pročišćeni tekst
NN 72/94, 74/95, 87/96, 112/12, 110/15, 10/23
na snazi od 04.02.2023.
Uživajte...
Članak 1. (NN 10/23)
Za isprave i radnje javnog bilježnika plaćaju se javnobilježničke pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbe) po odredbama ovoga Zakona i u visini utvrđenoj Tarifom javnobilježničkih pristojbi koju uredbom propisuje Vlada Republike Hrvatske.
Članak 2.
Pristojbe propisane ovim Zakonom dužna je platiti osoba na čiji se zahtjev ili u čijem se interesu poduzimaju radnje propisane zakonom:
Kada su prema ovom Zakonu dvije ili više osoba obvezne zajedno platiti pristojbu, njihova obveza je solidarna.
Kada više osoba podnosi zajednički zahtjev, plaća se jedna pristojba, ako je taj zahtjev u nedjeljivom interesu svih podnositelja.
Članak 3.
Pristojbena obveza nastaje:
1. za podneske - u trenutku kada se predaju, a za podneske dane na zapisnik - kada je zapisnik dovršen.
2. za javnobilježničke radnje - kada se zatraži njihovo poduzimanje, odnosno kada javni bilježnik započne postupati,
3. za javnobilježničke otpravke, prijepise, potvrde i izvode - kada se zatraže,
4. za javnobilježničke isprave - kada se potpišu. Pristojba se plaća kad nastane obveza, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Članak 4. (NN 10/23)
(1) Pristojbe propisane Tarifom javnobilježničkih pristojbi plaćaju se na propisani račun neovisno o iznosu pristojbe.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pristojbe u iznosu do 13,27 eura mogu se platiti u državnim biljezima.
Članak 5.
Državni biljezi lijepe se na podnesku, odnosno u javnobilježničkom spisu i poništavaju se otiskom javnobiIježničkog pečata, štambiljom "poništeno" ili na drugi odgovarajući način.
Članak 6.
Kada se pristojba plaća u gotovom novcu, pristojbeni obveznik uplaćuje pristojbu u korist računa prihoda državnog proračuna od pristojbi kod ovlaštene organizacije za obavljanje platnog prometa.
Potvrda o uplati pristojbe lijepi se uz podnesak u povodu kojeg je pristojba plaćena, a kada se podnosi potvrda o plaćenoj pristojbi za javnobilježničku ispravu, podnositelj mora naznačiti za koju se ispravu plaća pristojba.
Javni bilježnik će na spisu zabilježiti koliko je pristojbe plaćeno.
Članak 7.
Podnesci za koje nije bila plaćena pristojba ili nije plaćena u dostatnom iznosu ne primaju se neposredno od stranke, dok stranka ne podnese podnesak za koji je plaćena dostatna pristojba.
Članak 8.
Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je pristojbu trebalo platiti.
Pravo na prisilnu naplatu pristojbe, kaznene pristojbe i troškova izvršenja, zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je doneseno rješenje iz članka 28. stavka 3. ovoga Zakona.
Tijek zastare prava na naplatu pristojbe prekida se svakom službenom radnjom javnog bilježnika ili Porezne uprave Ministarstva financija, izvršene radi naplate pristojbe.
U svakom slučaju, zastara nastupa nakon isteka pet godina od dana kada je prvi put počela teći.
Članak 9.
Prihodi od javnobilježničkih pristojbi su prihodi državnog proračuna Republike Hrvatske.
Članak 10. (NN 10/23)
Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:
1. Republika Hrvatska i tijela državne vlasti,
2. osobe i tijela u obavljanju javnih ovlasti,
3. osobe s invaliditetom, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
4. supružnici, djeca i roditelji branitelja poginulih, nestalih zatoćenih u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih ispra va kojima dokazuju svoj status,
5. supružnici, djeca i roditelji poginulih, nestalih i zatočeni u domovinskom ratu, na temelju odgovarajućih isprava kojim dokazuju svoj status,
6. prognanici i izbjeglice, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,
7. imatelji socijalnih iskaznica, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status i umirovljenici koji primaju zaštitni dodatak,
8. humanitarne organizacije i organizacije koje se bave za štitom invalida i obitelji poginulih, zatočenih i nestalih u obavIjanju humanitarne djelatnosti i
9. osnivači jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću u vezi s osnivanjem društva i članovi tog društva za isprave i radnje javnog bilježnika u vezi s likvidacijom društva.
U slučaju sumnje o postojanju uvjeta iz stavka 1. ovog članka, sud će zatražiti objašnjenje od ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
Odredba stavka 1. točke 8. ovoga članka odnosi se na one humanitarne organizacije za koje to odredi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.
Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na tijela općina i gradova, osim ako sukladno posebnom zakonu na njih nije preneseno obavljanje javnih ovlasti.
Članak 11.
Građanin ima pravo na oslobođenje od plaćanja pristojbi, ako sud na području kojeg se nalazi sjedište javnog bilježnika od kojeg se traži poduzimanje službene radnje, donese rješenje o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe.
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka djeluje od dana kada je dostavljeno javnom bilježniku i vrijedi za sve podneske i radnje za koje je nastala obveza toga dana ili kasnije.
Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja pristojbe podnijeti i potvrdu o imovnom stanju koju izdaje Porezna uprava Ministarstva financija.
Pobliže odredbe o izdavanju potvrde o imovnom stanju propisat će Ministarstvo financija.
Članak 11a.
Sud će osloboditi od plaćanja javnobilježničke pristojbe stranku koja prema svom općem imovnom stanju ne može podmiriti javnobilježničku pristojbu bez štetnih posljedica za nužno uzdržavanje sebe i svoje obitelji.
Stranka je dužna uz prijedlog za oslobođenje od plaćanja javnobilježničke pristojbe priložiti potvrdu o imovnom stanju iz članka 11. ovoga Zakona te dati izjavu na sudski zapisnik o svom imovnom stanju i imovnom stanju svoga bračnog druga.
Pri donošenju odluke o oslobođenju od plaćanja javnobilježničke pristojbe sud će ocijeniti sve okolnosti, a osobito vrijednost službene radnje, broj osoba koje stranka uzdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njezine obitelji.
Članak 12.
Na ispravama koje se izdaju bez plaćene pristojbe mora se naznačiti u koju se svrhu izdaju i na osnovi kojeg propisa su oslobođene od plaćanja pristojbe.
Članak 13. (NN 10/23)
Na postupak oslobođenja od plaćanja pristojbe u slučajevima iz članaka 10. i 11. ovoga Zakona na odgovarajući način primjenjuju se posebni propisi kojima se uređuje oslobođenje od plaćanja troškova sudskih postupaka.
Članak 14.
Vrijednost predmeta službene radnje radi naplate pristojbe utvrđuje se prema vrijednosti koju ima predmet u vrijeme poduzimanja službene radnje.
Prilikom utvrđivanja vrijednosti uzima se samo glavno potraživanje, dok se kamate, eventualni troškovi postupka, ugovorna kazna i ostala sporedna potraživanja ne uzimaju u obzir, ako ne čine glavno potraživanje.
Članak 15.
Vrijednost službene radnje koja se odnosi na stvar (nekretninu ili pokretninu), određuje se prema tržišnoj vrijednosti stvari izraženoj u cijeni koja se za određenu stvar može postići na tržištu u mjestu gdje se ta stvar nalazi.
Kada se tržišna vrijednost stvari ne može konkretno utvrditi, određuje se na temelju slobodne ocjene.
Kod stjecanja uz naknadu, mjerodavna je visina protučinidbe, ukoliko tržišna vrijednost stvari nije viša.
Članak 16.
Vrijednost službene radnje koja se odnosi na založno pravo određuje se prema naznačenoj visini osiguranog potraživanja, ako je ona niža od vrijednosti založene stvari ili prava, a ako je vrijednost založene stvari ili prava niža od vrijednosti osiguranog potraživanja mjerodavna je vrijednost založene stvari ili prava. Na odgovarajući način određuje se i vrijednost osiguranja potraživanja zasnivanjem fiducijarnog vlasništva.
Vrijednost službene radnje koja se odnosi na osiguranje potraživanja jamstvom, određuje se prema visini preuzetog jamstva.
Vrijednost službene radnje koja se odnosi na promjenu u redu namirenja, mjerodavna je vrijednost prava koja dolazi prije, s time da je ograničena vrijednošću prava koja dolazi poslije.
Vrijednost službene radnje koja se odnosi na opterećenje nekretnine u korist druge nekretnine ili u korist određene osobe, određuje se prema vrijednosti koju ima za povlaštenu nekretninu, odnosno za povlaštenu osobu, uporaba te nekretnine ili propuštanje nekih radnji na toj nekretnini.
Članak 17.
Vrijednost službene radnje koja se odnosi na buduće činidbe koje se ponavljaju, određuje se prema vrijednosti svih činidbi pristojbenog obveznika za vrijeme ukupnoga ugovornog razdoblja, ali najviše do iznosa koji odgovara zbroju vrijednosti tih činidbi za vrijeme od pet godina.
Članak 18.
Vrijednost službene radnje koja se odnosi na ugovor o najmu ili zakupu, određuje se prema iznosu jednogodišnje najamnine, ili zakupnine, osim ako se ne radi o ugovoru sklopljenom na kraće vrijeme.
Članak 19.
Vrijednost službene radnje koja se odnosi na osnivanje trgovačkog društva, određuje se prema ukupnoj vrijednosti ulaganja svih članova. Ako je ulog određena poslovna djelatnost (pogon i sl.), vrijednost se određuje prema iznosu aktive te djelatnosti, umanjenoj za obveze koje je terete.
Kod promjene ugovora o osnivanju trgovačkog društva, vrijednost se određuje prema veličini promjene u odnosu na imovinu društva umanjenu za obveze. Ako se promjena odnosi na određeni novčani iznos, mjerodavan je taj iznos.
Kod prijenosa udjela u trgovačkom društvu, mjerodavna je vrijednost preostalog udjela, ako je viša od vrijednosti protučinidbe, a ako je niža, mjerodavna je vrijednost protučinidbe.
Kod ugovora o spajanju trgovačkih društava, vrijednost se određuje prema stavku 1. ovoga članka, a kod ugovora o pripajanju trgovačkih društava vrijednost se određuje prema aktivi trgovačkog društva kojem se pripaja, umanjenoj za obveze koje je terete.
Članak 20.
Vrijednost službene radnje kojom se trgovačko društvo osniva izjavom jednog osnivača, odnosno vrši promjena izjavom jednog osnivača, te na ugovore i prijave upisa ustanova, zadruga i zaklada, na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 19. ovoga Zakona.
Članak 21.
Vrijednost službene radnje koja se odnosi na bračne ugovore i ugovore između osoba koje žive u izvanbračnoj zajednici, određuje se prema vrijednosti imovine ugovornih strana koja je predmet ugovora, umanjenoj za obveze.
Članak 22.
Vrijednost službene radnje koja se odnosi na raspoložbe za slučaj smrti određuje se prema vrijednosti imovine ostavitelja, umanjenoj za obveze, odnosno prema vrijednosti dijela imovine koja je predmet raspoložbe, umanjenoj za obveze.
Članak 23.
Kod općih punomoći bez ograničenja prava raspolaganja, vrijednost službene radnje određuje se prema slobodnoj ocjeni, uzimajući u obzir aktivnu imovinu opunomoćitelja, umanjenu za obveze. Ako se punomoć odnosi samo na određeni posao, vrijednost radnje određuje se prema vrijednosti posla
Članak 24.
Za određivanje vrijednosti drugih javnobilježničkih službenih radnji, na odgovarajući način primjenjuje se odredba članka 23. ovoga Zakona.
Članak 25.
Prvobitna vrijednost ostaje kao osnovica za plaćanje pristojbe bez obzira na to što se ta vrijednost promijenila tijekom poduzimanja službene radnje, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Kada se vrijednost promijeni zbog preinaćenja zahtjeva ili djelomičnog rješenja zahtjeva, kao vrijednost za plaćanje pristojbe uzima se promijenjena vrijednost za sve podneske i radnje nakon takve promjene Ako se vrijednost promijenila zbog izjave stranke u podnesku, plaća se i pristojba za taj podnesak prema promijenjenoj vrijednosti.
Članak 26. (NN 10/23)
Kada stranka nije prisustvovala službenoj radnji za koju mora platiti pristojbu, javni bilježnik će joj poslati nalog za plaćanje dužne pristojbe u roku 15 dana od dostave naloga i upozoriti je na posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku (članak 28.).
Kada javni bilježnik primi putem pošte podnesak za koji pristojba nije plaćena ili je plaćena nedostatno, javni bilježnik pozvat će pristojbenog obveznika pisanom opomenom, da u roku 15 dana od dana primitka opomene plati redovnu pristojbu i pristojbu za opomenu, te će ga upozoriti na posljedice neplaćanja pristojbe u tom roku (članak 28.).
Kada neplaćena pristojba u pojedinim predmetima ne prelazi iznos od 3,98 eura, neće se primjenjivati odredbe iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 27.
Kada pristojbu mora platiti osoba koja boravi ili ima sjedište u inozemstvu bez obzira da li je hrvatski ili strani državljanin, odnosno hrvatska ili strana pravna osoba, a pristojbu nije platila u času kada je nastala obveza plaćanja pristojbe, javni bilježnik vodit će popis neplaćenih pristojbi i nakon završetka službene radnje izdat će nalog za plaćanje pristojbi (članak 26 stavak 2.), s time da rok za plaćanje ne može biti kraći od 30, niti dulji od 90 dana.
Članak 28. (NN 10/23)
Kada pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u roku propisanom člankom 26. i 27. ovoga Zakona, javni bilježnik će u daljnjem roku od 15 dana obavijestiti o neplaćenoj pristojbi ispostavu Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište pristojbenog obveznika, radi naplate pristojbe prisilnim putem i naznačiti u čiju korist i na koji račun treba uplatiti pristojbu. Javni bilježnik će navedenu obavijest istodobno dostaviti i pristojbenom obvezniku.
Kada pristojbeni obveznik nema prebivalište, odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj, javni bilježnik će obavijest iz stavka 1. ovoga članka dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem se području nalazi javni bilježnik ili imovina pristojbenog obveznika.
Nakon što primi obavijest, nadležna ispostava iz stavka 1. ovoga članka donijet će rješenje, kojim će pristojbenom obvezniku narediti da u roku 15 dana od dana prijema rješenja plati dužnu pristojbu i 50% od te pristojbe na ime kaznene pristojbe. Ako pristojbeni obveznik u ovom roku ne plati pristojbu, pristupit će se prisilnoj naplati dužne pristojbe i kaznene pristojbe. Pristojbe se prisilno naplaćuju po propisima o prisilnoj naplati poreza od građanka.
Naplaćena redovna i kaznena pristojba uplaćuje se na račun prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske, a o izvršenoj naplati obavijestit će se javni bilježnik.
Kada ispostava Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija utvrdi da je pristojba bila plaćena u gotovom novcu, a pristojbeni obveznik nije javnom bilježniku odnosno ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija priložio potvrdu o plaćanju, naplatit će se samo kaznena pristojba u visini 10% od redovne pristojbe, ali ne više od 13,27 eura.
Članak 29. (NN 10/23)
Odredbe ovoga Zakona o prisilnoj naplati pristojbe neće se primjenjivati, ako neplaćena pristojba u pojedinim predmetima ne prelazi ukupni iznos od 13,27 eura.
Članak 30. (NN 10/23)
Pravo na vraćanje pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu koju uopće nije morala platiti ili je pristojbu platila u iznosu većem od propisanog, kao i osoba koja je platila pristojbu za određenu službenu radnju, a ta radnja nije obavljena i to ukoliko plaćena pristojba prelazi iznos od 3,98 eura.
Osoba koja je platila pristojbu za službenu radnju koja nije obavljena, ne može tražiti vraćanje pristojbe za podnesak kojim je zahtijevala obavljanje radnje.
Članak 31.
Zahtjev za vraćanje pristojbe podnosi se javnom bilježniku kod kojeg je plaćena pristojba i to u roku 90 dana od dana kada je pristojba pogrešno uplaćena, odnosno od dana saznanja da radnja nije izvršena.
Vraćanje pristojbe ne može se tražiti nakon proteka jedne godine od dana kada je pristojba bila plaćena.
Članak 32.
Javni bilježnik će zahtjev za vraćanje pristojbe s mišljenjem i potrebnim spisima dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području prebivalište, odnosno sjedište osobe koja zahtijeva vraćanje.
Kada je pristojba bila plaćene u gotovom novcu, javni bilježnik će zahtjev za vraćanje pristojbe dostaviti ispostavi Područnog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na čijem je području sjedište javnog bilježnika.
Rješenje o zahtjevu za vraćanje pristojbe donosi ispostava iz stavka 1. i 2. ovoga članka i dostavlja ga javnom bilježniku.
Vraćanje pristojbe obavlja se na teret prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske.
Članak 33.
U postupku radi vraćanja pristojbe ne plaća se pristojba.
članak 34.
Nadzor nad primjenom propisa o javnobilježničkim pristojbama i nadzor nad naplatom javnobilježničkih pristojbi obavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa i Ministarstvo financija.
Članak 35. (NN 10/23)
Novčanom kaznom u iznosu od 130,00 do 1320,00 eura kaznit će se za prekršaj javni bilježnik koji ne naplaćuje odnosno neuredno naplaćuje javnobilježničku pristojbu.
Članak 36. (NN 10/23)
Brisan.
Članak 37.
Tijela državne vlasti, jedinica lokalne samouprave i uprave, odnosno pravne osobe koje imaju javne ovlasti kada obavljaju službene radnje koje bi za njihovo područje obavljao javni bilježnik da je započeo s radom, dužni su naplaćivati pristojbu u visini javnobilježničke pristojbe propisane ovim Zakonom i u visini nagrade za rad i naknade troškova javnog bilježnika propisane javnobilježničkom tarifom.
Članak 38.
Pristojbene obveze za isprave i radnje po ovom Zakonu dospjele, a nenaplaćene prije stupanja na snagu ovoga Zakona, naplaćivat će se po propisima koji su važili do stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 39.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
Članak 13.
Javnobilježničke pristojbe ne naplaćuju se za javnobilježničke radnje koje se poduzimaju isključivo radi usklađenja iznosa temeljnog kapitala i dijelova temeljnog kapitala dioničkih društava i društava s ograničenom odgovornošću s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje, ustroj, prestanak i statusne promjene trgovačkih društava te povezana društva.
Članak 14.
(1) Uredbu iz članka 1. ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske donijet će u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Tarifa javnobilježničkih pristojbi koja je sastavni dio Zakona o javnobilježničkim pristojbama (»Narodne novine«, br. 72/94., 74/95., 87/96., 112/12. i 110/15.) ostaje na snazi do dana stupanja na snagu uredbe iz članka 1. ovoga Zakona.
Članak 15.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Tar. br. 1.
Za usmene i pisane zahtjeve i druge podneske, plaća se prema vrijednosti predmeta službene radnje, sljedeća javnobilježnička pristojba (u daljnjem tekstu: pristojba):
iznad kuna do kuna
0 5.000,00 5
5.000,00 10.000,00 10
10.000,00 50.000,00 20
50.000,00 75.000,00 30
75.000,00 100.000,00 40
100.000,00 150.000,00 70
150.000,00 200.000,00 100
200.000,00 300.000,00 150
300.000,00 400.000,00 200
Preko 400.000,00 kuna do 1.000.000,00 kuna plaća se pristojba u iznosu od 200,00 kuna i još 20,00 kuna na svakih započetih 50.000,00 kuna.
Preko 1.000.000,00 kuna plaća se pristojba u iznosu od 440,00 kuna i još 40,00 kuna na svakih započetih 100.000,00 kuna, ali ne više od 1.000,00 kuna.
Kada je vrijednost zahtjeva ili podneska neprocjenjiva, plaća se pristojba od 40,00 kuna.
Napomena:
Kada zahtjev podnose bračni drugovi (supružnici) ili osobe koje žive u izvanbračnoj zajednici, plaća se samo jedna pristojba.
Tar. br. 2.
Na opomenu za plaćanje pristojbe plaća se 30,00 kuna.
Tar. br. 3,
Za sastavljanje javnobilježničkih akata o pravnim poslovima medu živima, plaća se prema vrijednosti predmetnog akta sljedeća pristojba :
iznad do kuna kuna
0 5.000,00 10
5.000,00 10.000,00 20
10.000,00 50.000,00 40
50.000,00 75.000,00 60
75.000,00 100.000,00 80
100.000,00 150.000,00 140
150.000,00 200.000,00 200
200.000,00 300.000,00 300
300.000,00 400.000,00 400
Preko 400.000,00 kuna do 1.000,000,00 kuna plaća se pristojba u iznosu od 400,00 kuna i još 50,00 kuna na svakih započetih 50.000,00 kuna.
Preko 1.000.000,00 kuna plaća se pristojba u iznosu od 1.000,00 kuna i još 80,00 kuna za svakih započetih 100.000,00 kuna, ali ne više od 2.000,00 kuna.
Kada je vrijednost akta neprocjenjiva, plaća se pristojba od 100,00 kuna.
Tar. br. 4.
Za prijepis javnobilježničkog akta o pravnim poslovima medu živima i za ponovno izdavanje opravka i prijepisa tih akata, plaća se polovica pristojbe iz Tar. br. 1.
Tar. br. 5.
Za sastavljanje javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o raspoložbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima, plaća se prema vrijednosti predmetnog akta, pristojba iz Tar. br. 3.
Za čuvanje kod javnog bilježnika javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o raspoložbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima, za opoziv akta pred javnim bilježnikom i za vraćanje akta koji se nalazi na čuvanju kod javnog bilježnika, plaća se pristojba iz Tar. br. 1.
Napomena
1. Ne plaća se nova pristojba za čuvanje, ako se obavlja zamjena akta, ali se naplaćuje pristojba za vraćanje akta koji se zamjenjuje.
2. Ne plaća se pristojba za podnesak kojim se traži sastavljanje javnobilježničkog akta.
3. Ne plaća se pristojba za opozivanje, ako se kasnijim aktom opoziva prijašnji i ujedno sastavlja novi akt.
Tar. br. 6.
Za prijepis javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o raspoložbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima i za ponovno izdavanje otpravka tog akta, plaća se prema vrijednosti predmetnog akta polovica pristojbe iz Tar. br. 1.
Tar. br. 7.
Za potvrde privatnih isprava iz članka 59. Zakona o javnom bilježništvu, plaća se pristojba iz Tar. br. 1.
Za potvrde privatnih isprava koje sc obavljaju sastavljanjem posebnog javnobilježničkog akta, plaća se pristojba iz Tar. br. 3.
Napomena :
Za zahtjev kojim se traži potvrda privatnih isprava iz članka 59. Zakona o javnom bilježništvu ne plaća se pristojba.
Tar. br. 8.
Za potvrdu o vremenu kada je isprava predočena javnom bilježniku ili u njegovoj nazočnosti kojoj drugoj osobi, plaća se pristojba od 10,00 kuna.
Za potvrdu da je netko živ, plaća se pristojba od 10,00 kuna.
Za potvrdu o ovlasti za zastupanje koja proizlazi iz trgovačkog ili sličnog registra, plaća se pristojba od 50,00 kuna.
Za potvrdu o drugim pravno važnim činjenicama što proizlaze iz kojeg javnog registra, plaća se pristojba od 50,00 kuna.
Za potvrdu o učinjenom priopćenju, te za ostale potvrde, plaća se pristojba iz Tar. br. 1
Napomena:
Na pisano priopćavanje sadržaja priopćenja, ne plaća se pristojba.
Na zahtjev za izdavanje potvrde o vremenu predaje isprave ili potvrde da je netko živ ne plaća se pristojba.
Tar. br. 9.
Za usmeni ili pisani zahtjev kojim se traži sastavljanje ugovora, plaća se pristojba propisana Tarifom javnobilježničkih pristojbi za odnosni zahtjev.
Za sastav ugovora pred javnim bilježnikom, pristojba iznosi:
a) prema vrijednosti:
iznad do kuna kuna
0 5.000,00 20
5.000,00 10.000,00 40
10.000,00 50.000,00 80
50.000,00 100.000,00 120
100.000,00 200.000,00 200
200.000,00 300.000,00 300
300.000,00 400.000,00 400
Kada vrijednost prelazi iznos od 400.000,00 kuna iznos pristojbe povećava se za još 100,00 kuna na svakih započetih 100.000,00 kuna;
b) ako je vrijednost ugovora neprocjenjiva, pristojba iznosi 100,00 kuna.
Tar. br. 10.
Za sastavljanje zapisnika o radu sa sjednica skupština i nekog drugog tijela pravnih osoba, plaća se prema vrijednosi koja se određuje u skladu s člankom 19. i 20. ovoga Zakona, pristojba iz Tar. br. 3.
Tar. br. 11.
Za ovjeru prijepisa isprave, plaća se pristojba od 10,00 kuna po jednoj ispravi ako isprava ima do pet stranica. Za svak daljnju stranicu plaća se pristojba od 1,00 kune.
Za ovjeru izvoda iz trgovačkih i poslovnih knjiga, plaća za svaki poluarak, pristojba iz Tar. br.1.
Za ovjeru prijevoda, plaća se pristojba od 10.00 kuna. Za ovjeru potpisa ili rukoznaka iste osobe na istoj isprai plaća se pristojba od 10,00 kuna za prva četiri primjerka iste isprave. Za svaki daljnji primjerak plaća se pristojba od 1,00 kune.
Za ovjeru isprava o imenovanju prvog nadzornog odbora trgovačkog društva i revizora, plaća se pristojba prema vrijednosti društva i to:
0 do 100.000,00 kuna 100 kuna
iznad 100.000,00 kuna 200 kuna
Za ovjeru odluke o osnivanju podružnice, plaća se prema vrijednosti podružnice, pristojba iz stavka 5. ovog Tar. br.
Za ovjeru punomoći punomoćnika osnivača dioničkog društva i društva s ograničenom odgovornošću, plaća se pristojba prema vrijednosti društva i to:
0 do 100.000,00 kuna 50 kuna
iznad 100.000,00 kuna 100 kuna
Za ovjeru teksta izmjene društvenog ugovora, odnosno statuta ili izjave o osnivanju, plaća se pristojba prema vrijednosti društva i to:
do 100.000,00 kuna 100 kuna
iznad 100.000,00 kuna 150 kuna
Napomena :
1. Potpisi na ispravi koju izdaje tijelo ili organizacija Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave i uprave, društvo ili druga pravna osoba, smatraju se kao jedan potpis, ako propisima ovlašteno na potpisivanje više osoba.
2. Pristojbu za ovjeru potpisa, odnosno rukoznaka iIi prijepisa plaća osoba koja traži ovjeru. Prije nego što se plati pristojba, ne smije se izvršiti ovjeravanje.
3. U potvrdi o ovjeri prijepisa treba naznačiti s koliko je pristojbe plaćen izvornik isprave čiji se prijepis ovjerava.
4. Pristojba za ovjeru potpisa; odnosno rukoznaka i prijepisa lijepi se na samom zahtjevu kojim se traži ovjeravanja, a u slučaju usmenog zahtijeva lijepi se na samoj ispravi, odnosno primjerku prijepisa koji ostaje kod javnog bilježnika,
5. Pod poluarkom podrazumijeva se list papira od dvije strane normalne uredske veličine. Započeti poluarak računa se kao cijeli poluarak.
6. Za ovjeru isprava potrebnih za ostvarivanje prava iz socijalnog osiguranja u inozemstvu, pristojba se ne plaća.
7. Ne plaća se posebna pristojba za zahtjev, bilo usmeni ili pisani, kojim se traži ovjeravanje.
8. Ne plaća se posebna pristojba ako se izvornik ili prijepis isprave izdaje istog dana kad je podnesen zahtjev.
Tar. br.12.
Za primanje izjava pod prisegom ili za primanje prisege, plaća se prema vrijednosti predmeta prisege, pristojba iz Tar. br. 1.
Tar. br. 13.
Za izvod iz javnobilježničkog akta, plaća se po poluarku izvornika pristojba od 10,00 kuna.
Tar. br.14.
Za ostale javnobilježničke isprave, plaća se pristojba iz Tar. br. 3.
Za ostale javnobilježničke radnje, plaća se pristojba iz Tar. br. 1.
Tar. br.15.
Za sastav punomoći na zapisnik pred javnim bilježnikom, bilo tijekom neke radnje, bilo odvojeno, plaća se pristojba od 10,00 kuna.
Za opoziv ili otkaz punomoći koja se sastavlja pred javnim bilježnikom, plaća se pristojba od 20,00 kuna.
Napomena :
1. Za sam prijedlog, bilo usmeni ili pisani, da se sastavi ili opozove, odnosno otkaže punomoć, ne plaća se posebna pristojba.
2. Jedna pristojba plaća se, bez obzira na broj potpisnika na punomoći
3. Naplaćena pristojba lijepi se na primjerku javnobilježničkog zapisnika koji ostaje kod javnog bilježnika.
Tar. br.16.
Za zahtjev o osnivanju pologa, plaća se pristojba od 10,00 kuna.
Za rješenje kojim javni bilježnik odobrava osnivanje pologa (novca, stvari ili vrijednosnih papira) plaća se godišnje od svakih započetih 10.000,00 kuna vrijednosti, pristojba od 10,00 kuna i to za prvu godinu unaprijed, ali ne više od 1.000,00 kuna, a osoba u čiju se korist polog osniva plaća od svakih započetih 10.000,00 kuna vrijednosti, pristojbu od 10,00 kuna i to za sve ostale godine prilikom podizanja pologa; ali ne više od 1.000,00 kuna. Započeta godina računa se kao cijela. U slučaju prijenosa pologa od jednog javnog bilježnika drugom javnom bilježniku, a na zahtjev polagatelja, za prijenos se plaća iznos jednogodišnje pristojbe.
Kada se vrijednost stvari može utvrditi tek procjenom, predlagatelj (polagatelj) dužan je predati procjenu izvršenu od osobe koja se time bavi, a u pomanjkanju iste, od strane stalnog sudskog vještaka.
Napomena:
1. Kada je polog osnovan na zahtjev Republike Hrvatske ili jedinica lokalne samouprave ili uprave i njihovih tijela i organizacija, u tom slučaju pristojba za polog ne naplaćuje se unaprijed, već se obračunava i naplaćuje za drugu, te iduće godine od korisnika pologa u času preuzimanja položene vrijednosti.
2. Ukoliko je položen novčani iznos, a pristojba za polog nije naplaćena unaprijed za prvu godinu, ova pristojba naplatit će se od položenog iznosa.
3. Pristojba za polog plaća se i u slučaju kada predlagatelj odustane od pologa i zatraži njegovo izručenje (vraćanje).
4. Za čuvanje kod javnog bilježnika javnobilježničkog akta o izjavama posljednje volje, o odredbama za slučaj smrti i o nasljednim ugovorima, ne primjenjuje se ovaj Tar. br.
Tar. br. 17.
Za molbu (usmenu ili pisanu) za protest mjenice, čeka i drugih isprava zbog neakceptiranja, neisplate ili neispunjenja, plaća se pristojba od 10,00 kuna.
Za protest plaća se pristojba prema vrijednosti, i to
do 10.000,00 kuna 20,00 kuna
iznad 10.000,00 kuna 40,00 kuna
Napomena :
1. Pristojba iz ovoga Tar. br., plaća se na proteste koji se podnose po propisima o mjenici i čeku, kao i na zamjene protesta. Pristojba za protest lijepi se na samoj molbi kojom je tražen protest, a u slučaju usmene molbe, pristojba se lijepi na prijepis protesta koji ostaje kod javnog bilježnika. Na isti način postupa se i glede lijepljenja pristojbe za samu molbu.
2. Ako se jednom molbom traži više protesta, odnosno zamjena protesta, plaća se jedna pristojba za molbu, ali se u tom slučaju plaća i posebna pristojba za svaki protest, odnosno zamjenu protesta.
Tar. br.18.
Za razmatranje javnobilježničkih spisa, plaća se pristojba od 10,00 kuna.
Napomena:
1. Ne plaća se pristojba za razmatranje spisa u kojima je radnja u tijeku, ako spise razmatra stranka ili njezin zastupnik, odnosno punomoćnik.
2. Za pisani ili usmeni zahtjev za dopuštenje razmatranja spisa, ne plaća se pristojba.
3. Pristojba se lijepi na samom spisu koji se razmatra, a javni bilježnik ili osoba uposlena kod javnog bilježnika potvrđuje da je spis razmotren.