FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
Članak 1.
Pravna osoba u društvenom ili pretežno državnom vlasništvu kao ugovaratelj osiguranja ne smije s osiguravajućim društvom (osiguratelj) sklopiti ugovor o osiguranju svog djelatnika (korisnik osiguranja) kojim pravo zahtijevati otkup police osiguranja pripada korisniku osiguranja ili se otkupna vrijednost police isplaćuje korisniku osiguranja. Pravna osoba u društvenom ili pretežno državnom vlasništvu ne smije ugovarati "osiguranje otpremnine" svog djelatnika zbog prestanka radnog odnosa uslijed razrješenja ili odlaska u mirovinu, tijekom ili po isteku mandata, kao i osiguranje svog djelatnika s elementom štednje koji u sebi uključuje i slučaj isteka pri kojem se korisniku osiguranja nakon određenog razdoblja isplaćuje premija (tzv. "početno osiguranje") ukamaćena za određene kamate.
Članak 2.
Upisane dionice (privremene dionice) koje nisu plaćene ne mogu služiti kao zalog za osiguranje potraživanja iz ugovora o kreditu za kupnju poduzeća, dijela poduzeća ili dionice poduzeća koji se sklapa na temelju zaloga vrijednosnih papira. Upisane dionice (privremene dionice) koje nisu plaćene ne mogu služiti za osiguranje udjela u kreditu za kupnju poduzeća, dijela poduzeća ili dionica poduzeća.
Članak 3.
Ugovor o osiguranju (polica osiguranja) kojeg je sklopila pravna osoba (ugovaratelj osiguranja) u društvenom ili pretežno državnom vlasništvu prema kojem osiguravajuće društvo (osiguratelj) može isplatiti otkupnu vrijednost police korisniku osiguranja (osiguraniku) a ne ugovaratelju osiguranja, ili prema kojem je ugovoreno "osiguranje otpremnine" korisniku osiguranja zbog prestanka radnog odnosa uslijed razrješenja ili odlaska u mirovinu u toku ili po isteku mandata, ili je ugovoreno osiguranje s elementom štednje koji u sebi uključuje i slučaj isteka pri kojem se korisniku osiguranja isplaćuje premija (tzv. "početno osiguranje") ukamaćena za određene kamate, ništav je.
Članak 4.
Ugovor o kreditu između banke i fizičke osobe korisnika kredita na osnovi iskupljene stare devizne štednje ili na osnovi zaloga upisanih dionica (privremenih dionica koje nisu plaćene) sklopljen: - uz učešće ispod 10% od vrijednosti kredita (kao učešće uzima se i vrijednost stare devizne štednje) ili - sklopljen na vrijeme duže od 7 godina ili - uz kamatnu stopu nižu od 5% ili - ugovoren bez devizne klauzule ili - ugovoren s periodom početka otplate duljim od 12 mjeseci ili - bez osiguranja hipotekom na nekretnine čija procijenjena vrijednost iznosi najmanje 70% iznosa kredita,ništav je. Iznimno od odredbe stavka 1. alineja 6. ovoga članka ugovor kojim se kreditira preko 50% od iznosa iz ugovora o kupnji dionica sklopljenog između Hrvatskog fonda za privatizaciju i kupca dionica sklopljen bez osiguranja hipotekom na nekretnine čija procijenjena vrijednost iznosi najmanje koliko iznosi vrijednost kredita, ništav je. Za ugovor o kreditu odobren u protuvrijednosti hrvatskih dinara do iznosa 20.000 DEM prema srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske na dan sklapanja ugovora ne može se isticati ništavost u slučajevima iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 5.
Korisnik osiguranja iz članka 3. ovoga Zakona dužan je vrijednost isplaćene mu otkupljene police, odnosno kod "osiguranja otpremnine" isplaćenu mu vrijednost police, odnosno isplaćenu mu vrijednost premije, platiti u korist državnog proračuna u njenoj realnoj vrijednosti. Realna vrijednost otkupljene police, odnosno kod "osiguranja otpremnine" vrijednost police, odnosno vrijednost premije, utvrđuje se na način da se vrijednost police, odnosno premije izražena u DEM, preračuna u protuvrijednost hrvatskih dinara na dan isplate ugovaratelja osiguranja prema srednjem tečaju Narodne banke Hrvatske.
Članak 6.
Korisnik kredita iz članka 4. ovoga Zakona dužan je banci isplatiti odjednom neisplaćenu vrijednost kredita. Ako do dana utvrđivanja ništavosti ugovora iz članka 4. ovoga Zakona korisnik kredita nije banci vratio neotplaćeni iznos kredita po ugovoru iz članka 4. ovoga Zakona, postaje ništavim i ugovor zaključen između korisnika kredita i Hrvatskog fonda za privatizaciju. Hrvatski fond za privatizaciju postaje vlasnik dionica koje su kupljene kreditom.
Članak 7.
Odredbe članka 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona primijenit će se na ugovore sklopljene počam od 1. svibnja 1991. godine, ako su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona suprotni odredbama ovoga Zakona.
Članak 8.
Tužbe za utvrđenje ništavosti ugovora iz članka 3. i 4. ovoga Zakona nadležnom sudu podnijet će Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.
Članak 9.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".