NN 30/18
na snazi od 07.04.2018.
Uživajte...
Predmet i područje primjene Zakona
Članak 1.
Ovim Zakonom utvrđuju se i uređuju pretpostavke zaštite i pravila postupka za zaštitu od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja poslovnih tajni koje se odnose na neobjavljene informacije koje imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost.
Pravna stečevina Europske unije
Članak 2.
Ovim se Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose:
– Direktiva (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2016. o zaštiti neotkrivenih znanja i iskustva te poslovnih informacija (poslovne tajne) od nezakonitog pribavljanja, korištenja i otkrivanja (SL L 157, 15. 6. 2016.)
– Direktiva 2004/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o provedbi prava intelektualnog vlasništva (SL L 157, 30. 4. 2004.).
Značenje pojmova
Članak 3.
(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:
1. »nositelj poslovne tajne« je svaka fizička ili pravna osoba pod čijim je zakonitim nadzorom poslovna tajna
2. »počinitelj povrede« je svaka fizička ili pravna osoba koja je nezakonito pribavila, koristila ili otkrila poslovnu tajnu
3. »roba kojom je počinjena povreda« je roba čijim se dizajnom, značajkama, funkcioniranjem, procesom proizvodnje ili stavljanjem na tržište ostvaruje znatna korist od poslovnih tajni koje su nezakonito pribavljene, korištene ili otkrivene
4. »sud« je mjesno nadležan trgovački sud u čijoj je nadležnosti zaštita industrijskog vlasništva, autorskog prava i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u skladu s propisima o ustrojstvu, djelokrugu i nadležnosti sudova
5. »poslovna tajna« su informacije koje ispunjavaju sve sljedeće zahtjeve:
a) tajne su jer nisu, u svojoj ukupnosti ili u točnoj strukturi i sklopu svojih sastavnih dijelova, općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se obično bave predmetnom vrstom informacija
b) imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost zbog toga što su tajne
c) u odnosu na njih osoba koja te informacije zakonito kontrolira poduzela je u tim okolnostima razumne korake kako bi sačuvala njihovu tajnost.
(2) Informacije iz stavka 1. točke 5. ovoga članka uključuju, među ostalim, znanje i iskustvo, poslovne informacije i tehnološke informacije.
(3) Informacije iz stavka 1. točke 5. ovoga članka imaju tržišnu (komercijalnu) vrijednost, primjerice, kada bi njihovo nezakonito pribavljanje, korištenje ili otkrivanje moglo naštetiti interesima osobe koja ih zakonito kontrolira jer se time narušavaju znanstveni i tehnički potencijal, poslovni ili financijski interesi, strateške pozicije ili sposobnost tržišnog natjecanja te osobe.
(4) Razumni koraci za očuvanje tajnosti informacija iz stavka 1. točke 5. ovoga članka mogu uključivati izradu internog akta o rukovanju poslovnom tajnom i krugu osoba te njihovim pravima i obvezama kod rukovanja poslovnom tajnom ili mjere fizičke ili virtualne zaštite pristupa i rukovanja poslovnom tajnom.
Podredna primjena drugih propisa
Članak 4.
(1) U postupcima građanskopravne zaštite poslovne tajne na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa kojim se uređuje parnični postupak, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Na naknadu štete prouzročenu nezakonitim pribavljanjem, korištenjem ili otkrivanjem poslovne tajne na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa kojim se uređuju obvezni odnosi, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) U postupcima određivanja privremenih mjera na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa kojim se uređuje postupak osiguranja, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
Rodno značenje pojmova
Članak 5.
Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Zakonito pribavljanje, korištenje i otkrivanje poslovnih tajni
Članak 6.
(1) Pribavljanje poslovne tajne smatra se zakonitim kada je poslovna tajna pribavljena na jedan od sljedećih načina:
1. neovisnim otkrićem ili stvaranjem
2. opažanjem, proučavanjem, rastavljanjem ili testiranjem proizvoda ili predmeta koji je učinjen dostupnim javnosti ili koji je zakonito u posjedu osobe koja je pribavila informacije i koja nije vezana nikakvom pravno valjanom obvezom da ograniči pribavljanje poslovne tajne
3. ostvarivanjem prava radnika ili predstavnika radnika na informiranje, savjetovanje i sudjelovanje u skladu s posebnim propisima ili pravnom stečevinom Europske unije ili
4. svakom drugom radnjom koja je u tim okolnostima u skladu s dobrim poslovnim običajima.
(2) Pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne smatra se zakonitim u onoj mjeri u kojoj se takvo pribavljanje, korištenje ili otkrivanje zahtijeva ili dopušta posebnim propisima ili pravnom stečevinom Europske unije.
Nezakonito pribavljanje, korištenje i otkrivanje poslovnih tajni
Članak 7.
(1) Nositelji poslovne tajne imaju pravo zahtijevati mjere, postupke i pravna sredstva predviđena ovim Zakonom radi sprječavanja nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja svoje poslovne tajne odnosno ostvarivanja pravne zaštite u tom pogledu.
(2) Pribavljanje poslovne tajne bez pristanka nositelja poslovne tajne smatra se nezakonitim kada je poslovna tajna pribavljena na jedan od sljedećih načina:
1. neovlaštenim pristupom, prisvajanjem ili umnožavanjem bilo kojih dokumenata, predmeta, materijala, tvari ili elektroničkih spisa koje zakonito kontrolira nositelj poslovne tajne i koji sadržavaju poslovnu tajnu ili se poslovna tajna iz njih može izvesti ili
2. bilo kojim drugim postupanjem koje se u tim okolnostima smatra protivnim dobrim poslovnim običajima.
(3) Korištenje ili otkrivanje poslovne tajne smatra se nezakonitim kada ga bez pristanka nositelja poslovne tajne učini osoba za koju se utvrdi da ispunjava jedan od sljedećih uvjeta:
1. pribavila je poslovnu tajnu nezakonito
2. krši sporazum o povjerljivosti ili bilo koju drugu obvezu neotkrivanja poslovne tajne ili
3. krši ugovornu ili bilo koju drugu obvezu kojom se ograničava korištenje poslovne tajne.
(4) Pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne smatra se nezakonitim i kada je osoba u trenutku pribavljanja, korištenja ili otkrivanja znala, ili je u tim okolnostima trebala znati, da je poslovna tajna pribavljena izravno ili neizravno od druge osobe koja je nezakonito koristila ili otkrila poslovnu tajnu u smislu stavka 3. ovoga članka.
(5) Nezakonitim korištenjem poslovne tajne smatraju se i proizvodnja, nuđenje ili stavljanje na tržište robe kojom je počinjena povreda odnosno u te svrhe uvoz, izvoz ili skladištenje robe kojom je počinjena povreda, kao i nuđenje ili pružanje usluga pri kojima se koristi poslovna tajna, ako je osoba koja je provodila takve aktivnosti znala ili je u tim okolnostima trebala znati da je poslovna tajna korištena nezakonito u smislu stavka 3. ovoga članka.
Iznimke
Članak 8.
Sud će odbaciti zahtjev za primjenu mjera, postupaka i pravnih sredstava iz članka 7. stavka 1. ovoga Zakona kada je navodno pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne učinjeno u bilo kojem od sljedećih slučajeva:
1. radi ostvarivanja prava na slobodu izražavanja misli, prava na pristup informacijama te slobode izvještavanja, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i Poveljom Europske unije o temeljnim pravima te zakonom kojim se uređuje pravo na pristup informacijama, kao i zakonom kojim se uređuje medijsko izvještavanje, a u skladu s poštivanjem slobode i pluralizma medija
2. radi otkrivanja propusta, prijestupa ili nezakonite aktivnosti, pod uvjetom da je protustranka djelovala u svrhu zaštite javnog interesa
3. otkrivanje poslovne tajne od strane radnika svojim predstavnicima u okviru zakonitog izvršavanja funkcija tih predstavnika, u skladu s posebnim propisima ili pravnom stečevinom Europske unije, pod uvjetom da je takvo otkrivanje bilo potrebno za to izvršavanje ili
4. u svrhu zaštite legitimnih interesa priznatih posebnim propisima ili pravnom stečevinom Europske unije.
Osobe ovlaštene zahtijevati zaštitu prava
Članak 9.
Osim nositelja poslovne tajne, zaštitu prava iz ovoga Zakona može zahtijevati i nositelj licencije u onoj mjeri u kojoj je na to ovlašten temeljem pravnog posla ili zakona.
Očuvanje povjerljivosti poslovnih tajni tijekom sudskog postupka
Članak 10.
(1) Stranke, njihovi odvjetnici ili drugi zastupnici, sudski službenici, svjedoci, stručnjaci i sve ostale osobe koje sudjeluju u sudskom postupku koji se odnosi na nezakonito pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne ili koje imaju pristup dokumentima koji su sastavni dio sudskog postupka ne smiju koristiti ili otkriti bilo koju poslovnu tajnu ili navodnu poslovnu tajnu koju je sud, na zahtjev zainteresirane stranke, utvrdio kao povjerljivu i za koju su saznali zbog takvog sudjelovanja ili pristupa.
(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i nakon završetka sudskog postupka, a prestaje postojati u sljedećim okolnostima:
1. ako se pravomoćnom odlukom utvrdi da navodna poslovna tajna ne ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 3. stavku 1. točki 5. ovoga Zakona ili
2. ako predmetne informacije tijekom vremena postanu općenito poznate ili lako dostupne osobama iz krugova koji se uobičajeno bave predmetnom vrstom informacija.
(3) Sud može, na zahtjev stranke, poduzeti posebne mjere potrebne za očuvanje povjerljivosti bilo koje poslovne tajne ili navodne poslovne tajne koja se koristi ili na koju se upućuje tijekom sudskog postupka koji se odnosi na nezakonito pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne.
(4) Mjere iz stavka 3. ovoga članka koje sud može poduzeti uključuju:
1. isključivanje javnosti iz cijelog postupka ili dijela postupka
2. ograničavanje na ograničeni broj osoba, u cijelosti ili djelomično, pristupa dokumentima koje su dostavile stranke ili treće osobe, a koji sadržavaju poslovne tajne ili navodne poslovne tajne. Prije pristupa tim dokumentima sud će upozoriti osobe koje imaju pravo pristupa o obvezi iz stavka 1. ovoga članka. O tome da su upoznate s tom obvezom osobe koje pristupaju dokumentima potpisuju pred sudom izjavu
3. zabranu umnožavanja dokumenata koji sadržavaju poslovne tajne ili navodne poslovne tajne i njihovo zatvaranje u poseban omot koji se može otvarati samo na sudu, u kojem slučaju će se ponovno zatvoriti u poseban omot i na omotu naznačiti da je dokument razgledan, datum razgledanja i tko je izvršio razgledanje
4. ograničavanje na ograničen broj osoba pristupa ročištima na kojima bi se poslovne tajne ili navodne poslovne tajne mogle otkriti te pristupa zapisniku ili transkriptu s tih ročišta i/ili
5. stavljanje na raspolaganje bilo kojoj osobi, osim onih obuhvaćenih ograničenim brojem osoba iz točaka 2. i 4. ovoga stavka, bilo koje sudske odluke u verziji koja nije povjerljiva, u kojoj su odlomci koji sadržavaju poslovne tajne uklonjeni ili redigirani.
(5) Broj osoba iz stavka 4. točaka 2. i 4. ovoga članka ne smije biti veći od onoga koji je potreban kako bi se osiguralo poštovanje prava stranaka sudskog postupka na djelotvoran pravni lijek i pošteno suđenje i uključuje najmanje jednu fizičku osobu svake stranke te odvjetnike ili druge zastupnike tih stranaka sudskog postupka.
(6) Sud će prihvatiti ili odbiti mjere iz stavka 3. ovoga članka ovisno o tome jesu li mjere razmjerne povredi iz stavka 1. ovoga članka.
(7) Prilikom odlučivanja o mjerama iz stavka 3. ovoga članka i procjeni njihove razmjernosti sud uzima u obzir potrebu osiguravanja prava na djelotvoran pravni lijek i pošteno suđenje, legitimne interese stranaka i, s obzirom na okolnosti slučaja, pravni interes trećih osoba te štetu koja može nastati za bilo koju od stranaka.
(8) Protiv rješenja kojim sud određuje mjere iz stavka 3. ovoga članka žalba nije dopuštena.
(9) Svaka obrada osobnih podataka na temelju mjera propisanih ovim člankom provodi se u skladu s posebnim propisima o zaštiti osobnih podataka.
(10) Podnesci i odluke u sudskom postupku koji se odnosi na nezakonito pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne ne dostavljaju se putem elektroničke oglasne ploče suda (e-Oglasne ploče) nego poštom.
(11) Sud će u slučaju neuspjele dostave pozvati stranku putem e-Oglasne ploče da u roku od osam dana od dana objave tog poziva neposredno u sudu preuzme podnesak ili odluku.
(12) Ako u ostavljenom roku sukladno stavku 11. ovoga članka stranka ne preuzme podnesak ili odluku, smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana objave poziva za preuzimanje podneska ili odluke na e-Oglasnoj ploči suda.
Zahtjevi kod povrede poslovne tajne
Članak 11.
(1) Protiv počinitelja povrede nositelj poslovne tajne može tužbom zahtijevati utvrđenje povrede, prestanak povrede odnosno zabranu korištenja ili otkrivanja poslovne tajne.
(2) Protiv osobe koja je neovlaštenim poduzimanjem radnje prouzročila ozbiljnu prijetnju da će nezakonito pribaviti, koristiti ili otkriti poslovnu tajnu nositelj poslovne tajne može tužbom zahtijevati prestanak poduzimanja te radnje i zabranu nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne.
(3) Zahtjevi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu se postaviti i protiv posrednika koji pruža usluge koje treća osoba koristi u radnjama kojima se nezakonito pribavlja, koristi ili otkriva poslovna tajna odnosno od kojih prijeti nezakonito pribavljanje, korištenje ili otkrivanje poslovne tajne.
Zahtjev za oduzimanje i uništenje robe kojom je počinjena povreda
Članak 12.
(1) Protiv osobe koja je nezakonito pribavila, koristila ili otkrila poslovnu tajnu nositelj poslovne tajne može tužbom zahtijevati da sud:
1. zabrani proizvodnju, nuđenje, stavljanje na tržište ili uporabu robe kojom je počinjena povreda odnosno u te svrhe uvoz, izvoz ili skladištenje robe kojom je počinjena povreda odnosno nuđenje ili pružanje usluga pri kojima se koristi poslovna tajna
2. donese odgovarajuće korektivne mjere u odnosu na robu kojom je počinjena povreda, uključujući povlačenje robe kojom je počinjena povreda s tržišta, uklanjanje s te robe svojstva kojim je povreda počinjena i uništenje te robe ili njezino povlačenje s tržišta, pod uvjetom da se povlačenjem ne ugrožava zaštita predmetne poslovne tajne i/ili
3. naloži uništenje u cijelosti ili djelomično svih dokumenata, predmeta, materijala, tvari ili elektroničkih spisa koji sadržavaju poslovnu tajnu ili koji su sami po sebi poslovna tajna ili, kada to smatra primjerenim, predaju tih dokumenata, predmeta, materijala, tvari ili elektroničkih spisa u cijelosti ili djelomično podnositelju zahtjeva.
(2) Kada nalaže povlačenje s tržišta robe kojom je počinjena povreda, sud može na zahtjev nositelja poslovne tajne naložiti da se roba preda nositelju poslovne tajne ili dobrotvornim organizacijama.
(3) Mjere iz stavka 1. ovoga članka sud će odrediti na trošak počinitelja povrede, osim ako postoje osobiti razlozi da tako ne odluči.
(4) Određivanje mjera iz stavka 1. ovoga članka ne utječe na pravo nositelja poslovne tajne na naknadu štete prouzročene nezakonitim pribavljanjem, korištenjem ili otkrivanjem poslovne tajne.
Odlučivanje o zahtjevima
Članak 13.
(1) Prilikom razmatranja zahtjeva iz članaka 11. i 12. ovoga Zakona sud će paziti da mjere budu razmjerne naravi i intenzitetu povrede. Pritom će uzeti u obzir posebne okolnosti slučaja, uključujući:
1. vrijednost i druga posebna svojstva poslovne tajne
2. mjere poduzete radi zaštite poslovne tajne
3. postupanje počinitelja povrede prilikom pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne
4. učinak nezakonitog korištenja ili otkrivanja poslovne tajne
5. legitimne interese stranaka i mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja mjera na stranke
6. legitimne interese trećih osoba
7. javni interes i/ili
8. zaštitu temeljnih prava.
(2) Ako sud ograniči trajanje mjera iz članka 11. i članka 12. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona, to trajanje mora biti dostatno za uklanjanje svake komercijalne ili gospodarske prednosti koju bi počinitelj povrede mogao ostvariti nezakonitim pribavljanjem, korištenjem ili otkrivanjem poslovne tajne.
(3) Mjere iz članka 11. i članka 12. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona ukinut će se, na zahtjev osobe koja podliježe mjerama predviđenima u člancima 11. i 12. ovoga Zakona, ako predmetne informacije više ne ispunjavaju zahtjeve iz članka 3. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona zbog razloga za koje osoba koja podliježe mjerama predviđenima u člancima 11. i 12. ovoga Zakona nije izravno ili neizravno odgovorna.
(4) Sud može, na zahtjev osobe koja podliježe mjerama predviđenima u člancima 11. i 12. ovoga Zakona, umjesto primjene tih mjera naložiti plaćanje novčane naknade oštećeniku ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
1. osoba koja podliježe mjerama predviđenima u člancima 11. i 12. ovoga Zakona u trenutku korištenja ili otkrivanja nije znala niti je u tim okolnostima trebala znati da je poslovna tajna pribavljena od druge osobe koja je poslovnu tajnu nezakonito koristila ili otkrila
2. provedbom predmetnih mjera nanijela bi se nerazmjerna šteta osobi koja podliježe mjerama predviđenima u člancima 11. i 12. ovoga Zakona
3. novčana naknada oštećeniku čini se primjerenom prema razumnoj procjeni.
(5) Ako se umjesto mjera iz članka 11. i članka 12. stavka 1. točke 1. ovoga Zakona naloži novčana naknada, ona ne smije premašiti iznos naknada koje bi se trebale platiti da je osoba koja podliježe mjerama predviđenima u člancima 11. i 12. ovoga Zakona zatražila odobrenje za korištenje predmetne poslovne tajne kada se korištenje poslovne tajne moglo zabraniti.
Zahtjev za naknadom štete, za uobičajenom naknadom i za koristima stečenim bez osnove
Članak 14.
(1) Protiv počinitelja povrede koji je znao ili je morao znati da sudjeluje u nezakonitom pribavljanju, korištenju ili otkrivanju poslovne tajne nositelj poslovne tajne može tužbom zahtijevati naknadu štete prema općim pravilima o naknadi štete i pravilima o naknadi štete prema ovom Zakonu.
(2) Protiv počinitelja povrede koji je znao ili je morao znati da sudjeluje u nezakonitom pribavljanju, korištenju ili otkrivanju poslovne tajne te je pribavljanjem, korištenjem ili otkrivanjem poslovne tajne stekao neku korist nositelj poslovne tajne može tužbom zahtijevati vraćanje ili naknađivanje tih koristi prema općim pravilima o stjecanju bez osnove.
(3) Zahtjevi iz stavaka 1. i 2. ovoga članka međusobno se ne isključuju.
(4) Prilikom određivanja visine naknade štete sud će uzeti u obzir sve odgovarajuće čimbenike, kao što su negativne gospodarske posljedice, uključujući izmaklu korist, koje je pretrpio oštećenik, svaku nepoštenu dobit koju je ostvario počinitelj povrede i, kada to smatra primjerenim, elemente koji nisu gospodarski čimbenici, kao što je neimovinska šteta koja je nositelju poslovne tajne nanesena nezakonitim pribavljanjem, korištenjem ili otkrivanjem poslovne tajne.
(5) Umjesto određivanja visine naknade štete prema stavku 4. ovoga članka, sud može, kada to smatra primjerenim, odrediti visinu naknade štete protiv počinitelja povrede koji je znao ili je morao znati da sudjeluje u nezakonitom pribavljanju, korištenju ili otkrivanju poslovne tajne u visini iznosa naknade koja bi se u tim okolnostima mogla zahtijevati da je počinitelj povrede zatražio odobrenje za korištenje predmetne poslovne tajne.
Zahtjev za objavom presude
Članak 15.
(1) Nositelj poslovne tajne može zahtijevati da pravomoćna presuda kojom se u cijelosti ili djelomično udovoljilo zahtjevu usmjerenom na zaštitu poslovne tajne u slučaju nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja bude objavljena u sredstvima javnog priopćavanja na trošak tuženika.
(2) Sud će, u granicama tužbenog zahtjeva, odlučiti u kojem će sredstvu javnog priopćavanja presuda biti objavljena te hoće li se objaviti cijela presuda ili njezin dio.
(3) Ako sud odluči da se objavi samo dio presude, odredit će, u granicama tužbenog zahtjeva, da se objavi izreka i onaj dio presude iz kojeg je vidljivo o kakvoj se povredi radi.
(4) Svakom mjerom iz stavka 1. ovoga članka čuva se povjerljivost poslovne tajne kako je predviđeno u članku 10. ovoga Zakona.
(5) Kada odlučuje o tome hoće li odrediti mjeru iz stavka 1. ovoga članka i procjenjuje njezinu razmjernost, sud uzima u obzir vrijednost poslovne tajne, postupanje počinitelja povrede prilikom pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne, učinak nezakonitog korištenja ili otkrivanja poslovne tajne te vjerojatnost da će počinitelj povrede ponovno nezakonito koristiti ili otkriti poslovnu tajnu. Sud također uzima u obzir jesu li informacije o počinitelju povrede takve da bi mogle dovesti do identificiranja određene fizičke osobe te, ako je tako, bi li objava takvih informacija bila opravdana, posebice s obzirom na moguću štetu koju bi takva mjera mogla prouzročiti za privatnost i ugled počinitelja povrede.
Zahtjev za dostavom podataka
Članak 16.
(1) Nositelj poslovne tajne koji je pokrenuo parnični postupak za zaštitu poslovne tajne od nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja može zahtijevati dostavu podataka o podrijetlu i distribucijskim kanalima robe ili usluge kojom je počinjena povreda.
(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se postaviti protiv osobe koja je tužena u parničnom postupku iz stavka 1. ovoga članka kao poseban tužbeni zahtjev ili kao manifestacijski zahtjev istaknut u stupnjevitoj tužbi.
(3) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka može se postaviti i protiv:
– osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti posjeduje robu za koju se sumnja da je njome počinjena povreda
– osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti koristi uslugu za koju se sumnja da je njome počinjena povreda
– osobe koja u obavljanju svoje gospodarske djelatnosti pruža usluge koje se koriste u radnjama za koje se sumnja da se njima čini povreda ili
– osobe koja je od jedne od osoba iz stavka 2. ovoga članka odnosno podstavaka 1. ‒ 3. ovoga stavka označena kao osoba koja sudjeluje u proizvodnji ili distribuciji robe ili davanju usluge za koju se sumnja da je njome počinjena povreda.
(4) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se kao poseban tužbeni zahtjev ili kao manifestacijski zahtjev istaknut u stupnjevitoj tužbi protiv navedenih osoba kao suparničara u tužbi protiv osobe koja je tužena u parničnom postupku iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Zahtjev za dostavom podataka o podrijetlu robe i distribucijskim kanalima robe iz stavka 1. ovoga članka može, među ostalim, obuhvaćati:
– podatke o imenima i adresama proizvođača i distributera, dobavljača i drugih prijašnjih posjednika robe, kao i prodavača na veliko i prodavača na malo kojima je ta roba namijenjena i/ili
– podatke o količinama proizvedene, izrađene, isporučene, primljene ili naručene robe, kao i cijenama ostvarenim za odnosnu robu.
(6) Osoba prema kojoj je postavljen zahtjev za dostavu podataka iz stavaka 2. ili 3. ovoga članka može odbiti dostavu tih podataka zbog istih razloga zbog kojih se prema pravilima općeg propisa kojim se uređuje parnični postupak može uskratiti svjedočenje.
(7) Ako osoba prema kojoj je postavljen zahtjev za dostavu podataka iz stavaka 2. ili 3. ovoga članka odbije dostavu podataka bez opravdanog razloga, odgovara za štetu u skladu s odredbama općeg propisa kojim se uređuju obvezni odnosi.
(8) Odredbe ovoga članka ne utječu na propise o načinu korištenja povjerljivih podataka u građanskim i kaznenim postupcima, na propise kojima se uređuje odgovornost za zlouporabu prava na dobivanje podataka te na propise kojima se uređuje obrada i zaštita osobnih podataka.
Pribavljanje dokaza tijekom parničnog postupka
Članak 17.
(1) Kada se stranka u parničnom postupku poziva na ispravu ili druge dokaze koji su određeni ili odredivi i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili treće osobe ili su im dostupni, sud će te osobe pozvati da u određenom roku podnesu isprave odnosno dokaze.
(2) U prijedlogu za podnošenje dokaza stranka mora učiniti vjerojatnim da se ti dokazi nalaze kod druge stranke ili treće osobe odnosno da su im dostupni, a ako je predlagatelj tužitelj, on mora učiniti vjerojatnim i postojanje svoje tražbine.
(3) Kada nositelj poslovne tajne kao tužitelj u tužbi tvrdi da je poslovna tajna nezakonito pribavljena, korištena ili otkrivena u obavljanju gospodarske djelatnosti radi stjecanja gospodarske ili ekonomske koristi i tijekom postupka učini to vjerojatnim te kada se u postupku poziva na bankovne, financijske ili slične ekonomske dokumente, isprave i slične dokaze i tvrdi da se oni nalaze kod druge stranke ili su joj dostupni, sud će tu stranku pozvati da podnese te dokaze, ostavljajući joj za to određeni rok.
(4) Prije nego što donese odluku kojom drugoj stranki odnosno trećoj osobi nalaže podnošenje dokaza, sud će ih pozvati da se o tome izjasne.
(5) Kad stranka odnosno treća osoba tvrdi da se dokaz ne nalazi kod nje odnosno da joj nije dostupan, sud može radi utvrđivanja te činjenice izvoditi dokaze.
(6) U pogledu prava stranke da uskrati podnošenje dokaza na odgovarajući se način primjenjuju odredbe općeg propisa kojim se uređuje parnični postupak o pravu na uskratu svjedočenja.
(7) Prilikom odlučivanja o prijedlogu za podnošenje dokaza sud će uzeti u obzir i ocijeniti interese stranke koja traži podnošenje dokaza u odnosu na interese druge stranke i trećih osoba od kojih se podnošenje dokaza traži, uzevši u obzir, među ostalim, interes tih osoba da:
1. se ne podnose dokazi ako se predmetne činjenice mogu utvrditi i na temelju drugih dostupnih dokaza
2. dokazi budu određeni koliko je to moguće s obzirom na okolnosti pojedinog slučaja te da budu značajni za postupak
3. opseg i trošak podnošenja ne budu toliki da su u očitom nerazmjeru sa značenjem činjenica koje se žele utvrditi ili
4. zaštite vlastite ili tuđe poslovne tajne.
(8) Interes tuženika da izbjegne postupke naknade štete odnosno da spriječi tužiteljev uspjeh u postupku nije opravdan razlog za uskraćivanje podnošenja dokaza koji mu idu na štetu.
(9) Ako je izvođenje dokaza iz stavka 3. ovoga članka ili podnošenje dokaza temeljem ovoga članka povezano s određenim troškovima za treću osobu, sud će pozvati predlagatelja da položi predujam troškova.
(10) Ako stranka ne postupi po odluci suda kojom joj se nalaže podnošenje dokaza, sud će, s obzirom na sve okolnosti, po svom vlastitom uvjerenju ocijeniti od kakva je značenja to što stranka kod koje se dokaz nalazi neće postupiti po rješenju suda kojim joj se nalaže da podnese dokaz ili protivno uvjerenju suda poriče da se dokaz nalazi kod nje.
(11) Protiv odluke suda o prijedlogu za podnošenje dokaza strankama u postupku žalba nije dopuštena.
(12) Na temelju odluke kojom je trećoj osobi naloženo podnijeti dokaz sud će na prijedlog provesti ovrhu po pravilima postupka osiguranja i prije pravomoćnosti toga rješenja.
(13) Treća osoba ima pravo na naknadu opravdanih troškova koje je imala u vezi s podnošenjem dokaza.
(14) Trošak iz stavka 13. ovoga članka treća osoba treba zatražiti u roku od 15 dana nakon potpunog postupanja po odluci suda.
Privremene mjere zbog nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne
Članak 18.
(1) Na zahtjev nositelja poslovne tajne sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne, među ostalim:
– naložiti protivniku osiguranja da prestane nezakonito pribavljati, koristiti ili otkrivati poslovnu tajnu odnosno zabraniti korištenje ili otkrivanje poslovne tajne; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi nezakonito pribavile, koristile ili otkrile poslovnu tajnu
– zabraniti proizvodnju, nuđenje ili stavljanje na tržište ili uporabu robe kojom je počinjena povreda odnosno u te svrhe uvoz, izvoz ili skladištenje robe kojom je počinjena povreda
– odrediti oduzimanje ili predaju robe za koju se sumnja da je njome počinjena povreda, uključujući uvezenu robu, kako bi se spriječilo njezino stavljanje u promet ili njezin promet na tržištu i/ili
– zabraniti nuđenje ili pružanje usluga pri kojima se koristi poslovna tajna.
(2) Na zahtjev nositelja poslovne tajne koji učini vjerojatnim da je poslovna tajna nezakonito pribavljena, korištena ili otkrivena u obavljanju djelatnosti radi pribavljanja gospodarske ili ekonomske koristi te da mu zbog takve povrede prijeti nenadoknadiva šteta, osim privremenih mjera iz stavka 1. ovoga članka, sud može odrediti i zapljenu pokretnina ili nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja koje nisu u neposrednoj vezi s povredom, kao i zabranu raspolaganja sredstvima na računu kod financijskih institucija i raspolaganja drugom imovinom.
(3) Radi određivanja i provedbe privremene mjere iz stavka 2. ovoga članka sud može zahtijevati od protivnika osiguranja ili drugih osoba koje time raspolažu dostavu bankovnih, financijskih i drugih ekonomskih podataka ili pristup drugim potrebnim podacima i dokumentima. Sud je dužan osigurati čuvanje tajnosti te zabraniti svaku zlouporabu ovih podataka.
(4) Privremena mjera iz stavka 1. ovoga članka može se izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da prijeti opasnost od nastanka nenadoknadive štete.
(5) Privremena mjera iz stavka 2. ovoga članka može se izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da u protivnom privremena mjera neće biti učinkovita ili da je s obzirom na osobito teške okolnosti povrede to potrebno.
(6) Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njezinoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.
(7) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere.
(8) Sud će odrediti rok iz stavka 7. ovoga članka tako da iznosi najviše 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja.
(9) Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost određivanja privremenih mjera prema drugim odredbama ovoga Zakona i općeg propisa kojim se uređuje postupak osiguranja.
Odlučivanje o privremenim mjerama
Članak 19.
(1) Prilikom razmatranja zahtjeva za donošenje privremenih mjera iz članka 18. ovoga Zakona sud će paziti da one budu razmjerne naravi i intenzitetu povrede. Pritom će uzeti u obzir posebne okolnosti slučaja, uključujući:
1. vrijednost i druga posebna svojstva poslovne tajne
2. mjere poduzete radi zaštite poslovne tajne
3. postupanje počinitelja povrede prilikom pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne
4. učinak nezakonitog korištenja ili otkrivanja poslovne tajne
5. legitimne interese stranaka i mogući učinak prihvaćanja ili odbijanja mjera na stranke
6. legitimne interese trećih osoba
7. javni interes i/ili
8. zaštitu temeljnih prava.
(2) Kako bi učinio vjerojatnim da je poslovna tajna nezakonito pribavljena, korištena ili otkrivena ili da prijeti opasnost da se poslovna tajna nezakonito pribavi, sud će od predlagatelja osiguranja zatražiti da dostavi dokaze koji se mogu opravdano smatrati dostupnima da postoji poslovna tajna, da je predlagatelj osiguranja nositelj te poslovne tajne i da je poslovna tajna nezakonito pribavljena, korištena ili otkrivena ili da prijeti opasnost da se poslovna tajna nezakonito pribavi, koristi ili otkrije.
(3) Privremene mjere iz članka 18. ovoga Zakona ukinut će se, na zahtjev protustranke, ako predmetne informacije više ne ispunjavaju zahtjeve iz članka 3. stavka 1. točke 5. ovoga Zakona zbog razloga za koje protustranka nije izravno ili neizravno odgovorna.
(4) Sud može, na zahtjev protivnika osiguranja iz članka 18. ovoga Zakona, umjesto primjene tih privremenih mjera naložiti polaganje jamstva za osiguranje naknade štete nositelju poslovne tajne.
(5) Polaganje jamstva u zamjenu za otkrivanje poslovne tajne nije dopušteno.
Privremene mjere za osiguranje dokaza
Članak 20.
(1) Na zahtjev nositelja poslovne tajne koji učini vjerojatnim da je poslovna tajna nezakonito pribavljena, korištena ili otkrivena ili da prijeti opasnost da se poslovna tajna nezakonito pribavi sud može odrediti privremenu mjeru radi osiguranja dokaza.
(2) Privremenom mjerom iz stavka 1. ovoga članka sud, među ostalim, može odrediti:
– izradu detaljnog opisa robe kojom je počinjena povreda, uz uzimanje ili bez uzimanja primjeraka
– oduzimanje robe za koju se učini vjerojatnim da je njome počinjena povreda i/ili
– oduzimanje materijala i sredstava koji su upotrijebljeni za izradu i distribuciju robe za koju se učini vjerojatnim da je njome počinjena povreda te dokumentacije koja se na to odnosi.
(3) Privremena mjera iz ovoga članka može se izreći i bez obavješćivanja protivnika osiguranja ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da prijeti opasnost od uništenja dokaza ili od nastanka nenadoknadive štete.
(4) Ako je privremena mjera izrečena bez obavješćivanja protivnika osiguranja, sud će rješenje o privremenoj mjeri, odmah po njezinoj provedbi, dostaviti protivniku osiguranja.
(5) U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere.
(6) Sud će odrediti rok iz stavka 5. ovoga članka tako da iznosi najviše 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja.
(7) Odredbe ovoga članka ne utječu na mogućnost suda da naloži mjere za osiguranje dokaza u skladu s odredbama općeg propisa kojim se uređuje postupak osiguranja.
Novčana kazna
Članak 21.
(1) Sud može zapriječiti novčanom kaznom i izreći novčanu kaznu protiv pravne ili fizičke osobe koja ne poštuje bilo koju mjeru donesenu temeljem članaka 10., 12., 18. i 20. ovoga Zakona.
(2) Pravnim osobama može se zapriječiti i izreći novčana kazna iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna.
(3) Ako se novčana kazna zapriječi i izriče pravnoj osobi, sud će zapriječiti i izreći novčanu kaznu iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 5000,00 do 30.000,00 kuna i odgovornim osobama u pravnoj osobi ako utvrdi da su te osobe činom ili propustom prouzročile kažnjivo djelo pravne osobe.
(4) Fizičkim osobama može se zapriječiti i izreći novčana kazna iz stavka 1. ovoga članka u iznosu od 1000,00 do 30.000,00 kuna.
(5) Ako osoba kojoj je sud, u skladu s ovim Zakonom, zaprijetio novčanom kaznom ne postupi po nalogu suda, sud će joj izreći tu kaznu i, u slučaju potrebe, zaprijetiti joj novim kaznama te ih izricati sve dok ta osoba ne postupi po nalogu suda.
(6) Ako fizička osoba kojoj je izrečena novčana kazna ne plati tu kaznu u roku koji je određen odlukom suda, ta će se kazna zamijeniti zatvorskom kaznom po pravilima kaznenoga prava o zamjeni novčane kazne zatvorskom kaznom. Ukupan zbroj zatvorskih kazni kojima su nekoj osobi zamijenjene izrečene novčane kazne ne može u istom postupku prijeći šest mjeseci.
(7) Zatvorska kazna izrečena prema odredbama ovoga Zakona izvršava se na način propisan za izvršenje zatvorske kazne izrečene u kaznenom postupku.
(8) Izrečenu novčanu kaznu i zatvorsku kaznu sud će izvršiti po službenoj dužnosti, a troškovi izvršenja padaju na teret državnoga proračuna.
(9) Novčana kazna u smislu odredaba ovoga članka ne utječe na kaznenu odgovornost osoba koje su u postupcima prema ovom Zakonu kažnjene novčanom kaznom, ali će se kazna izrečena prema odredbama ovoga Zakona uračunati u kaznu izrečenu u kaznenom postupku.
(10) O kažnjavanju novčanom kaznom odlučuje sud rješenjem. Na rješenje o kažnjavanju dopuštena je žalba u roku od tri dana od dana dostave rješenja. O žalbi na rješenje o kažnjavanju odlučuje sud drugoga stupnja u roku od osam dana od dana primitka žalbe.
(11) Žalba iz stavka 10. ovoga članka odgađa ovršnost rješenja.
Hitnost
Članak 22.
(1) Postupci zbog nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne iz ovoga Zakona su hitni.
(2) U postupku u parnicama zbog nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne rok za odgovor na tužbu je osam dana od dana dostave tužbe tuženiku.
(3) U sporovima zbog nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne ročište za glavnu raspravu mora se održati u roku od 30 dana od dana primitka odgovora na tužbu.
(4) U postupku u parnicama, postupak zbog nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne pred prvostupanjskim sudom mora se okončati u roku od godine dana od dana podnošenja tužbe.
(5) U postupku u parnicama zbog nezakonitog pribavljanja, korištenja ili otkrivanja poslovne tajne drugostupanjski je sud dužan donijeti odluku o žalbi podnesenoj protiv odluke prvostupanjskog suda u roku od šest mjeseci od dana primitka žalbe.
(6) Rješenje o privremenoj mjeri donosi se u roku od 30 dana od dana podnošenja prijedloga za određivanje privremene mjere.
Stupanje na snagu ovoga Zakona
Članak 23.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.