pročišćeni tekst
Uživajte...
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju prihodi i primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun) i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), predsjednika Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.
1. Upravljanje prihodima i rashodima
Članak 2.
Sredstva se u Proračunu osiguravaju proračunskim korisnicima (u daljnjem tekstu: korisnici) koji su u njegovu Posebnom dijelu određeni za nositelje sredstava raspoređenih po programima (aktivnostima i projektima) i po vrstama rashoda i izdataka.
Članak 3.
(1) Na temelju sredstava osiguranih u Proračunu korisnici izrađuju mjesečne financijske planove za cijelu godinu.
(2) Radi upravljanja likvidnošću Proračuna za rashode i izdatke za koje je nastala obveza koja dospijeva u ovoj proračunskoj godini mora se izvršiti rezervacija sredstava prema dospijeću tih obveza.
Članak 4.
(1) Korisnici – nositelji projekata su obvezni u financijskom planu planirati sredstva učešća Republike Hrvatske za projekte financirane iz pomoći i/ili namjenskih primitaka u iznosu koji je predviđen u ugovoru za financiranje projekta, razmjerno sredstvima koja će se koristiti u 2014. godini.
(2) Sredstva učešća Republike Hrvatske planirana u Proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije mogu se preraspodjeljivati samo između tih projekata u skladu sa člankom 46. stavkom 2. Zakona o proračunu.
(3) Sredstva učešća Republike Hrvatske planirana u Proračunu za financiranje projekata koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije mogu se preraspodjelom osigurati i iz drugih izvora financiranja osim onih čija je namjena unaprijed utvrđena.
Članak 5.
(1) Potraživanja države za javna davanja, naplaćena u financijskoj i nefinancijskoj imovini sukladno posebnim propisima, istodobno za vrijednost te imovine povećavaju izvršenje prihoda i rashoda iznad visine utvrđene Proračunom, a uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.
(2) Za iskazivanje prihoda i rashoda iz stavka 1. ovoga članka mogu se naknadno utvrditi aktivnosti i/ili projekti uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija.
2. Trošenje proračunskih sredstava
Članak 6.
Radi održavanja tekuće likvidnosti na temelju naloga ministra financija mogu se povlačiti sredstva s računa korisnika.
Članak 7.
(1) Ako se u tijeku izvršavanja Proračuna utvrdi da su sredstva Proračuna nepravilno korištena, korisniku će se umanjiti sredstva u visini nenamjenskog korištenja sredstava ili će se privremeno obustaviti isplata sredstava na stavkama s kojih su sredstva bila nenamjenski utrošena.
(2) Odluku o umanjenju i obustavi doznake sredstava donijet će ministar financija.
Članak 8.
(1) Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava Europske unije te kapitalni projekti koji nisu izvršeni do kraja 2013. godine mogu se prenijeti i izvršavati u 2014. godini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti:
1. Proračunska sredstva osigurana u Proračunu 2013. godine za aktivnosti i projekte koji se prenose moraju ostati na kraju 2013. godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom 2013. godine.
2. Prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u 2014. godini uz suglasnost Ministarstva financija.
3. Korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka 2014. Uz zahtjev dužni su dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2013. godini, s dospijećem plaćanja u 2014. godini.
(2) Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz sredstava Europske unije te kapitalni projekti koji ne budu izvršeni do kraja 2014. godine mogu se prenijeti i izvršavati u 2015. godini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti:
1. Proračunska sredstva osigurana u Proračunu 2014. godine za aktivnosti i projekte koji se prenose moraju ostati na kraju 2014. godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom 2014. godine.
2. Prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u 2015. godini uz suglasnost Ministarstva financija.
3. Korisnici podnose zahtjev za prijenos najkasnije do 31. ožujka 2015. Uz zahtjev su dužni dostaviti ugovor i račun za obveze nastale u 2014. godini, s dospijećem plaćanja u 2015. godini.
Članak 9.
(1) Korisnici su dužni sredstva doznačena iz Proračuna do 31. prosinca 2014. uključujući i vlastite prihode, a za koja nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2014. vratiti u Proračun.
(2) Način i rok povrata sredstava iz stavka 1. ovoga članka odredit će ministar financija.
Članak 10.
Korisnik može plaćati predujmom bez suglasnosti ministra financija do pojedinačnog iznosa od 50.000,00 kuna.
Članak 11.
(1) Ministar financija daje suglasnost proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje obveza po ugovorima koji zahtijevaju plaćanje u sljedećim godinama ako ukupna obveza po ugovoru ne prelazi iznos od 10.000.000,00 kuna.
(2) Ako ukupna obveza po ugovoru koji zahtijeva plaćanje u sljedećim godinama prelazi iznos iz stavka 1. ovoga članka, suglasnost proračunskim korisnicima državnog proračuna za preuzimanje navedene obveze daje Vlada, na prijedlog ministra financija, sukladno članku 44. Zakona o proračunu.
Članak 12.
(1) U Proračunu su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 200.000.000,00 kuna.
(2 O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Vlada.
(3) Predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 500.000,00 kuna.
(4) Ministar financija može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 100.000,00 kuna.
(5) Neutrošena sredstva iz ovoga članka korisnik je dužan vratiti u proračunsku zalihu.
(6) Korisnik je dužan Ministarstvu financija dostaviti izvješće o zakonitom, namjenskom i svrhovitom utrošku dodijeljenih sredstava proračunske zalihe.
Članak 13.
(1) U skladu s odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, a u vezi sa člankom 58. Zakona o proračunu raspoređuju se sredstva na korisnike ili u proračunsku zalihu, a odluke o raspoređivanju objavljuju se u »Narodnim novinama«.
(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada.
Članak 14.
(1) Devizna sredstva koja ostvare korisnici uplaćuju se na račun Proračuna.
(2) Sredstvima iz stavka 1. ovoga članka raspolaže Ministarstvo.
(3) Iznimno, korisnici koji ostvaruju devizna sredstva za posebne namjene mogu, uz prethodnu suglasnost Ministarstva financija, otvoriti račun.
Članak 15. (NN 39/14)
(1) Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračun vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o tome donosi Ministarstvo.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, rješenja donose:
– Ministarstvo unutarnjih poslova – za pogrešno ili više uplaćene prihode od novčanih kazni i troškova postupka iz nadležnosti Ministarstva unutarnjih poslova
– Ministarstvo pravosuđa – za pogrešno ili više uplaćene prihode od sudskih pristojbi, novčanih kazni i troškova postupka iz nadležnosti pravosudnih tijela.
(3) Protiv rješenja iz stavaka 1. i 2. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 16.
(1) Radi pravodobnog obračunavanja i doznačivanja proračunskih sredstava u 2014. godini za plaće i druge rashode, korisnici koji se financiraju iz Proračuna obvezni su nadležnom ministarstvu dostaviti rješenje o zasnivanju i o prestanku radnog odnosa radnika.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka korisnici su obvezni dostaviti u roku od osam dana od dana zasnivanja ili prestanka radnog odnosa.
Članak 17.
(1) Ovlašćuje se Vlada da donosi odluke o visini dnevnice za službena putovanja u zemlji, o visini naknada za terenski dodatak i za korištenje osobnog automobila u službene svrhe te o visini naknade za odvojeni život od obitelji za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima.
(2) Ovlašćuje se Vlada da donosi odluke o visini dnevnice za službena putovanja u inozemstvo, i to korisnika i drugih pravnih i fizičkih osoba kojima se ti rashodi isplaćuju iz proračunskih sredstava.
Članak 18.
(1) Ovlašćuje se Vlada da može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave najviše do 2,5 posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2013. (Obrazac: PR-RAS u stupcu 7 pod oznakom AOP 001).
(2) Ograničenje iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na:
1. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je Vlada dala suglasnosti do 31. prosinca 2013., a nisu korištene u 2013. godini
2. jedinice lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi
3. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje se zadužuju za projekte koji se sufinanciraju iz sredstava Europske unije te
4. projekte unapređenja energetske učinkovitosti u kojima sudjeluju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(3) Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je Vlada donijela do 31. prosinca 2013., a koje se mogu koristiti od 1. siječnja 2014. ulaze u ograničenje od 2,5 posto iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 19.
(1) Doprinosi za mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje koji su uplaćeni za osiguranike prema članku 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara vratit će se poslodavcima sa sjedištem, odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara, Iloka te Lovasa i Tovarnika na teret tih doprinosa.
(2) Poslodavci iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za povrat doprinosa podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
Članak 20.
(1) Korisnici su obvezni u svojim financijskim planovima planirati sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica, odnosno jahti prema posebnim propisima iz djelatnosti osiguranja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u Proračunu su osigurana sredstva za osiguranje prijevoznih sredstava i druge imovine koja je zbog pojačanog rizika i velike pojedinačne vrijednosti više izložena mogućim štetnim događajima u obavljanju redovite djelatnosti.
(3) Sredstva za naknadu štete na neosiguranoj imovini (poslovne zgrade, uređaji i instalacije) osigurana su u Proračunu i doznačavat će se korisnicima na njihov zahtjev uz koji je potrebno priložiti dokaze o nastaloj šteti.
(4) U Proračunu su osigurana sredstva za osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja
Članak 21.
(1) U Proračunu su utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa
(2) Osnovica za obračun naknada i drugih primanja iz stavka 1. ovoga članka iznosi 3.326,00 kuna.
Članak 22.
Ministar financija će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti naredbu o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2014. godini.
1. Upravljanje državnom imovinom
Članak 23.
(1) Korisnik koji je stekao nekretninu obvezan je u roku od 30 dana od dana njezina stjecanja podnijeti zahtjev nadležnom općinskom državnom odvjetništvu (u daljnjem tekstu: Državno odvjetništvo) da podnese prijedlog za upis prava vlasništva Republike Hrvatske i drugih stvarnih prava na nekretninama kojih je nositelj Republika Hrvatska u zemljišne knjige, s potrebnom dokumentacijom.
(2) Državno odvjetništvo sastavit će zemljišnoknjižni prijedlog koji će podnijeti nadležnom sudu radi upisa prava iz stavka 1. ovoga članka u zemljišne knjige.
Članak 24.
Državno odvjetništvo podnosi zemljišnoknjižni prijedlog za upis nekretnine iz članka 69. stavka 2. Zakona o proračunu ako je Vlada dala prethodnu suglasnost u skladu sa člankom 69. stavkom 2. Zakona o proračunu.
Članak 25.
Prihodi od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima s računa Proračuna prihod su Proračuna.
Članak 26.
(1) Kada se sredstva Proračuna koriste za sanaciju, dokapitalizaciju ili kao udio u sredstvima pravne osobe, Republika Hrvatska postaje vlasnikom u tim pravnim osobama razmjerno uloženim sredstvima.
(2) Imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka upisuje njezin korisnik u svoju evidenciju, a pravna osoba upisuje Republiku Hrvatsku kao vlasnika razmjernog dijela kapitala.
(3) Evidenciju o imovini i vlasničkim dijelovima iz stavaka 1. i 2. ovoga članka vode korisnici i tijelo nadležno za upravljanje državnom imovinom, a podatke o tome dostavljaju Ministarstvu radi evidencije imovine u vlasništvu Republike Hrvatske u Glavnoj knjizi Državne riznice.
Članak 26.a (NN 141/14)
(1) Sredstva ostvarena prodajom dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske kojima sukladno Zakonu o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (»Narodne novine«, br. 94/13.) upravlja Centar za restrukturiranje i prodaju (u daljnjem tekstu: CERP), sredstva ostvarena podjelom dobiti tih društava, kao i sredstva doznačena CERP-u, kao pravnom sljedniku Agencije za upravljanje državnom imovinom, temeljem upravljanja nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske, prihod su CERP-a i uplaćuju se na njegov žiro račun.
(2) Ostatak stečajne ili likvidacijske mase trgovačkih društava prethodnog stavka prenosi se u vlasništvo CERP-a, razmjerno udjelu Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu tih trgovačkih društava.
(3) Višak ostvarenih prihoda nad rashodima CERP-a prihod je državnog proračuna.
2. Zaduživanje i tekuće otplate
Članak 27. (NN 39/14, 141/14)
(1) Zaduživanje se može provesti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 33.572.426.585,00 kuna iskazanog u Računu financiranja Proračuna.
(2) Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2014. godinu u iznosu od 24.189.218.486,00 kuna te pripadajuće kamate imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim rashodima i izdacima.
(3) Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 2.370.437.000,00 kuna. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznose 1.448.383.349,00 kuna.
Članak 28.
Ministar financija može se, uz suglasnost Vlade, dodatno zadužiti do iznosa neostvarenih primitaka od prodaje dionica i udjela u glavnici.
Članak 29.
Tečajne razlike mogu se u skladu s obračunom priznati i iznad iznosa predviđenog Proračunom.
3. Upravljanje državnim dugom
Članak 30. (NN 141/14)
(1) U 2014. godini dug opće države, u skladu s Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih računa 2010. godine, iznosit će do 82 posto od ukupnog bruto domaćeg proizvoda u 2014. godini.
(2) Vlada je dužna poduzeti mjere kojima će ukupan državni dug u idućim godinama smanjiti da ne iznosi više od 60 posto od ukupnog bruto domaćeg proizvoda.
Članak 31.
Mjenice kojima se na teret Proračuna stvaraju obveze može izdavati samo ministar financija.
4. Državna jamstva
Članak 32. (NN 39/14, 141/14)
(1) Ovlašćuje se Vlada da u ime Republike Hrvatske može davati financijska i činidbena jamstva na prijedlog Ministarstva.
(2) Godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2014. godinu iznosi 6.000.000.000,00 kuna od čega se iznos od 2.500.000.000,00 kuna odnosi na izvanproračunske korisnike državnog proračuna iz članka 27. stavka 3. ovoga Zakona.
(3) U iznos iz stavka 2. ovoga članka ne ulazi vrijednost jamstava danih za refinanciranje i reprogramiranje obveza iz prethodnih godina za koje je bilo dano jamstvo.
(4) Jamstvena zaliha za financijska jamstva u Proračunu iznosi 729.000.000,00 kuna.
(5) Tražitelj jamstva, koji može biti isključivo pravna osoba, dužan je dokumentirani zahtjev dostaviti ministarstvu nadležnom za tražitelja jamstva. Nadležno ministarstvo će zaprimljeni dokumentirani zahtjev, zajedno s provizijom i ostalim potrebnim elementima jamstva koje odredi, dostaviti u roku od 45 dana od zaprimanja Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Agencija) radi davanja mišljenja i prijave Europskoj komisiji, u skladu s odredbama zakona kojim su uređene državne potpore. Prije dostave Agenciji nadležno ministarstvo dužno je ocijeniti:
– temelj donošenja prijedloga dodjele jamstva u obliku programa ili druge osnove za podnošenje zahtjeva za dodjelu jamstva
– bonitet tražitelja
– ocjenu stanja zaduženosti
– efekte novog zaduženja na mogućnost razvoja i likvidnosti te
izraditi stručno mišljenje i jasno opredjeljenje prema odobrenju predloženog jamstva.
(6) Pri ocjeni zahtjeva za davanje državnog jamstva uzimat će se u obzir:
– potpora kapitalnim ulaganjima u razvitak kojima se poboljšavaju opći uvjeti gospodarskog djelovanja i koji utječu na izvozni učinak i
– gospodarska stabilnost i važnost u regionalnom razvitku.
(7) Nadležno ministarstvo, u roku od 30 dana od zaprimanja odobrenja prijedloga državne potpore od Europske komisije, odnosno mišljenja Agencije ako se radi o državnoj potpori izuzetoj od obveze prijave Europskoj komisiji, odnosno odluke Europske komisije o nepostojanju državne potpore ili mišljenja Agencije o nepostojanju državne potpore, u skladu s odredbama zakona kojim su uređene državne potpore, dostavlja Ministarstvu dokumentirani zahtjev tražitelja jamstva, zajedno sa:
– određenom provizijom i ostalim potrebnim elementima jamstva
– odobrenjem prijedloga državne potpore od Europske komisije, odnosno mišljenjem Agencije ako se radi o državnoj potpori izuzetoj od obveze prijave Europskoj komisiji ili odlukom Europske komisije o nepostojanju državne potpore, odnosno mišljenjem Agencije o nepostojanju državne potpore
– svojom ocjenom i mišljenjem iz stavka 5. ovoga članka te
– prijedlogom odluke o dodjeli jamstva.
(8) Ministarstvo, uz procjenu kreditnih uvjeta banaka davatelja kredita, obvezno je Vladi uputiti svoje mišljenje najkasnije u roku od 30 dana od dostave dokumentacije iz stavka 7. ovoga članka.
(9) Činidbena jamstva iz stavka 1. ovoga članka, koja su u pravilu vezana za okončanje posla, mogu se davati na temelju primljenih predujmova u novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavu zrakoplova na temelju dugoročnog ugovora o zakupu te za infrastrukturne projekte koji se izvode na osnovi ugovora o koncesiji ili zajedničkih ulaganja.
(10) Vlada može iznimno odobriti jamstvo za zaduženje određenog korisnika vezano za provedbu prioritetnog programa/projekta koji ima značenje za regionalnu gospodarsku stabilnost, radi ublažavanja gospodarske nerazvijenosti određenog područja, uklanjanje ratnih šteta, obnovu ili hitnu obnovu od posljedica elementarnih nepogoda.
(11) Jamstvo koje, sukladno Zakonu, odobrava Vlada može biti u obliku posebnog dokumenta ili ugovora o jamstvu.
(12) Jamstvo se može mijenjati ili dopunjavati samo uz suglasnost Vlade.
(13) Za dana jamstva ugovorom o izdavanju jamstva uređuju se obveze tražitelja jamstva i instrumenti osiguranja.
(14) Za jamstva koja se aktiviraju Ministarstvo može Financijskoj agenciji dati nalog za naplatu po aktiviranom državnom jamstvu radi namirenja duga.
(15) Potraživanja Ministarstva, na temelju utvrđenih obveza dužnika, imaju isti prioritet u izvršavanju kao i nalozi za javna davanja u odnosu na sve ostale naloge po obvezama dužnika, njegova pravnog sljednika ili solidarnog jamca.
(16) Ako zbog neizvršenja kreditnih obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bude aktivirano državno jamstvo, ta jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može izvršavati samo nužne rashode (minimalne plaće za zaposlene, doprinose, minimalne rashode za materijal i usluge).
Članak 33.
Pravna osoba u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu Republike Hrvatske sklapa ugovore o kreditu, ugovore o zajmu u kojima je zajmoprimac ili daje jamstva na osnovi odluke o suglasnosti Vlade ako vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos od 7.500.000,00 kuna.
Članak 34. (NN 39/18, 141/14)
Za temeljni kapital, subvenciju kamata, udio u kreditima i garantni fond Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2014. godini osigurava se 520.000.000,00 kuna.
Članak 35.
Nadležno ministarstvo može obustaviti državne potpore korisnicima u slučaju da utvrdi nenamjensko korištenje sredstava, da naknadnom provjerom utvrdi drugačije stanje u odnosu na ono koje je bilo osnova za odobrenje potpore te ako utvrdi da korisnici nisu ispunjavali obveze prema državi za proteklu godinu.
Članak 36.
Povrati poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima poreza s područja posebne državne skrbi (prve, druge i treće skupine) te brdsko-planinskih područja vratit će se na teret prihoda koji pripada državnom proračunu.
Članak 37.
(1) Pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u razdjelu 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA odnose se na pomoći županijama te na pomoći općinama i gradovima prve i druge skupine na područjima posebne državne skrbi. Pomoći se osiguravaju u iznosu koji odgovara razlici između sredstava na temelju kriterija iz ovoga članka i procijenjenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi za 2013. godinu iz članka 36. ovoga Zakona koji preuzima državni proračun.
(2) Pomoći županijama iz stavka 1. ovoga članka odnose se na ulaganja u razvojne programe županija, općina i gradova na njihovu području.
(3) Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći županijama jesu: broj stanovnika prema popisu iz 2011. godine, prosjek prihoda županijskih proračuna za 2012. godinu po stanovniku na razini države (državni prosjek) i prihodi županijskog proračuna za 2012. godinu po stanovniku županije, broj stanovnika Republike Hrvatske (bez Grada Zagreba) po 1 km površine Republike Hrvatske (državni prosjek) i broj stanovnika pojedine županije po 1 km površine županije.
(4) Najmanje 75% pomoći iz stavka 2. ovoga članka županije raspodjeljuju na općine i gradove s njihova područja koji nisu izravno korisnici pomoći iz ovoga članka.
(5) Županijska skupština donosi kriterije za raspodjelu dijela pomoći iz stavka 4. ovoga članka za namjene iz stavka 9. ovoga članka te ih je dužna u roku od 15 dana od donošenja dostaviti Ministarstvu.
(6) Župan je dužan do 31. ožujka 2014. donijeti raspored sredstava na općine i gradove iz stavka 4. ovoga članka te ga u roku od 15 dana od donošenja dostaviti Ministarstvu.
(7) Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći općinama i gradovima iz stavka 1. ovoga članka jesu: broj stanovnika prema popisu iz 2011. godine, prosjek prihoda po stanovniku za 2012. godinu općina i gradova na razini države (državni prosjek), prosjek prihoda po stanovniku skupine (članak 4. i 5. Zakona o područjima posebne državne skrbi), odnosno pojedine općine i grada, broj stanovnika po 1 km na razini prve i druge skupine područja posebne državne skrbi (prosjek skupine) i broj stanovnika po 1 km pojedine općine i grada, udio rashoda za kapitalne programe za 2012. godinu u ukupnim rashodima, racionalnost izvršenja funkcija sustava (broj zaposlenih, rashod po zaposlenom) i rashodi za funkcije grada (ispod 30.000 stanovnika) u 2012. godini.
(8) Županije iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti pomoći samo za ulaganja u kapitalne programe – Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).
(9) Općine i gradovi iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti pomoći samo za financiranje Rashoda za materijal i energiju (podskupinu 322 Računskog plana proračuna) i za ulaganja u kapitalne programe – Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).
(10) Općine i gradovi koji su korisnici pomoći iz stavka 4. ovoga članka dužni su izvještavati županiju o korištenju pomoći na način i u roku koji propiše županija.
(11) Ako županijska tijela ne donesu kriterije iz stavka 5. ovoga članka i raspored sredstava iz stavka 6. ovoga članka, Ministarstvo će im obustaviti doznaku pomoći.
(12) Ako se nadzorom nad provedbom ovoga Zakona utvrdi da općine, gradovi i županije ne koriste namjenski odobrena sredstva pomoći ili da su kupovale dionice ili udjele u trgovačkom društvu suprotno članku 64. Zakona o proračunu, Ministarstvo će obustaviti doznaku pomoći.
Članak 38.
Jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima isplaćivat će se pomoći iz državnog proračuna u visini poreza na dobit koji se ostvaruje na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskom području i to:
1. u iznosu od 100% poreznih prihoda, ako indeks razvijenosti jedinice lokalne samouprave ne prelazi 75% prosjeka Republike Hrvatske
2. u iznosu od 75% poreznih prihoda, ako se indeks razvijenosti jedinice lokalne samouprave nalazi između 75% i 100% prosjeka Republike Hrvatske
3. u iznosu od 60% poreznih prihoda, ako se indeks razvijenosti jedinice lokalne samouprave nalazi između 100% i 125% prosjeka Republike Hrvatske te
4. u iznosu od 40% poreznih prihoda, ako indeks razvijenosti jedinice lokalne samouprave prelazi 125% prosjeka Republike Hrvatske.
Članak 39.
(1) Obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka ne odnose se na: znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, pravosuđe, sustav izvršenja sankcija, kulturne ustanove, nacionalne parkove, parkove prirode i Državni zavod za zaštitu prirode.
(2) Obveze uplate donacija i pomoći ne odnose se na ustanove socijalne skrbi.
(3) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje prihoda iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(4) Nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom financija, donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija za koje namjena nije utvrđena te participacija studenata u troškovima studija na akreditiranim studijskim programima.
Članak 40.
(1) Obveze uplate vlastitih prihoda ne odnose se na: znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, sustav izvršenja sankcija, kulturne ustanove, nacionalne parkove, parkove prirode, Državni zavod za zaštitu prirode i Hrvatski hidrografski institut.
(2) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje prihoda iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 41.
(1) Vlastitim prihodima korisnici podmiruju rashode nastale obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima temeljem kojih su vlastiti prihodi i ostvareni.
(2) Ako se vlastiti prihodi ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje rashoda iz stavka 1. ovoga članka, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovne djelatnosti.
(3) Nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom financija donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda iz ovoga članka.
Članak 42.
(1) Ako inspektor proračunskog nadzora u postupku nadzora utvrdi da su prihodi koji su u nadležnosti proračunskih korisnika državnog proračuna i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i pravnih osoba u većinskom vlasništvu ili suvlasništvu države ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave neobračunati i/ili manje obračunati i neplaćeni i/ili manje plaćeni, donosi rješenje kojim nalaže njihovu uplatu u proračun, odnosno na račun pravne osobe.
(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 43.
Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba korisnika Proračuna:
1. ako devizna sredstva ne uplati na račun koji odredi Ministarstvo (članak 14. stavci 1. i 3.)
2. ako naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa poveća suprotno osnovici iz članka 21. stavka 2. ovoga Zakona
3. ako prihode od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima ne uplaćuje u Proračun (članak 25.)
4. ako nužne rashode isplaćuje iznad razine utvrđene člankom 32. stavkom 16. ovoga Zakona
5. ako vlastite prihode koristi suprotno članku 41. ovoga Zakona.
Članak 44.
(1) Uz novčanu kaznu iz članka 43. ovoga Zakona izreći će se i zaštitna mjera obustave daljnjih doznaka sredstava u slučajevima korištenja sredstava Proračuna protivno zakonu.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu se propisati u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine.
Članak 45.
(1) Inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj sastavlja u ime Ministarstva optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave.
(2) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave.
(3) Prekršajni se progon ne može pokrenuti nakon isteka tri godine od počinjenja prekršaja.
Članak 46.
(1) Na pravila vođenja prekršajnog postupka, žalbeni postupak i izvanredne pravne lijekove primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona.
(2) Glede prisilne naplate pravomoćno izrečene novčane kazne u prekršajnom postupku primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona.
MJERE ZA UMANJENJE PREKOMJERNOG DEFICITA
Članak 46.a (NN 49/14)
(1) Članovi skupština trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima većinski paket dionica ili većinski udio, obvezni su poduzeti sve potrebne radnje i mjere da trgovačka društva dio dobiti nakon oporezivanja za 2013. godinu uplate izravno u Proračun, a razmjerno paketu dionica ili udjela Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva.
(2) U skladu sa stavkom 1. ovoga članka, u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku u kojima Republika Hrvatska ima manjinski paket dionica ili manjinski udio, članovi nadzornih odbora i članovi skupštine koji zastupaju Republiku Hrvatsku obvezni su zahtijevati da se dio dobiti nakon oporezivanja za 2013. godinu uplati izravno u Proračun, a razmjerno paketu dionica ili udjela Republike Hrvatske u temeljnom kapitalu društva.
(3) Članovi nadzornih odbora trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku dužni su se zalagati za provedbu mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, i to na način koji ne utječe negativno na poslovanje u trgovačkom društvu u kojem obnašaju dužnost člana nadzornog odbora.
(4) U skladu sa stavcima 1. i 2. ovoga članka, članovi nadzornih odbora obvezni su poduzeti sve pripremne radnje prije održavanja redovitih skupština trgovačkih društava kojima će se omogućiti provedba mjera iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Odluku o visini, načinu i rokovima uplate sredstava iz ovoga članka u Proračun donijet će Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Povjerenstva Vlade Republike Hrvatske za upravljanje strateškim trgovačkim društvima.
Članak 46.b (NN 49/14)
(1) Agencije, zavodi i druge pravne osobe s javnim ovlastima kojima je osnivač Republika Hrvatska, a koji nemaju status proračunskog korisnika, obvezni su dio viška prihoda nad rashodima iskazan u računu prihoda i rashoda na dan 31. prosinca 2013. uplatiti u Proračun.
(2) Uplaćena sredstva iz stavka 1. ovoga članka prihod su Proračuna.
(3) Odluku o visini, načinu i rokovima uplate sredstava iz ovoga članka u Proračun donijet će Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva financija.
Članak 47.
(1) Do donošenja odluke iz članka 17. stavka 1. ovoga Zakona primjenjivat će se Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u zemlji i visini naknada za državne dužnosnike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolektivnim ugovorima (»Narodne novine«, br. 117/12.).
(2) Do donošenja odluke iz članka 17. stavka 2. ovoga Zakona primjenjivat će se Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna (»Narodne novine«, br. 8/06.).
Članak 48.
Do stupanja na snagu naredbe iz članka 22. ovoga Zakona primjenjivat će se Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za financiranje drugih javnih potreba u 2013. godini (»Narodne novine«, br. 2/13., 68/13., 103/13. i 120/13.).
Članak 49.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2014.