FINTECH: Kriptovalute, blockchain, disruptori i cyberkriminalci – tehnologija koja upravlja novcem danas i sutra. Postaju li bankari suvišni? Hoće li AI odobravati kredite? Može li „open banking“ uopće postojati? Koja je budućnost kreditnih i debitnih kartica? Što je novo u svijetu insurtecha?
Saznajte na konferenciji F2 - Future of Fintech!
1. OPĆA ODREDBA
Članak 1.
Ovim Zakonom uređuje se osnivanje, sastav, djelokrug, ovlasti, načela djelovanja i način rada istražnih povjerenstava, te kaznene odredbe.
2. OSNIVANJE I DJELOKRUG ISTRAŽNOG POVJERENSTVA
Članak 2.
Istražno povjerenstvo može osnovati Zastupnički dom i Županijski dom Sabora Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: domovi Sabora) za svako pitanje od javnog interesa.
Pitanjima od javnog interesa osobito se smatra ostvarenje temeljnih vrednota Ustava Republike Hrvatske određenih člankom 3. Ustava, temeljne slobode i prava čovjeka i građanina iz glave III. Ustava, zakonitost rada državnih tijela, javnih službi i pravnih osoba javnog prava te pitanja koja se tiču javnog morala.
Članak 3.
Istražno povjerenstvo osniva se odlukom doma Sabora. Za svako određeno pitanje osniva se posebno istražno povjerenstvo.
Odlukom iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se i postojanje javnog interesa za istragu u određenom području, pitanja koja istražno povjerenstvo ispituje i cilj istraživanja.
Odlukom iz stavka 1. ovoga članka odredit će se rok do kojeg je istražno povjerenstvo dužno obaviti svoju zadaću.
Rok iz stavka 3. ovoga članka ne može biti kraći od dva mjeseca niti dulji od šest mjeseci od dana osnivanja istražnog povjerenstva.
Istražno povjerenstvo ne može djelovati nakon isteka roka iz stavka 4. ovoga članka.
Članak 4.
Istražno povjerenstvo se ne može osnovati za pitanja o kojima je pokrenut sudbeni postupak tako dugo dok taj postupak teče.
Ukoliko je pokrenut sudbeni postupak o nekom pitanju za čije istraživanje je prethodno osnovano istražno povjerenstvo, ono će odmah prestati s radom.
Ne može se osnovati novo istražno povjerenstvo, prije isteka roka od šest mjeseci, nego što je ranije osnovano povjerenstvo za ista pitanja završilo s radom.
Članak 5.
Osnivanje istražnog povjerenstva može predložiti radno tijelo doma Sabora ili najmanje jedna desetina od ukupnog broja zastupnika doma Sabora.
Svaki zastupnik može radnom tijelu u kojem je član predložiti donošenje zaključka kojim se domu Sabora predlaže osnivanje istražnog povjerenstva. Prijedlog zastupnika mora biti pisan.
O prijedlogu zastupnika iz stavka 2. ovoga članka radno tijelo mora odlučiti u roku od petnaest dana od dana kada je pisani prijedlog dostavljen radnom tijelu.
Članak 6.
Prijedlog za osnivanje istražnog povjerenstva mora sadržavati određenje javnog interesa, cilj istraživanja, područje istraživanja i krug pitanja koja će istraživanjem biti obuhvaćena.
O prijedlogu za osnivanje istražnog povjerenstva odlučuje dom Sabora većinom glasova svih zastupnika.
O sastavu istražnog povjerenstva dom Sabora odlučuje većinom nazočnih zastupnika.
Članak 7.
O osnivanju istražnog povjerenstva dom Sabora mora odlučiti na prvoj sjednici nakon što je predsjednik doma Sabora primio prijedlog sastavljen na način određen člankom 6. ovoga Zakona.
3. SASTAV ISTRAŽNOG POVJERENSTVA
Članak 8.
Članovi istražnog povjerenstva mogu biti samo zastupnici domova Sabora.
Sastav istražnog povjerenstva određuje se odlukom o osnivanju istražnog povjerenstva. Sastav istražnog povjerenstva mora približno razmjerno odgovarati stranačkom sastavu doma Sabora koji osniva istražno povjerenstvo.
Članak 9.
Broj članova istražnog povjerenstva ne može biti manji od pet niti veći od petnaest.
Istražno povjerenstvo ima predsjednika, potpredsjednika i tajnika koje imenuje dom Sabora iz reda članova istražnog povjerenstva.
4. OVLASTI I NAČELA DJELOVANJA ISTRAŽNOG POVJERENSTVA
Članak 10.
Radi ostvarenja cilja radi kojeg je osnovano, istražno povjerenstvo dužno je svestrano ispitati područje za koje je zaduženo te i svaki pojedini slučaj u svezi s predmetom ili pitanjem zbog kojeg je osnovano.
U istraživanju koje provodi, istražno povjerenstvo utvrđuje pravo stanje i sve odlučne i druge važne činjenice, važne za utvrđivanje istine i donošenje pravilnog zaključka.
U postupku utvrđivanja činjenica istražno povjerenstvo upotrijebit će sva dokazala pogodna za utvrđivanje stanja stvari, što odgovara pojedinom slučaju, kao što su isprave ili mikrofilmske i fotografske kopije isprava ili reprodukcije tih kopija, izjave svjedoka, nalaze vještaka, očevid i drugo.
Članak 11.
Prije utvrđivanja izvješća s prijedlogom mjera, istražno povjerenstvo dužno je, svakoj osobi čiji se rad ili ponašanje ispituje, omogućiti očitovanje o činjenicama i okolnostima od utjecaja na donošenje zaključka istražnog povjerenstva.
Članak 12.
Istražno povjerenstvo po obavljenoj zadaći podnosi izvješće domu Sabora s prijedlogom mjera koje po ocjeni istražnog povjerenstva dom Sabora treba poduzeti.
Član istražnog povjerenstva čije se mišljenje razlikuje od mišljenja utvrđenog u izvješću istražnog povjerenstva ima pravo zahtijevati da se u izvješću posebno navede njegovo mišljenje.
Članak 13.
O izvješću istražnog povjerenstva odlučuje dom Sabora većinom glasova svih zastupnika.
Članak 14.
Istražno povjerenstvo za svoj rad odgovara domu Sabora.
5. ODNOS ISTRAŽNOG POVJERENSTVA S TIJELIMA DRŽAVNE VLASTI, PRAVNIM OSOBAMA I GRAÐANIMA
Članak 15.
Istražno povjerenstvo je ovlašteno zahtijevati od svih državnih tijela, ustanova, trgovačkih društava, drugih pravnih osoba i građana da mu dostave na uvid svu dokumentaciju koja bi mogla biti od značenja za ostvarivanje njegove zadaće.
Tijela iz stavka 1. ovoga članka i građani dužni su postupiti po zahtjevu istražnog povjerenstva.
Članak 16.
Čelnici i drugi dužnosnici državnih tijela, odgovorne osobe u pravnim osobama i drugi građani dužni su svjedočiti pred istražnim povjerenstvom ili mu dati obavijesti o činjenicama koje su im poznate kao i dostaviti dokumentaciju koju posjeduju.
Osoba iz stavka 1. ovoga članka može uskratiti svjedočenje ako bi svjedočenjem neposredno izvrgla sebe kaznenom progonu.
Vjerski ispovjednik oslobođen je dužnosti svjedočenja o onome što mu je na ispovjedi povjereno, a branitelj ili opunomoćenik o onome što mu je kao branitelju ili opunomoćeniku povjereno.
Članak 17.
Ne može se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dužnost čuvanja državne, vojne ili službene tajne osim ako ju je ovlašteno tijelo oslobodilo te dužnosti.
Članak 18.
Ako osoba iz članka 15. i 16. ovoga Zakona izbjegava postupati po zahtjevu istražnog povjerenstva, ili postoji opravdana sumnja da će njezino djelovanje prouzročiti znatnu štetu, istražno povjerenstvo može predložiti nadležnom državnom tijelu udaljenje s posla, odnosno dužnosti te osobe do završetka postupka pred istražnim povjerenstvom.
6. DUŽNOST ČUVANJA DRŽAVNE, VOJNE, SLUŽBENE I OSOBNE TAJNE
Članak 19.
Članovi istražnog povjerenstva dužni su čuvati kao tajnu ono što su u radu istražnog povjerenstva saznali kao državnu, vojnu, službenu, poslovnu ili osobnu tajnu.
7. NAÈIN RADA ISTRAŽNOG POVJERENSTVA
Članak 20.
Rad istražnog povjerenstva je javan.
Ako je to potrebno radi čuvanja državne, vojne, službene, poslovne ili osobne tajne, istražno povjerenstvo može odlučiti da su njegove sjednice zatvorene za javnost te da se pojedini postupci provode bez javnosti.
Članak 21.
Istražno povjerenstvo donosi poslovnik o svom radu.
Članak 22.
Na pitanja postupka koja nisu uređena ovim Zakonom ili poslovnikom istražnog povjerenstva primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku.
8. SREDSTVA ZA RAD ISTRAŽNOG POVJERENSTVA
Članak 23.
Financijska sredstva za rad istražnog povjerenstva osiguravaju se u državnom proračunu.
Članak 24.
Stručne, uredske i tehničke poslove za istražno povjerenstvo obavlja Stručna služba Sabora Republike Hrvatske.
9. KAZNENE ODREDBE
Članak 25.
Novčanom kaznom od 50 000,00 do 1 000 000,00 kuna ili kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina kaznit će se za kazneno djelo odgovorna osoba u pravnoj osobi koja ne dostavi istražnom povjerenstvu svu dokumentaciju koju je istražno povjerenstvo zatražilo.
Novčanom kaznom od 50 000,00 do 1 000 000,00 kuna ili kaznom zatvora od 6 mjeseci do 5 godina kaznit će se za kazneno djelo osoba koja se ne odazove pozivu istražnog povjerenstva da svjedoči ili da obavijesti o činjenicama koje su joj poznate ili dostavi potrebnu dokumentaciju koju posjeduje, osim ako, na temelju članka 16. stavka 2. ovoga Zakona može uskratiti svjedočenje ili je oslobođena dužnosti svjedočenja.
10. ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 26.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".