NN 76/12
na snazi od 09.07.2012.
Uživajte...
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Zakona
Članak 1.
Ovim se Zakonom uređuju djelokrug i način rada, uvjeti za izbor i razrješenje pučkog pravobranitelja i njegovih zamjenika te suradnja s pravobraniteljem za djecu, pravobraniteljem za ravnopravnost spolova i pravobraniteljem za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: posebni pravobranitelji).
Pučki pravobranitelj
Članak 2.
(1) Pučki pravobranitelj je opunomoćenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska.
(2) Pučki pravobranitelj obavlja i druge poslove određene posebnim zakonima.
Rodna neutralnost izraza
Članak 3.
Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira na to jesu li u Zakonu korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se jednako na muški i ženski rod.
II. NAČELA
Promicanje i zaštita ljudskih prava i sloboda
Članak 4.
Pučki pravobranitelj promiče i štiti ljudska prava i slobode te vladavinu prava razmatrajući pritužbe o postojanju nezakonitosti i nepravilnosti u radu državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima (u daljnjem tekstu: tijela), a u skladu s posebnim zakonima razmatra i pritužbe koje se odnose na rad pravnih i fizičkih osoba.
Članak 5.
U području promicanja ljudskih prava i sloboda pučki pravobranitelj prati stanje i ukazuje na potrebu njihove zaštite, obavlja istraživačko-analitičku djelatnost, razvija i održava bazu podataka i dokumentacije, pravodobno i redovito informira javnost i zainteresirane sudionike, aktivno potiče i održava suradnju s organizacijama civilnog društva, međunarodnim organizacijama i znanstvenoistraživačkim institucijama te potiče na usklađivanje zakonodavstva s međunarodnim i europskim standardima i njihovu primjenu.
Ustavnost zakona i drugih propisa
Članak 6.
(1) Pučki pravobranitelj prati usklađenost zakona i drugih propisa s odredbama Ustava Republike Hrvatske i međunarodnim pravnim aktima koji su dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske.
(2) Pučki pravobranitelj ima pravo podnijeti zahtjev za pokretanje postupka ocjene suglasnosti zakona s Ustavom i ocjenu suglasnosti drugih propisa te općih akata iz područja njegove nadležnosti u skladu s Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i Zakonom o upravnim sporovima.
Samostalnost i neovisnost pučkog pravobranitelja
Članak 7.
(1) Pučki pravobranitelj je u svom radu samostalan i neovisan. Zabranjen je svaki oblik utjecaja na rad pučkog pravobranitelja.
(2) U obavljanju svojih ovlasti pučki pravobranitelj djeluje u skladu s ustavnim i zakonskim odredbama te međunarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska.
(3) Pučki pravobranitelj u svom se radu rukovodi načelom pravičnosti, jednakosti i morala te postupa nepristrano i u skladu sa standardima dobrog upravljanja.
(4) U obavljanju poslova iz svog djelokruga pučki pravobranitelj surađuje s javnošću, a posebno s udrugama koje promiču interese građana, akademskom zajednicom i medijima.
(5) U obavljanju poslova iz svog djelokruga pučki pravobranitelj može zatražiti pomoć znanstvenika, stručnjaka, ustanova i drugih institucija.
Imunitet i sukob interesa
Članak 8.
(1) Pučki pravobranitelj i zamjenici pučkog pravobranitelja imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskome saboru te se na njih na odgovarajući način primjenjuju odredbe Ustava Republike Hrvatske o imunitetu zastupnika u Hrvatskome saboru.
(2) Pučki pravobranitelj i njegovi zamjenici ne mogu obavljati niti jednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost niti biti članovi političke stranke.
Pristup informacijama i obveza čuvanja tajne
Članak 9.
(1) Pučki pravobranitelj ima pravo dobiti informacije te ima pravo uvida u podatke i dokumente tijela iz članka 4. ovoga Zakona u obavljanju zadaća iz svog djelokruga, sukladno Zakonu o tajnosti podataka.
(2) Pučki pravobranitelj, zamjenici pučkog pravobranitelja, državni službenici i namještenici u Uredu pučkog pravobranitelja obvezni su poštivati propise o tajnosti i zaštiti podataka za vrijeme i nakon prestanka rada u Uredu, bez obzira na način na koji su te podatke doznali.
III. IZBOR PUČKOG PRAVOBRANITELJA I ZAMJENIKA PUČKOG PRAVOBRANITELJA
Izbor pučkog pravobranitelja
Članak 10.
(1) Pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina uz mogućnost ponovnog izbora.
(2) Najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata pučkog pravobranitelja, odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti iz drugih razloga, Hrvatski sabor objavljuje javni poziv za predlaganje kandidata za pučkog pravobranitelja.
(3) Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora uz prethodno pribavljeno mišljenje Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora, utvrđuje prijedlog najmanje dva kandidata za pučkog pravobranitelja na temelju pristiglih prijava iz javnog poziva te ga upućuje Hrvatskom saboru.
Uvjeti za izbor pučkog pravobranitelja
Članak 11.
Za pučkog pravobranitelja može biti izabrana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
– hrvatsko državljanstvo i prebivalište na području Republike Hrvatske,
– završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij pravne struke,
– najmanje 15 godina radnog iskustva u struci,
– istaknuti stručnjak koji u javnosti uživa ugled osobe visokih moralnih načela te zaštitnika i promicatelja ljudskih prava i sloboda, odnosno vladavine prava,
– koja nije osuđivana i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti,
– koja nije član političke stranke.
Izbor zamjenika pučkog pravobranitelja
Članak 12.
(1) Pučki pravobranitelj ima najmanje tri zamjenika.
(2) Zamjenike pučkog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina uz mogućnost ponovnog izbora. Pučki pravobranitelj predložit će Hrvatskome saboru kandidate za zamjenike pučkog pravobranitelja u roku od 30 dana od isteka roka za prijavu na javni poziv.
(3) Za zamjenika pučkog pravobranitelja može biti izabrana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:
– hrvatsko državljanstvo s prebivalištem na području Republike Hrvatske,
– završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij,
– najmanje osam godina radnog iskustva,
– istaknuti stručnjak koji u javnosti uživa ugled osobe visokih moralnih načela te zaštitnika i promicatelja ljudskih prava i sloboda, odnosno vladavine prava,
– koja nije osuđivana za kaznena djela i protiv koje se ne vodi kazneni postupak za kaznena djela za koja se postupak pokreće po službenoj dužnosti,
– koja nije član političke stranke.
(4) Najmanje jedan od zamjenika pučkog pravobranitelja mora imati završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij pravne struke.
(5) Pučki pravobranitelj dužan je najkasnije tri mjeseca nakon izbora zamjenika odrediti zamjenika koji ga zamjenjuje u slučajevima iz članka 14. stavka 1. ovoga Zakona.
(6) U slučaju prestanka obavljanja dužnosti pučkog pravobranitelja, zamjenici obavljaju dužnost do izbora novog pučkog pravobranitelja i njegovih zamjenika.
(7) Zamjenici pučkog pravobranitelja biraju se na način da se osigura rodna ravnopravnost.
Prisega
Članak 13.
Pučki pravobranitelj i njegovi zamjenici prije stupanja na dužnost daju prisegu pred Hrvatskim saborom koja glasi: »Prisežem da ću se u svom radu držati Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske i da ću svoju dužnost obavljati pravično, časno i savjesno, u najboljem interesu građana.«
Privremena spriječenost obavljanja dužnosti te razrješenje pučkog pravobranitelja i njegovih zamjenika
Članak 14.
(1) U slučaju privremene spriječenosti ili prestanka obavljanja dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran, pučkog pravobranitelja do prestanka privremene spriječenosti ili izbora novog pučkog pravobranitelja, zamjenjuje zamjenik iz članka 12. stavka 5. ovoga Zakona.
(2) Hrvatski sabor razriješit će dužnosti pučkog pravobranitelja prije isteka vremena na koje je izabran ako to sam zatraži, ako nastupe okolnosti zbog kojih više ne ispunjava uvjete za izbor iz članka 11. ovoga Zakona, ako je spriječen obavljati dužnost u razdoblju duljem od šest mjeseci ili ako ne obavlja dužnost sukladno ovom Zakonu.
(3) Pučkog pravobranitelja razrješuje Hrvatski sabor uz prethodno mišljenje Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora i Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora.
(4) Zamjenike pučkog pravobranitelja razrješuje Hrvatski sabor na prijedlog pučkog pravobranitelja.
(5) Hrvatski sabor razriješit će dužnosti zamjenika pučkog pravobranitelja prije isteka vremena na koje je izabran ako to sam zatraži, ako nastupe okolnosti zbog kojih više ne ispunjava uvjete za izbor zamjenika iz članka 12. stavka 3. ovoga Zakona ili ako je spriječen obavljati dužnost u razdoblju duljem od šest mjeseci.
IV. OVLASTI I DUŽNOSTI PUČKOG PRAVOBRANITELJA
Preporuke, mišljenja, prijedlozi i upozorenja
Članak 15.
Pučki pravobranitelj daje preporuke, mišljenja, prijedloge i upozorenja tijelima iz članka 4. ovoga Zakona.
Izvješća Hrvatskome saboru
Članak 16.
(1) Pučki pravobranitelj podnosi redovito godišnje izvješće Hrvatskome saboru. Godišnje izvješće obvezno sadrži analizu i ocjenu stanja zaštite prava i sloboda u Republici Hrvatskoj, analizu i ocjenu stanja vezanu za određene pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili pojedinih društvenih skupina, ocjenu o mjeri u kojoj su tijela iz članka 4. ovoga Zakona postupala u skladu s prethodnim preporukama, mišljenjima, prijedlozima i upozorenjima pučkog pravobranitelja te listu preporuka pučkog pravobranitelja za otklanjanje sustavnih nedostataka i nepravilnosti koje dovode do povreda ustavnih i zakonskih prava građana.
(2) Pučki pravobranitelj može podnositi i posebna izvješća Hrvatskome saboru o pojedinim pitanjima iz svog djelokruga, osobito ako se radi o ugroženosti ustavnih i zakonskih prava većeg stupnja ili značaja.
(3) Pučki pravobranitelj podnosi godišnje izvješće najkasnije do kraja prvog tromjesečja za prethodnu kalendarsku godinu.
(4) Godišnja i posebna izvješća objavljuju se na internetskim stranicama pučkog pravobranitelja te čine dostupnima javnosti na drugi odgovarajući način.
Sudjelovanje u radu Hrvatskoga sabora
Članak 17.
(1) Pučki pravobranitelj može Hrvatskome saboru, kad u praćenju stanja u okviru svog djelokruga rada to ocijeni potrebnim, ukazati na potrebu donošenja i izmjene zakona i drugih propisa, odnosno može upozoriti na potrebu usklađivanja zakonskih i podzakonskih propisa s međunarodnim standardima i Ustavom Republike Hrvatske.
(2) Pučki pravobranitelj sudjeluje u radu radnih tijela Hrvatskoga sabora i prisustvuje sjednicama Hrvatskoga sabora kad su na dnevnom redu pitanja iz djelokruga pučkog pravobranitelja.
Odnos s Vladom Republike Hrvatske
Članak 18.
(1) Pučki pravobranitelj može ukazati Vladi Republike Hrvatske na potrebu donošenja zakona, podzakonskih propisa, strategija, programa te drugih akata iz područja zaštite ljudskih prava i sloboda te osiguranja vladavine prava.
(2) Pučki pravobranitelj sudjeluje u postupku izrade nacrta propisa iz svog djelokruga.
(3) Tijela državne uprave dužna su na svojim službenim internetskim stranicama objaviti informaciju o mogućnostima obraćanja pučkom pravobranitelju.
Pučki pravobranitelj i javnost
Članak 19.
(1) Pučki pravobranitelj osigurava redovito izvještavanje javnosti putem medija i internetske stranice, organiziranjem javnih rasprava i drugih događaja, publiciranjem izvješća te na drugi odgovarajući način.
(2) O uočenim pojavama povreda ljudskih prava i sloboda te utvrđenim povredama ustavnih i zakonskih prava pučki pravobranitelj obavještava javnost.
(3) U ostvarenju načela javnosti pučki pravobranitelj surađuje s javnim informacijskim servisima i drugim medijima. Javne ustanove iz područja informiranja čiji su osnivači tijela javne vlasti dužni su bez naknade omogućiti pučkom pravobranitelju službeno obraćanje javnosti na odgovarajući način.
(4) Statistički i drugi skupni podaci koje prikuplja pučki pravobranitelj na odgovarajući način moraju se učiniti dostupnima javnosti.
(5) Osobni podaci iz izvješća o pojedinačnim slučajevima mogu se objaviti samo uz privolu osobe na koju se podaci odnose u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.
V. POSTUPANJE PUČKOG PRAVOBRANITELJA
Pokretanje postupka
Članak 20.
(1) Svatko tko smatra da su nezakonitim ili nepravilnim radom tijela iz članka 4. ovoga Zakona ugrožena ili povrijeđena ustavna ili zakonska prava i slobode može podnijeti pritužbu pučkom pravobranitelju radi pokretanja postupka.
(2) Pučki pravobranitelj može radi ispitivanja pojedinačnih ili učestalih istovrsnih povreda ustavnih ili zakonskih prava i sloboda pokrenuti postupak na vlastitu inicijativu.
(3) Ako pučki pravobranitelj namjerava pokrenuti postupak na vlastitu inicijativu ili na prijedlog osobe čija prava nisu povrijeđena, za provođenje postupka potrebno je pribaviti suglasnost osobe kojoj su ustavna ili zakonska prava i slobode neposredno ugrožena ili povrijeđena, osim ako je riječ o zaštiti dobrobiti djeteta, ako je za slučaj saznao putem medija ili ako se radi o hitnom slučaju.
(4) Nitko ne smije biti onemogućen u podnošenju pritužbi pučkom pravobranitelju ili stavljen u nepovoljniji položaj zbog obraćanja pučkom pravobranitelju.
Podnošenje pritužbi i postupanje po pritužbama
Članak 21.
(1) Pritužba se podnosi u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.
(2) Pritužba u pravilu sadržava ime i prezime podnositelja pritužbe ili osobe čija su prava povrijeđena, adresu stanovanja ili adresu za primanje pismena, okolnosti i činjenice na kojima se temelji pritužba, oznaku tijela koje je ugrozilo ili povrijedilo pravo, podatak je li već korišteno pravno sredstvo i kad je podneseno te potpis podnositelja pritužbe.
(3) Osobe lišene slobode podnose pritužbu i dobivaju odgovor od pučkog pravobranitelja u zatvorenoj omotnici bez ograničenja i nadzora sadržaja.
(4) Pritužba poslana elektroničkim putem obvezno mora sadržavati adresu podnositelja pritužbe za slanje pismena poštom. Elektroničkim putem mogu se razmjenjivati samo informacije koje ne sadrže zaštićene podatke.
(5) Na pritužbu pučkom pravobranitelju ne plaća se naknada ni upravna pristojba.
(6) Odredbe ovoga članka o sadržaju i obliku pritužbe ne primjenjuju se na pritužbe koje podnose djeca te osobe koje zbog svog invaliditeta ili bolesti ne mogu zadovoljiti odredbe o sadržaju i obliku pritužbe.
Članak 22.
(1) Pučki pravobranitelj ne postupa u slučajevima o kojima se vodi sudski postupak, osim ako se radi o nepotrebnom odugovlačenju postupka ili očitoj zloupotrebi ovlasti. U tom slučaju može zatražiti očitovanje predsjednika nadležnog suda.
(2) U slučaju izostanka pravodobnog očitovanja iz stavka 1. ovoga članka, pučki pravobranitelj obavijestit će predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.
(3) Pučki pravobranitelj slobodno odlučuje hoće li pritužbu uzeti u razmatranje i u kojem opsegu, a može odlučiti ne postupati po pritužbi u slučaju:
– ako se pritužba odnosi na predmet o kojem je u tijeku postupak, osim u slučaju neopravdanog odugovlačenja postupka ili očite zloupotrebe ovlasti,
– ako je otvoren rok za podnošenje pravnog lijeka ili sredstva pravne zaštite prema posebnim propisima,
– ako nije iskorišteno pravo na podnošenje pravnog lijeka u roku,
– ako su od učinjene nepravilnosti ili odluke tijela iz članka 4. ovoga Zakona protekle tri godine, osim ako ocijeni da se radi o predmetu od iznimnog interesa za zaštitu ljudskih prava i sloboda.
(4) Pučki pravobranitelj obavijestit će u što kraćem roku podnositelja pritužbe o razlozima iz stavka 3. ovoga članka zbog kojih neće postupati po pritužbi.
Skraćeni postupak
Članak 23.
Pučki pravobranitelj razmotrit će pritužbu bez provođenja ispitnoga postupka kad se iz činjenica navedenih u pritužbi i općepoznatih činjenica, odnosno službenih podataka kojima raspolaže nedvojbeno može utvrditi jesu li podnositelju ugrožena ili povrijeđena ustavna ili zakonska prava.
Ispitni postupak
Članak 24.
(1) U slučaju kad pučki pravobranitelj provodi ispitni postupak, zatražit će potrebne informacije, podatke, objašnjenja, akte i drugu dokumentaciju od tijela iz članka 4. ovoga Zakona na koje se pritužba odnosi.
(2) Pučki pravobranitelj određuje rok prema okolnostima slučaja u kojem su tijela iz članka 4. ovoga Zakona dužna udovoljiti njegovu traženju.
(3) Ako tijelo iz članka 4. ovoga Zakona ne osigura dostupnost informacija ili ne dostavi tražene podatke, akte i drugu dokumentaciju u za to ostavljenom roku, pučki pravobranitelj obavijestit će tijelo nadležno za provođenje nadzora nad tijelom iz članka 4. ovoga Zakona, a može obavijestiti i Hrvatski sabor i javnost.
Obveza suradnje i pružanja pomoći
Članak 25.
Tijela iz članka 4. ovoga Zakona dužna su osigurati dostupnost informacija i dostaviti sve podatke, akte i drugu dokumentaciju vezanu za podnesenu pritužbu, odnosno pružiti svu potrebnu pomoć pučkom pravobranitelju na njegov zahtjev.
Izvješće o slučaju
Članak 26.
(1) Kad pučki pravobranitelj dovrši ispitni postupak izradit će izvješće o slučaju koje će dostaviti tijelu na čiji se rad pritužba odnosi i podnositelju pritužbe.
(2) Izvješće o slučaju sadrži opis činjenica i okolnosti razmatranog slučaja, ocjenu o tome jesu li ugrožena ili povrijeđena ustavna ili zakonska prava podnositelja te na koji način je ugrožavanje ili povreda prava učinjena.
(3) Pučki pravobranitelj će u izvješću o slučaju, kad je to moguće, preporučiti ili predložiti tijelu način na koji se ugrožavanje ili povreda prava može otkloniti.
(4) Pučki pravobranitelj može predložiti pokretanje kaznenog, prekršajnog ili disciplinskog postupka ako u obavljanju dužnosti utvrdi da su povrijeđena prava podnositelja pritužbe s elementima kaznenog djela, prekršaja ili povrede radne discipline.
Obavijest o poduzetim mjerama
Članak 27.
(1) Tijela iz članka 4. ovoga Zakona dužna su obavijestiti pučkog pravobranitelja, u roku koji on odredi, o mjerama poduzetim povodom njegove preporuke ili prijedloga.
(2) Ako tijela iz članka 4. ovoga Zakona ne obavijeste u zadanom roku pučkog pravobranitelja o poduzetim mjerama ili ne postupe u skladu s njegovom preporukom ili prijedlogom, pučki pravobranitelj obavijestit će o tome tijelo nadležno za provođenje nadzora nad tijelima iz članka 4. ovoga Zakona.
(3) Ako tijelo koje obavlja nadzor u za to ostavljenom roku ne izvijesti o utvrđenim činjenicama i poduzetim mjerama, pučki pravobranitelj će o tome obavijestiti Vladu Republike Hrvatske.
(4) Ako se radi o većem stupnju kršenja ili ugroženosti prava građana, ili o nepoduzimanju mjera u skladu s njegovom preporukom ili prijedlogom, pučki pravobranitelj može obavijestiti Hrvatski sabor i javnost.
(5) Pučki pravobranitelj može čelniku tijela iz članka 4. ovoga Zakona predložiti pokretanje odgovarajućeg postupka protiv osobe koja je nesavjesnim postupanjem prouzročila povredu ustavnih i zakonskih prava ili na prijedlog pučkog pravobranitelja nije poduzela odgovarajuće mjere da se nastala šteta umanji ili ispravi. O pokretanju postupka zbog povrede službene dužnosti čelnik tijela dužan je izvijestiti pučkog pravobranitelja u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga.
Pregled
Članak 28.
(1) Pučki pravobranitelj može u svako doba bez prethodne najave pregledati mjesta u kojima se nalaze osobe lišene slobode, mjesta u kojima se nalaze osobe kojima je ograničena sloboda kretanja te mjesta u kojima su smještene ili borave pojedine skupine čija prava i slobode pučki pravobranitelj štiti. Pučki pravobranitelj ima pravo pregleda svih prostorija u tijelima u kojima obavlja pregled.
(2) Nakon obavljenog pregleda pučki pravobranitelj po potrebi izrađuje izvješće koje dostavlja tijelu iz stavka 1. ovoga članka i tijelu koje nad njim obavlja nadzor. Ukoliko u izvješću ima preporuka ili primjedbi, tijelo iz stavka 1. ovoga članka i tijelo koje nad njim obavlja nadzor obavijestit će odmah, a najkasnije u roku od 30 dana pučkog pravobranitelja o poduzetim mjerama vezano za njegovo izvješće.
(3) Ako nijedno od tijela iz stavka 2. ovoga članka ne obavijesti pučkog pravobranitelja o poduzetim mjerama, pučki pravobranitelj može obavijestiti Hrvatski sabor i javnost.
(4) Pučki pravobranitelj ima pravo razgovora sa svim osobama koje mogu dati informacije vezane za sumnju na kršenje ljudskih prava postupanjem u tijelu ili ustanovi koju se pregledava bez nazočnosti službenika iz tijela ili ustanova iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Pučki pravobranitelj periodično obavještava javnost o obavljenim pregledima u posebnim izvješćima koja objavljuje na svojim internetskim stranicama.
VI. URED PUČKOG PRAVOBRANITELJA
Ustroj Ureda pučkog pravobranitelja
Članak 29.
(1) Pučki pravobranitelj ima Ured pučkog pravobranitelja, kao stručnu službu.
(2) U Uredu pučkog pravobranitelja ustrojavaju se unutarnje ustrojstvene jedinice za pojedina područja rada, u skladu s vrstom posla.
(3) Unutarnje ustrojstvo Ureda pučkog pravobranitelja uređuje se Poslovnikom pučkog pravobranitelja.
(4) Sjedište Ureda pučkog pravobranitelja je u Zagrebu. Pučki pravobranitelj može uspostaviti područne urede izvan sjedišta Ureda.
Poslovnik pučkog pravobranitelja i Pravilnik o unutarnjem redu
Članak 30.
(1) Pučki pravobranitelj donosi Poslovnik pučkog pravobranitelja (u daljnjem tekstu: Poslovnik) koji potvrđuje Hrvatski sabor. Poslovnik se objavljuje u »Narodnim novinama«.
(2) Poslovnikom se uređuje unutarnje ustrojstvo ureda pučkog pravobranitelja, način rada pučkog pravobranitelja i njegovih zamjenika, način planiranja i obavljanja poslova, metodologija izrade godišnjih i posebnih izvješća, djelokrug Savjeta za ljudska prava pučkog pravobranitelja te broj i način izbora njegovih članova i druga pitanja od važnosti za obavljanje poslova pučkog pravobranitelja.
(3) Pučki pravobranitelj donosi Pravilnik o unutarnjem redu kojim se uređuje broj državnih službenika i namještenika potrebnih za obavljanje poslova s naznakom njihovih osnovnih poslova i zadaća i stručnih uvjeta potrebnih za njihovo obavljanje, njihove ovlasti i odgovornosti te druga pitanja od značaja za rad pučkog pravobranitelja.
(4) Pučki pravobranitelj može u skladu s ovim Zakonom i Poslovnikom donijeti i druge akte potrebne za obavljanje poslova pučkog pravobranitelja.
VII. SAVJET ZA LJUDSKA PRAVA PUČKOG PRAVOBRANITELJA
Članak 31.
(1) Savjet za ljudska prava pučkog pravobranitelja (u daljnjem tekstu: Savjet) savjetodavno je tijelo koje razmatra i predlaže strateške smjernice u području promicanja ljudskih prava i sloboda, osigurava kontinuiranu suradnju u području ljudskih prava i sloboda između pučkog pravobranitelja, civilnog društva, akademske zajednice i medija te razmatra druga pitanja od značaja za rad pučkog pravobranitelja u području promicanja ljudskih prava i sloboda.
(2) Članove Savjeta imenuje pučki pravobranitelj na vrijeme od četiri godine iz redova predstavnika civilnog društva, nacionalnih manjina, akademske zajednice i medija. Članovi za svoj rad u Savjetu ne primaju naknadu.
VIII. SURADNJA PRAVOBRANITELJA U PODRUČJU PROMICANJA I ZAŠTITE LJUDSKIH PRAVA
Članak 32.
(1) Pučki pravobranitelj i posebni pravobranitelji dužni su međusobno surađivati u području promicanja i zaštite ljudskih prava, sukladno načelima komplementarnosti, međusobnog uvažavanja i djelotvornosti u zaštiti i promicanju ljudskih prava.
(2) Način i oblici suradnje uređuju se Sporazumom o međuinstitucionalnoj suradnji. Sporazumom se osobito uređuje planiranje zajedničkih aktivnosti, postupanje u pojedinačnim slučajevima i obavljanje pregleda, kontinuirano održavanje sastanaka, zajednički istupi u javnosti, suradnja s medijima, suradnja pri izradi izvješća i analiza te suradnja na edukaciji zaposlenih.
IX. FINANCIRANJE PUČKOG PRAVOBRANITELJA
Članak 33.
Sredstva za rad pučkog pravobranitelja osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.
X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Izbor pučkog pravobranitelja i zamjenika pučkog pravobranitelja
Članak 34.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona Hrvatski sabor pokrenut će postupak izbora pučkog pravobranitelja.
(2) Pučki pravobranitelj imenovan prema odredbama ovoga Zakona pokrenut će postupak za izbor zamjenika iz članka 12. stavka 1. ovoga Zakona u roku od osam dana od dana stupanja na dužnost pučkog pravobranitelja. Pučki pravobranitelj predložit će Hrvatskome saboru kandidate za zamjenike pučkog pravobranitelja u roku od 30 dana od isteka roka za prijavu na javni poziv.
(3) Pučki pravobranitelj i njegovi zamjenici izabrani prema odredbama Zakona o pučkom pravobranitelju (»Narodne novine« br. 60/92.) ostaju na dužnosti do izbora novog pučkog pravobranitelja i njegovih zamjenika.
Donošenje podzakonskih propisa
Članak 35.
(1) Pučki pravobranitelj najkasnije će u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona podnijeti na potvrdu Hrvatskome saboru Poslovnik izrađen na temelju odredaba ovoga Zakona i drugih zakona kojima se uređuje njegova nadležnost.
(2) Pučki pravobranitelj donijet će Pravilnik o unutarnjem redu najkasnije u roku od 60 dana od stupanja na snagu Poslovnika iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Do stupanja na snagu propisa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka na snazi ostaju Poslovnik o radu pučkog pravobranitelja (»Narodne novine« br. 71/97.) te važeći Pravilnik o unutarnjem redu.
Pripajanje Centra za ljudska prava
Članak 36.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona pučki pravobranitelj preuzima poslove, imovinu, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju te sredstva za rad Centra za ljudska prava.
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona zaposlenici Centra za ljudska prava preuzimaju se u Ured pučkog pravobranitelja i nastavljaju obavljati poslove na kojima su zatečeni na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, zadržavaju pravo na plaću te druga prava iz radnog odnosa do donošenja rješenja o rasporedu na radna mjesta sukladno stručnoj spremi, stručnom znanju, vještinama, sposobnostima, dotadašnjem radnom iskustvu i rezultatima u radu na temelju Pravilnika o unutarnjem redu iz članka 35. stavka 2. ovoga Zakona.
(3) Ministarstvo pravosuđa će u ime Vlade Republike Hrvatske provesti postupak brisanja Centra za ljudska prava iz sudskog registra u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Stupanje na snagu Zakona
Članak 37.
(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Uredba o osnivanju Centra za ljudska prava (»Narodne novine« br. 65/05. i 19/10.).
(2) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o pučkom pravobranitelju (»Narodne novine« br. 60/92.).
(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona briše se Zakon o pučkom pravobranitelju (»Narodne novine« br. 125/11.).
Članak 38.
Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 713-01/12-01/01
Zagreb, 29. lipnja 2012.
HRVATSKI SABOR