Povezani zakoni

Zakon o djelatnosti psihoterapije

NN 18/22

na snazi od 17.02.2022.

Uživajte...

Baza je ažurirana 07.12.2022. 

zaključno sa NN 140/22

DIO PRVI   UVODNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Zakonom uređuje se sadržaj, uvjeti i način obavljanja djelatnosti psihoterapije, standard obrazovanja, stručni nadzor nad radom psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta te stručni nadzor nad obavljanjem djelatnosti psihoterapije u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.

(2) Djelatnost psihoterapije u smislu ovoga Zakona podrazumijeva pružanje psihoterapijskih usluga koje se pružaju kao gospodarska djelatnost izvan zdravstvenog sustava.

Članak 2.

(1) Psihoterapija je nezavisna interdisciplinarna znanost koja obuhvaća psihoterapijske pravce utemeljene na znanstvenim principima i metodama.

(2) Djelatnost psihoterapije je samostalna djelatnost koja se bavi:

1. uspostavljanjem odnosa jedne ili više osoba i jednog ili više psihoterapeuta kroz psihoterapijski proces s ciljem poticanja osobnog razvoja, uklanjanja, modificiranja ili ublažavanja intenziteta postojećih psihosocijalnih, psihosomatskih i ponašajnih smetnji ili patnji te razvoja funkcionalnijih i primjerenijih obrazaca doživljavanja i ponašanja, odnosa s okolinom i sustava vrijednosti

2. uspostavljanjem odnosa jedne ili više osoba i jednog ili više savjetodavnog terapeuta kroz savjetodavni proces s ciljem pomaganja u prepoznavanju aktualnih poteškoća radi pronalaženja najboljeg rješenja kroz poboljšanje vještina komunikacije, jačanje samopoštovanja, promicanje promjene ponašanja i optimalno psihofizičko zdravlje.

Članak 3.

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. ovlašteni psihoterapeut je psihoterapeut kojem je priznato pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije i koji je upisan u Imenik psihoterapeuta

2. ovlašteni savjetodavni terapeut je savjetodavni terapeut kojem je priznato pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije i koji je upisan u Imenik savjetodavnih terapeuta

3. izobrazba iz propedeutike psihoterapije je edukacija iz područja psihologije, medicine (psihijatrije), socijalnog rada i rehabilitacijskih znanosti koja obuhvaća skup znanja, vještina i praktičnog rada potrebnog za obavljanje djelatnosti psihoterapije

4. Europsko udruženje psihoterapeuta (European Association for Psychotherapy, u daljnjem tekstu: EAP) je organizacija osnovana s ciljem promicanja, razvitka, unapređenja i standardizacije djelatnosti psihoterapije

5. Europski certifikat iz psihoterapije (The European Certificate of Psychotherapy, u daljnjem tekstu: ECP) je potvrda koju dodjeljuje EAP s ciljem standardizacije djelatnosti psihoterapije te predstavlja najviši formalni stupanj potvrde psihoterapijske stručnosti i osposobljenosti

6. psihoterapijski pravac predstavlja skup znanstveno utemeljenih znanja, vještina i tehnika u psihoterapiji koji se temelji na različitim načinima gledanja čovjeka i odrednica čovjekova ponašanja.

Članak 4.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

 

DIO DRUGI  

POGLAVLJE I.   STJECANJE I GUBITAK PRAVA NA OBAVLJANJE DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE

Članak 5.

(1) Pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije stječe se priznavanjem prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije.

(2) Djelatnost psihoterapije obavlja ovlašteni psihoterapeut i ovlašteni savjetodavni terapeut.

Članak 6.

(1) Psihoterapeutu će se priznati pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije ako:

1. ima završen preddiplomski stručni i specijalistički diplomski stručni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij u polju temeljne medicinske znanosti, kliničke medicinske znanosti, javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, psihologije, socijalne djelatnosti, edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, pedagogije i logopedije u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psihoterapeut u Republici Hrvatskoj

2. ima završeno specijalizirano psihoterapijsko školovanje u trajanju od najmanje četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a

3. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela:

a) kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanje djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava ­XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.)

b) kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

4. mu nije pravomoćno izrečena prekršajno pravna sankcija za nasilje u obitelji

5. se protiv njega ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.).

(2) Savjetodavnom terapeutu priznat će se pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije ako:

1. ima završen preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – savjetodavni terapeut u Republici Hrvatskoj

2. ima završeno specijalizirano psihoterapijsko školovanje u trajanju od najmanje tri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a

3. ima potrebnu izobrazbu iz područja propedeutike psihoterapije

4. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela:

a) kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX.), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI.), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII.), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI.), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanje djeteta (glava XVII.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava ­XVIII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX.), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII.), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV.), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX.) odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19. i 84/21.)

b) kaznenih djela protiv života i tijela (glava X.), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI.), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII.), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII.), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV.), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV.), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI.), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII.), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII.), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI.), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII.), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV.), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)

5. mu nije pravomoćno izrečena prekršajno pravna sankcija za nasilje u obitelji

6. se protiv njega ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII.) iz Kaznenog zakona (»Narodne novine«, br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18.,126/19. i 84/21.).

(3) Osoba iz stavka 2. točke 1. ovoga članka koja ima završen preddiplomski stručni i specijalistički diplomski stručni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij u polju temeljne medicinske znanosti, kliničke medicinske znanosti, javnog zdravstva i zdravstvene zaštite, psihologije, socijalne djelatnosti, edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, pedagogije i logopedije u Republici Hrvatskoj i ima ispunjen uvjet iz stavka 2. točke 2. ovoga članka ili osoba kojoj je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije savjetodavni terapeut ne mora ispunjavati uvjet iz stavka 2. točke 3. ovoga članka.

(4) Sadržaj izobrazbe iz područja propedeutike psihoterapije općim aktom utvrđuje Hrvatska komora psihoterapeuta (u daljnjem tekstu: Komora).

(5) Psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut koji radi s djecom i adolescentima mora imati posebno dodatno obrazovanje o primjeni odgovarajućih terapijskih tehnika u zavisnosti od faze razvoja djeteta i djetetovih problema, kao i odnosa s roditeljima i okolinom, koje općim aktom utvrđuje Komora.

(6) Psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut koji radi s djecom i adolescentima može obavljati svoju djelatnost isključivo na temelju prethodno prikupljene liječničke dijagnostičke dokumentacije i postavljene indikacije za provođenje tretmana.

(7) Ako psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut nema hrvatsko državljanstvo, mora znati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom djelatnosti psihoterapije.

(8) Pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije priznaje se na zahtjev psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta.

(9) O zahtjevu iz stavka 8. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(10) Komora na temelju izvršnog rješenja iz stavka 9. ovoga članka upisuje psihoterapeuta u Imenik psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta u Imenik savjetodavnog terapeuta.

(11) Komora na temelju rješenja iz stavka 9. ovoga članka upisuje ovlaštenog psihoterapeuta i ovlaštenog savjetodavnog terapeuta u upisnik članova Komore.

Članak 7.

Osoba koja udovoljava uvjetima za obavljanje djelatnosti psihoterapije ovlaštena je iza svoga osobnog imena navesti naziv psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut uz oznaku psihoterapijskog pravca.

Članak 8.

(1) Ovlaštenom psihoterapeutu odnosno ovlaštenom savjetodavnom terapeutu pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije prestaje:

– smrću

– ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje djelatnosti psihoterapije

– ako nastanu okolnosti zbog kojih više ne ispunjava uvjete iz članka 6. ovoga Zakona

– ako ne ispunjava obveze stručnog usavršavanja iz članka 14. ovoga Zakona

– na njegov zahtjev

– ako teško povrijedi etički kodeks djelatnosti psihoterapije

– ako mu je nakon obavljenog stručnog nadzora ili u disciplinskom postupku izrečena mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti psihoterapije ili mjera prestanka prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije.

(2) O prestanku prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

Članak 9.

(1) Ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut ne smije obavljati djelatnost psihoterapije u slučaju:

– izricanja prekršajno pravne sankcije za nasilje u obitelji, od dana pravomoćnosti odluke suda

– osude na kaznu zatvora dulju od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti odluke suda

– zabrane obavljanja djelatnosti psihoterapije, od dana pravomoćnosti odluke o zabrani obavljanja djelatnosti psihoterapije

– prestanka prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije, od dana pravomoćnosti odluke o prestanku prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije.

(2) U ostalim slučajevima ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut ne smije obavljati djelatnost psihoterapije od dana izvršnosti rješenja Komore o prestanku prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije.

POGLAVLJE II.   NAČIN OBAVLJANJA DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE

Članak 10.

Djelatnost psihoterapije obavlja ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut na temelju ugovora s drugim pravnim ili fizičkim osobama ili kao samostalnu djelatnost psihoterapije.

Članak 11.

(1) Djelatnost psihoterapije kao samostalnu djelatnost može obavljati ovlašteni psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut ili više ovlaštenih psihoterapeuta odnosno ovlaštenih savjetodavnih terapeuta zajednički.

(2) Osoba koja obavlja djelatnost psihoterapije kao samostalnu djelatnost, sa sjedištem u državi na teritoriju Europskoga gospodarskog prostora, može trajno obavljati djelatnost psihoterapije u Republici Hrvatskoj ako se upiše u odgovarajući Imenik psihoterapeuta odnosno Imenik savjetodavnog terapeuta i odgovarajući upisnik samostalne djelatnosti psihoterapije.

(3) Osoba koja obavlja djelatnost psihoterapije kao samostalnu djelatnost, sa sjedištem u državi na teritoriju Europskoga gospodarskog prostora, može obavljati djelatnost psihoterapije i na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, bez obveze registracije sjedišta i upisa djelatnosti psihoterapije u odgovarajući upisnik, u skladu s posebnim propisima.

Članak 12.

(1) Ovlašteni psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut dužan je prije početka rada ili nakon prestanka s radom u djelatnosti psihoterapije kao samostalnoj djelatnosti o tome obavijestiti Ko­moru.

(2) Komora na temelju dostavljene obavijesti iz stavka 1. ovoga članka upisuje odnosno briše ovlaštenog psihoterapeuta odnosno ovlaštenog savjetodavnog terapeuta iz odgovarajućeg upisnika samostalne djelatnosti psihoterapije.

Članak 13.

(1) Ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut koji obavlja djelatnost psihoterapije kao samostalnu djelatnost dužan je osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećim osobama obavljanjem samostalne djelatnosti psihoterapije, osim ako je istovjetno osiguran od odgovornosti za štetu u drugoj državi Europskoga gospodarskog prostora.

(2) Ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut koji obavlja djelatnost psihoterapije kao samostalnu djelatnost dužan je uredno produžavati osiguranje od odgovornosti.

(3) Ako ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut koji obavlja djelatnost psihoterapije kao samostalnu djelatnost počini štetu trećoj osobi namjerno ili zbog grube nepažnje, osiguravatelj koji je nadoknadio štetu trećoj osobi ima pravo regresa prema ovlaštenom psihoterapeutu odnosno ovlaštenom savjetodavnom terapeutu.

POGLAVLJE III.   PRAVA I OBVEZE U OBAVLJANJU DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE

Članak 14.

(1) Ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja psihoterapijske znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unapređenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, kao i pravo na stjecanje specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino područje psihoterapije.

(2) Poslodavac je dužan omogućiti ovlaštenom psihoterapeutu i ovlaštenom savjetodavnom terapeutu sudjelovanje na stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuju se općim aktom Komore uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Članak 15.

(1) Pri obavljanju djelatnosti psihoterapije ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut obvezan je djelovati sukladno etičkom kodeksu djelatnosti psihoterapije i treba se suzdržavati od svake aktivnosti koja nije spojiva s ugledom i dostojanstvom psihoterapije.

(2) Sve što osoba koja obavlja djelatnost psihoterapije u obavljanju djelatnosti sazna o korisniku intervencija obvezna je čuvati kao profesionalnu tajnu.

(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka obvezne su čuvati kao profesionalnu tajnu i druge osobe kojima su ti podaci dostupni u obavljanju njihovih djelatnosti.

POGLAVLJE IV.   HRVATSKA KOMORA PSIHOTERAPEUTA

Članak 16.

(1) Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled djelatnosti psihoterapije na teritoriju Republike Hrvatske.

(2) Komora ima status pravne osobe s javnim ovlastima.

Članak 17.

(1) Sjedište Komore je u Zagrebu.

(2) Komora se upisuje u sudski registar.

Članak 18.

(1) Na temelju javne ovlasti Komora:

– donosi rješenje o priznavanju prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije

– odlučuje o postupcima upisa u odgovarajuće imenike, upisnike i evidencije te brisanja na temelju ovoga Zakona

– donosi rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – psihoterapeut i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije – savjetodavni terapeut, kao nadležno tijelo sukladno posebnom propisu

– donosi rješenje o privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije

– obavlja stručni nadzor nad radom ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta

– vodi zakonom propisane imenike, upisnike i evidencije

– izdaje potvrde iz evidencija koje vodi u skladu s ovim Zakonom.

(2) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisani zakonom kojim se uređuje postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija dodatno će se urediti pravilnikom o uvjetima za priznavanje stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut, u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj.

(3) Pravilnik iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar).

2. Pravilnik o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut u svrhu poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj

Članak 19.

Osim poslova iz članka 18. ovoga Zakona, Komora obavlja i sljedeće poslove:

– prati i unapređuje rad ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta i uvjete za njihov rad

– utvrđuje standarde rada i normative

– prati i nadzire provođenje etičkog kodeksa djelatnosti psihoterapije, provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za disciplinske povrede ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta

– zastupa ovlaštene psihoterapeute i ovlaštene savjetodavne terapeute u zaštiti njihovih profesionalnih interesa

– potiče, organizira i prati stručno usavršavanje ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta

– surađuje s drugim komorama, strukovnim udrugama, stručnim, obrazovnim i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu

– surađuje s državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju pitanja važnih za ostvarivanje zadaća djelatnosti psihoterapije

– utvrđuje i vodi popis psihoterapijskih pravaca

– obavlja i sve druge poslove utvrđene ovim Zakonom, statutom i drugim općim aktima Komore.

Članak 20.

(1) Komora vodi Imenik ovlaštenih psihoterapeuta, Imenik ovlaštenih savjetodavnih terapeuta, upisnik članova Komore i upisnik samostalne djelatnosti psihoterapije.

(2) Imenici i upisnici iz stavka 1. ovoga članka službene su evidencije.

(3) Izvaci iz imenika i drugih evidencija koje vodi Komora te potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija javne su isprave.

(4) Postupak upisa u imenike i upisnike iz stavka 1. ovoga članka provodi se na temelju ovoga Zakona i odredaba utvrđenih općim aktom Komore.

(5) Sadržaj i način vođenja imenika i upisnika iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje općim aktom Komora.

Članak 21.

(1) Ovlašteni psihoterapeut i ovlašteni savjetodavni terapeut dužan je uredno plaćati članarinu i podmirivati druge obveze prema Komori.

(2) Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore jednom godišnje, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(3) Komora je dužna do 31. listopada tekuće godine dostaviti odluku o visini članarine za iduću godinu na suglasnost Ministarstvu.

(4) Ako se uskrati suglasnost na odluku iz stavka 3. ovoga članka ili se odluka o visini članarine ne donese za tekuću godinu, obveza plaćanja članarine iz stavka 1. ovoga članka prestaje do donošenja nove odluke.

(5) Opće akte i odluke koji financijsko obvezuju članove Komore donosi Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Članak 22.

(1) Tijela Komore su Skupština, Nadzorni odbor, Upravni odbor, Sud časti, predsjednik, Etički odbor i druga tijela utvrđena statutom.

(2) Ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava, način odlučivanja i dužnosti tijela Komore uređuju se statutom i drugim općim aktima Komore.

Članak 23.

(1) Skupština Komore najviše je tijelo odlučivanja i čine je svi ovlašteni psihoterapeuti i ovlašteni savjetodavni terapeuti.

(2) Skupštinu Komore saziva predsjednik Komore.

Članak 24.

Skupština Komore donosi:

– statut

– godišnji program rada

– financijski plan

– odluku o godišnjem izvješću o radu

– odluku o financijskom izvješću

– odluku o visini članarine

– druge opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore

– etički kodeks djelatnosti psihoterapije

– opće akte kojima se provode javne ovlasti Komore

– druge opće akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore.

Članak 25.

(1) Nadzorni odbor Komore (u daljnjem tekstu: Nadzorni odbor) nadzire provođenje statuta Komore i drugih općih akata Komore, ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta, materijalno i financijsko poslovanje Komore, a može obavljati i druge povremene poslove koje mu povjeri Skupština Komore ili Upravni odbor.

(2) Nadzorni odbor ima predsjednika i četiri člana koje bira Skupština Komore, na četiri godine, a koji mogu biti ponovno izabrani.

(3) Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi Upravnog odbora i drugih tijela koje bira ili imenuje Skupština Komore ili Upravni odbor.

Članak 26.

(1) Predsjednika i zamjenika predsjednika Komore bira Skupština Komore iz reda svojih članova.

(2) Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada te obavlja poslove određene ovim Zakonom i statutom Komore.

(3) Zamjenik predsjednika Komore mijenja predsjednika Komore u slučaju njegove spriječenosti.

(4) Predsjednik i zamjenik predsjednika Komore biraju se na vrijeme od četiri godine, a mogu biti izabrani najviše dva mandata uzastopno.

Članak 27.

(1) Skupština Komore razriješit će predsjednika ili zamjenika predsjednika Komore ili predsjednika ili člana Upravnog ili Nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:

– to osobno zatraži

– krši propise i opće akte Komore

– ne provodi odluke tijela Komore

– nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Komori veću štetu

– više ne ispunjava uvjete iz članka 6. ovoga Zakona

– Skupština Komore zbog drugih razloga ocijeni da više ne može izvršavati povjerene ovlasti.

(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore ako ne postupi u skladu s člankom 31. stavkom 2. ovoga Zakona, a u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća Komore razriješiti predsjednika Komore, zamjenika predsjednika i članove Upravnog odbora.

(3) Postupak i način razrješenja iz stavka 1. ovoga članka pobliže će se urediti statutom Komore.

Članak 28.

(1) Upravni odbor Komore (u daljnjem tekstu: Upravni odbor) izvršno je tijelo Komore koje:

– vodi poslovanje Komore

– brine se za izvršavanje programa rada Komore i izvršavanje akata Skupštine

– obavlja i druge poslove određene statutom Komore.

(2) Upravni odbor čine:

– predsjednik Komore

– zamjenik predsjednika Komore

– sedam članova Komore koje bira Skupština na vrijeme od četiri godine, a koji mogu biti ponovno izabrani.

(3) Predsjednik Komore obavlja dužnost predsjednika Upravnog odbora, saziva sjednice i predsjeda sjednicama te potpisuje akte Upravnog odbora.

(4) Upravni odbor donosi odluke iz svog djelokruga većinom glasova nazočnih članova, ako je na sjednici nazočna većina članova.

Članak 29.

(1) Statut Komore temeljni je opći akt Komore, a donosi ga Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(2) Statutom Komore uređuje se organizacija i ustrojstvo, zadaće, nadležnost, sastav, način izbora i odlučivanja tijela Komore, prava i obveze ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta te sva druga pitanja važna za dostojanstvo struke, zaštitu ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta i djelatnosti psihoterapije u Republici Hrvatskoj.

(3) Statut Komore obvezno sadrži odredbe o nazivu i sjedištu Komore, mjesnoj nadležnosti Komore, unutarnjem ustrojstvu, tijelima Komore, njihovu sastavu, ovlastima, načinu odlučivanja, uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata te odgovornosti članova, imovini i raspolaganju mogućim viškom prihoda i pokrivanju mogućeg manjka prihoda, načinu stjecanja imovine, ostvarivanju javnosti rada Komore, članstvu i članarini, pravima i obvezama ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta, prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore te odredbe kojima se pobliže utvrđuju i druga pitanja važna za rad Komore.

(4) Etičkim kodeksom djelatnosti psihoterapije utvrđuju se pravila ponašanja ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta i etička načela na temelju kojih postupaju prilikom obavljanja djelatnosti psihoterapije.

Članak 30.

(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona, propisa i općih akata Komore donesenih na temelju ovoga Zakona provodi Ministarstvo.

(2) U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može od Komore tražiti izvješća i podatke.

(3) Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti Ministarstvu u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih ne može dostaviti.

Članak 31.

(1) Godišnji program rada, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće, prije upućivanja Skupštini Komore, predsjednik Komore podnosi Ministarstvu na prethodno mišljenje.

(2) Uskrati li Ministarstvo pozitivno mišljenje na koji od akata iz stavka 1. ovoga članka, Komora će otkloniti nedostatke na koje je uputilo Ministarstvo i predsjednik Komore će navedene akte podnijeti Ministarstvu na ponovno prethodno mišljenje u roku od 30 dana od primitka obavijesti Ministarstva o uskrati pozitivnog mišljenja.

(3) Akti iz stavka 1. ovoga članka mogu se uputiti Skupštini Komore samo po prethodno pribavljenom pozitivnom mišljenju Ministarstva.

(4) Godišnji program rada i financijski plan iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 30. studenoga tekuće godine za iduću godinu.

(5) Godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

(6) Sadržaj godišnjeg izvješća o radu pravilnikom propisuje ministar.

1. Pravilnik o sadržaju godišnjeg izvješća o radu Hrvatske komore psihoterapeuta

Članak 32.

(1) Sredstva za izvršavanje poslova koje Komora obavlja na temelju ovoga Zakona osiguravaju se iz:

– članarine

– drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.

(2) Komora vodi financijsko poslovanje sukladno propisima kojima se uređuju financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija.

POGLAVLJE V.   DISCIPLINSKA ODGOVORNOST

Članak 33.

(1) Ovlašteni psihoterapeut i ovlašteni savjetodavni terapeut odgovara za teške i lakše povrede pred disciplinskim tijelima Komore, određenima statutom.

(2) Teške povrede dužnosti psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta su:

– povreda obveze čuvanja profesionalne tajne

– teška povreda etičkog kodeksa djelatnosti psihoterapije kojom se osobito narušava ugled djelatnosti psihoterapije, a koja ima teže značenje s obzirom na važnost i prirodu povrijeđene društvene vrijednosti, visinu materijalne štete ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena ili propuštena

– nestručno obavljanje djelatnosti psihoterapije

– povreda obveze osiguranja od odgovornosti

– počinjenje kaznenog djela za koje je izrečena pravomoćna kazna zatvora

– tri puta izrečena mjera za lakše povrede dužnosti psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta.

(3) Lakše povrede dužnosti psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta su:

– narušavanje ugleda psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta i etičkog kodeksa djelatnosti psihoterapije koje je lakšeg značenja

– povreda dužnosti psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta ponašanjem prema korisniku psihoterapijskih usluga, drugom psihoterapeutu odnosno savjetodavnom terapeutu, trećim osobama ili društvenoj zajednici

– onemogućavanje ili ometanje provođenja stručnog nadzora

– neispunjavanje obveza ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta prema Komori

– neredovito i nepravilno vođenje psihoterapijske dokumentacije.

Članak 34.

(1) Ovlaštenom psihoterapeutu i ovlaštenom savjetodavnom terapeutu za teške povrede dužnosti mogu se izreći ove mjere:

– ukor

– javni ukor

– novčana kazna

– mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti psihoterapije od mjesec dana do godinu dana

– prestanak prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije

– prestanak članstva.

(2) Ovlaštenom psihoterapeutu i ovlaštenom savjetodavnom terapeutu za lakše povrede dužnosti psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta može se izreći ukor ili novčana kazna.

Članak 35.

(1) Visina i namjena novčane kazne navedene u članku 34. ovoga Zakona utvrđuju se statutom Komore.

(2) Izrečena novčana kazna plaća se Komori.

Članak 36.

(1) Disciplinski postupak pokreće predsjednik Komore po službenoj dužnosti.

(2) Pravomoćna odluka disciplinskog tijela Komore kojom je izrečena novčana kazna ovršna je isprava.

(3) Protiv odluke disciplinskog tijela žalba nije dopuštena, ali može se pokrenuti upravni spor.

(4) Pravo na pokretanje postupka zbog lakše povrede dužnosti psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta zastarijeva u roku od tri mjeseca od dana saznanja za počinjenu lakšu povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana kada je povreda počinjena.

(5) Ako u roku od godine dana od pokretanja postupka iz stavka 4. ovoga članka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka.

(6) Pravo na pokretanje postupka zbog teške povrede dužnosti psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta zastarijeva u roku od godine dana od dana saznanja za počinjenu tešku povredu i počinitelja, a najkasnije u roku od tri godine od dana kada je povreda počinjena.

(7) Ako u roku od tri godine od dana pokretanja postupka iz stavka 6. ovoga članka ne bude donesena izvršna odluka, postupak će se obustaviti zbog zastare vođenja postupka.

(8) Zastara vođenja postupka prekida se svakom postupovnom radnjom nadležnog tijela usmjerenom k odlučivanju o odgovornosti za povredu dužnosti psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta ili zakonitosti i ustavnosti rješenja te nakon svakog prekida zastarni rok počinje iznova teći.

(9) Apsolutna zastara vođenja postupka nastupa protekom dvostruko više vremena koliko je prema zakonu propisana zastara vođenja postupka zbog povrede dužnosti psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta.

 

POGLAVLJE VI.   STRUČNI NADZOR

Članak 37.

(1) Stručni nadzor nad radom ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta provodi Komora.

(2) Stručni nadzor provodi se redovito, po službenoj dužnosti, u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama zbog kojih je opravdano provođenje stručnog nadzora.

(3) Stručni nadzor može se provesti i povodom prigovora pravnih i fizičkih osoba ako za to postoji opravdani razlog.

(4) Stručni nadzor obuhvaća ocjenu usklađenosti u postupanju s odredbama ovoga Zakona i drugim propisima, poštivanje standarda rada i smjernica koje je donijela Komora, ocjenu etičnosti obavljanja djelatnosti psihoterapije te primjerenosti uvjeta i sredstava za obavljanje djelatnosti psihoterapije.

(5) Ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut ili odgovorna osoba u pravnoj osobi koja obavlja djelatnost psihoterapije mora omogućiti nesmetano obavljanje stručnog nadzora i staviti na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju.

(6) Obavijest o provedenom stručnom nadzoru sa zahtjevom i rokom za otklanjanje utvrđenih nedostataka Komora mora dostaviti ovlaštenom psihoterapeutu odnosno ovlaštenom savjetodavnom terapeutu i njegovu poslodavcu u roku od 30 dana od provođenja nadzora.

(7) Postupak, troškovi, naknada za provođenje stručnog nadzora i način provođenja stručnog nadzora utvrđuje Komora općim aktom, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Članak 38.

Na temelju izvješća o provedenom stručnom nadzoru nad obavljanjem djelatnosti psihoterapije Komora može, u skladu s odredbama ovoga Zakona i svojim općim aktima:

– izreći mjeru privremene zabrane obavljanja djelatnosti psihoterapije od mjesec dana do godinu dana

– odrediti obvezu dodatnog stručnog usavršavanja ovlaštenom psihoterapeutu odnosno ovlaštenom savjetodavnom terapeutu kod kojeg je utvrđena nedostatna stručna osposobljenost

– izreći mjeru prestanak prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije i prestanak članstva dok se uočeni nedostatci ne uklone.

 

DIO TREĆI   PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 39.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba koja za obavljanje djelatnosti psihoterapije zaposli ili sklopi ugovor o djelu s osobom kojoj nije priznato pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije (članak 6.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja djelatnost psihoterapije, a nije joj priznato pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije (članak 5.).

Članak 40.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba koja onemogući ili ometa provođenje stručnog nadzora (članak 37. stavak 5.).

(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja obavlja djelatnost psihoterapije kao samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 20.000,00 kuna.

 

DIO ČETVRTI   PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 41.

Komora je dužna uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 42.

Ministar će donijeti pravilnike iz članka 18. stavka 3. i članka 31. stavka 6. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 43.

Psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut koji je stekao pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije na temelju Zakona o djelatnosti psihoterapije (»Narodne novine«, br. 64/18.) stupanjem na snagu ovoga Zakona smatra se ovlaštenim psihoterapeutom odnosno ovlaštenim savjetodavnim terapeutom.

Članak 44.

Postupci kojima se odlučuje o pravu na obavljanje djelatnosti psihoterapije, prestanku prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije te disciplinski postupci koji su u tijeku, a nisu pravomoćno okončani do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se po odredbama Zakona o djelatnosti psihoterapije (»Narodne novine«, br. 64/18.).

Članak 45.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o djelatnosti psihoterapije (»Narodne novine«, br. 64/18.).

Članak 46.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

 

 

Copyright © Ante Borić