pročišćeni tekst
Uživajte...
FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju prihodi, primici, rashodi i izdaci Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu (u daljnjem tekstu: Proračun) i njegovo izvršavanje, opseg zaduživanja i jamstava države, upravljanje javnim dugom te financijskom i nefinancijskom imovinom, poticajne mjere u gospodarstvu, korištenje namjenskih prihoda i primitaka, korištenje vlastitih prihoda, prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, pojedine ovlasti Vlade Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada), predsjednika Vlade, Ministarstva financija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) i ministra financija u izvršavanju Proračuna, kazne za neispunjavanje obveza te druga pitanja u izvršavanju Proračuna.
1. Upravljanje prihodima i rashodima
Članak 2.
Sredstva se u Proračunu osiguravaju proračunskim korisnicima (u daljnjem tekstu: korisnici), koji su u njegovu Posebnom dijelu određeni za nositelje sredstava raspoređenih po programima (aktivnostima i projektima) i po vrstama rashoda i izdataka.
Članak 3.
(1) Na temelju sredstava osiguranih u Proračunu korisnici izrađuju mjesečne financijske planove za cijelu godinu te ih mjesečno usklađuju.
(2) Mjesečna proračunska dodjela utvrđuje se na temelju usklađenog mjesečnog financijskog plana.
(3) Tijekom mjeseca može se iznimno izvršiti dodatna dodjela na temelju posebnog zahtjeva koji odobrava glavni državni rizničar ili osoba koju on odredi.
(4) Radi upravljanja likvidnošću Proračuna za rashode i izdatke za koje je nastala obveza koja dospijeva u ovoj proračunskoj godini mora se izvršiti rezervacija sredstava prema dospijeću tih obveza.
Članak 4.
(1) Korisnici – nositelji projekata su obvezni u financijskom planu planirati sredstva učešća Republike Hrvatske za projekte financirane iz pomoći i/ili namjenskih primitaka u iznosu koji je predviđen u ugovoru za financiranje projekta, razmjerno sredstvima koja će se koristiti u 2010. godini.
(2) Sredstva učešća Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka za projekte financirane iz pomoći ne mogu se preraspodijeliti na ostale aktivnosti i projekte.
2. Trošenje proračunskih sredstava
Članak 5.
Radi održavanja tekuće likvidnosti na temelju naloga ministra financija mogu se povlačiti sredstva s računa korisnika.
Članak 6.
(1) Ako se u tijeku izvršavanja Proračuna utvrdi da su sredstva Proračuna nepravilno korištena, korisniku će se umanjiti sredstva u visini nenamjenskog korištenja sredstava ili će se privremeno obustaviti isplata sredstava na stavkama s kojih su sredstva bila nenamjenski utrošena.
(2) Odluku o umanjenju i obustavi doznake sredstava donijet će ministar financija.
Članak 7.
(1) Vlada će na prijedlog Ministarstva donijeti odluku o preraspodjeli sredstava za rashode poslovanja, nabavu nefinancijske imovine, izdatke za dane zajmove i izdatke za dionice i udjele u glavnici, u okviru u Proračunu planiranih sredstava za navedene rashode i izdatke izuzev sredstava iz članka 4. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Vlada će izvijestiti Hrvatski sabor u roku od 15 dana od dana donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 8.
Aktivnosti i projekti koji se financiraju iz pretpristupnih programa pomoći Europske unije te kapitalni projekti u slučaju kada nisu izvršeni do kraja tekuće godine mogu se prenijeti i izvršavati u sljedećoj godini ako su ispunjeni osnovni preduvjeti:
1. Proračunska sredstva osigurana u Proračunu tekuće godine za aktivnosti i projekte koji se prenose, moraju ostati na kraju tekuće godine neizvršena ili izvršena u iznosu manjem od planiranog, bez izvršenih preraspodjela tijekom tekuće godine,
2. Prenesene aktivnosti i projekti mogu se izvršavati u sljedećoj proračunskoj godini uz suglasnost Ministarstva financija.
Članak 9.
(1) Korisnici su dužni sredstva doznačena iz Proračuna do 31. prosinca 2010. uključujući i vlastite prihode, a za koja nisu iskazane obveze u Bilanci na dan 31. prosinca 2010., vratiti u Proračun.
(2) Način i rok povrata sredstava iz stavka 1. ovoga članka odredit će ministar financija.
Članak 10.
Korisnik može plaćati predujmom bez suglasnosti ministra financija do pojedinačnog iznosa od 20.000,00 kuna.
Članak 11. (NN 103/10)
(1) U Proračunu su planirana sredstva proračunske zalihe u iznosu od 220.000.000,00 kuna.
(2) O korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Vlada.
(3) Predsjednik Vlade može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 500.000,00 kuna.
(4) Ministar financija može raspolagati sredstvima proračunske zalihe do pojedinačnog iznosa od 100.000,00 kuna.
(5) Neutrošena sredstva iz ovoga članka korisnik je dužan vratiti u proračunsku zalihu.
Članak 12.
(1) U skladu s odredbama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave, a u vezi s člankom 58. Zakona o proračunu raspoređuju se sredstva na korisnike ili u proračunsku zalihu, a odluke o raspoređivanju objavljuju se u »Narodnim novinama«.
(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada.
Članak 13.
(1) Devizna sredstva koja ostvare korisnici uplaćuju se na devizni račun Proračuna.
(2) Sredstvima na deviznom računu iz stavka 1. ovoga članka raspolaže Ministarstvo. Korisnicima se može otvoriti račun koji je dio deviznog računa Proračuna jedino na temelju prethodne suglasnosti Ministarstva.
(3) Sredstva na deviznom računu iz stavka 1. ovoga članka koriste se za plaćanje planiranih proračunskih rashoda i izdataka.
Članak 14. (NN 103/10)
(1) Pogrešno ili više uplaćeni prihodi u Proračun vraćaju se uplatiteljima na teret tih prihoda. Rješenje o tome donosi Ministarstvo.
(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 15.
(1) Radi pravodobnog obračunavanja i doznačavanja proračunskih sredstava u 2010. godini za plaće i druge rashode, korisnici koji se financiraju iz Proračuna obvezni su nadležnom ministarstvu dostaviti rješenje o zasnivanju i o prestanku radnog odnosa radnika.
(2) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka korisnici su obvezni dostaviti u roku od osam dana od dana zasnivanja ili prestanka radnog odnosa.
Članak 16.
Sredstva za ostala materijalna prava isplaćivat će se korisnicima prema kolektivnim ugovorima i sporazumima u visini i opsegu utvrđenima između Vlade i sindikata u dijelu za koji ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 17.
Ovlašćuje se Vlada da donosi odluke o visini dnevnice za službena putovanja u zemlji i inozemstvu, o visini naknada za terenski dodatak i za korištenje osobnog automobila u službene svrhe, te o visini naknade za odvojeni život od obitelji, i to korisnika i drugih pravnih i fizičkih osoba kojima se ti rashodi isplaćuju iz proračunskih sredstava ili sredstava dobivenih kredita.
Članak 18. (NN 103/10)
(1) Ovlašćuje se Vlada da može dati suglasnosti za zaduživanje jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave koja je u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2009. (Obrazac: PR-RAS) iskazala višak prihoda poslovanja u stupcu 7 pod oznakom AOP 223.
(2) Ovlašćuje se Vlada da može dati suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, najviše do 2,3 posto ukupno ostvarenih prihoda poslovanja svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave iskazanih u financijskom izvještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2009. (Obrazac: PR-RAS u stupcu 7 pod oznakom AOP 001).
(3) Odredbe stavka 2. ovoga članka ne odnose se na:
1. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave kojima je Vlada dala suglasnosti do 31. prosinca 2009., a nisu korištene u 2009. godini,
2. jedinice lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi,
3. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje ostvaruju kreditna sredstva za nabavu nefinancijske imovine iz sredstava Fonda za regionalni razvoj Republike Hrvatske,
4. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte koji se sufinanciraju iz pretpristupnih programa Europske unije,
5. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za projekte energetske učinkovitosti (ESCO projekte).
(4) Odluke o davanju suglasnosti za zaduživanje jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je Vlada donijela do 31. prosinca 2009., a koje se mogu koristiti od 1. siječnja 2010. ulaze u ograničenje od 2,3 posto iz stavka 2. ovoga članka.
Članak 19.
(1) Doprinosi za mirovinsko i obvezno zdravstveno osiguranje koji su uplaćeni za osiguranike prema članku 23. Zakona o obnovi i razvoju Grada Vukovara, vratit će se poslodavcima sa sjedištem, odnosno s prebivalištem na području Grada Vukovara, Iloka te Lovasa i Tovarnika na teret tih doprinosa.
(2) Poslodavci iz stavka 1. ovoga članka zahtjev za povrat doprinosa podnose Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
(3) Sredstva za povrat posebnog doprinosa za ozljede na radu i profesionalne bolesti iz članka 71. stavka 3. Zakona o zdravstvenom osiguranju (»Narodne novine«, br. 94/01., 88/02., 149/02., 117/03., 30/04., 177/04. i 90/05.) zaključno s 2. kolovoza 2006. vratit će se obveznicima uplate doprinosa na osnovi rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a na teret sredstava prihoda ostvarenih tim doprinosom.
Članak 20.
(1) Korisnici su obvezni u svojim financijskim planovima planirati sredstva za obvezno osiguranje vozila, zrakoplova i brodica, odnosno jahti prema posebnim propisima iz djelatnosti osiguranja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u Proračunu su osigurana sredstva za osiguranje prijevoznih sredstava koja su zbog pojačanog rizika i velike pojedinačne vrijednosti više izložena mogućim štetnim događajima u obavljanju redovite djelatnosti.
(3) Sredstva za naknadu štete na neosiguranoj imovini (poslovne zgrade, uređaji i instalacije) osigurana su u Proračunu i doznačavat će se korisnicima na njihov zahtjev.
(4) U Proračunu su osigurana sredstva za osiguranje službenika, namještenika i dužnosnika od posljedica nesretnog slučaja.
Članak 21.
(1) U Proračunu su utvrđena sredstva za naknade i druga primanja na temelju posebnih propisa.
(2) Osnovica za obračun naknada i drugih primanja iz stavka 1. ovoga članka iznosi 3.326,00 kuna.
1. Upravljanje državnom imovinom
Članak 22.
(1) Korisnik koji je stekao nekretninu obvezan je u roku od 30 dana od dana njezina stjecanja podnijeti zahtjev Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Državno odvjetništvo) da podnese prijedlog za upis prava vlasništva Republike Hrvatske i drugih stvarnih prava na nekretninama kojih je nositelj Republika Hrvatska u zemljišne knjige, s potrebnom dokumentacijom.
(2) Državno odvjetništvo sastavit će zemljišnoknjižni prijedlog, koji će podnijeti nadležnom sudu radi upisa prava iz stavka 1. ovoga članka u zemljišne knjige.
Članak 23.
Državno odvjetništvo podnosi zemljišnoknjižni prijedlog za upis nekretnine iz članka 69. stavka 2. Zakona o proračunu ako je Vlada dala prethodnu suglasnost u skladu s člankom 69. stavka 2. Zakona o proračunu.
Članak 24.
Prihodi od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima s računa Proračuna prihod su Proračuna.
Članak 25.
(1) Kada se sredstva Proračuna koriste za sanaciju, dokapitalizaciju ili kao udio u sredstvima pravne osobe, Republika Hrvatska postaje vlasnikom u tim pravnim osobama razmjerno uloženim sredstvima.
(2) Imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske iz stavka 1. ovoga članka upisuje njezin korisnik u svoju evidenciju, a pravna osoba upisuje Republiku Hrvatsku kao vlasnika razmjernog dijela kapitala.
(3) Evidenciju o imovini i vlasničkim dijelovima iz stavka 1. i 2. ovoga članka vode korisnici i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom, a podatke o tome dostavljaju Ministarstvu radi upisa imovine u vlasništvu Republike Hrvatske u Glavnu knjigu Državne riznice.
2. Zaduživanje i tekuće otplate
Članak 26. (NN 103/10)
(1) Ovlašćuje se Vlada da se može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala do ukupnog iznosa od 34.627.568.011,00 kuna, koji je iskazan u računu financiranja Proračuna.
(2) Tekuće otplate glavnice državnoga duga, iskazane u Računu financiranja Proračuna za 2010. godinu u iznosu od 19.087.040.919,00 kuna, te pripadajuće kamate imaju u izvršavanju Proračuna prednost pred svim ostalim izdacima.
(3) Ukupna visina zaduženja iskazana u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznosi 1.429.817.112,00 kuna. Tekuće otplate glavnice duga, iskazane u financijskim planovima izvanproračunskih korisnika državnog proračuna iznose 378.168.120,00 kuna.
Članak 27.
Vlada se može dodatno zadužiti do iznosa neostvarenih primitaka od prodaje dionica i udjela u glavnici.
Članak 28.
Tečajne razlike mogu se u skladu s obračunom priznati i iznad iznosa predviđenog Proračunom.
3. Upravljanje državnim dugom
Članak 29.
U 2010. godini ukupan državni dug može iznositi najviše 48 posto od ukupnog bruto domaćeg proizvoda u 2010. godini.
Članak 30.
Mjenice kojima se na teret Proračuna stvaraju obveze može izdavati samo ministar financija.
4. Državna jamstva
Članak 31.
(1) Ovlašćuje se Vlada da u ime Republike Hrvatske može davati financijska i činidbena jamstva na prijedlog Ministarstva.
(2) Godišnja vrijednost novih financijskih jamstava za 2010. godinu iznosi 4.900.000.000,00 kuna.
(3) Jamstvena zaliha za financijska državna jamstva u Proračunu iznosi 1.000.000.000,00 kuna.
(4) Tražitelj jamstva je dužan dokumentirani zahtjev dostaviti nadležnom ministarstvu. Nadležno ministarstvo će zaprimljeni dokumentirani zahtjev dostaviti u roku od trideset dana od zaprimanja Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja (u daljnjem tekstu: Agencija) na odobrenje. Nadležno ministarstvo dužno je ocijeniti:
– razvojni program,
– bonitet tražitelja,
– ocjenu stanja zaduženosti,
– efekte novog zaduženja na mogućnost razvoja i likvidnosti,
– dati svoje mišljenje i opredjeljenje o jamstvu.
(5) Pri ocjeni zahtjeva za davanjem državnog jamstva uzimat će se u obzir:
– potpora kapitalnim ulaganjima u razvitak kojima se poboljšavaju opći uvjeti gospodarskog djelovanja i koji utječu na izvozni učinak,
– gospodarska stabilnost i važnost u regionalnom razvitku,
– jamstvo se može dati isključivo pravnoj osobi.
(6) Ministarstvo koje je nadležno za tražitelja državnog jamstva, u roku od trideset dana od dostave odobrenja Agencije ili odluke Agencije o nepostojanju državne potpore, dostavlja Ministarstvu dokumentirani zahtjev tražitelja državnog jamstva, navedeno odobrenje ili odluku Agencije, svoje mišljenje, odnosno ocjenu iz stavka 4. ovoga članka i prijedlog odluke o dodjeli državnog jamstva.
(7) Ministarstvo, uz procjenu kreditnih uvjeta banaka davatelja kredita, obvezno je Vladi uputiti svoje mišljenje najkasnije u roku od trideset dana od dostave dokumentacije iz stavka 6. ovoga članka.
(8) Činidbena državna jamstva iz stavka 1. ovoga članka, koja su u pravilu vezana za okončanje posla, mogu se davati na temelju primljenih predujmova u novcu ili imovini za gradnju brodova do njihove isporuke, nabavu zrakoplova na temelju dugoročnog ugovora o zakupu te za infrastrukturne projekte koji se izvode na osnovi koncesija ili zajedničkih ulaganja.
(9) Jamstvo koje, sukladno Zakonu, odobrava Vlada može biti u obliku posebnog dokumenta ili ugovora o jamstvu.
(10) Jamstvo se može mijenjati ili dopunjavati samo uz suglasnost Vlade.
(11) Vlada može iznimno odobriti jamstvo za zaduženje određenog korisnika vezano za provedbu prioritetnog programa/projekta koji ima značenje za regionalnu gospodarsku stabilnost, uz ublažavanje gospodarske nerazvijenosti određenog područja, uklanjanje ratnih šteta, obnovu ili hitnu obnovu od posljedica elementarnih nepogoda.
(12) Za dana financijska jamstva zaračunava se provizija od 0,5 posto njegove vrijednosti.
(13) Provizija se naplaćuje prije uručenja jamstva tražitelju jamstva. Provizija je prihod Proračuna.
(14) Davanje jamstva uvjetovat će se osiguranjem naplate na temelju zaloga imovine tražitelja kredita koje će u ime Republike Hrvatske izvršiti Državno odvjetništvo, odnosno drugim instrumentima osiguranja.
(15) Za državna jamstva koja se aktiviraju Ministarstvo može banci ili drugoj financijskoj instituciji ovlaštenoj za platni promet dati nalog za blokadu računa dužnika radi namirenja duga.
(16) Potraživanja Ministarstva, na temelju utvrđenih obveza dužnika, imaju isti prioritet u izvršavanju kao i nalozi za druge oblike javnih davanja u odnosu na sve ostale naloge po obvezama dužnika, njegova pravnog sljednika ili solidarnog jamca.
(17) Radi naplate duga s osnove jamstava Ministarstvo može, uz suglasnost Vlade, s dužnikom sklopiti ugovor o obročnoj otplati duga.
(18) Ako zbog neizvršenja kreditnih obveza jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bude aktivirano državno jamstvo, odnosna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može izvršavati samo neophodne rashode (minimalne plaće za zaposlene, doprinose, minimalne rashode za materijal i usluge).
Članak 32.
Pravna osoba u većinskom izravnom ili neizravnom državnom vlasništvu sklapa ugovore o kreditu, ugovore o zajmu ili daje jamstva na osnovi odluke o suglasnosti Vlade, ako vrijednost posla ili jamstvo prelazi iznos od 7.500.000,00 kuna.
Članak 33.
Za temeljni kapital, subvenciju kamata i udio u kreditima Hrvatske banke za obnovu i razvitak u 2010. godini osigurava se 490.000.000,00 kuna.
Članak 34.
(1) Nadležna ministarstva utvrdit će godišnji Plan korištenja državnih potpora. Planom se usklađuju planirana sredstva s pravima korisnika na temelju važećih propisa. Plan se utvrđuje najkasnije 30. dan po donošenju Proračuna, a provodi ga nadležno ministarstvo. Primjerak se dostavlja Ministarstvu i Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja.
(2) Planom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se sredstva, mjere i kriteriji namjene, kao i mjere za nenamjensko korištenje, odnosno neispunjavanje obveza i ugovora, koje se podupiru potporama.
(3) Plan iz stavka 1. ovoga članka razrađuje se i prema proračunskoj dinamici povlačenja sredstava. U slučaju značajnijih promjena uvjeta poslovanja, plan se može promijeniti, te u roku od osam dana dostaviti Ministarstvu.
(4) Nadležno ministarstvo može obustaviti državne potpore korisnicima za koje utvrdi da nisu ispunjavali obveze za proteklu godinu prema državi, ili su nenamjenski koristili sredstva potpore.
Članak 35.
(1) Plaćeni porez na dodanu vrijednost po računima za nabavu opreme u 2010. godini za obavljanje vatrogasne djelatnosti, vratit će se na teret prihoda poreza na dodanu vrijednost, javnim vatrogasnim postrojbama, dobrovoljnim vatrogasnim društvima i vatrogasnim zajednicama.
(2) Sredstva ostvarena od povrata poreza na dodanu vrijednost mogu se koristiti samo za investicijsku izgradnju i nabavu opreme za obavljanje vatrogasne djelatnosti.
(3) Ministarstvo financija će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti naputak o uvjetima i načinu ostvarenja prava na povrat poreza na dodanu vrijednost iz ovoga članka.
Članak 36.
(1) Plaćeni porez na dodanu vrijednost na uvoznu i u tuzemstvu nabavljenu opremu za tehnologijskoistraživačke i znanstvenoistraživačke projekte u 2010. godini, vratit će se na teret prihoda od poreza na dodanu vrijednost, ovlaštenim znanstvenim ustanovama registriranima po posebnim propisima koje nisu upisane u registar obveznika poreza na dodanu vrijednost.
(2) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa verificirat će projekte i izdati suglasnost za nabavu opreme koja služi za realizaciju projekata iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Znanstvene ustanove iz stavka 1. ovoga članka, na temelju suglasnosti iz stavka 2. ovoga članka i računa o uvezenoj i nabavljenoj opremi, mogu za uvezenu opremu, odnosno opremu nabavljenu u tuzemstvu ostvariti pravo na povrat plaćenog poreza na dodanu vrijednost.
(4) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa dužno je Ministarstvu jednom godišnje dostaviti izvješće o visini ukupnog povrata poreza na dodanu vrijednost iz stavka 1. ovoga članka. Izvješće obuhvaća prethodnu proračunsku godinu, a podnosi se najkasnije do 1. ožujka tekuće godine.
(5) Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa utvrđuje način trošenja povrata poreza iz stavka 1. ovoga članka kroz ponovno ulaganje u infrastrukturu znanstvene ustanove, vodeći računa o prioritetima svake znanstvene ustanove koja je povrat ostvarila.
(6) Ministarstvo financija će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u suglasnosti s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, donijeti naputak o uvjetima i načinu ostvarenja prava na povrat poreza na dodanu vrijednost iz ovoga članka.
Članak 37.
(1) Porez na dodanu vrijednost koji poduzetnici obračunaju i plate za isporučena dobra i obavljene usluge prilikom sudjelovanja u NATO projektima vratit će se tim poduzetnicima iz državnog proračuna s pozicija Ministarstva obrane.
(2) Ministarstvo obrane dužno je Ministarstvu financija jednom godišnje dostaviti izvješće o visini ukupnog povrata poreza na dodanu vrijednost iz stavka 1. ovoga članka. Izvješće obuhvaća prethodnu proračunsku godinu, a podnosi se najkasnije do 1. ožujka tekuće godine.
(3) Ministarstvo obrane će u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, u suglasnosti s Ministarstvom financija, donijeti naputak o uvjetima i načinu ostvarenja prava na povrat poreza na dodanu vrijednost iz stavka 1. ovoga članka.
(4) Odredbe ovoga članka ne odnose se na poduzetnike koji sudjeluju u NATO projektima, a nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost ili su oslobođeni plaćanja toga poreza prema propisima o porezu na dodanu vrijednost.
Članak 38.
Povrati poreza na dohodak po godišnjoj prijavi obveznicima poreza s područja posebne državne skrbi (prve, druge i treće skupine) te brdsko-planinskih područja vratit će se na teret prihoda koji pripada državnom proračunu.
Članak 39.
(1) Pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u razdjelu 025 – MINISTARSTVO FINANCIJA odnose se na pomoći županijama te na pomoći općinama i gradovima prve i druge skupine na područjima posebne državne skrbi. Pomoći se osiguravaju u iznosu koji odgovara razlici između sredstava na temelju kriterija iz ovoga članka i procijenjenog povrata poreza na dohodak po godišnjoj prijavi za 2009. godinu iz članka 38. ovoga Zakona koji preuzima državni proračun.
(2) Pomoći županijama iz stavka 1. ovoga članka odnose se na ulaganja u razvojne programe županija, općina i gradova na njihovu području.
(3) Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći županijama jesu: broj stanovnika prema popisu iz 2001. godine, prosjek prihoda županijskog proračuna za 2008. godinu po stanovniku na razini države (državni prosjek) i prihodi županijskog proračuna za 2008. godinu po stanovniku županije, broj stanovnika Republike Hrvatske (bez Grada Zagreba) po 1 km površine Republike Hrvatske (državni prosjek) i broj stanovnika pojedine županije po 1 km površine županije.
(4) Najmanje 75% pomoći iz stavka 2. ovoga članka županije raspodjeljuju na općine i gradove s njihova područja koji nisu izravno korisnici pomoći iz ovoga članka.
(5) Županijska skupština propisuje kriterije za raspodjelu dijela pomoći iz stavka 4. ovoga članka za namjene iz stavka 9. ovoga članka.
(6) Župan je dužan do 30. ožujka 2010. donijeti raspored sredstava na općine i gradove iz stavka 4. ovoga članka te ga u roku od 15 dana nakon donošenja dostaviti Ministarstvu.
(7) Kriteriji za izračun i raspodjelu pomoći općinama i gradovima iz stavka 1. ovoga članka jesu: broj stanovnika prema popisu iz 2001. godine, prosjek prihoda po stanovniku za 2008. godinu općina i gradova na razini države (državni prosjek), prosjek prihoda po stanovniku skupine (članak 4. i 5. Zakona o područjima posebne državne skrbi), odnosno pojedine općine i grada, broj stanovnika po 1 km na razini prve i druge skupine područja posebne državne skrbi (skupinski prosjek) i broj stanovnika po 1 km pojedine općine i grada, udio rashoda za kapitalne programe za 2008. godinu u ukupnim rashodima, racionalnost izvršenja funkcija sustava (broj zaposlenih, rashod po zaposlenom) i rashodi za funkcije grada (ispod 30.000 stanovnika) u 2008. godini.
(8) Županije iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti pomoći samo za ulaganja u kapitalne programe – Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).
(9) Općine i gradovi iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti pomoći samo za financiranje Rashoda za materijal i energiju (podskupinu 322 Računskog plana proračuna) i za ulaganja u kapitalne programe – Rashodi za nabavu nefinancijske imovine (skupina 4 Računskog plana proračuna, osim za nabavu osobnih automobila – osnovni račun 42311 Osobni automobili).
(10) Na korisnike pomoći iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i odredbe o rashodima za zaposlene i o ostalim rashodima i naknadi troškova zaposlenima koje se odnose na korisnike Proračuna, a u skladu sa člankom 128. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.
(11) Županije, općine i gradovi koji su izravni korisnici pomoći iz ovoga članka dužni su tromjesečno izvještavati Ministarstvo o korištenju pomoći na propisanim obrascima.
(12) Općine i gradovi koji su korisnici pomoći iz stavka 4. ovoga članka dužni su tromjesečno izvještavati županiju o korištenju pomoći na način i u roku koji propiše županija.
(13) Ako županija ne donese raspored sredstava iz stavka 4. ovoga članka, Ministarstvo će obustaviti doznaku pomoći.
(14) Ako županije, općine i gradovi ne koriste namjenski odobrena sredstva pomoći i ne obavještavaju na način i u propisanom roku, Ministarstvo će im obustaviti doznaku pomoći.
(15) Županijama, općinama i gradovima koji kupuju dionice ili udjele u trgovačkom društvu suprotno članku 64. Zakona o proračunu Ministarstvo će obustaviti doznaku pomoći.
Članak 40.
Jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima isplaćivat će se pomoći iz državnog proračuna u visini poreza na dobit koji se ostvaruje na području posebne državne skrbi i brdsko-planinskom području.
Članak 41.
(1) Obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka ne odnose se na: znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, pravosuđe, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture i Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo.
(2) Obveze uplate donacija i pomoći ne odnose se na ustanove socijalne skrbi.
(3) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje prihoda iz stavka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 41.a (NN 103/10)
Nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom financija donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja donacija za koje namjena nije utvrđena.
Članak 42.
(1) Obveze uplate vlastitih prihoda ne odnose se na: znanost, visoko obrazovanje, zdravstvene ustanove, ustanove socijalne skrbi, sustav izvršenja sankcija, ustanove kulture, Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo i Hrvatski hidrografski institut.
(2) Nadležna ministarstva nadziru ostvarenje i trošenje prihoda iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 43. (NN 103/10)
(1) Vlastitim prihodima korisnici podmiruju rashode nastale obavljanjem poslova na tržištu i u tržišnim uvjetima na temelju kojih su vlastiti prihodi i ostvareni.
(2) Ako se vlastiti prihodi ostvare u iznosu većem od potrebnog za podmirenje rashoda iz stavka 1. ovoga članka, mogu se koristiti za podmirenje rashoda redovne djelatnosti.
(3) Nadležna ministarstva mogu, u suglasnosti s Ministarstvom financija donijeti pravilnik o mjerilima i načinu korištenja vlastitih prihoda iz ovoga članka.
Članak 44.
(1) Ministar financija može, u skladu s člankom 68. Zakona o proračunu i u skladu s Uredbom Vlade Republike Hrvatske donesene na temelju istoga članka, odgoditi plaćanje ili odobriti obročnu otplatu duga do pojedinačnog iznosa duga od 1.000.000,00 kuna.
(2) Ministar financija može, u skladu s člankom 68. Zakona o proračunu i u skladu s Uredbom Vlade Republike Hrvatske donesene na temelju istoga članka, prodati, otpisati ili djelomično otpisati potraživanje do pojedinačnog iznosa potraživanja od 50.000,00 kuna.
Članak 45.
(1) U skladu s člankom 68. Zakona o proračunu i u skladu s Uredbom Vlade Republike Hrvatske donesene na temelju istoga članka, plaćanje duga može se odgoditi za jedan mjesec, a plaćanje u jednakim mjesečnim obrocima može se odobriti do deset mjeseci.
(2) Iznimno, kada o odgodi plaćanja ili obročnoj otplati duga odlučuje Vlada Republike Hrvatske, plaćanje duga može se odgoditi i odobriti obročna otplata za razdoblje duže od predviđenog u stavku 1. ovoga članka.
Članak 46.
Novčanom kaznom od 10.000,00 kuna do 100.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba korisnika Proračuna:
1. ako devizna sredstva ne uplati na poseban račun banke koji odredi Ministarstvo (članak 13.),
2. ako sredstva isplati suprotno članku 16. ovoga Zakona,
3. ako invalidnine, naknade, socijalna davanja i druga osobna primanja poveća suprotno osnovici iz članka 21. ovoga Zakona,
4. ako prihode od upravljanja slobodnim novčanim sredstvima ne uplaćuje u Proračun (članak 24.),
5. ako neophodne rashode isplaćuje iznad razine utvrđene člankom 31. stavkom 18. ovoga Zakona,
6. ako isplaćuje plaće i ostala materijalna prava suprotno članku 39. stavku 10. ovoga Zakona,
7. ako vlastite prihode koristi suprotno članku 43. ovoga Zakona.
Članak 47.
(1) Uz novčanu kaznu iz članka 46. ovoga Zakona izreći će se i zaštitna mjera obustave daljnjih mjesečnih dodjela u slučajevima korištenja sredstava Proračuna protivno zakonu.
(2) Mjere iz stavka 1. ovoga članka će trajati dok korisnik ne uskladi svoje poslovanje sa zakonom.
Članak 48.
(1) Inspektor proračunskog nadzora koji je u postupku nadzora utvrdio radnje kojima je ostvaren prekršaj, sastavlja u ime Ministarstva financija optužni prijedlog protiv počinitelja prekršaja i podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave.
(2) Prekršajni postupak za prekršaje propisane ovim Zakonom u prvom stupnju vodi nadležni područni ured Porezne uprave.
(3) Prekršajni se progon ne može pokrenuti nakon isteka tri godine od počinjenja prekršaja.
Članak 49.
(1) Na pravila vođenja prekršajnog postupka, žalbeni postupak i izvanredne pravne lijekove primjenjuju se odredbe Prekršajnog zakona.
(2) Glede prisilne naplate pravomoćno izrečene novčane kazne u prekršajnom postupku primjenjuju se odredbe Općeg poreznog zakona.
Članak 50.
Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2010.
Članak 8.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.