FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
Članak 1. (NN 107/07)
Ovim se Zakonom utvrđuju bolesti koje se, prema članku 38. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: ZOMO), smatraju profesionalnim bolestima i uvjeti pod kojima se te bolesti smatraju profesionalnim bolestima.
Članak 2.
(1) Profesionalnom bolešću smatra se bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.
(2) Profesionalne bolesti iz stavka 1. ovoga članka dokazuju se pomoću u medicini rada prihvaćenih programa obrade (algoritama), a dijagnostički postupak obuhvaća:
1) radnu anamnezu i dokazivanje povezanosti bolesti i izloženosti pri radu;
2) kliničku sliku s pojavom oštećenja funkcije i/ili morfologije organa ili organskih sustava za koje je poznato da je određena radna štetnost može uzrokovati;
3) pozitivne nalaze dijagnostičkih metoda koje mogu objektivizirati to oštećenje.
(3) Prisutnost štetnosti iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se:
1) procjenom opasnosti ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi prisutnost štetnosti,
2) određivanjem intenziteta (mjerenjem, neposrednim uvidom u uvjete rada ili na drugi način koji omogućava da se sa sigurnošću utvrdi intenzitet štetnosti) i trajanja izloženosti toj štetnosti.
Članak 3. (NN 107/07)
(1) Profesionalnim bolestima smatraju se bolesti utvrđene u listi profesionalnih bolesti koja glasi:
|
LISTA PROFESIONALNIH BOLESTI |
|
|
PROFESIONALNE BOLESTI UZROKOVANE KEMIJSKIM, FIZIKALNIM I BIOLOŠKIM ŠTETNOSTIMA |
|
|
Bolesti uzrokovane kemijskim tvarima |
|
|
1. |
Akrilonitril |
|
2. |
Arsen ili njegovi spojevi |
|
3. |
Berilij ili njegovi spojevi |
|
4.1 |
Ugljik (II)-oksid (monoksid) |
|
4.2 |
Fozgen |
|
5.1 |
Cijanovodična kiselina |
|
5.2 |
Cijanidi i njihovi spojevi |
|
5.3 |
Izocijanati |
|
6. |
Kadmij ili njegovi spojevi |
|
7. |
Krom ili njegovi spojevi |
|
8. |
Živa ili njeni spojevi |
|
9. |
Mangan ili njegovi spojevi |
|
10.1 |
Nitratna kiselina |
|
10.2 |
Dušikovi oksidi |
|
10.3 |
Amonijak |
|
11. |
Nikalj ili njegovi spojevi |
|
12. |
Fosfor ili njegovi spojevi |
|
13. |
Olovo ili njegovi spojevi |
|
14.1 |
Sumporovi oksidi |
|
14.2 |
Sulfatna kiselina |
|
14.3 |
Ugljik (II)-sulfid |
|
14.4 |
Sumporovodik |
|
15 |
Vanadij ili njegovi spojevi |
|
16.1 |
Klor |
|
16.2 |
Brom |
|
16.3 |
Jod |
|
16.4 |
Fluor ili njegovi spojevi |
|
17. |
Alifatski ili aliciklički ugljikovodici dobiveni iz nafte |
|
18. |
Halogenirani derivati alifatskih ili alicikličkih ugljikovodika |
|
19. |
Alkoholi (butanol, metanol, izopropanol) |
|
20. |
Glikoli (etilen glikol, dietilenglikol, 1,4-butandiol), nitroglikoli, nitroglicerin i derivati |
|
21. |
Eteri (metil eter, etil eter, izopropil eter, vinil eter, diklorizopropil eter, gvajakol, metil i etil eter etilenglikola) |
|
22. |
Ketoni (aceton, kloroaceton, bromoaceton, heksafluoroaceton, metil etil keton, metil n-butil keton, metil izobutil keton, diaceton alkohol, mezitil oksid, 2-metilcikloheksanon) |
|
23. |
Organofosforni esteri |
|
24. |
Organske kiseline |
|
25. |
Formaldehid |
|
26. |
Alifatski nitro-derivati |
|
27.1 |
Benzen ili homolozi benzena (CnH2n-6) |
|
27.2 |
Naftalen ili homolozi naftalena (CnH2n-12) |
|
27.3 |
Stiren i vinilstiren |
|
28. |
Halogenirani derivati aromatskih ugljikovodika |
|
29.1 |
Fenoli ili njihovi homolozi ili njihovi halogenirani derivati |
|
29.2 |
Naftoli ili njihovi homolozi ili njihovi halogenirani derivati |
|
29.3 |
Halogenirani derivati alkilarilnih oksida |
|
29.4 |
Halogenirani derivati alkilarilnih sulfonata |
|
29.5 |
Benzokinoni |
|
30.1 |
Aromatski amini ili aromatski hidrazini ili njihovi halogenirani, fenolni, nitritni, nitratni ili sulfonirani derivati |
|
30.2 |
Alifatski amini i njihovi halogenirani derivati |
|
31.1 |
Nitro-derivati aromatskih ugljikovodika |
|
31.2 |
Nitro-derivati fenola ili njihovih homologa |
|
32. |
Antimon i njegovi derivati |
|
33. |
Esteri nitratne kiseline |
|
34. |
Encefalopatije uzrokovane organskim otapalima koja nisu navedena u drugim zaglavljima |
|
35. |
Polineuropatije uzrokovane organskim otapalima koja nisu navedena u drugim zaglavljima |
|
Bolesti uzrokovane fizikalnim štetnostima i naprezanjima |
|
|
36. |
Nagluhost ili gluhoća uzrokovana bukom |
|
37.1 |
Bolesti uzrokovane vibracijama koje se prenose na ruke (oštećenja perifernih žila i živaca, kostiju, zglobova, tetiva i okozglobnih tkiva) |
|
37.2 |
Bolesti uzrokovane vibracijama koje se prenose na cijelo tijelo (oštećenja intervertebralnog diska slabinske kralježnice) |
|
38. |
Bolesti uzrokovane ionizirajućim zračenjima |
|
39. |
Bolesti uzrokovane neionizirajućim zračenjima |
|
40. |
Bolesti uzrokovane povišenim ili sniženim atmosferskim tlakom i naglim promjenama tlaka |
|
41. |
Sindromi prenaprezanja uzrokovani kumulativnom traumom (ponavljajući pokreti, primjena sile, nefiziološki položaj, vibracije, pritisak) |
|
42. |
Burzitisi i oštećenja meniska koljena vezani uz dugotrajni rad u klečećem i čučećem položaju |
|
43. |
Čvorići glasnica uzrokovani kontinuiranim naporom glasnica na radu |
|
Bolesti uzrokovane biološkim štetnostima |
|
|
44. |
Zarazne ili parazitske bolesti prenesene na čovjeka sa životinja ili životinjskih ostataka |
|
45. |
Zarazne ili parazitske bolesti uzrokovane radom u djelatnostima gdje je dokazan povećan rizik zaraze |
|
PROFESIONALNE BOLESTI POJEDINIH ORGANSKIH SUSTAVA |
|
|
Kožne bolesti uzrokovane tvarima koje nisu obuhvaćene u drugim zaglavljima |
|
|
46. |
Kožne bolesti i maligni tumori kože uzrokovani čađom, katranom, bitumenom, antracenom ili njegovim spojevima, mineralnim i drugim uljima, karbazolom ili njegovim spojevima i nusproizvodima destilacije ugljena |
|
47. |
Bolesti kože uzrokovane tvarima kojima je znanstveno potvrđeno alergijsko ili nadražujuće djelovanje, nespomenutim u drugim zaglavljima |
|
Dišne bolesti uzrokovane udisanjem tvari koje nisu obuhvaćene u drugim zaglavljima |
|
|
48. |
Silikoza i druge bolesti dišnog sustava uzrokovane silicijevim dioksidom |
|
49.1 |
Bolesti dišnog sustava uzrokovane azbestozom |
|
49.2 |
Mezoteliom seroznih membrana uzrokovan azbestom |
|
49.3 |
Malignom pluća, bronha i grkljana uzrokovan azbestom |
|
50. |
Druge pneumokonioze |
|
51. |
Bolest dišnog sustava uzrokovana prašinom tvrdog metala |
|
52. |
Ekstrinzički alergijski alveolitis |
|
53. |
Plućne bolesti uzrokovane udisanjem prašina ili vlakana pamuka, lana, konoplje, jute i sisala |
|
54. |
Astma uzrokovana udisanjem tvari kojima je potvrđeno alergijsko ili nadražujuće djelovanje |
|
55. |
Alergijski rinitis uzrokovan udisanjem tvari koje su priznate kao uzročnici alergije i koje su karakteristične za radni proces |
|
56. |
Kronični opstruktivni bronhitis ili emfizem rudara ugljena u dubinskim kopovima |
|
57. |
Maligne bolesti gornjih dišnih putova uzrokovane prašinama drveta te maligne bolesti pluća i kože koje su uzrokovane čađom, isparavanjem smole i katranom drvenog ugljena |
(2) Poslovima na kojima se javljaju profesionalne bolesti smatraj se poslovi na kojima su radnici izloženim kemijskim, fizikalnim i biološkim štetnostima i naprezanjima iz Liste profesionalnih bolesti navedene u stavku 1. ovoga članka.
(3) Podzakonskim propisom ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za rad propisat će način vođenja registra profesionalnih bolesti
Članak 4.
Do početka primjene posebnog zakona o stažu osiguranja s povećanim trajanjem, primjenjuju se propisi o utvrđivanju staža osiguranja s povećanim trajanjem koji su na snazi do početka primjene ovoga Zakona.
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Narodnim novinama", a primjenjivat će se od 1. siječnja 1999.
Prijelazne i završne odredbe iz NN 107/07
Članak 3.
Postupci priznavanja profesionalnih bolesti započeti po odredbama Zakona o listi profesionalnih bolesti (»Narodne novine«, br. 162/98.) dovršit će se po odredbama toga Zakona.
Članak 4.
Propis iz članka 2. stavka 3. ovoga Zakona donijet će se u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.