-obrazovnog rada i donošenju plana i programa razvoja organiziranog odmora,
- odlučivanju o osnovnoj namjeni korištenja sredstava za organizirani odmor,
- donošenju statuta odnosno drugog samoupravnog općeg akta organizacija udruženog rada za organizirani odmor kojima se uređuju poslovi od posebnog društvenog interesa,
- donošenju odluka o promjeni ili proširenju djelatnosti i o statusnim promjenama organizacija udruženog rada za organizirani odmor.
Članak 5.
Općina, u suradnji s odgovarajućim samoupravnim interesnim zajednicama odgoja i obrazovanja i društvene brige o djeci i predškolskog uzrasta, društvenim i društveno-političkim organizacijama koje provode organizirani odmor utvrđuje plan i program razvoja organiziranog odmora djece i omladine, razvija i unapređuje pojedine oblike tog odmora, brine se da se tim vidom društvene brige obuhvati što veći broj djece i omladine, a osobito one kojoj je to potrebno iz zdravstvenih, socijalnih i odgojnih razloga.
Članak 6.
Nadzor nad zakonitošću rada organizacija iz članka 3. ovoga zakona u provođenju organiziranog odmora vrši općinski organ uprave nadležan za poslove obrazovanja i općinski organ uprave nadležan za poslove zdravstvene i socijalne zaštite na području koje je sjedište tih organizacija.
Članak 7.
Nadzor nad obavljanjem odgojno-obrazovnog rada u organiziranom odmoru obavlja prosvjetno-pedagoška služba.
Članak 8.
Organizirani odmor može provoditi organizacija iz članka 3. ovog zakona ako:
1. ima pravila, plan i program organiziranog odmora,
2. su osigurana sredstva za provođenje organiziranog odmora,
3. je osigurano stručno, pedagoško i ostalo osoblje predviđeno planom i programom organiziranog odmora,
4. je osiguran prostor i oprema za ostvarivanje programa organiziranog odmora.
Članak 9.
Pravila, plan i program organiziranog odmora donosi organizacija koja provodi organizirani odmor.
Programsku orijentaciju donosi Prosvjetni savjet Hrvatske po pribavljenom mišljenju odgovarajuće republičke samoupravne interesne zajednice.
Članak 10.
Pravilima se utvrđuju uvjeti za primanje korisnika, broj smjena i dužinu njihovog trajanja, unutrašnju organizaciju rada i način ostvarivanja programa, prava i dužnosti korisnika te druga pitanja značajna za uspješno provođenje programa.
Članak 11.
Planom se utvrđuje vrijeme, trajanje i opseg odvijanja pojedinog sadržaja organiziranog odmora.
Programom organiziranog odmora utvrđuju se sadržaji aktivnog odmora djece i omladine koji moraju zadovoljavati potrebe i interese djece i omladine za obrazovnim, tjelesnim i zdravstvenim, radnim, kulturnim, znanstveno tehničkim i drugim aktivnostima.
Članak 12.
Sredstva za provođenje organiziranog odmora osiguravaju se iz sredstava samoupravnih interesnih zajednica društvene brige o djeci predškolskog uzrasta, odgoja i obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, kulture, fizičke i tehničke kulture, odmora i rekreacije u dijelu koji se odnosi na izvršavanje programa, odgovarajuće samoupravne interesne zajednice, a u skladu s dogovorenim elementima i kriterijima koji se utvrđuju u odgovarajućoj samoupravnoj interesnoj zajednici.
Sredstva za provođenje organiziranog odmora mogu se osiguravati i iz sredstava organizacija koje provode organizirani odmor, zainteresiranih organizacija udruženog rada, društvenih i društveno-političkih organizacija i iz sredstava korisnika.
Visina sredstava, način korištenja i kriteriji za njihovu raspodjelu po programima utvrđuju se samoupravnim sporazumom između organizacije koja provodi organizirani odmor i davaoca sredstava.
Članak 13.
Samoupravne interesne zajednice društvene brige o djeci predškolskog uzrasta i samoupravne interesne zajednice odgoja i obrazovanja dužne su utvrditi osnove i mjerila za slobodnu razmjenu rada te kriterije za učešće korisnika u naknadi za pojedini program organiziranog odmora, ovisno o ukupnim prihodima i drugim uvjetima u porodici.
Članak 14.
Organizacija koja provodi logorovanje, ljetovanje, zimovanje i proljetni odmor mora najmanje 30 dana prije nego što namjerava početi s djelovanjem obavijestiti nadležni općinski organ uprave na području općine u kojoj se provodi taj oblik organiziranog odmora.
Članak 15.
Organizacija koja provodi organizirani odmor dužna je voditi brigu o zdravstvenom stanju djece i omladine.
Članak 16.
Zdravstvenu zaštitu provode zdravstveni radnici organizacije udruženog rada zdravstva na području gdje se provodi organizirani odmor.
Zdravstvenu zaštitu može provoditi i organizacija koja provodi organizirani odmor ako ima ispunjene uvjete za njeno provođenje.
Članak 17.
Objekti za smještaj i prehranu djece i omladine na organiziranom odmoru trebaju ispunjavati osnovne zdravstvene, higijenske, sanitarne i tehničke uvjete, i to:
1. da imaju stalan dovod higijenski ispravne tekuće vode;
2. da imaju osiguranu rasvjetu, te da su opremljeni aparatima za gašenje požara;
3. da je osigurano higijensko rukovanje namirnicama, čuvanje robe od kvarenja i zagađivanja;
4. da se fekalne i druge tekuće otpadne tvari odvode iz objekata priključkom na javnu kanalizaciju, a u mjestima gdje ne postoji javna kanalizacija odvođenje otpadnih voda da je izgrađeno u skladu sa zahtjevima higijene, zaštite čovjekove okoline i postojećim propisima;
5. da imaju suhe, svijetle i zračne sobe, te da na svaki ležaj otpada 2,5 m² podne površine a ako su kreveti na kat, da svaki takav krevet sa dva ležaja ima najmanje 5 m² prostora;
6. da je u zimskim uvjetima osigurano grijanje.
Bliže propise o uvjetima iz stava 1. ovog članka utvrdit će republički organ uprave nadležan za poslove zdravstva uz suglasnost republičkog organa uprave nadležnog za poslove obrazovanja.
Članak 18.
Nadležni općinski organ sanitarne inspekcije na čijem području se nalazi objekt utvrđuje da li su ispunjeni propisani uvjeti prije početka rada objekta.
Članak 19.
Obavezna oprema i prateći sadržaj objekata i prostora za organizirani odmor utvrđuje se standardima objekata i prostora za organizirani odmor.
Standarde iz stava 1. ovoga članka utvrdit će republički organ uprave nadležan za poslove obrazovanja.
Članak 20.
Odgojno-obrazovni rad s djecom i omladinom na organiziranom odmoru provodi se prema programu organiziranog odmora.
Članak 21.
Odgojno-obrazovnim radom u provođenju organiziranog odmora mogu se baviti osobe koje ispunjavaju propisane uvjete prema odredbama Zakona o odgoju i osnovnom obrazovanju i Zakona o usmjerenom obrazovanju (u daljem tekstu: stručni radnici).
Iznimno, odgojno-obrazovnim radom mogu se baviti studenti nastavničkih fakulteta kada obavljaju pedagošku praksu pod nadzorom stručnog radnika iz stava 1. ovog članka.
Iznimno, odgojno-obrazovnim radom mogu se baviti istaknuti društveni radnici i aktivisti koji su za to stručno osposobljeni na društveno-verificiranim programima društvenih i društveno-političkih organizacija koje provode organizirani odmor.
Članak 22.
O provođenju odgojno-obrazovnog rada brine se pedagoško-zdravstveno vijeće koje se sastoji od svih stručnih radnika u jednom programu organiziranog odmora.
Vijećem iz stava 1. ovog članka, rukovodi rukovodilac programa kojeg odredi organizacija koja provodi organizirani odmor, a iz sastava vijeća.
Članak 23.
Organizaciju udruženog rada za organizirani odmor može osnovati samoupravna interesna zajednica, zainteresirana organizacija udruženog rada, društvena organizacija, mjesna zajednica ili društveno-politička zajednica.
Članak 24.
Organizacija udruženog rada za organizirani odmor može započeti s radom ako:
1. ima program rada;
2. su osigurani uvjeti za stjecanje dohotka slobodnom razmjenom rada;
3. ima radnike koji će ostvarivati programe organiziranog odmora;
4. ima osiguran prostor i opremu za ostvarivanje programa organiziranog odmora.
Organizacija udruženog rada za organizirani odmor može započeti s radom kad izvršno vijeće skupštine općine na području koje je sjedište te organizacije udruženog rada utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stava 1. ovoga članka.
Članak 25.
Organizacija udruženog rada za organizirani odmor može biti ukinuta ako ne ispunjava uvjete za obavljanje djelatnosti predviđene ovim zakonom.
Prijedlog za ukidanje organizacije udruženog rada za organizirani odmor daju organizacije i zajednice iz članka 23. ovoga zakona.
Akt o ukidanju organizacije udruženog rada, donosi osnivač uz suglasnost odgovarajuće samoupravne interesne zajednice.
Članak 26.
U organizacijama udruženog rada za organizirani odmor osniva se savjet kao organ upravljanja radom i poslovanjem te organizacije.
Kada se u savjetu odlučuje o upravljanju poslovima i zadacima koji su od posebnog društvenog interesa organizacije udruženog rada za organizirani odmor tada u savjetu sudjeluju i delegati korisnika starijih od petnaest godina, delegati zainteresiranih organizacija udruženog rada i drugih samoupravnih organizacija i zajednica, delegati društvenih i društveno-političkih organizacija koji su osnivači tih organizacija, te delegati društvene zajednice na području koje je sjedištem organizacije udruženog rada za organizirani odmor.
Sastav i način sudjelovanja delegata iz stava 2. ovoga članka u odlučivanju o poslovima od posebnog društvenog interesa utvrđuje se statutom organizacije iz stava 1. ovoga članka.
Članak 27.
Na odredbe statuta organizacije udruženog rada za organizirani odmor kojima se uređuju pitanja od posebnog društvenog interesa suglasnost daje skupština općine na području koje je sjedište te organizacije.
Članak 28.
Za inokosnog poslovodnog organa, odnosno za predsjednika kolegijalnog poslovodnog organa organizacije udruženog rada za organizirani odmor može biti imenovana osoba koja je stekla stručnu spremu VII stupnja odnosno osoba koja ima visoku stručnu spremu prosvjetne, zdravstvene ili socijalne struke.
Članak 29.
Republički organ uprave nadležan za poslove obrazovanja donijet će propis iz članka 17. i 19. ovoga zakona u roku godine dana od dana njegova stupanja na snagu.
Prosvjetni savjet Hrvatske donijet će programsku orijentaciju iz članka 9. ovoga zakona u roku godine dana od dana njegova stupanja na snagu.
Članak 30.
Organizacije koje provode organizirani odmor dužne su usuglasiti odredbe svojih samoupravnih općih akata o provođenju organiziranog odmora u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Članak 31.
Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o organiziranom odmoru djece i omladine (»Narodne novine«, br. 14/65).
Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaju važiti propisi o objektima namijenjenim odmoru i rekreaciji djece i omladine, koji su doneseni na osnovi Zakona o ugostiteljskoj i turističkoj djelatnosti (»Narodne novine«, br. 29/81).
Članak 32.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana nakon objave u »Narodnim novinama«.
Broj: 2507-1987
Zagreb, 22 srpnja 1987.