Zakon o obilježavanju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata

Članak 1.

Ovim se Zakonom, radi očuvanja trajne uspomene na žrtve iz Domovinskog rata stradale tijekom agresije na Republiku Hrvatsku, uređuju pitanja od značenja za utvrđivanje mjesta masovnih grobnica žrtava i dostojno obilježavanje tih mjesta.

Članak 2.

Postavljanje spomen-obilježja na mjestima masovnih grobnica u smislu ovoga Zakona od interesa je za Republiku Hrvatsku.

Članak 3.

Žrtvama iz Domovinskog rata smatraju se hrvatski branitelji i civili smrtno stradali u masovnim pogubljenjima tijekom srpsko-crnogorske četničke agresije i agresije Jugoslavenske armije na Republiku Hrvatsku.

Članak 4.

Masovnim grobnicama smatraju se mjesta koja je, na temelju provedenih istraživanja, utvrdila Vlada Republike Hrvatske, a na kojima su nađena tijela više osoba.

Vlada Republike Hrvatske odredit će mjesta zajedničkih grobnica u kojima će se sahraniti posmrtni ostaci neidentificiranih žrtava iz članka 3. ovoga Zakona.

Članak 5.

Mjesta iz članka 4. ovoga Zakona obilježavat će se, vodeći računa da se postavljanjem spomen-obilježja, u pravilu, vlasniku nekretnine ne ograničavaju prava korištenja.

Vlasnik iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu za izvlaštenje odnosno ograničenje kojemu je podvrgnut postavljanjem spomen-obilježja, u skladu s propisima o izvlaštenju.

Članak 6.

Mjesta iz članka 4. ovoga Zakona obilježit će se na temelju programa obilježavanja što ga donosi Sabor Republike Hrvatske na prijedlog ministra kulture.

Program iz stavka 1. ovoga članka sadrži naziv mjesta, oznaku čestice, podatke o vlasniku, odnosno posjedniku, način obilježavanja te troškovnik potrebnih sredstava.

Članak 7.

Prije izrade prijedloga programa iz članka 6. ovoga Zakona Ministarstvo kulture prikupit će prijedloge odgovarajućih udruga sudionika Domovinskog rata te nadležnih tijela Sabora Republike Hrvatske i tijela državne uprave.

Ministarstvo kulture raspisat će i provesti javni natječaj za izradu projekta spomen-obilježja u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Ministarstvo kulture predložit će Saboru Republike Hrvatske program obilježavanja najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

O provedbi programa obilježavanja skrbi Ministarstvo kulture.

Članak 8.

Sredstva za izradu programa iz članka 7. ovoga Zakona i postavljanje spomen-obilježja osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, na posebnom računu za tu namjenu pri Ministarstvu kulture.

Sredstva za čuvanje, održavanje i zaštitu spomen-obilježja osiguravaju se u proračunu grada, odnosno općine te županije na čijem je području spomen-obilježje postavljeno.

Članak 9.

Skrb o čuvanju, održavanju i zaštiti spomen-obilježja vode javne ustanove, trgovačka društva ili službe - vlastiti pogoni koje osnivaju jedinice lokalne samouprave u skladu s propisima o komunalnom gospodarstvu.

Članak 10.

Ovlašćuje se ministar kulture da podzakonskim aktima pobliže uredi pitanja postavljanja, čuvanja, održavanja i zaštite spomen-obilježja te vođenje upisnika tih obilježja.

Članak 11.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Prijelazne i završne odredbe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN 174/04)

Članak 161.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona ne primjenjuju se odredbe članka 6. stavka 1., članka 7. i članka 8. stavka 1. Zakona o obilježavanju mjesta masovnih grobnica žrtava Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 100/96.) koje su u suprotnosti s člankom 103. ovoga Zakona.:

Članak 103.

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti osigurava sredstva i donosi godišnji plan o obilježavanju mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata na temelju Programa obilježavanja koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.