VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 83. stavka 2. Zakona o obrani (»Narodne novine«, broj 73/2013), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 30. listopada 2014. godine donijela
1. OPĆE ODREDBE
I.
Ovom Metodologijom utvrđuju se sadržaj, način izrade i ažuriranje Plana obrane Republike Hrvatske te planova djelovanja civilnih nositelja obrambenih priprema u stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: stanje neposredne ugroženosti) i u ratnom stanju te planova provođenja utvrđenih obveza pojedinih sudionika u obrambenim pripremama (u daljnjem tekstu: plan provođenja utvrđenih obveza).
2. PLAN OBRANE REPUBLIKE HRVATSKE
II.
Plan obrane Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Plan obrane) je planski dokument kojim se definira funkcioniranje države i društva u stanju neposredne ugroženosti i ratnom stanju.
Plan obrane sadrži: uvod, procjenu scenarija prijetnji, utjecaj scenarija na glavna područja društvenog djelovanja, obrambene mjere te proces aktiviranja i provedbe.
III.
Plan obrane je metodološki i sadržajno kompatibilan sa sustavom mjera odgovora na krize Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (u daljnjem tekstu: NATO sustav mjera odgovora na krize), ponajprije u odnosu na komponente »Protuiznenađenje« i »Protuagresija«, u sklopu kojih se razrađuje i postupanje na nacionalnoj razini u slučaju aktiviranja članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora.
IV.
Ministarstvo obrane nositelj je izrade Prijedloga plana obrane te koordinator procesa izrade prijedloga planova djelovanja civilnih nositelja obrambenih priprema.
U izradi Prijedloga plana obrane Ministarstvo obrane surađuje s civilnim nositeljima obrambenih priprema te tijelima sigurnosno--obavještajnog sustava Republike Hrvatske.
3. SADRŽAJ PLANA OBRANE
V.
Uvod Plana obrane sadrži uvodne napomene, zakonsku osnovu, opis poglavlja i stupnjeve klasifikacije.
VI.
Procjenom scenarija prijetnji utvrđuju se scenariji koji mogu dovesti do proglašavanja stanja neposredne ugroženosti ili ratnog stanja te moguće posljedice i implikacije njihova događanja na glavna područja društvenog djelovanja i pojedine dijelove državnog teritorija.
Ministarstvo obrane u suradnji s tijelima sigurnosno-obavještajnog sustava Republike Hrvatske izrađuje Procjenu scenarija prijetnji te, po potrebi, predlaže njezinu izmjenu po proceduri istovjetnoj donošenju Plana obrane.
Suradnja s tijelima sigurnosno-obavještajnog sustava Republike Hrvatske iz stavka 2. ove točke ostvaruje se putem Vojne sigurnosno--obavještajne agencije.
VII.
U poglavlju o utjecaju scenarija na glavna područja društvenog djelovanja definiraju se zahtjevi za promjenom djelovanja uzrokovani događanjem pojedinih scenarija, kako prije, tako posebno nakon proglašenja stanja neposredne ugroženosti ili ratnog stanja.
VIII.
Obrambenim mjerama utvrđuju se radnje i postupci Oružanih snaga Republike Hrvatske, civilnih nositelja obrambenih priprema te drugih sudionika obrambenih priprema, putem kojih država i društvo povećavaju razinu spremnosti za funkcioniranje u stanju neposredne ugroženosti i ratnom stanju, odnosno prevladavaju situacije koje dovode do proglašenja tih stanja.
Opis pojedine obrambene mjere sadrži:
– slovnu i brojčanu oznaku
– vezu s NATO mjerama odgovora na krize
– naziv
– nositelja provedbe
– cilj koji treba postići
– napomene kojima se objašnjava postupak provedbe
– popis aktivnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske odnosno civilnih nositelja obrambenih priprema u provedbi mjere.
IX.
Obrambene mjere iz nadležnosti Oružanih snaga Republike Hrvatske iz točke VIII. ove Metodologije razrađuju se u sklopu Plana djelovanja Ministarstva obrane i one po naravi mogu obuhvaćati samo radnje i postupke koji prethode uporabi Oružanih snaga Republike Hrvatske.
X.
Opisom procesa aktiviranja i provedbe definiraju se preduvjeti za aktiviranje mjera definiranih Planom obrane i procesi donošenja odluka, način i sredstva komunikacije, izvješćivanje o provedbi proglašenih obrambenih mjera te zaštita podataka prilikom provedbe pojedinih obrambenih mjera.
4. PLANOVI DJELOVANJA VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I MINISTARSTAVA
XI.
Planom djelovanja Vlade Republike Hrvatske razrađuju se mjere s područja njezine nadležnosti te mjere s područja nadležnosti Hrvatskoga sabora i Predsjednika Republike Hrvatske čiju bi provedbu inicirala Vlada Republike Hrvatske.
Prijedlog plana djelovanja Vlade Republike Hrvatske iz stavka 1. ove točke izrađuje Ministarstvo obrane.
XII.
Planom djelovanja ministarstva operacionalizira se njegova uloga u pripremama za funkcioniranje te samo funkcioniranje u stanju neposredne ugroženosti i ratnom stanju.
Plan djelovanja ministarstva sastoji se od razrade obveza utvrđenih Planom obrane te razrade načina obavljanja drugih poslova iz svoje nadležnosti za koje se ocijeni da bi u stanju neposredne ugroženosti ili ratnom stanju imali bitno drugačija obilježja.
Razrada obveza utvrđenih Planom obrane načelno obuhvaća: razradu mjera prema sadržaju, postupcima provedbe, nositeljima i sredstvima na razini ministarstva te popis sudionika obrambenih priprema iz nadležnosti ministarstva i sadržaj njihovih obveza.
Razrada obveza iz stavka 3. ove točke može, po procjeni ministarstva, sadržavati i obveze županija i Grada Zagreba u provedbi mjera.
Obveze iz stavaka 3. i 4. ove točke razrađuju se na temelju izvoda iz Plana obrane koji Ministarstvo obrane dostavlja ostalim ministarstvima, u skladu s njihovom ulogom u provedbi obrambenih mjera.
Izvod iz stavka 5. ove točke sadrži sljedeće elemente Plana obrane: uvod, procjenu scenarija prijetnji (bez priloga), obrambene mjere iz nadležnosti ministarstva kojem se dostavlja te opis procesa aktiviranja i provedbe.
5. PLANOVI DJELOVANJA ŽUPANIJA I GRADA ZAGREBA
XIII.
Planovi djelovanja županija i Grada Zagreba u stanju neposredne ugroženosti i ratnom stanju obuhvaćaju razradu mjera utvrđenih planovima djelovanja ministarstava iz točke XII. stavka 4. ove Metodologije.
6. PLANOVI PROVOĐENJA UTVRĐENIH OBVEZA
XIV.
Planove provođenja utvrđenih obveza izrađuju sudionici obrambenih priprema čije su obveze posebno definirane Planom obrane ili planovima djelovanja ministarstava.
Plan provođenja utvrđenih obveza iz stavka 1. ove točke načelno sadrži razradu pojedinih mjera odnosno utvrđenih obveza prema sadržaju, postupcima provedbe, nositeljima i sredstvima.
XV.
Tijela sigurnosno-obavještajnog sustava Republike Hrvatske, središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje i središnje tijelo državne uprave nadležno za hidrometeorologiju izrađuju planove provođenja obveza definiranih Planom obrane.
XVI.
Ministarstva u sklopu izrade nacrta plana djelovanja definiraju obveze sudionicima obrambenih priprema te nalažu izradu planova njihova provođenja putem naloga.
Sudionici obrambenih priprema iz stavka 1. ove točke mogu, u okvirima svoje nadležnosti, biti: središnja tijela državne uprave, organizacije i službe namijenjene zaštiti i spašavanju te pravne osobe posebno važne za obranu.
Plan provođenja utvrđenih obveza iz stavka 1. ove točke izrađuje se u dva primjerka od kojih se jedan pohranjuje kod nositelja izrade, a jedan kod nadležnog ministarstva.
7. PLANIRANJE UPORABE ORUŽANIH SNAGA REPUBLIKE HRVATSKE
XVII.
Uporaba Oružanih snaga Republike Hrvatske u stanju neposredne ugroženosti i ratnom stanju planira se u sklopu izrade Plana uporabe Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Ministarstvo obrane obvezno je brinuti se o usklađenosti te inicirati odgovarajuće prilagodbe planskih rješenja u Planu obrane i Planu uporabe Oružanih snaga Republike Hrvatske.
8. AŽURIRANJE PLANOVA
XVIII.
Nositelj izrade Plana obrane te nositelji izrade planova djelovanja i planova provođenja utvrđenih obveza dužni su ažurirati planove iz svoje nadležnosti prema potrebi, a najmanje jedanput na godinu.
Pod ažuriranjem planova iz stavka 1. ove točke podrazumijevaju se izmjene tehničkih pojedinosti u nekim dijelovima i aspektima planova.
Supstancijalne izmjene u pojedinim dijelovima Plana obrane provode se po proceduri istovjetnoj njegovu donošenju.
9. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
XIX.
Ministarstvo obrane izradit će i uputiti na donošenje Vladi Republike Hrvatske Prijedlog plana obrane u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ove Metodologije.
Ministarstvo obrane dostavit će ostalim ministarstvima i tijelima iz točke XV. ove Metodologije izvode iz Plana obrane u roku od 30 dana od dana njegova donošenja.
Ministarstva i tijela iz točke XV. ove Metodologije dužna su izraditi svoje planove djelovanja odnosno planove provođenja utvrđenih obveza u roku od šest mjeseci od dostavljanja izvoda iz Plana obrane iz stavka 2. ove točke.
Nacrte planova iz stavka 3. ove točke utvrđuju nadležni ministri odnosno čelnici tijela iz točke XV. ove Metodologije odlukom te ih dostavljaju Ministarstvu obrane na prethodnu suglasnost radi ocjene usklađenosti s Planom obrane.
Nadležna ministarstva dostavit će županijama i Gradu Zagrebu izvode iz svojih planova djelovanja u kojima su definirane obveze županija ili Grada Zagreba u roku od 30 dana od dana njihova donošenja.
Županije i Grad Zagreb dužni su u roku od šest mjeseci od dostavljanja izvoda donijeti svoje planove djelovanja.
Planovi djelovanja iz stavaka 3. i 6. ove točke izrađuju se u dva primjerka, od kojih se jedan čuva kod nositelja izrade, a drugi se dostavlja Ministarstvu obrane.
XX.
Sudionici obrambenih priprema dužni su planove provođenja utvrđenih obveza izraditi u suradnji s nadležnim ministarstvom u roku od šest mjeseci od dobivanja naloga iz točke XVI. ove Metodologije.
XXI.
Plan obrane izrađuje se u tri istovjetna primjerka od kojih se po jedan primjerak pohranjuje u Vladi Republike Hrvatske, Uredu predsjednika Republike Hrvatske i Ministarstvu obrane.
XXII.
Danom stupanja na snagu ove Metodologije prestaje važiti Metodologija za izradu planova obrane (»Narodne novine«, broj 100/2010).
XXIII.
Ova Metodologija stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 022-03/14-42/01
Urbroj: 50301-09/06-14-2
Zagreb, 30. listopada 2014.
Predsjednik Zoran Milanović, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_11_129_2442.html