Objavljeno u NN 35/12 od 23.03.2012.:

 

MINISTARSTVO OBRANE

Na temelju članka 127.d stavka 3. Zakona o obrani (»Narodne novine«, broj 33/02, 58/02, 76/07 i 153/09), uz prethodnu suglasnost ministra nadležnoga za poslove civilnog zračnog prometa, donosim

 

PRAVILNIK O VOJNOM LETENJU

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti, načini, pravila i postupci letenja vojnih zrakoplova Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu vojni zrakoplov) koji se izvode na teritoriju i u zračnom prostoru Republike Hrvatske.

(2) Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se i na inozemne vojne zrakoplove dok lete u hrvatskom zračnom prostoru.

(3) Odredbe ovog Pravilnika primjenjuju se i na vojni zrakoplov Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage) kada leti u zračnom prostoru pod suverenitetom druge države, osim ako su pravila letenja propisana odredbama ovog Pravilnika manje ograničavajuća od pravila o letenju te države.

(4) Ovim Pravilnikom uređuju se pitanja vojnog letenja na koja se ne primjenjuju odredbe Zakona o zračnom prometu i Pravilnika o letenju zrakoplova donesenog na temelju tog Zakona.

Pojmovi i kratice

Članak 2.

Pojmovi koji se upotrebljavaju u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1) akrobatski let: namjerno izveden manevar vojnog zrakoplova u letu koji uključuje naglu promjenu položaja vojnog zrakoplova, neuobičajen položaj vojnog zrakoplova ili neuobičajenu promjenu brzine leta

2) alpha scramble: let vojnog zrakoplova presretača u svrhu identifikacije nepoznatog objekta u zračnom prostoru, u svrhu aktivne protuzračne obrane ili u svrhu pomoći zrakoplovima u stanju nužde i zrakoplovima u opasnosti

3) avion: zrakoplov teži od zraka, pokretan motorom, koji uzgon u letu dobiva osobito zbog aerodinamičkih reakcija na površinama koje u određenim uvjetima leta ostaju nepokretne

4) bespilotni zrakoplov: zrakoplov namijenjen izvođenju operacija bez pilota u zrakoplovu

5) borbeni let: je let vojnog zrakoplova koji se provodi u području borbenih djelovanja i let naoružanog zrakoplova u svrhu zaštite suvereniteta Republike Hrvatske,

6) grupni let: vrsta leta kod kojeg dva ili više zrakoplova, uz prethodni dogovor pilota zrakoplova, lete u istom smjeru uz održavanje horizontalnog i vertikalnog odstojanja

7) helikopter: zrakoplov teži od zraka koji se u zraku održava ponajviše zbog reakcija zraka na jedan ili više pogonjenih rotora na približno vertikalnim osima

8) izvidnički let: let u svrhu prikupljanja informacija od obavještajnog značaja vizualnim promatranjem iz zraka ili senzorima

9) hitni medicinski prijevoz: zračni prijevoz organa za transplantaciju, oboljelih ili ozlijeđenih osoba kojima je potrebna hitna medicinska skrb u medicinskoj ustanovi

10) kontrolirani aerodrom: aerodrom na kojem se obavlja kontrola zračne plovidbe za aerodromski promet

11) let za izobrazbu: let koji se provodi radi dostizanja osposobljenosti vojnih letača za provedbu zadaća na određenom tipu vojnog zrakoplova

12) letačka dužnost: je svaka aktivnost letačkog osoblja vezana za pripremu i provedbu letačke zadaće

13) letačka posada: članovi posade zrakoplova koji posjeduju odgovarajuću dozvolu, sa zaduženjima nužnim za operacije zrakoplova tijekom trajanja dužnosti u vezi s letom

14) letačka pripravnost: letačka dužnost tijekom koje se letačko osoblje nalazi u pripravnosti za provedbu letačke zadaće

15) letačka zadaća: sve aktivnosti koje slijede nakon prijema zadaće, a uključuju pripremu leta, provedbu leta i raščlambu leta i letenja

16) nadležna kontrola zračnog prometa: oblasni centar kontrole zračnog prometa, prilazna kontrola zračnog prometa ili aerodromska kontrola zračnog prometa

17) Nap-Of-The Earth: vrsta brišućeg leta vrlo niskog profila kojeg provode vojni zrakoplovi (primarno helikopteri) kako bi izbjegli otkrivanje od strane protivnika i proveli napad u okružju visoke ugroze

18) noć: vremensko razdoblje koje počinje pola sata nakon zalaska sunca i završava pola sata prije izlaska sunca

19) objavljivanje na način uobičajen u zračnom prometu: objavljivanje u »Zborniku zrakoplovnih informacija Republike Hrvatske (Aeronautical information publication – AIP)«, ili »Zborniku zrakoplovnih vojnih informacija Republike Hrvatske (Mil AIP)«, ili žurnim informacijama (NOTAM), ili okružnicom zrakoplovnih informacija (AIC), ili drugim posebnim publikacijama

20) odgovarajući smještaj: prikladno namještena spavaća soba s mogućnosti kontrole svjetla, temperature s minimalnom razinom buke i odgovarajućim higijenskim uvjetima

21) opći zračni promet (General Air Traffic – GAT): svi letovi civilnih zrakoplova, kao i letovi državnih zrakoplova, koji se obavljaju sukladno postupcima ICAO-a

22) operativni zračni promet (Operational Air Traffic – OAT): svi letovi civilnih zrakoplova, kao i letovi državnih zrakoplova koji se obavljaju sukladno posebno utvrđenim postupcima koji odstupaju od pravila i postupaka za opći zračni promet (GAT)

23) plan leta: skup određenih informacija o namjeravanom letu ili dijelu leta zrakoplova, koje se podnose nadležnoj kontroli zračnog prometa

24) plan vojnog letenja: plan vojnog letenja je zapovijed za letačku zadaću zapovjednika zrakoplovne postrojbe koja priprema, organizira i provodi vojno letenje

25) podvjesni teret: u helikopterskim transportnim operacijama, bilo koji vanjski teret koji visi ispod trupa helikoptera

26) potraga i spašavanje: uporaba zrakoplova, površinskih plovila, podmornica, specijaliziranih timova za spašavanje i opreme u svrhu potrage i spašavanja osoba u opasnosti na kopnu ili moru i njihova dovođenja na sigurno mjesto

27) predani plan leta: plan leta kako ga je pilot zrakoplova ili njegov ovlašteni predstavnik ispunio i predao prijavnom uredu operativnih usluga kontrole zračnog prometa bez naknadnih izmjena

28) prednji zračni kontrolor: osoba koja, s prednjeg položaja na tlu ili u zraku, navodi djelovanje borbenih zrakoplova uključenih u blisku zračnu potporu kopnenim snagama

29) prekid: vrijeme kada je član posade vojnog zrakoplova oslobođen svake dužnosti i koje se računa kao dužnost, a kraće je od vremena odmora

30) razdoblje trenaže: najdulji vremenski rok od zadnjeg leta, propisan programom letačke izobrazbe, u kojem se smatra da je vojni letač spreman za obavljanje pojedine letačke zadaće u određenoj vrsti letenja i za određeni tip zrakoplova

31) skupni plan vojnih letova: skup planova leta koji predaje letačka postrojba nadležnoj kontroli zračnog prometa, a sadrži informacije iz planova leta u skladu sa zahtjevima pružatelja usluga u zračnoj plovidbi bez klasificiranih podataka iz plana vojnog letenja

32) stalna najava: vrsta plana vojnog letenja koja se izrađuje za letove koji se provode iz letačke pripravnosti i u drugim slučajevima kada je to praktično

33) tango scramble: let zrakoplova presretača u svrhu uvježbavanja identifikacije nepoznatog objekta u zračnom prostoru, u svrhu uvježbavanja protuzračne obrane ili u svrhu uvježbavanja pomoći zrakoplovima u stanju nužde i zrakoplovima u opasnosti

34) transportni let: let za prijevoz putnika i/ili tereta koji se obavlja vojnim zrakoplovima koji su registrirani kao transportni

35) uvećana letačka posada: letačka posada koju čini veći broj od minimalno propisanog broja članova letačke posade. Dodatni članovi posade se prevoze da bi se omogućila zamjena članova letačke posade drugim odgovarajuće osposobljenim članovima letačke posade

36) vrijeme odmora: određeno neprekidno razdoblje koje prethodi letačkim zadaćama za vrijeme kojega je član posade vojnog zrakoplova slobodan od svih dužnosti i dežurstva

37) vrijeme leta: ukupno vrijeme od trenutka kada vojni zrakoplov započne vožnju s parkirnog položaja u svrhu uzlijetanja do trenutka zaustavljanja zrakoplova na parkirnom položaju, a može sadržavati više uzlijetanja i slijetanja

38) vrijeme letačke dužnosti: bilo koje razdoblje tijekom kojega član posade obavlja letačku dužnost, a započinje javljanjem člana posade na dužnost i završava na kraju njegove letačke dužnosti

39) vrijeme putovanja: je vrijeme od trenutka polaska od kuće do određenog mjesta javljanja i obrnuto, te vrijeme lokalnog prijevoza od mjesta odmora do mjesta početka dužnosti i obrnuto

40) vojni zračni promet: zračni promet u kojem sudjeluju hrvatski i/ili inozemni vojni zrakoplovi

41) zapovjednik zrakoplova: osoba s pravom konačne odluke, odgovorna za upravljanje i opsluživanje zrakoplova tijekom vremena leta i na tlu

42) zrakoplov: svaka naprava koja se održava u atmosferi zbog reakcije zraka, osim reakcije zraka u odnosu na Zemljinu površinu

43) zrakoplovne priredbe: sva javna natjecanja, aeromitinzi, uključujući i izložbe, kao i predstavljanja zrakoplova, ako se zrakoplovi predstavljaju javnosti, a ne samo kupcima.

Članak 3.

Kratice koje se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1) AGL (Above Ground Level) – iznad površine zemlje

2) CASEVAC (Casualty Evacuation) – evakuacija žrtava

3) CTR (Control Zone) – kontrolirana zona

4) FL (Flight Level) – razina leta

5) GND (Ground) – tlo

6) GRB – gađanje, raketiranje, bombardiranje

7) IASP – izvan aerodromsko slijetanje i uzlijetanje

8) IFR (Instrument Flight Rules) – pravila instrumentalnog letenja

9) IMC (Instrument Meteorological Conditions) – instrumentalni meteorološki uvjeti

10) MEDEVAC (Medical Evacuation) – medicinska evakuacija

11) PAR (Precision Approach Radar) – radarski sustav za precizno prilaženje

12) RVSM (Reduced Vertical Separation Minimum) – smanjeni minimum vertikalnog razdvajanja od i uključujući FL 290 do i uključujući FL 410

13) SSVZP – Samostalna služba za vojni zračni promet

14) SSR (Secondary Surveillance Radar) – sekundarni nadzorni radar

15) VFR (Visual Flight Rules) – pravila za vizualno letenje

16) VMC (Visual Meteorological Conditions) – vizualni meteorološki uvjeti

17) VLD – vrijeme letačke dužnosti

18) ZMiN – zračno motrenje i navođenje

19) ZRNS – Zrakoplovna radio navigacijska sredstva

Vojni zbornik zrakoplovnih informacija

Članak 4.

(1) Vojni zbornik zrakoplovnih informacija (MilAIP – Military Aeronautical Information Publication) je zbirka propisa, informacija i podataka bitnih za sigurnost vojnoga zračnog prometa.

(2) Informacije i podatke bitne za sigurnost vojnog zračnog prometa Ministarstvo obrane dostavlja pružatelju usluga u zračnom prometu koji ih objavljuje na način uobičajen u zračnom prometu.

Vojna letačka dokumentacija letača i postrojbi Oružanih snaga

Članak 5.

(1) Vojni letači vode sljedeću osobnu letačku dokumentaciju:

– knjižicu letenja

– knjižicu evidencije naleta

– radnu bilježnicu

– navigacijski plan leta.

(2) U letačkim postrojbama Oružanih snaga obvezno se vodi sljedeća opća letačka dokumentacija:

– knjiga pripreme i raščlambe letenja

– plan vojnog letenja

– knjiga voditelja letenja

– knjiga pomoćnika voditelja letenja

– individualni plan letačke izobrazbe

– godišnji plan teorijske i praktične provjere pilota

– evidencija kategorije spremnosti letačkog sastava

– knjiga evidencije ugrožavanja sigurnosti letenja

– podaci o obavljenim letovima.

(3) U letačkim postrojbama Oružanih snaga, ovisno o misiji postrojbe, po potrebi se vodi i sljedeća opća letačka dokumentacija:

– dnevnik GRB-a

– knjiga prevoženja

– dnevnik izobrazbe.

(4) U letačkim postrojbama Oružanih snaga koje provode izobrazbu za osposobljavanje letačkog osoblja, uz opću letačku dokumentaciju iz stavka 1. ovoga članka, obvezno se vodi i posebna letačka dokumentacija:

– knjiga metodičkih savjetovanja

– plan i konspekt nastavnog sata za letačku izobrazbu

– plan i konspekt nastavnog sata za primijenjenu teoriju

– knjiga praćenja izobrazbe letača.

(5) Oblik, izgled i način vođenja Knjižice letenja i Knjižice evidencije naleta propisan je Pravilnikom o letačkoj službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

Pričuva goriva

Članak 6.

(1) Za izvršenje letačkih zadaća planira se potrebna količina goriva koju zrakoplov nosi pri uzlijetanju i koja mu osigurava dolet do odredišnog i alternativnog aerodroma s dostatnom količinom goriva, a koja je ovisno o tipu i vrsti zrakoplova određena za:

a. helikoptere, u VFR letovima, za 20 minuta krstarenja pri brzini najvećeg doleta na uobičajenoj visini krstarenja, a u IFR letovima za 30 minuta krstarenja pri brzini najvećeg doleta na uobičajenoj visini krstarenja,

b. avione, u VFR letovima za 30 minuta krstarenja pri brzini najvećeg doleta na visini 10 000 stopa (3050 metara) iznad srednje razine mora, a u IFR letovima za 45 minuta krstarenja pri brzini najvećeg doleta na visini 10 000 stopa (3050 metara) iznad srednje razine mora.

(2) Ako prigodom planiranja provedbe zadaća nije moguće zadovoljiti propisane uvjete pričuve goriva iz stavka 1. ovoga članka, primjenjuju se uvjeti o minimalnim količinama pričuve goriva utvrđene Priručnikom za uporabu određenog tipa zrakoplova i/ili Uputom za provedbu namjenske letačke zadaće.

Mjerne jedinice

Članak 7.

(1) U vojnom letenju primjenjuju se sljedeće mjerne jedinice za:

– navigaciju: nautička milja (NM) i desetice i/ili kilometri (km) i desetice

– kraće udaljenosti (do 4 000 m), posebno za mjerenje udaljenosti na aerodromima: metar (m)

– apsolutnu visinu (altitude) i relativnu visinu (height): stopa (ft) ili metri (m)

– nadmorsku visinu (elevation): stopa (ft) ili metri (m)

– horizontalnu brzinu, uključujući brzinu vjetra: čvor (kt), kilometara na sat (km/h), metara u sekundi (m/s), Mach (M)

– vertikalnu brzinu: stopa u minuti (ft/min), metara u sekundi (m/s)

– smjer vjetra kod uzlijetanja i slijetanja: stupanj (°) prema magnetskom sjeveru

– smjer vjetra: stupanj (°) prema geografskom sjeveru

– vidljivost u letu, pri tlu i uzduž uzletno-sletne staze: kilometar ili metar (km ili m)

– tlak zraka za postavljanje barometarskog visinomjera: hektopascal (hPa) milimetara žive (mmHg), inča žive (inHg)

– temperaturu: stupanj Celsiusa (°C)

– masu ili težinu: tone (t), kilogrami (kg) ili libre (lbs),

– vrijeme: sat, minuta, sekunda

– volumen: litre (l) i američki galoni (US gal).

(2) U vojnom zračnom prometu vrijeme se mjeri i određuje primjenom jedinstvenog koordiniranog vremena (Universal Time Co-ordinated – UTC) ili lokalnog vremena (Local Time Co-ordinated – LTC).

II. HRVATSKI ZRAČNI PROSTOR

Pojmovi zračnog prostora

Članak 8.

(1) Hrvatski zračni prostor je prostor iznad kopna i teritorijalnog mora Republike Hrvatske.

(2) Zrakoplovi Oružanih snaga imaju pravo pristupa cjelokupnom zračnom prostoru Republike Hrvatske uz prethodno utvrđena ograničenja.

(3) Radi sigurnosti odvijanja zračnog prometa, dijelovi zračnog prostora Republike Hrvatske mogu biti određeni kao područja sa zabranom ili s ograničenjem letenja.

Članak 9.

Zabranjeno područje (prohibited area – P) je dio zračnog prostora Republike Hrvatske utvrđenih dimenzija u kojemu je obavljanje zračnoga prometa zabranjeno.

Članak 10.

(1) Uvjetno zabranjeno područje (Restricted Area – R) je dio zračnog prostora unutar kojeg je letenje zrakoplova ograničeno u skladu s unaprijed utvrđenim uvjetima, a može biti privremeno izdvojeno područje ili privremeno rezervirano područje.

(2) Privremeno izdvojeno područje (temporary segregated area –TSA) je dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija koji je pod nadležnošću korisnika kojeg ovlasti Nacionalno povjerenstvo za upravljanje zračnim prostorom i koji se privremeno izdvaja za ekskluzivnu uporabu od strane određenog subjekta ili korisnika i kroz koji drugom zračnom prometu neće biti dopušten prolaz.

(3) Privremeno rezervirano područje (temporary reserved area – TRA) je dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija koji je pod nadležnošću korisnika kojeg ovlasti Nacionalno povjerenstvo za upravljanje zračnim prostorom i koji je privremeno rezerviran za specifičnu uporabu od strane određenog subjekta ili korisnika i kroz koji se može dopustiti prolazak ostalom zračnom prometu, pod uvjetima iz odobrenja kontrole zračnog prometa.

(4) Dinamičko područje je dio zračnog prostora s uspostavljenom privremenom zabranom ili ograničenjem letenja radijusa 46 km (25 NM) oko zrakoplova koji se presreće, s vertikalnom separacijom od 1525 m (5000 stopa) od ostalog zračnog prometa. Nadležna kontrola zračnog prometa osigurava dinamičko područje primjenom propisanih normi razdvajanja.

(5) Opasno područje (danger area – D) je dio zračnog prostora utvrđenih dimenzija unutar kojeg se, ovisno o slučaju, u određenom vremenu mogu odvijati aktivnosti opasne za letenje zrakoplova.

(6) Za područja zračnog prostora iz stavaka 1. do 5. ovoga članka utvrđuje se klasifikacija zračnog prostora sukladno zahtjevima vojnog zračnog prometa.

Područja za izobrazbu

Članak 11.

(1) Područje za izobrazbu je dio zračnog prostora iz članka 10. ovoga Pravilnika u kojem se provodi osposobljavanje i usavršavanje vojnih letača iz elemenata upravljanja vojnim zrakoplovom ili drugih letačkih zadaća.

(2) Područja za izobrazbu iz stavka 1. ovoga članka objavljuju se u zrakoplovnim publikacijama na način uobičajen u zračnom prometu.

Koridor brišućeg leta

Članak 12.

(1) Koridor brišućeg leta određuje se središnjom crtom između prekretnih orijentira rute, izraženih u WGS 84 zemljopisnim koordinatama. Širina koridora je 3 NM (5,5 km) i to po 1,5 NM (2,25 km) lijevo i desno od crte rute i visinom od površine zemlje do 1000 ft (300 m) iznad tla.

(2) Koridori brišućeg leta objavljuju se na način uobičajen u zračnom prometu.

Članak 13.

Postupak i procedura rezervacije zračnog prostora za potrebe vojnog zračnog prometa uređuje se Standardnim operativnim postupkom za podnošenje zahtjeva za objavu i poništenje NOTAM-a.

Uporaba zračnog prostora

Članak 14.

(1) Vojni zrakoplovi će se pridržavati, uvijek kada je to moguće, ICAO propisa za GAT ili odstupati od tih propisa u skladu s odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Kada vojni OAT zahtijeva mjere zaštite sigurnosti letenja od ostalih korisnika zračnog prostora, one se provode primjenom povećanih normi razdvajanja u određenom dijelu zračnog prostora.

(3) Rezervacija zračnog prostora primjenjuje se na letove vojnih zrakoplova sukladno zahtjevima vojnog letenja.

III. VOJNI ZRAKOPLOV

Članak 15.

(1) Hrvatski vojni zrakoplovi imaju državnu pripadnost Republike Hrvatske i obvezni su nositi oznake državne pripadnosti i registracijske oznake utvrđene posebnim propisom.

(2) Zrakoplovi iz stavka 1. ovoga članka upisuju se u Registar hrvatskih vojnih zrakoplova.

Podjela vojnih zrakoplova

Članak 16.

(1) Vojni zrakoplovi se dijele prema vrsti i namjeni.

(2) Prema vrsti, vojni zrakoplovi dijele se na: avione, helikoptere i bespilotne zrakoplove.

(3) Prema namjeni, avioni i helikopteri dijele se na: borbene, školske, transportne, posebne namjene i opće namjene.

Uporaba vojnog zrakoplova

Članak 17.

(1) Vojni zrakoplov može se upotrebljavati ako udovoljava uvjetima uporabe zrakoplova i zrakoplovne tehnike u skladu s Pravilnikom o održavanju vojnih zrakoplova i zrakoplovne tehnike.

(2) Vojni zrakoplov se može upotrebljavati prema namjeni upisanoj u Registar hrvatskih vojnih zrakoplova, na način određen u Priručniku za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova.

Članak 18.

(1) Vojni zrakoplov tijekom leta mora imati sljedeće dokumente:

– potvrdu o registraciji

– potvrdu o plovidbenosti vojnog zrakoplova

– knjižicu održavanja zrakoplova.

(2) Vojni zrakoplov koji provodi transportni let mora imati i sljedeće dokumente:

– popis putnika, mjesto njihova ukrcaja i odredište, i/ili

– tovarni list i detaljne podatke o teretu.

(3) Otprema, prevoženje i prihvat putnika i/ili tereta uređuje se Uputom za prevoženje putnika i tereta.

Svjetlosna oprema vojnog zrakoplova

Članak 19.

(1) Vojni zrakoplov mora biti opremljen s obveznim svjetlima sukladno propisima o zračnom prometu Republike Hrvatske, a može biti opremljen i s drugim ili posebnim svjetlima.

(2) Svjetlosna oprema vojnog zrakoplova koji se koristi za vizualno noćno letenje s pomoću uređaja za noćno gledanje, mora biti prilagođena uporabi s uređajem za noćno gledanje.

(3) Posebnosti uporabe svjetala zrakoplova propisuju se Programom letačke izobrazbe i Uputom za provedbu namjenskih zadaća određenog tipa vojnog zrakoplova.

Članak 20.

(1) Svjetla za označavanje vojnog zrakoplova uključuju se prije pokretanja motora i ostaju uključena do zaustavljanja motora, osim ako za pojedini let ili dio leta nije drugačije određeno Programom letačke izobrazbe i Uputom za provedbu namjenskih zadaća pojedinog tipa zrakoplova.

(2) Svjetla vojnih zrakoplova koji lete u grupi moraju se koristiti na način koji omogućuje siguran let i međusobno uočavanje zrakoplova unutar grupe.

IV. VOJNI AERODROM

Pojam i vrste vojnih aerodroma

Članak 21.

(1) Vojni aerodrom je određeno područje na zemlji ili vodi opremljeno objektima, instalacijama i uređajima namijenjenim za sigurnu vožnju, uzlijetanje, slijetanje i baziranje vojnih zrakoplova, a kojim upravlja Ministarstvo obrane.

(2) Vojni aerodrom se sastoji od sljedećih elemenata:

– manevarskih površina

– prelaznih i bočnih pojaseva sigurnosti

– pretpolja i prilaznih pojaseva sigurnosti

– prilaznih i odlaznih sektora

– prostor za smještaj vojnih zrakoplova (stajanka)

– objekata, instalacija uređaja i opreme za vođenje letenja

– posebni elementi vojnog aerodroma.

Posebni elementi vojnog aerodroma

Članak 22.

Vojni aerodrom osim elemenata iz članka 21. stavka 2. ovoga Pravilnika može sadržavati ili obuhvaćati i sljedeće dijelove ili objekte posebne namjene:

– prostor za padobranske skokove

– prostor za odbacivanje vučene mete

– prostor za odbacivanje tereta

– površinu za prisilno slijetanje vojnih zrakoplova

– prostor za dizanje i spuštanje podvjesnog tereta

– zaklone vojnih zrakoplova

– zaklon vatrene reglaže naoružanja (grudobran)

– prostor za naoružavanje i razoružavanje vojnih zrakoplova

– prostor i oprema za zrakoplovna goriva i maziva

– prostor (ubojni kvadrat) za eksplozivne naprave

– prostor za kompenzaciju magnetskog i radio kompasa

– prostor za provjeru ispravnosti vojnih zrakoplova i zrakoplovne tehnike (probni stol).

Članak 23.

Vojni aerodromi se prema namjeni i stupnju opremljenosti objekata, instalacija i uređaja iz članka 21. ovoga Pravilnika razvrstavaju u razrede i kategorije u skladu s Uputom za vojne aerodrome.

Članak 24.

(1) Razredi vojnih aerodroma određuju se prema dužini i širini uzletno sletne staze i širini staze za vožnju, odnosno prema dužini, širini ili dubini vodene površine određene za uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova.

(2) Kategorije vojnih aerodroma određuju se prema stupnju opremljenosti uzletno sletne staze sredstvima za prilaženje, opremljenosti staza za vožnju, te prema drugoj opremi koja služi za sigurno manevriranje vojnog zrakoplova i sredstava za vatrogasnu zaštitu.

Članak 25.

(1) Posebna vrsta vojnog aerodroma je vojni: helidrom, hidrodrom i letjelište.

(2) Vojni helidrom je određeno područje na zemlji namijenjeno za sigurnu vožnju, uzlijetanje, slijetanje i baziranje vojnih helikoptera.

(3) Vojni hidrodrom je dio vodene površine opremljene uređajima i objektima na vodi i kopnu, a namijenjen je za sigurnu vožnju, uzlijetanje, slijetanje, pristajanje, sidrenje, spuštanje i izvlačenje vojnih hidroaviona.

(4) Vojno letjelište je određena površina koja ispunjava minimum sigurnosnih uvjeta i namijenjeno je za privremenu ili povremenu vožnju, uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova.

Odobrenje za uporabu vojnog aerodroma

Članak 26.

(1) Vojni aerodrom se može koristiti za vojni zračni promet ako udovoljava zahtjevima za sigurnu zračnu plovidbu i ako je izdano Odobrenje za uporabu vojnog aerodroma (u daljnjem tekstu: Odobrenje).

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovog članka na zahtjev operatora vojnog aerodroma (u daljnjem tekstu: operator) na neodređeno vrijeme izdaje SSVZP.

(3) Izgled i sadržaj Odobrenja nalazi se u Prilogu 1. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 27.

(1) Operator iz članka 26. stavka 2. ovoga Pravilnika je ustrojstvena jedinica Oružanih snaga koja koristi i održava vojni aerodrom u skladu s Uputom o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova.

(2) Operator je odgovoran za kontinuirano udovoljavanje uvjetima pod kojima je Odobrenje izdano, a u slučaju neudovoljavanja uvjeta dužan je o tome izvijestiti SSVZP.

Članak 28.

(1) SSVZP može izdati Odobrenje i kada nisu ispunjeni svi propisani uvjeti ako operator sigurnosnom procjenom dokaže da neispunjeni uvjeti ne utječu na sigurnost zračnog prometa.

(2) Odobrenje iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati obrazložene razloge odstupanja od propisanih uvjeta, standarda ili preporučene prakse.

(3) Kada SSVZP utvrdi da postoji nedostatak koji je uklonjiv u određenom roku, može izdati privremeno Odobrenje na rok od dvije godine za novoizgrađeni vojni aerodrom, odnosno na rok od pet godina za vojni aerodrom koji je izgrađen i korišten prije stupanja na snagu ovog Pravilnika.

Članak 29.

(1) SSVZP će zabraniti uporabu vojnog aerodroma posebnim rješenjem i Odobrenje iz članka 26. ovoga Pravilnika privremeno staviti izvan snage kada nadzorom utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti pod kojima je Odobrenje izdano.

(2) Rješenjem iz stavka 1. ovoga članka SSVZP će naložiti operatoru vojnog aerodroma da u određenom roku otkloni utvrđene nedostatke radi kojih je Odobrenje stavljeno izvan snage.

(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka operator vojnog aerodroma može u roku od 15 dana po primitku rješenja izjaviti žalbu ministru obrane.

Uputa o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova

Članak 30.

Uputa o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova sadržava:

– opće podatke o aerodromu: položaj, veličina, oblik, staze za polijetanje-slijetanje, vožnju, stajanka

– podatke o zračnom prostoru

– podatke o načinu korištenja zračnog prostora

– klimatološki opis aerodroma

– ograničenja u letenju

– dužnosti i obveze operatora te način obavljanja poslova

– način objave izmjena (NOTAM) relevantnih podataka o sigurnosti zračnog prometa na vojnom aerodromu

– postupke za pristup operativnim površinama (Movement Area)

– postupke za slučaj izvanrednog događaja (Emergency Plan)

– postupanje spasilačko-vatrogasne službe

– način kontrole operativnih površina i površina bez prepreka

– način kontrole horizontalne, vertikalne i svjetlosne signalizacije

– postupke za održavanje objekata, opreme i instalacija

– sigurnosne postupke tijekom izvođenja radova na i oko operativnih površina

– upravljanje postupcima na stajanci (Apron Management)

– upravljanje sigurnošću na stajanci (Apron Safety Management)

– postupke za kretanje vozila na i oko operativnih površina

– postupke i popis opreme za zaštitu vojnog aerodroma i vojnih zrakoplova od ptica i drugih životinja

– kartu prepreka u prostoru prema kategoriji prilaza vojnog zrakoplova aerodromu, te praćenje i evidentiranje svih promjena

– način uklanjanja onesposobljenog vojnog zrakoplova s operativnih površina te popis opreme za uklanjanje onesposobljenih zrakoplova

– način za sigurno rukovanje, skladištenje i prijevoz opasnih tvari

– postupke u slučaju smanjene vidljivosti

– postupke za zaštitu radara i drugih navigacijskih uređaja na vojnom aerodromu

– sustav upravljanja sigurnošću (Safety Management System)

– druga pitanja značajna za sigurno korištenje vojnog aerodroma te za uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova.

Dužnosti operatora

Članak 31.

Operator je dužan:

– skrbiti se o primjeni Upute o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova

– pravodobno ažurirati podatke u Uputi o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova te za sve promjene prethodno pribaviti suglasnost SSVZP-a

– omogućiti ovlaštenim osobama nadzor nad provedbom zaštitnih i sigurnosnih mjera na vojnom aerodromu

– obavljati prihvat i otpremu vojnih zrakoplova, putnika i opreme te omogućiti boravak zrakoplova na aerodromu

– raspolagati s osobljem osposobljenim za prihvat i otpremu putnika i opreme te za održavanje operativnih površina vojnog aerodroma

– utvrditi obvezu i način suradnje odgovornih za provodbu mjera sigurnosti i za sigurn korištenje vojnog aerodroma

– osigurati primjenu preporuka i standarda

– utvrditi provedbu vlastitih sigurnosnih pregleda i izvješćivanja

– utvrditi provedbu posebnih pregleda, kad za to postoje opravdani razlozi koji utječu na sigurnost zračnog prometa

– ukloniti sve prepreke s površine vojnog aerodroma koje predstavljaju opasnost za sigurnost zračnog prometa.

Zrakoplovni poligon

Članak 32.

Zrakoplovni poligon može biti:

– zrakoplovni poligon za GRB ciljeva na kopnu (vodi)

– zrakoplovni poligon za gađanje i raketiranje ciljeva u zraku.

Članak 33.

Zrakoplovni poligon za GRB ciljeva na kopnu (vodi) može biti školski i/ili taktički.

Članak 34.

(1) Školski zrakoplovni poligon za GRB ciljeva na kopnu (vodi) je dio površine na kopnu ili vodi namijenjen za izobrazbu GRB ciljeva na kopnu (vodi) školskim sredstvima i zrakoplovnim streljačkim naoružanjem kalibra do 23 mm.

(2) Taktički zrakoplovni poligoni za GRB ciljeva na kopnu (vodi) je stalno ili privremeno uređen dio površine na kopnu ili vodi namijenjen za izobrazbu i djelovanje u uvjetima određene taktičke situacije.

Članak 35.

Zrakoplovni poligon za gađanje i raketiranje ciljeva u zraku je dio zračnog prostora iznad određenog teritorija (akvatorija) namijenjen za gađanje i raketiranje vučenih, letećih ili raketnih ciljeva iz zraka ili sa zemlje.

Članak 36.

(1) Zrakoplovni poligon za GRB ciljeva na kopnu (vodi) može biti dio većeg združenog poligona.

(2) Mjesto zrakoplovnog poligona, izmjere, uređenje, upravljanje letenjem i djelovanjem vojnih zrakoplova, kao i mjere sigurnosti tijekom djelovanja uređuje se Elaboratom vojnog poligona.

(3) Namjena zrakoplovnog poligona propisuje se Elaboratom vojnog poligona.

(4) Aktiviranje zrakoplovnog poligona provodi se sukladno Standardnom operativnom postupku za podnošenje zahtjeva za objavu i poništenje NOTAM-a.

Korištenje staza za vožnju

Članak 37.

(1) Za potrebe izvršenja vojnih zadaća vojni zrakoplovi mogu stazu za voženje koristiti kao USS.

(2) U izvršavanju vojnih zadaća vojno osoblje može dijelove staze za vožnju koristiti u svrhu osiguranja tih zadaća.

(3) Provedba aktivnosti iz stavaka 1. i 2. ovoga članka regulira se Uputom o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova.

V. LETOVI VOJNIH ZRAKOPLOVA

Podjela letova

Članak 38.

Letovi vojnih zrakoplova dijele se prema namjeni, dobu dana, prema pravilima letenja, visini leta te broju vojnih zrakoplova koji istodobno provode zajedničku letačku zadaću.

Let prema namjeni

Članak 39.

(1) Prema namjeni let može biti:

– let za izobrazbu

– izvidnički let

– borbeni let

– transportni let

– let za potragu i spašavanje

– let za medicinsku evakuaciju (MEDEVAC i CASEVAC)

– let za gašenje požara

– posebni let.

(2) Posebnim letom smatra se probni let, pokusni let, prikaz letnih sposobnosti vojnog zrakoplova, let namijenjen iskakanju padobranaca, vuča zračne mete, let za istraživanje i razvoj, tehnički prelet, let za potporu civilnim institucijama, hitni medicinski prijevoz i slično.

Let prema dobu dana

Članak 40.

(1) Prema dobu dana u kojemu se provodi, let može biti dnevni ili noćni.

(2) Dnevni let je let koji vojni zrakoplov provodi u razdoblju od pola sata prije izlaska do pola sata poslije zalaska sunca.

(3) Noćni let je let koji vojni zrakoplov provodi u razdoblju od pola sata poslije zalaska do pola sata prije izlaska sunca.

Let prema pravilima letenja

Članak 41.

(1) Prema pravilima letenja, let vojnih zrakoplova može biti vizualni i/ili instrumentalni.

(2) Vizualni let je let koji vojni zrakoplov provodi prema pravilima vizualnog letenja.

(3) Instrumentalni let je let koji vojni zrakoplov provodi prema pravilima instrumentalnog letenja.

Let prema primjeni pravila letenja

Članak 42.

Vojni zrakoplov prema primjeni pravila letenja može letjeti kao opći ili operativni zračni promet.

Let prema visini leta

Članak 43.

Prema visini leta na kojoj se provodi, let vojnog zrakoplova može biti:

– brišući let – na stvarnoj visini do 330 stopa AGL (100 metara)

– let na malim visinama – na stvarnoj visini od 330 AGLdo 3300 stopa AGL/QNH (100 –1000 metara)

– let na srednjim visinama – na visini od 3300 stopa AGL/QNH (1000 metara) do FL250

– let na velikim visinama – na visini od FL250 do FL460

– let na vrlo velikim visinama – na visini iznad FL460.

Letovi prema broju vojnih zrakoplova

Članak 44.

(1) Prema broju vojnih zrakoplova koji istodobno provode zajedničku letačku zadaću, let može biti pojedinačni ili grupni.

(2) Pojedinačni let je let u kojem letačku zadaću vojni zrakoplov provodi pojedinačno.

(3) Grupni let je let dva ili više vojnih zrakoplova u grupi koji su u međusobnoj vizualnoj ili radarskoj vezi i pod zapovijedanjem jednog pilota.

VI. METEOROLOŠKI UVJETI

Meteorološki uvjeti za letenje

Članak 45.

(1) Prema stupnju utjecaja vremenskih prilika na provedbu leta, meteorološki uvjeti se dijele na vizualne meteorološke uvjete, instrumentalne meteorološke uvjete i nepovoljne meteorološke uvjete.

(2) Vizualni meteorološki uvjeti za letenje su meteorološki uvjeti u kojima su vidljivost, odstojanje od oblaka i baza oblaka jednaki ili veći od utvrđenih minimuma za vizualno letenje.

(3) Instrumentalni meteorološki uvjeti su meteorološki uvjeti u kojima su vidljivost, odstojanje od oblaka i baza oblaka manji od minimuma utvrđenih za vizualne meteorološke uvjete.

(4) Nepovoljni meteorološki uvjeti za letenje su meteorološki uvjeti u kojima je letenje zabranjeno.

Nepovoljni meteorološki uvjeti

Članak 46.

(1) Nepovoljni meteorološki uvjeti za uzlijetanje i slijetanje su:

– oluja praćena jakim vjetrom, tučom ili ledenom kišom

– magla, sumaglica i padaline zbog kojih je vidljivost ispod propisanog meteorološkog minimuma za aerodrom, vojni zrakoplov ili posadu

– niski oblaci s bazom ispod propisanog meteorološkog minimuma za aerodrom, vojni zrakoplov ili posadu

– prizemni vjetar čija je brzina i/ili smjer veća od propisane za određeni tip vojnog zrakoplova ili posade

– poledica ili snježni pokrivač na uzletno-sletnoj stazi čija je visina iznad dopuštene za određeni tip vojnog zrakoplova

– stanje vodene površine prigodom kojih je visina i vrsta valova veća od propisane za određeni tip zrakoplova koji slijeće na vodu ili posade.

(2) Nepovoljni meteorološki uvjeti za let na ruti su:

– olujna zona koja se ne može obići ili nadletjeti minimalno 1500 stopa (500 metara) iznad

– intenzivno zaleđivanje zrakoplova koje se ne može ukloniti s pomoću uređaja za razleđivanje na vojnom zrakoplovu

– zaleđivanje vojnog zrakoplova koji nije opremljen uređajem za razleđivanje

– turbulencija zraka koja ugrožava sigurnost letenja

– vulkanski pepeo.

Meteorološki minimum

Članak 47.

(1) Radi povećanja sigurnosti letenja propisuju se meteorološki minimumi za vojni zrakoplov, aerodrom i posadu.

(2) Meteorološki minimum za vojni zrakoplov predstavljaju minimalne vrijednosti baze oblaka, vidljivosti orijentira i maksimalne brzina vjetra (za hidrozrakoplov i stanje vodene površine), prigodom kojih letačko-tehničke značajke vojnog zrakoplova i njegove opreme, uz potporu odgovarajuće opreme na aerodromu, omogućuju sigurno uzlijetanje i slijetanje.

(3) Meteorološki minimum za vojni zrakoplov određuje se Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova.

(4) Meteorološki minimum za vojni aerodrom predstavlja minimalne vrijednosti baze oblaka i vidljivosti orijentira prigodom kojih je, ovisno o reljefu zemljišta, umjetnim preprekama i odgovarajućoj opremi aerodroma, moguće sigurno uzlijetanje i slijetanje.

(5) Meteorološki minimum za vojni aerodrom objavljuje se na način uobičajen u zračnom prometu.

(6) Meteorološki minimum za posadu propisuje se Programom letačke izobrazbe.

Članak 48.

Pilot vojnog zrakoplova smije započeti let samo ako su na aerodromu uzlijetanja uvjeti jednaki ili iznad meteorološkog minimuma propisanog za uzlijetanje i ako su na aerodromu slijetanja i alternativnom aerodromu, prema prognozi 30 minuta prije i 60 minuta nakon predviđenog vremena slijetanja, jednaki ili iznad meteorološkog minimuma propisanog za slijetanje.

VII. NADZOR I KONTROLA

Nadzor i kontrola obavljanja poslova značajnih za sigurnost vojnog zračnog prometa

Članak 49.

(1) Sve ustrojstvene jedinice Oružanih snaga koje vojni zrakoplov ili zrakoplovni uređaj proizvode, upotrebljavaju, održavaju, obnavljaju ili popravljaju, obavljaju preinake na vojnom zrakoplovu ili zrakoplovnom uređaju, opskrbljuju zrakoplov gorivom i mazivom, obavljaju prijevoz u vojnom zračnom prometu, obavljaju druge djelatnosti u zračnom prometu ili pružaju prihvat i otpremu vojnih zrakoplova obvezne su trajno provoditi nadzor i kontrolu obavljanja poslova značajnih za sigurnost vojnog zračnog prometa.

(2) Nadzor i kontrola iz stavka 1. ovog članka provodi se osobito nad:

– primjenom tehničkih normi i drugih propisa o gradnji, održavanju, obnovi, popravku i preinaci zrakoplova ili zrakoplovnog uređaja

– kvalitetom ugrađenih materijala i rezervnih dijelova

– kvalitetom obavljenih radova, odnosno pruženih usluga

– stručnom osposobljenošću vojnog zrakoplovnog osoblja i njegovim zdravstvenim stanjem te osposobljenošću pomoćnoga zrakoplovnog i drugoga stručnog osoblja

– organiziranjem radnog vremena, vremena leta, broja uzlijetanja i slijetanja, odmorima te zdravstvenim i mjerama zaštite na radu članova posade

– ispravnošću i održavanjem vojnih operativnih površina, vojnih objekata, instalacija ili uređaja koji služe za sigurno uzlijetanje, slijetanje i kretanje vojnih zrakoplova

– radom i opremom za prihvat i otpremu vojnih zrakoplova, putnika i stvari, spasilačko-vatrogasnom zaštitom, pružanjem hitne pomoći na vojnom aerodromu

– opskrbom zrakoplova gorivom i mazivom

– pripremom i planiranjem leta te uporabom vojnog zrakoplova.

VIII. VOJNO ZRAKOPLOVNO OSOBLJE

Članak 50.

(1) Vojno zrakoplovno osoblje su pripadnici Oružanih snaga koji posjeduju odgovarajuća vojno-zrakoplovna zvanja i osposobljeni su za obavljanje poslova:

– vojnog letača

– zrakoplovno-tehničkog osoblja

– motrenja zračnog prostora

– navođenja vojnih zrakoplova

– planiranja i pripreme vojnog letenja

– vojnog padobranca

– operatora bespilotnog zrakoplova

– zrakoplovnog meteorologa

– prednjeg zračnog kontrolora.

(2) Vojno zrakoplovno osoblje se upisuje u Registar vojnog zrakoplovnog osoblja u skladu s uputom koju donosi SSVZP.

Članak 51.

(1) Ovlaštenja, prava i dužnosti vojnih letača te način i uvjeti za stjecanje letačkih zvanja detaljno su propisana Pravilnikom o letačkoj službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske.

(2) Ovlaštenja, prava i dužnosti zrakoplovno-tehničkog osoblja te način i uvjeti stjecanja zvanja detaljno su propisana Pravilnikom o održavanju vojnih zrakoplova i zrakoplovne tehnike.

(3) Ovlaštenja, prava i dužnosti vojnih padobranaca te način i uvjeti stjecanja zvanja propisana su Pravilnikom o vojnom padobranstvu.

(4) Ovlaštenja, prava i dužnosti ostalog vojnog zrakoplovnog osoblja iz članka 50., stavka 1. ovoga Pravilnika bit će regulirani posebnim uputama koje donosi načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Ovlaštenje za upravljanje vojnim zrakoplovima

Članak 52.

(1) Vojnim zrakoplovom može upravljati vojni letač koji posjeduje zvanje, ovlaštenja vojnog pilota i liječničku svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti za upravljanje određenim tipom vojnog zrakoplova, a iznimno i osoba izvan Oružanih snaga osposobljena za upravljanje određenim tipom vojnog zrakoplova uz prethodno odobrenje ministra obrane.

(2) Bespilotnim vojnim zrakoplovom može upravljati osposobljeni operator koji ima liječničku svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti, a iznimno i osoba izvan Oružanih snaga osposobljena za upravljanje određenim tipom bespilotnog zrakoplova uz prethodno odobrenje ministra obrane.

Članak 53.

(1) Sastav letačke posade za svaki tip vojnog zrakoplova prema njegovoj namjeni i vrsti letačke zadaće propisuje se Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova, a po potrebi i Uputom za provedbu namjenskih zadaća određenog tipa vojnog zrakoplova.

(2) Član posade vojnog zrakoplova može biti i osoba izvan Oružanih snaga osposobljena za dužnost člana posade određenog tipa vojnog zrakoplova i koja posjeduje liječničku svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti, uz prethodno odobrenje ministra obrane.

(3) Letenje vojnim zrakoplovom nije dopušteno ako sastav letačke posade nije potpun.

Zapovjednik vojnog zrakoplova

Članak 54.

(1) Zapovjednik vojnog zrakoplova je vojni pilot kojeg odredi zapovjednik koji izdaje letačku zadaću, a u vojnom zrakoplovu s višečlanom posadom zapovjednik je kapetan vojnog zrakoplova.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka dužnost zapovjednika vojnog zrakoplova tijekom letačke zadaće obavlja:

– nastavnik letenja kada se provodi letačka izobrazba

– ovlašteni ispitivač kada se provodi provjera znanja vojnih letača,

– vojni pilot kojega odredi zapovjednik kada vojni letač izvodi letove radi ponovnog stjecanja spremnosti.

(3) Ako zapovjednik postrojbe ne odredi zapovjednika vojnog zrakoplova, dužnost zapovjednika obavlja vojni pilot koji se tijekom leta nalazi na sjedalu zapovjednika.

Članak 55.

Sjedalo zapovjednika vojnog zrakoplova određeno je Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova, a u slučaju kada Priručnikom nije određeno, sjedalo zapovjednika vojnog zrakoplova je:

– lijevo sjedalo u kabini aviona, motornih jedrilica i jedrilica, ako su sjedala raspoređena jedno pokraj drugoga

– desno sjedalo u kabini helikoptera, te

– sjedalo u kojemu se tijekom samostalnog leta mora nalaziti pilot zrakoplova ako su sjedala raspoređena jedno iza drugoga.

Članak 56.

Zapovjednik vojnog zrakoplova je nadređen posadi i putnicima te je odgovoran za pripremu letenja, red i stegu u zrakoplovu tijekom leta, provedbu zadaće, sigurnost letenja, a izvan aerodoroma baziranja i za održavanje i osiguranje vojnog zrakoplova na zemlji.

Članak 57.

(1) Članovi posade odgovaraju zapovjedniku vojnog zrakoplova za osobnu pripremljenost za let i provedbu dužnosti tijekom leta i poslije leta, zaključno s raščlambom leta.

(2) Osobe koje se prevoze vojnim zrakoplovom, bez obzira na čin i položaj, dužne su provoditi zapovijedi zapovjednika vojnog zrakoplova koje se odnose na red u zrakoplovu i postupke u izvanrednim slučajevima tijekom leta.

(3) Opis ovlasti i dužnosti zapovjednika zrakoplova i ostalih članova posade određuje se Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova i po potrebi Uputom za provedbu namjenskih zadaća određenog tipa vojnog zrakoplova.

Članak 58.

(1) Član letačke posade, na zahtjev ovlaštenog liječnika, obvezan je prije leta vojnoga zrakoplova pristupiti zdravstvenom nadzoru u skladu s Uputom za medicinsko osiguranje letenja.

(2) Član letačke posade može obavljati letačke zadaće u skladu s Uputom za medicinsko osiguranje letenja.

Članak 59.

(1) Vojni letač obvezan je pristupiti provjerama osposobljenosti na zemlji i u letu koje provode ovlašteni ispitivači sukladno Planu provjera u letu stalnog sastava letačke postrojbe koji je sastavni dio Naputka za obuku i vježbe letačke postrojbe.

(2) Provjere vojnih letača na zemlji i u letu mogu biti planirane i neplanirane.

Članak 60.

Odobrenje za samostalno letenje daje ovlašteni ispitivač nakon provedene izobrazbe ili dijela izobrazbe, u skladu s Programom letačke izobrazbe.

Članak 61.

(1) Zapovjednik bespilotnog zrakoplova je operator koji njime upravlja, odnosno drugi operator kojeg odredi zapovjednik postrojbe koja organizira provedbu vježbovnih i ispitnih letova.

(2) Prilikom obavljanja vježbovnih i ispitnih letova instruktor letenja na bespilotnom zrakoplovu je zapovjednik bespilotnog zrakoplova.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka zapovjednika bespilotnog zrakoplova može odrediti zapovjednik ustrojstvene jedinice koja organizira letenje bespilotnog zrakoplova.

IX. USLUGE U ZRAČNOJ PLOVIDBI I VOĐENJE ZRAKOPLOVA

Nadležnost za pružanje usluga

Članak 62.

(1) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora biti osposobljen za pružanje usluga vojnim zrakoplovima sukladno odredbama ovog Pravilnika, provedbenih sporazuma i uputa.

(2) Osposobljavanje kontrolora zračnog prometa za pružanje usluga vojnoga zračnog prometa obavlja se sukladno odredbama Pravilnika o dozvolama i ovlaštenjima kontrolora zračnog prometa.

(3) Plan osposobljavanja za lokaciju kontrolora zračnog prometa za pružanje usluga vojnim zrakoplovima i Shemu stručnosti donosi pružatelj usluga u zračnom prometu uz prethodnu suglasnost Ministarstva obrane.

Članak 63.

(1) Pružatelj usluga u zračnoj plovidbi mora se u aerodromskoj zoni pridržavati Upute o načinima, postupcima za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova.

(2) Razdvajanja ostalog prometa od OAT u kontroliranom zračnom prostoru bez obzira na njegovu klasifikaciju, provodi nadležna kontrola zračnog prometa.

(3) U rezerviranom zračnom prostoru vođenje vojnih zrakoplova mogu obavljati i vojne osobe nadležne za vođenje vojnog zrakoplova pri čemu nadležna kontrola zračnog prometa pruža usluge informiranja i uzbunjivanja.

(4) Pozicije i uvjeti primopredaje radiokomunikacije između nadležnog kontrolora leta i vojne osobe nadležne za vođenje vojnih zrakoplova uređuju se sporazumom između Ministarstva obrane i pružatelja usluga u zračnoj plovidbi.

(5) Na letove vojnih zrakoplova u hrvatskom zračnom prostoru ne primjenjuju se mjere regulacije u zračnom prometu.

(6) Vojne osobe nadležne za vođenje vojnog zrakoplova su:

– časnik za navođenje

– prednji zračni kontrolor

– voditelj djelovanja na vojnom poligonu

– voditelj djelovanja na zrakoplovnoj priredbi.

Vođenje zrakoplova na zrakoplovnim priredbama

Članak 64.

Vođenje vojnih zrakoplova na zrakoplovnim priredbama provodi se prema Elaboratu zrakoplovne priredbe koju donosi organizator zrakoplovne priredbe.

Jezik u uporabi

Članak 65.

(1) Govorna komunikacija s nadležnom službom kontrole zračnog prometa provodi se uporabom propisanih normiranih međunarodnih izraza na engleskom jeziku.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka govorna komunikacija prilikom obavljanja VFR letova, letova u svrhu zaštite suvereniteta Republike Hrvatske i letova iz letačke pripravnosti može se obavljati i uporabom propisanih normiranih izraza na hrvatskom jeziku.

(3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka u slučajevima kada se vojni zrakoplov nalazi u nuždi, pilot vojnog zrakoplova može upotrebljavati engleski ili hrvatski jezik, ovisno o tome kojim jezikom bolje vlada.

(4) Nije dopušteno javno emitiranje govorne komunikacije između posade vojnog zrakoplova i nadležnog kontrolora leta ili vojne osobe nadležne za vođenje vojnog zrakoplova

Tonski zapis govorne komunikacije

Članak 66.

(1) Radiokomunikaciju koja se provodi između posade vojnog zrakoplova i nadležne kontrole zračnog prometa snima nadležna kontrola zračnog prometa na za to predviđeni medij i čuva snimke najmanje 30 dana, a u slučaju nezgode ili nesreće vojnog zrakoplova do završetka istrage, odnosno drugih istražnih radnji koje provode nadležna tijela Republike Hrvatske.

(2) Radiokomunikaciju koja se provodi između posade vojnog zrakoplova i časnika za navođenje snima postrojba nadležna za vođenje vojnog zrakoplova na za to predviđeni medij i čuva snimke najmanje 30 dana, a u slučaju nezgode ili nesreće vojnog zrakoplova do završetka istrage, odnosno drugih istražnih radnji koja provode nadležna tijela Republike Hrvatske.

X. UPRAVLJANJE VOJNIM LETENJEM

Članak 67.

(1) Upravljanje vojnim letenjem je skup postupaka i mjera koje se planiraju i poduzimaju radi sigurne i cjelovite provedbe letenja te radi analiziranja uspjeha i nedostataka u cilju poduzimanja mjera za njihovo otklanjanje.

(2) Upravljanje vojnim letenjem obuhvaća:

– planiranje vojnog letenja

– izdavanje letačke zadaće

– pripremu letenja

– potporu letenja

– usluge u zračnoj plovidbi

– izvješćivanje o letenju

– raščlambu leta i raščlambu letenja.

XI. PLANIRANJE VOJNOG LETENJA

Planiranje vojnog letenja

Članak 68.

(1) Vojno letenje planiraju zapovjednici eskadrila i viših ustrojstvenih jedinica.

(2) Planiranje vojnog letenja obuhvaća:

– procjenu uvjeta i elemenata koji utječu na odluku o letenju

– koordinaciju u procesu planiranja.

Članak 69.

Prije donošenja odluke o vojnom letenju zapovjednici koji planiraju letenje dužni su razmotriti sljedeće uvjete i elemente:

– zapovijed nadređenog zapovjednika

– program letačke izobrazbe

– plan letačke izobrazbe

– plan provedbe namjenskih zadaća

– stupanj osposobljenosti i trenaže posada

– sposobnosti postrojbi za potporu letenja

– sposobnosti pružatelja usluga u zračnoj plovidbi i postrojbi za navođenje zrakoplova

– stanje aerodroma baziranja, navigacijskih sredstava, alternativnih aerodroma (helidroma, hidrodroma i letjelišta), poligona i zona za skakanje padobranom i izbacivanje tereta

– zbornik zrakoplovnih informacija (AIP), obavijesti zrakoplovnom osoblju (NOTAM), okružnice zrakoplovnih informacija (AIC) i bilten preduzletnih informacija (PIB), vojni zbornik zrakoplovnih informacija (Mil AIP)

– meteorološke uvjete i prognozu vremena

– ornitološke uvjete u zoni aerodromskog prometa

– ostali zračni promet u području planiranog letenja (zona aerodromskog prometa aerodroma baziranja, susjednih i alternativnih aerodroma)

– raspoloživo vrijeme za pripremu posada i vojnog zrakoplova.

Koordinacija u procesu planiranja vojnog letenja

Članak 70.

(1) Koordinaciju u procesu planiranja vojnog letenja provodi nadređeno zapovjedništvo između postrojbi koje organiziraju letenje u istom zračnom prostoru, a po potrebi u koordinaciji sudjeluju i predstavnici pružatelja usluga u zračnoj plovidbi, postrojbe za navođenje zrakoplova, operativnog središta i predstavnici operatora aerodroma.

(2) Koordinacija u procesu planiranja vojnog letenja uređuje se Uputom o planiranju vojnoga letenja.

Članak 71.

Koordinacijom u procesu planiranja vojnog letenja posebno se utvrđuje:

– vrijeme početka i završetka vojnog letenja te vrijeme uzlijetanja i slijetanja pojedinačnog vojnog zrakoplova ili grupe vojnih zrakoplova

– uporaba zračnog prostora u područjima planiranog vojnog letenja s postrojbama koje istodobno planiraju letenje

– vrijeme, tip vojnog zrakoplova, posada i način izviđanja vremena

– jačina, sastav i vrijeme rada skupine za provedbu letenja

– uporaba simulatora i drugih sredstava za pripremu vojnog letenja.

XII. IZDAVANJE LETAČKE ZADAĆE

Letačka zadaća

Članak 72.

(1) Izdavanje letačke zadaće obuhvaća:

– izradu i predaju plana vojnog letenja

– izradu i predaju plana leta ili skupnog plana vojnih letova pružatelju usluga u zračnoj plovidbi

– izradu i predaju stalne najave leta.

(2) Vojni let se ne smije započeti ako nije izdana zapovijed za provedbu letačke zadaće.

(3) Zapovijedi iz stavka 2. ovoga članka smatra se plan vojnog letenja, pisana ili usmena zapovijed za provedbu letačke zadaće.

(4) U slučaju izdavanja usmene zapovijedi za letačku zadaću, nadređeni zapovjednik je dužan izraditi pisani oblik zapovijedi u roku od tri sata od usmenog priopćavanja.

Plan vojnog letenja

Članak 73.

(1) Izrada plana vojnog letenja obvezna je za sve vojne letove koji se ne provode iz zrakoplovne pripravnosti.

(2) Po potrebi može se izraditi i pričuvni plan vojnog letenja.

Plan leta

Članak 74.

(1) Sadržaj, obrasci, uvjeti i način predavanja plana leta za vojne zrakoplove uređuju se sporazumom između Ministarstva obrane i pružatelja usluga u zračnoj plovidbi.

(2) Za međunarodne letove posada vojnog zrakoplova dužna je popuniti ICAO plan leta te ga u propisanom vremenu dostaviti pružatelju usluga u zračnoj plovidbi.

(3) Inozemni vojni zrakoplovi koji u potpunosti izvršavaju zadaće u zračnom prostoru Republike Hrvatske popunjavaju i predaju ICAO ili plan leta Oružanih snaga iz stavka 1. ovog članka.

Skupni plan vojnih letova

Članak 75.

Letačka postrojba koja planira letenje, u slučaju planiranja više letova za koje se propisuje predaja plana leta, pružatelju usluga u zračnoj plovidbi može predati i skupni plan vojnih letova.

Zapovijed za letačku zadaću

Članak 76.

(1) Zapovijed za letačku zadaću izdaje se kao plan vojnog letenja ili kao zapovijed koja obvezno sadrži:

– postrojbu

– zadaću

– datum i vrijeme

– mjesto

– cilj zadaće

– način, vrijeme i mjesto raščlambe i izvješćivanja o provedenoj letačkoj zadaći.

(2) Zapovijed za letačku zadaću može sadržavati i druge elemente bitne za sigurnu provedbu letačke zadaće.

XIII. PRIPREMA LETENJA

Opseg i podjela priprema za letenje

Članak 77.

(1) Priprema letenja je skup aktivnosti koje se provede radi postizanja kvalitete i sigurnosti vojnog letenja, a obuhvaća pripremu: vojnog zrakoplova, posade, drugog vojnog osoblja i sredstava za vođenje vojnog zrakoplova i za potporu vojnog letenja.

(2) Prema sadržaju i vremenu provedbe, priprema za letenje može biti opća, prethodna i izvršna.

Članak 78.

(1) Opća priprema za letenje obuhvaća sve mjere, postupke i radnje koje nisu vezane za provedbu konkretne letačke zadaće, ali pridonose općoj pripremljenosti i spremnosti posade zrakoplova i drugoga vojnog osoblja koje sudjeluje u organiziranju, potpori i provedbi vojnog letenja, kao i zrakoplovno-tehničkih sredstava i ostalih sredstava neophodnih za letenje.

(2) Opća priprema za vojno letenje provodi se neprekidno prije prijma zapovijedi za provedbu letačke zadaće.

Članak 79.

(1) Prethodna priprema letenja obuhvaća sve radnje koje osiguravaju točno, potpuno i sigurno izvršenje letačke zadaće, osim radnji koje se provode neposredno prije leta.

(2) Prethodna priprema za letenje počinje prijemom zapovijedi za provedbu letačke zadaće.

(3) Ako borbeni uvjeti zahtijevaju, pojedini elementi prethodne pripreme mogu se provoditi po zapovijedima i prije prijma izdane zapovijedi za letačku zadaću.

Članak 80.

Izvršna priprema za letenje provodi se neposredno prije uzlijetanja ili prelaska u pripravnost za borbena djelovanja, a obuhvaća radnje koje se zbog tehničkih, organizacijskih ili meteoroloških uvjeta ne mogu završiti ranije.

Članak 81.

Struktura i sadržaj pripreme posada u letačkoj pripravnosti uređuje se provedbenim aktima iz članaka 187. i 188. ovoga Pravilnika.

Priprema vojnog zrakoplova

Članak 82.

Priprema vojnog zrakoplova za letenje provodi se prema zapovijedi za letačku zadaću i u skladu s odredbama Programa letačke izobrazbe, Upute za provedbu namjenskih zadaća određenog tipa vojnih zrakoplova i Pravilnika o održavanju vojnih zrakoplova i zrakoplovne tehnike.

Priprema posade

Članak 83.

Opća priprema posade obuhvaća:

– obnavljanje i usvajanje novih teorijsko-stručnih znanja u skladu s planom i programom letačke izobrazbe

– proučavanje propisa koji uređuju vojno letenje i letačku izobrazbu u Oružanim snagama

– analizu iskustava iz prethodnih letova

– pripremu zrakoplovnih zemljovida i proučavanje područja vojnog letenja

– održavanje psihofizičke spremnosti

– provedbu propisanih provjera i ispita

– održavanje letačke opreme.

Članak 84.

(1) Prethodna priprema provodi se kao individualna i/ili skupna.

(2) Individualna priprema obuhvaća:

– prijam i razumijevanje letačke zadaće

– navigacijsku pripremu leta

– razradu i usvajanje inačica provedbe letačke zadaće i postupaka u letu

– proučavanje postupaka u izvanrednim slučajevima u letu vezanim za konkretnu letačku zadaću

– uvježbavanje radnji i postupaka tijekom leta na simulatoru leta.

(3) Elementi individualne pripreme koji su bitni za sigurnu provedbu letačke zadaće evidentiraju se u radnu bilježnicu pilota.

(4) Skupna priprema provodi se u cilju razjašnjenja i zauzimanja jedinstvenih stavova o pitanjima bitnim za kvalitetnu i sigurnu provedbu letačke zadaće, a elementi skupne pripreme posade evidentiraju se u Knjizi pripreme i analize letenja zrakoplovne eskadrile i postrojbe više razine.

Članak 85.

(1) Pripremljenost članova posade za provedbu letačke zadaće na vojnom zrakoplovu s višečlanom posadom provjerava zapovjednik vojnog zrakoplova, a pripremljenost pratitelja u skupnom letu provjerava vođa grupe.

(2) Pripremljenost zapovjednika vojnog zrakoplova i vođa grupe provjerava zapovjednik postrojbe koji je zapovijedio provedbu letačke zadaće.

Članak 86.

(1) Izvršna priprema posada obuhvaća:

– zdravstveni nadzor

– pripremu i podešavanje osobne letačke opreme

– upoznavanje sa stvarnim stanjem i prognozom vremena za razdoblje planiranog letenja, stanjem manevarskih površina, navigacijskih sredstava, intenzitetom letenja i alternativnim aerodromima

– navigacijsku pripremu (izrada dodatnih proračuna, usklađivanje satova i provjeru radnih podataka navigacijskih sredstava)

– upoznavanje sa spremnošću postrojbi koje surađuju tijekom letenja.

(2) Članovi posade zrakoplova s višečlanom posadom dužni su za vrijeme prijeletnog pregleda vojnog zrakoplova pregledati opremu i uređaje kojima rukuju i pregledati svoja radna mjesta.

(3) Zapovjednik postrojbe koja organizira letenje dužan je prije početka izvršne pripreme pregledati plan letenja i izvješće voditelja letenja o spremnosti aerodroma, poligona, područja za iskakanje padobranom i izbacivanje tereta te skupina za provedbu letenja.

Članak 87.

(1) Zapovjednik postrojbe koja organizira letenje dužan je zapovijediti i omogućiti provedbu dodatne pripreme kada se radi izmjene meteoroloških uvjeta ili drugih razloga letačka zadaća mora bitno izmijeniti.

(2) Odluku o početku letenja i planu provedbe letenja na temelju podataka neposrednog izviđanja vremena i ostalih uvjeta donosi zapovjednik postrojbe koja organizira letenje.

Priprema osoblja i sredstava skupina za provedbu letenja

Članak 88.

Priprema osoblja i sredstava skupina za provedbu letačke zadaće mora se završiti najkasnije pola sata prije početka planiranog letenja te mora omogućiti sigurnu provedbu letenja.

XIV. SKUPINE ZA PROVEDBU LETENJA

Članak 89.

Za provedbu vojnog letenja određuju se sljedeće skupine:

– skupina za potporu letenju

– skupina za potragu i spašavanje

– provedbena skupina letačke postrojbe.

Skupina za potporu letenju

Članak 90.

Potpora letenju je skup mjera i postupaka koji se poduzimaju u cilju pravovremenog i potpunog osiguranja uvjeta za kvalitetnu i sigurnu provedbu letačke zadaće, a obuhvaća:

– osiguranje ispravnosti manevarskih površina aerodroma i obilježavanje opasnih mjesta na njima

– navigacijsku potporu letenja (ZRNS, radari, pružanje navigacijske pomoći zrakoplovima)

– rezervaciju i osiguranje poligona

– rezervaciju i osiguranje područja za iskakanje padobranom

– rezervaciju i osiguranje područja za izbacivanje tereta

– rezervaciju odgovarajućih dijelova zračnog prostora za obavljanje letenja vojnih zrakoplova

– meteorološku, ornitološku, medicinsku i protupožarnu potporu letenju

– zrakoplovno-tehničku potporu prihvatu, letenju i otpremanju vojnog zrakoplova s drugih aerodroma

– uklanjanje vojnog zrakoplova koji je pretrpio oštećenje na manevarskim površinama

– potragu i spašavanje vojnog zrakoplova i posada.

Članak 91.

Zadaće nositelja potpore letenja uređuju se Uputom o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova, Uputom o uporabi vojnih zrakoplova za potragu i spašavanje, Uputom za medicinsko osiguranje letenja, Elaboratom poligona, Uputom za meteorološku potporu letenju i Pravilnikom o održavanju vojnih zrakoplova i zrakoplovne tehnike.

Članak 92.

Skupinu za potporu letenju sačinjavaju:

– voditelj skupine za potporu letenju

– protupožarna skupina

– skupina za hitnu medicinsku pomoć

– skupina za odstranjivanje prepreka s manevarskih površina

– skupina za svjetlosna signalna sredstva

– skupina za opsluživanje letenja.

Skupina za potragu i spašavanje

Članak 93.

Sastav i zadaće skupine za potragu i spašavanje uređuju se Uputom za uporabu vojnih zrakoplova za potragu i spašavanje.

Provedbena skupina letačke postrojbe

Članak 94.

Provedbenu skupinu letačke postrojbe sačinjavaju:

– voditelj letenja (VL)

– pomoćnik voditelja letenja (PVL), po potrebi

– voditelj djelovanja na poligonu, po potrebi

– pomoćnik voditelja djelovanja na poligonu, po potrebi

– voditelj djelovanja na zrakoplovnim priredbama, po potrebi

– voditelj protupožarnog djelovanja, po potrebi.

Voditelj letenja

Članak 95.

(1) Odluke i zapovijedi zapovjednika letačke postrojbe koja organizira letenje, provode se preko voditelja letenja koji je odgovoran za sigurnu i organiziranu provedbu letenja.

(2) Voditelj letenja je nadređen provedbenoj skupini letačke postrojbe i letačkom osoblju koje provodi letenje te koordinira provedbu letenja sa skupinom za potporu letenju i skupinom za potragu i spašavanje.

Članak 96.

(1) Voditelja letenja određuje zapovjednik letačke postrojbe koja provodi letenje.

(2) Dužnost voditelja letenja može obnašati pilot koji je osposobljen za dužnost voditelja letenja.

(3) Osposobljavanju za dužnost voditelja letenja može pristupiti pilot prve kategorije spremnosti.

(4) Osposobljavanje za dužnost voditelja letenja provodi se sukladno Programu osposobljavanja voditelja letenja.

(5) Kada letenje provode dvije ili više letačkih postrojbi istodobno u istom dijelu zračnog prostora, tada dužnost voditelja letenja obnaša pilot kojeg odredi njima nadređeni zapovjednik.

(6) Voditelj letenja za vrijeme obnašanja dužnosti nalazi se na poziciji koju odredi zapovjednik postrojbe koja provodi letenje.

Dužnosti voditelja letenja

Članak 97.

Dužnosti voditelja letenja sastoje se od obveza u prethodnoj pripremi za letenje, u izvršnoj pripremi za letenje, te dužnosti tijekom letenja i nakon završetka letenja.

Članak 98.

U prethodnoj pripremi za letenje voditelj letenja obvezan je:

– proučiti plan letenja i po potrebi unijeti izmjene

– upoznati se sa stvarnim meterološkim stanjem i prognozom vremena

– upoznati se s ornitološkim uvjetima

– upoznati se s raspoloživosti navigacijskih sredstava i sredstava za vezu na aerodromu baziranja i alternativnim aerodromima

– provesti prethodnu pripremu provedbene skupine letačke postrojbe

– upoznati se sa spremnošću skupine za potporu letenja

– upoznati se sa spremnošću skupine za potragu i spašavanje

– upoznati se sa stupnjem sposobnosti sustava ZMiN za provedbu radarske potpore letenja, po potrebi

– izvijestiti zapovjednika postrojbe o spremnosti za provedbu letenja

– voditi knjigu voditelja letenja.

Članak 99.

U izvršnoj pripremi za letenje voditelj letenja obvezan je:

– upoznati posade vojnih zrakoplova s planom i izmjenama u planu letenja

– upoznati posade sa stanjem aerodroma baziranja, sredstava za vezu i navigacijskih sredstava

– upoznati posade sa spremnošću alternativnih aerodroma, vojnih poligona i područja za skakanje padobranom i izbacivanje tereta

– upoznati posade sa stvarnim stanjem i prognozom vremena

– upoznati posade s letačkim zadaćama drugih postrojbi, civilnim prometom u dijelu zračnog prostora provedbe zadaća, kao i zabranama i ograničenjima u letenju

– upoznati posade s ornitološkim uvjetima u zoni aerodromskog prometa

– obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa ako se izvršenje planiranih zadaća odgađa

– objaviti točno vrijeme.

Članak 100.

Tijekom letenja voditelj letenja obvezan je:

– zabraniti početak letenja ako tijekom pripreme za letenje utvrdi da je ugrožena sigurnost letenja

– predložiti zapovjedniku postrojbe dodatno izviđanje vremena, mjere za poboljšanje ornitoloških uvjeta i provjeru ispravnosti navigacijskih sredstava

– pratiti provedbu vojnog letenja

– provoditi koordinaciju s nadležnom kontrolom zračnog prometa

– pokretati potragu i spašavanje vojnog zrakoplova i njegove posade

– surađivati s pružateljem usluga u zračnoj plovidbi i sustavom ZMiN u potrazi i spašavanju

– davati savjete nadležnom kontroloru zračnog prometa prigodom vođenja vojnog zrakoplova u nuždi

– preko nadležnog kontrolora zračnog prometa zabraniti uzlijetanje ili slijetanje vojnog zrakoplova zbog tehničke neispravnosti aerodroma, nepovoljnih meteoroloških uvjeta i drugih okolnosti

– koordinirati upućivanje vojnog zrakoplova na alternativni aerodrom s nadležnim kontrolorom zračnog prometa i posadom zrakoplova

– prekinuti provedbu letenja ako utvrdi da je ugrožena sigurnost letenja

– po završetku letenja izvijestiti zapovjednika postrojbe o provedbi.

Pomoćnik voditelja letenja

Članak 101.

(1) Zapovjednik letačke postrojbe može odrediti jednoga ili više pomoćnika voditelja letenja.

(2) Pomoćnik voditelja letenja obavlja svoju dužnost prema Uputi za provedbu namjenskih zadaća određenog tipa vojnih zrakoplova.

(3) Ako se pomoćnik voditelja letenja nalazi na ili u blizini manevarskih površina aerodroma, mjesto na kojem se nalazi objavljuje se na način uobičajen u zračnom prometu.

(4) Pomoćnik voditelja letenja po potrebi se može odrediti i izvan aerodroma s kojeg se letenje provodi.

(5) Pomoćnik voditelja letenja mora imati radiopostaju za vezu zemlja-zrak i zemlja-zemlja te signalna pirotehnička sredstva.

(6) Radiopostaja pomoćnika voditelja letenja za vezu »zemlja-zrak« mora biti podešena na odobrenu frekvenciju.

Članak 102.

(1) Pomoćnik voditelja letenja daje posadi vojnog zrakoplova i kontroli zračnog prometa obavijesti i upozorenja u svrhu sprječavanja ugrožavanja sigurnosti letenja u vožnji, uzlijetanju i slijetanju.

(2) Upozorenjima i obavijestima iz stavka 1. ovoga članka pomoćnik voditelja letenja ne preuzima odgovornost za vođenje zrakoplova.

Dužnosti pomoćnika voditelja letenja

Članak 103.

Pomoćnik voditelja letenja, uz dužnosti propisane Uputom za provedbu namjenskih zadaća određenog tipa vojnih zrakoplova, obvezan je:

– upozoriti posadu vojnog zrakoplova na opasnosti sudara s drugim zrakoplovom ili preprekom

– upozoriti nadležnu kontrolu zračnog prometa na kretanje vozila i ljudi u dijelu manevarskih površina koji ugrožavaju sigurnost letenja

– u slučaju očitog ugrožavanja sigurnosti letenja, upozoriti posadu vojnog zrakoplova i predložiti manevar u cilju sprječavanja nesreće

– upozoriti nadležnu kontrolu zračnog prometa i posadu vojnog zrakoplova da prekine slijetanje vojnog zrakoplova s neizvučenim stajnim trapom ili ako na uzletno-sletnoj stazi ima prepreka

– obavijestiti posadu vojnog zrakoplova o uočenoj tehničkoj neispravnosti na vojnom zrakoplovu

– evidentirati grube pogreške posade u upravljanju vojnim zrakoplovom pri uzlijetanju, slijetanju i povrede pravila letenja tijekom leta

– voditi knjigu pomoćnika voditelja letenja.

Voditelj i pomoćnik voditelja djelovanja na poligonu

Članak 104.

(1) Voditelja djelovanja na poligonu i pomoćnika voditelja djelovanja na poligonu za GRB ciljeva na zemlji i gađanje i raketiranje ciljeva u zraku, određuje zapovjednik postrojbe koja organizira letenje.

(2) Zapovjednik postrojbe koja organizira letenje može odrediti jednoga ili više pomoćnika voditelja djelovanja na poligonu.

(3) Dužnosti voditelja djelovanja na poligonu i pomoćnika voditelja djelovanja na poligonu uređuju se Elaboratom vojnoga poligona i Uputom za provedbu namjenskih zadaća određenog tipa vojnih zrakoplova.

(4) Voditelj djelovanju na poligonu i pomoćnik voditelja djelovanja na poligonu moraju biti osposobljeni za djelovanje na poligonu na određenom tipu vojnog zrakoplova.

Voditelj protupožarnog djelovanja

Članak 105.

(1) Zapovjednik zrakoplovne postrojbe koja provodi protupožarne zadaće određuje voditelja protupožarnog djelovanja.

(2) Dužnosti voditelja protupožarnog djelovanja propisane su Uputom o uporabi vojnih zrakoplova za gašenje požara.

(3) Osposobljavanje za dužnost voditelja protupožarnog djelovanja provodi se sukladno Programu osposobljavanja voditelja protupožarnog djelovanja.

XV. IZVJEŠĆIVANJE

Izvješćivanje o provedbi letačke zadaće

Članak 106.

(1) Zapovjednik vojnog zrakoplova i/ili vođa grupe nakon provedene letačke zadaće podnosi izvješće sukladno izdanoj zapovijedi za provedbu letačke zadaće.

(2) Voditelj skupine za potporu letenja po završetku letenja izvješćuje zapovjednika postrojbe koja organizira letenje.

(3) Izvješće o provedenoj letačkoj zadaći može biti usmeno i/ili pisano.

XVI. RAŠČLAMBA LETA I RAŠČLAMBA LETENJA

Nositelji i provedba

Članak 107.

(1) Zapovjednik postrojbe koja organizira letenje odgovoran je za provedbu raščlambe letenja radi sagledavanja učinaka provedenih letačkih zadaća, otkrivanja nedostataka i određivanje mjera za njihovo uklanjanje.

(2) Raščlamba letenja redovito se provodi samo s posadama zrakoplova i to prije početka sljedeće prethodne pripreme, a vrijeme i mjesto održavanja, trajanje i način vođenja raščlambe letenja određuje zapovjednik postrojbe u ovisnosti o konkretnim uvjetima.

(3) Zapovjednik vojnog zrakoplova s višečlanom posadom obvezan je, nakon provedene letačke zadaće, provesti raščlambu leta s posadom.

(4) Vođa grupe vojnih zrakoplova obvezan je, nakon provedene letačke zadaće, provesti raščlambu leta s pratiteljima.

(5) Za letenje u svrhu izobrazbe posada zrakoplova evidentira raščlambu leta u Radnu bilježnicu, a raščlamba letenja u kojoj su sudjelovali svi sudionici pripreme i provedbe letačkih zadaća evidentira se u Knjizi pripreme i raščlambe letenja.

Članak 108.

Voditelj skupine za potporu letenja, nakon završetka letenja, po zahtjevu zapovjednika postrojbe koja organizira letenje može nazočiti raščlambi s posadama zrakoplova.

Članak 109.

Ako je tijekom leta bila ugrožena sigurnost letenja, kao i u drugim slučajevima kada to odluči zapovjednik postrojbe koja organizira letenje, raščlamba letenja provodi se sa svim sudionicima pripreme i provedbe letenja.

Sadržaj raščlambe letenja

Članak 110.

Osoba koja provodi raščlambu letenja obvezna je:

– raščlaniti rezultate provedbe planiranih letačkih zadaća, nedostatke i pozitivne strane u pripremi, organizaciji, potpori i provedbi letenja

– izdati konkretne upute za otklanjanje uočenih propusta

– analizirati iskustva drugih posada i postrojbi

– razmotriti primjedbe ostalih sudionika u letenju.

XVII. VIZUALNO LETENJE

Meteorološki minimum za vizualno letenje

Članak 111.

(1) Na vizualno letenje vojnih zrakoplova primjenjuju se meteorološki minimumi propisani Pravilnikom o letenju zrakoplova.

(2) U zračnom prostoru koji nije rezerviran za vojno letenje, letovi po pravilima vizualnog letenja mogu se obavljati i iznad FL 195 uz prethodno dobiveno odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa.

(3) Za grupno letenje vrijednosti minimalnih meteoroloških uvjeta uvećavaju se za 25%.

Članak 112.

Iznimno od odredbi članka 109. ovoga Pravilnika, zapovjednik pojedinačnog vojnog zrakoplova iz sastava službi zrakoplovne pripravnosti i za letove u svrhu zaštite suvereniteta Republike Hrvatske može donijeti odluku, uz prethodnu suglasnost njemu nadređenog zapovjednika, da letačku zadaću u uvjetima vizualnog letenja provede i ispod propisanih meteoroloških minimuma.

Postupak zapovjednika vojnog zrakoplova pri pogoršanju meteoroloških uvjeta u letu

Članak 113.

(1) Ako tijekom leta nastupe meteorološki uvjeti koji onemogućavaju daljnji let po pravilima vizualnog letenja, zapovjednik vojnog zrakoplova je obvezan:

– od nadležne kontrole zračnog prometa tražiti prelazak na letenje prema pravilima za instrumentalno letenje ako je zrakoplov opremljen, a posada osposobljena i u trenaži za takvo letenje, ili

– vratiti se na aerodrom uzlijetanja, alternativni ili drugi aerodrom na kojemu su meteorološki uvjeti pogodni za vizualno prilaženje i slijetanje.

(2) Ako u fazi prilaženja za slijetanje nastupe meteorološki uvjeti koji onemogućavaju vizualno prilaženje i slijetanje, a posada vojnog zrakoplova nije osposobljena i/ili nije u trenaži za instrumentalno letenje, odnosno zrakoplov nije opremljen za instrumentalno letenje, slijetanje će provesti na alternativni aerodrom na kojem postoje uvjeti za vizualno prilaženje i slijetanje.

(3) Kada se letačka zadaća provodi helikopterom, u slučaju pogoršanih meteoroloških uvjeta, kao krajnja mogućnost slijetanje će se provesti po kriterijima za IASP.

XVIII. INSTRUMENTALNO LETENJE

Uvjeti za letenje po pravilima instrumentalnog letenja

Članak 114.

Letenje po pravilima instrumentalnog letenja može provoditi posada koja je osposobljena i u trenaži za instrumentalno letenje na aerodromima i vojnim zrakoplovima opremljenima za instrumentalno letenje.

Obveza letenja po pravilima instrumentalnog letenja

Članak 115.

Posada vojnog zrakoplova mora letjeti prema pravilima instrumentalnog letenja ako su meteorološki uvjeti ispod minimuma za vizualno letenje.

Uzlijetanje i slijetanje zrakoplova

Članak 116.

(1) Ministarstvo obrane u koordinaciji s pružateljem usluga u zračnoj plovidbi utvrđuje posebne postupke za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova čija brzina prilaženja za slijetanje zahtijeva primjenu nestandardnih procedura i postupaka.

(2) Postupci iz stavka 1. ovoga članka sastavni su dio Upute o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova koji se odnose na pojedini aerodrom.

(3) Kontrolori zračnog prometa koji pružaju uslugu vojnim zrakoplovima po postupcima iz stavka 1. ovoga članka moraju za to biti odgovarajuće osposobljeni.

Kombiniranje letenja po pravilima vizualnog i instrumentalnog letenja

Članak 117.

Vojni let se može provoditi kombinacijom letenja po vizualnim i instrumentalnim pravilima ako je takvo letenje planirano letačkom zadaćom i predanim planom leta.

Osposobljavanje za instrumentalno letenje u simuliranim uvjetima

Članak 118.

(1) U letu koji se provodi radi izobrazbe prema pravilima instrumentalnog letenja, pilot može letjeti na vojnom zrakoplovu višesjedu uz nadzor nastavnika letenja u simuliranim uvjetima pod pokrivačem ili na drugi način propisan Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova.

(2) Kada se let provodi u simuliranim uvjetima za instrumentalno letenje, nastavnik letenja ne smije biti pod pokrivačem.

(3) Pokrivač pilotskog prostora postavlja se na način koji omogućuje njegovo brzo i jednostavno otvaranje ili uklanjanje u svakom položaju vojnog zrakoplova.

Letenje po instrumentima

Članak 119.

Letovi u VFR uvjetima mogu se provoditi po instrumentima, ali ne po pravilima instrumentalnog letenja:

– iznad mora bez vizualnog kontakta s kopnom

– u području za izobrazbu sa ili bez pokrivača

– u radarskoj koloni

– u letenju s automatskim ili ručnim nadvisivanjem prepreka po instrumentima

– u borbenoj izobrazbi u rezerviranom zračnom prostoru

– u presretanju

– u letovima ubrzanja.

Obveza slušanja emergency frekvencije za OAT IFR let

Članak 120.

Kao dodatak dvosmjernoj radiokomunikaciji, što je propisano odgovarajućom klasifikacijom zračnog prostora ili je naloženo od nadležne kontrole zračnog prometa, posade vojnih zrakoplova dužne su kontinuirano slušati važeće UHF i/ili VHF frekvencije za nuždu.

XIX. NOĆNO LETENJE

Primjena pravila letenja

Članak 121.

Noćno letenje se provodi po pravilima za vizualno ili instrumentalno letenje.

Uvjeti za provedbu noćnog letenja

Članak 122.

(1) Noćno letenje može provoditi posada koja je osposobljena i u trenaži za noćno letenje na aerodromima i vojnim zrakoplovima opremljenima za noćno letenje.

(2) Uporaba svjetala na vojnom zrakoplovu tijekom noćnog letenja uređuje se Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova.

Postupak u slučaju otkaza svjetla za označavanje

Članak 123.

U slučaju kvara svjetala na vojnom zrakoplovu u uvjetima kada moraju biti uključena, pilot je dužan o tome obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa.

Letovi s uporabom opreme za noćno gledanje

Članak 124.

Letovi s uporabom opreme za noćno gledanje provode se pod uvjetom da je vidljivost u skladu s priručnikom za uporabu proizvođača opreme za noćno gledanje i Uputom za provedbu namjenskih zadaća određenog tipa vojnog zrakoplova.

XX. AERODROMSKI PROMETNI KRUG

Letenje po aerodromskom prometnom krugu

Članak 125.

(1) Postupci za vožnju, putanja, razdvajanje, norme, načini ulaska i izlaska u aerodromski prometni krug za određeni tip vojnog zrakoplova utvrđuju se Uputom o načinu, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova.

(2) Istodobno letenje vojnih zrakoplova različitih tipova po aerodromskom prometnom krugu odobrava nadležna kontrola zračnog prometa.

(3) Zapovjednici zrakoplova odgovorni su za međusobno razdvajanje vojnih zrakoplova po aerodromskom prometnom krugu u VMC.

Članak 126.

(1) Pretjecanje vojnih zrakoplova po aerodromskom prometnom krugu nije dopušteno.

(2) Presijecanje puta vojnom zrakoplovu koji izvodi zaokret i pretjecanje zrakoplova s unutarnje strane aerodromskog prometnog kruga dopušteno je samo vojnom zrakoplovu u nuždi.

Promet pješaka i vozila po manevarskim površinama

Članak 127.

(1) Promet pješaka i vozila po manevarskim površinama kontroliranog aerodroma provodi se isključivo uz dopuštenje nadležne aerodromske kontrole zračnog prometa.

(2) Promet pješaka i vozila po manevarskim površinama nekontroliranog aerodroma provodi se uz dopuštenje i prema uputama voditelja letenja ili pomoćnika voditelja letenja u skladu s Uputom o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje na aerodromu.

(3) Dopuštenja i/ili upute koje se odnose na sigurnost prometa na aerodromu, kontrola zračnog prometa daje pismeno, usmeno, radiokomunikacijom, svjetlosnim signalima ili znakovima.

(4) Za promet po manevarskim površinama aerodroma vozila moraju biti opremljena sredstvima veze »zemlja-zemlja« i rotacijskim svjetlom. Vozila koja nisu propisno opremljena mogu se kretati po manevarskim površinama vojnog aerodroma samo uz pratnju vozila opremljenih propisanom opremom.

(5) Brzina i način kretanja vozila po manevarskim površinama aerodroma i unutar zone sigurnosti ispred i iza vojnog zrakoplova propisana je Uputom o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje na aerodromu.

Vožnja zrakoplova

Članak 128.

(1) Vožnju vojnog zrakoplova zapovjednik zrakoplova mora prilagoditi uputama nadležne kontrole zračnog prometa, signalizacije na manevarskim površinama, signala zrakoplovno tehničkog osoblja i vođe grupe tijekom vožnje grupe vojnih zrakoplova.

(2) Zapovjednik vojnog zrakoplova tijekom provedbe svih manevara u vožnji mora procjenjivati uvjete ispred i iza vojnog zrakoplova te stalno prilagođavati razmak između zrakoplova i brzinu vožnje.

(3) Ako postoji sumnja da prepreke za vrijeme vožnje mogu ugroziti sigurnost vojnog zrakoplova u vožnji, zapovjednik vojnog zrakoplova obvezan je zatražiti pomoć zemaljskog osoblja.

(4) Helikopteri se po manevarskim površinama kreću u skladu s Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova i Uputom o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje na aerodromu.

(5) Prelet helikopterom iznad drugih zrakoplova, pri vožnji po stajanci i manevarskim površinama nije dopušten.

(6) Tijekom vožnje naoružanog vojnog zrakoplova ostali zrakoplovi na aerodromu moraju biti zaštićeni od mogućnosti potencijalnih ugroza iz prostora prednje sfere naoružanog vojnog zrakoplova

XXI. PODRUČJA ZA IZOBRAZBU I RUTE BRIŠUĆEG LETENJA

Letenje u područjima za izobrazbu

Članak 129.

(1) Letenje u područjima za izobrazbu provodi se radi osposobljavanja, održavanja i usavršavanja elemenata upravljanja vojnim zrakoplovom ili drugih letačkih zadaća.

(2) Broj i tipovi vojnih zrakoplova koji se istodobno nalaze u jednom području za izobrazbu određuje se letačkom zadaćom.

(3) U slučaju letenja više vojnih zrakoplova ili više grupa vojnih zrakoplova u istom području za izobrazbu, pojedinačni vojni zrakoplovi moraju biti razdvojeni po visini minimalno 1 000 stopa (300 metara), a grupe vojnih zrakoplova minimalno 1 500 stopa (500 metara), do uspostave obostranog vizualnog kontakta.

Let po ruti brišućeg leta

Članak 130.

(1) Ruta brišućeg leta nalazi se, u pravilu, u koridoru brišućeg leta.

(2) Po koridoru ili ruti brišućeg leta može letjeti više vojnih zrakoplova ili grupa vojnih zrakoplova u vizualnom kontaktu, a u slučaju da ne postoji vizualni kontakt minimalno odstojanje po ruti je pet minuta leta.

(3) Po istom koridoru ili ruti brišućeg leta istodobno može letjeti više vojnih zrakoplova ili više grupa vojnih zrakoplova istih putnih brzina.

(4) Brišući let brzinom većom od 250 kt dopušten je samo unutar objavljenog koridora brišućeg leta.

XXII. GRUPNO LETENJE

Provedba grupnog letenja

Članak 131.

Grupno letenje se provodi u postrojima određenima za svaku vrstu vojnog zrakoplova, po programima letačke izobrazbe i posebnim zapovijedima u skladu sa zadaćom, osposobljenošću posada i meteorološkim uvjetima.

Udaljenost zrakoplova u grupi

Članak 132.

(1) U grupnom letu u kontroliranom zračnom prostoru posade vojnih zrakoplova moraju održavati horizontalni razmak do najviše 1 NM (1850 metara) i vertikalni razmak do najviše 100 stopa (30 metara) od vojnog zrakoplova vođe grupe.

(2) Za grupno letenje na većim razmacima, od nadležne kontrole zračnog prometa traži se odobrenje za razdvajanje grupe i primjenu pojedinačnog razdvajanja.

(3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, horizontalni razmak i vertikalni razmak vojnih zrakoplova u grupi koji provode zadaću u rezerviranom zračnom prostoru mogu biti i veći, u skladu s Uputom za provedbu namjenskih zadaća određenog tipa vojnog zrakoplova.

(4) Horizontalni razmak i vertikalni razmak vojnih zrakoplova u nekontroliranom zračnom prostoru u grupi mogu biti i veći, u skladu s Uputom za provedbu namjenskih zadaća određenog tipa vojnog zrakoplova.

(5) Povećanje razmaka zrakoplova unutar grupe u slučaju gubitka vizualnog kontakta između zrakoplova unutar grupe ili nastanka drugih okolnosti zbog kojih je nužno povećanje razmaka unutar grupe, provodi se sukladno postupku opisanom u Uputi za provedbu namjenskih zadaća određenog tip vojnog zrakoplova.

(6) U slučaju povećanja razmaka zrakoplova iz stavka 5. ovoga članka vođa grupe obvezan je postaviti kod 7700 na SSR transponderu i radiokomunikacijom obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa. Ostali zrakoplovi u grupi obvezni su postaviti kod SSR transpondera dodjeljen od nadležne kontrole zračnog prometa.

(7) Nakon postavljanja koda SSR transpondera iz stavka 6. ovoga članka i identifikacije od strane nadležne kontrole zračnog prometa, za svaki zrakoplov iz grupe primijenit će se pojedinačno razdvajanje.

Vizualni signali za grupno letenje

Članak 133.

Vizualni signali za sporazumijevanje u grupnom letenju nalaze se u Prilogu 2. ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.

Uzlijetanje i slijetanje u grupi

Članak 134.

(1) Ovisno o kategoriji uzletno-sletne staze, kategoriji aviona i osposobljenosti posade, istodobno uzlijetanje provodi se u grupi do četiri aviona danju ili do dva aviona noću, a slijetanje u grupi do dva aviona danju odnosno svakog aviona pojedinačno noću.

(2) Danju je dopušteno istodobno uzlijetanje u grupi do dvanaest, a slijetanje u grupi do osam helikoptera. Noću je dopušteno istodobno uzlijetanje grupe do osam, a slijetanje grupe do četiri helikoptera.

(3) Grupni let na kontroliranom aerodromu zapovjednik postrojbe koja organizira letenje dužan je koordinirati s nadležnom kontrolom zračnog prometa prije predaje plana leta.

(4) Nadležna kontrola zračnog prometa osigurava dovoljno razdvajanje od ostalog prometa za sigurno izvršenje formiranja i razlaza grupe.

(5) Iznimno od odredbi iz stavka 1. ovoga članka dopušteno je uzlijetanje u grupi više od četiri vojna zrakoplova za grupu uvježbanu za izvođenje akrobatskih letova, u skladu s uputom koju donosi zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

Nadvišenje i sniženje u grupi

Članak 135.

(1) Zrakoplovi u grupi održavaju sniženje ili nadvišenje u skladu s Programom letačke izobrazbe i Uputom za provedbu namjenskih zadaća određenog tipa vojnog zrakoplova.

(2) Održavanje nadvišenja i sniženja za grupu uvježbanu za izvođenje akrobatskih letova provodi se u skladu s uputom koju donosi zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

Formiranje grupe

Članak 136.

(1) Zapovjednici vojnih zrakoplova u grupi odgovorni su za razmak u vožnji, izlazak na uzletno-sletnu stazu i vremenski razmak u uzlijetanju u odnosu na prethodni vojni zrakoplov.

(2) Nadležna kontrola zračnog prometa izdaje odobrenje za voženje i polijetanje vođi grupe, bez obzira na broj zrakoplova, način polijetanja i postroj grupe koji će zrakoplovi formirati.

(3) Polijetanje, formiranje grupe, let po ruti, razlaz ili slijetanje nisu dopušteni u nestandardnoj formaciji bez prethodnog dogovora i odobrenja nadležne kontrole zračnog prometa.

Radiokomunikacija u grupnom letenju

Članak 137.

Tijekom vožnje i grupnog leta radiokomunikaciju s nadležnom kontrolom zračnog prometa održava vođa grupe, a posade u grupi moraju biti na slušanju (stalnom prijmu) na istoj frekvenciji i pri tome je isključivo vođa grupe obvezan postaviti mod i kod SSR transpondera prema uputi nadležne kontrole zračnog prometa.

Razlaz grupe zrakoplova

Članak 138.

(1) Nadležna kontrola zračnog prometa, na zahtjev vođe grupe, odobrava razlaz vojnih zrakoplova iz sastava grupe.

(2) Tijekom prilaženja za slijetanje grupe vojnih zrakoplova, od ulaznih vrata zone aerodromskog prometa (»Entry Point«-a) do točke razlaza (»Break Point«) nije dopuštena promjena postroja.

(3) Ako razlaz grupe nije moguće provesti u odgovarajuću stranu, grupi se daje uputa za prelet aerodroma bez razilaženja i ponovni dolazak na točku razlaza u odgovarajućem postroju.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka razlaz grupe vojnih zrakoplova s količinom goriva koja ne osigurava siguran ponovni dolazak na točku razlaza provodi se po zapovijedi vođe grupe.

(5) Nakon razlaza grupe, posade vojnih zrakoplova odgovorne su za postizanje i održavanje međusobnog razmaka na zadanoj putanji i visini u aerodromskom krugu.

(6) Posade iz grupe pojedinačno traže odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa za slijetanje.

Dužnosti vođe grupe

Članak 139.

(1) Vođu grupe i njegova zamjenika određuje zapovjednik postrojbe koja organizira letenje.

(2) Vođa grupe zapovijeda tijekom pripreme i provedbe letačke zadaće, organizira i nadzire pripremu posada iz sastava grupe, te organizira i nadzire provedbu zadaće.

(3) Vođa grupe tijekom leta dužan je:

– pratiti položaj i razdvajanje vojnih zrakoplova u grupi i nadzirati postupke pratitelja tijekom leta

– upravljati vojnim zrakoplovom na način koji omogućuje pratiteljima održavanje zadanog postroja

– pravodobno informirati pratitelje o narednom manevru, tijekom provedbe letova za izobrazbu

– voditi navigaciju

– održavati radiokomunikaciju s nadležnom kontrolom zračnog prometa ili vojnom osobom za vođenje vojnog zrakoplova

– procjenjivati meteorološke uvjete

– nadzirati količine goriva vojnih zrakoplova u grupi

– po potrebi odrediti pratitelja vojnom zrakoplovu koji iz bilo kojeg razloga napušta grupu

– vođenje grupe predati svojem zamjeniku ako mu otkaže radiokomunikacija i u svim drugim slučajevima kada nije siguran u uspješnu provedbu letačke zadaće

– odlučivati o svim elementima zadaće.

(4) Vođi grupe nije dopušteno provoditi elemente leta za koje nisu osposobljeni svi pratitelji u grupi ili koji zadaćom nisu planirani.

Dužnosti pratitelja

Članak 140.

(1) Pratitelji u grupnom letenju dužni su:

– stalno održavati svoje mjesto u postroju i provoditi zapovijedi vođe grupe

– izvješćivati vođu grupe o svim neispravnostima na vojnom zrakoplovu kojim lete i uočenim nedostacima na ostalim vojnim zrakoplovima u grupi

– voditi opću orijentaciju tako da u slučaju potrebe mogu samostalno voditi vojni zrakoplov

– izvješćivati vođu grupe o svim pojavama u grupi i izvan nje koje bi mogle ugroziti sigurnost letenja.

(2) Pratitelji u grupi ne smiju mijenjati mjesto u postroju i napuštati grupu bez odobrenja vođe grupe osim ako održavanje mjesta u postroju ugrožava sigurnost letenja.

(3) Ako pratitelj izgubi vizualni kontakt s vođom grupe ili s prethodnim vojnim zrakoplovom, udaljit će se u stranu na kojoj nema vojnih zrakoplova i radiokomunikacijom odmah o tome izvijestiti vođu grupe.

Grupno letenje u oblacima i noću

Članak 141.

(1) Grupni let u oblacima i noću dopušten je grupi do četiri vojna zrakoplova u primaknutom postroju, a grupni let u radarskoj koloni grupi do šest vojnih zrakoplova.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za grupu uvježbanu za izvođenje akrobatskih letova, grupno letenje u oblacima i noću provodi se u skladu s uputom koju donosi zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

(3) Ulazak grupe vojnih zrakoplova u oblake provodi se u pravocrtnom letu.

(4) U grupnom letenju u oblacima vođa grupe upravlja vojnim zrakoplovom po instrumentima, a pratitelji vizualno prate položaj vojnog zrakoplova vođe grupe.

(5) U grupnom letenju u radarskoj koloni pratitelji prate poziciju vojnog zrakoplova vođe grupe po radarskom pokazivaču i instrumentima.

(6) Tijekom leta u oblacima i noću vođa grupe radiokomunikacijom upozorava pratitelje na svaku promjenu elemenata leta (smjera, visine, brzine) koju namjerava izvesti.

Letenje u RVSM zračnom prostoru

Članak 142.

Nadležna kontrola zračnog prometa primjenjivat će povećane norme razdvajanja od drugih IFR letova za sve pojedinačne letove RVSM neopremljenim vojnim zrakoplovom ili grupom vojnih zrakoplova u standardnoj formaciji bez obzira na opremljenost.

XXIII. AKROBATSKO LETENJE

Pojam akrobatskog letenja

Članak 143.

(1) Akrobatsko letenje može biti pojedinačno i u sastavu grupe.

(2) Veličina grupe, postroj, kao i udaljenost između vojnih zrakoplova u grupi ovise o tipu vojnih zrakoplova, osposobljenosti posade, meteorološkim uvjetima, složenosti akrobacija i prostoru u kojem se akrobacije izvode.

Uvjeti za izvođenje akrobacija

Članak 144.

(1) Akrobatsko letenje noću dopušteno je samo pojedinačnim vojnim zrakoplovom.

(2) Za izvođenje akrobacija danju vidljivost iz zrakoplova mora biti 25% veća od dimenzija zračnog prostora potrebnog za izvođenje pojedine akrobacije.

(3) Vrste dopuštenih akrobacija, uvjeti i način njihova izvođenja te visina na kojoj se mogu izvoditi akrobacije propisani su Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova i Programom letačke izobrazbe.

(4) Akrobatsko letenje posebnih akrobatskih grupa i letovi za prikazivanje manevarskih sposobnosti vojnih zrakoplova provode se u skladu s uputom koju donosi zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane.

Zrakoplovne priredbe

Članak 145.

(1) Sudjelovanje vojnih zrakoplova na zrakoplovnim priredbama u Republici Hrvatskoj odobrava ministar obrane.

(2) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stavka 1. ovoga članka podnosi se Ministarstvu obrane u pisanom obliku, najkasnije osam tjedana prije planiranog dana održavanja priredbe, na propisanom obrascu koji se nalazi u Prilogu 3. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

(3) Tijekom provedbe zrakoplovne priredbe na kojoj sudjeluju vojni zrakoplovi određuje se voditelj djelovanja na zrakoplovnoj priredbi.

XXIV. LETENJE MLAZNIH AVIONA

Uporaba dodatnog sagorijevanja

Članak 146.

Rad motora na režimu dodatnog sagorijevanja vojni zrakoplovi u aerodromskom prometu mogu koristiti u:

– polijetanju

– penjanju do potrebne visine u zadaćama zaštite zračnog prostora

– neuspjelom prilazu i produžavanju na drugi aerodromski krug

– posebnim okolnostima koje uvjetuje sigurnost letenja.

Sustavi i uređaji za kočenje

Članak 147.

(1) Radi sigurnog zaustavljanja nakon slijetanja na uzletno-sletnu stazu mlazni vojni zrakoplov može koristiti padobran i/ili druge sustave i uređaje za kočenje u skladu s Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova.

(2) Mlazni vojni zrakoplov odbacuje padobran na spojnici koja je zatvorena do njegova uklanjanja, a uporaba drugih sustava i uređaja za kočenje ne smije ometati zračni promet na aerodromu.

(3) Načini i uvjeti korištenja sustava i uređaja za kočenje, te uklanjanje odbačenog padobrana provode se u skladu s Uputom o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje na aerodromu i Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova.

Uvjeti, oprema i ograničenja za letenje na velikim i vrlo velikim visinama

Članak 148.

(1) Letenje na velikim i vrlo velikim visinama, te letenje nadzvučnim brzinama provodi posada osposobljena za takvo letenje vojnim zrakoplovom koji je za to konstrukcijski predviđen.

(2) Letenje na velikim i vrlo velikim visinama te letenje nadzvučnim brzinama posada provodi u posebnoj opremi za određen tip vojnog zrakoplova.

(3) Način uporabe opreme i druge mjere za očuvanje zdravlja i radne sposobnosti posade utvrđuju se Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova ili drugom posebnom uputom.

(4) Posadi vojnog zrakoplova nije dopušteno uzlijetanje s nepotpunom i neispravnom opremom za visinsko letenje, opremom koja pripada drugoj osobi ili opremi koja je zamijenjena neposredno prije uzlijetanja ako nije provedena njezina provjera na zemlji.

(5) Za letenje na visinama iznad FL250 obvezna je na padobranu ili izbacivom pilotskom sjedištu oprema za kisik u slučaju nužde.

(6) Upravljanje vojnim zrakoplovom iznad FL195 provodi se u skladu s pravilima instrumentalnog letenja, osim letova unutar rezerviranog zračnog prostora, letova ubrzanja i letova u svrhu presretanja i/ili zaštite suvereniteta Republike Hrvatske.

(7) Letenje nadzvučnim brzinama provodi se na visinama iznad FL330, po odobrenju nadležne kontrole zračnog prometa, osim letova u svrhu presretanja i/ili zaštite suvereniteta Republike Hrvatske.

XXV. LETENJE HELIKOPTERA

Područja uzlijetanja i slijetanja na aerodromima/helidromima

Članak 149.

(1) Za smještaj helikoptera na vojnom aerodromu na kojem su smještene i druge vrste vojnih zrakoplova, određuje se poseban prostor predviđen za smještaj i opsluživanje, te uzlijetanje i slijetanje helikoptera koji mora biti uređen i označen u skladu s propisima o uređenju i označavanju aerodroma.

(2) Kretanje helikoptera od stajanke za smještaj do mjesta uzlijetanja, odnosno od mjesta slijetanja do stajanke za smještaj, uređuje se Uputom o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova.

Izvanaerodromsko slijetanje i uzlijetanje

Članak 150.

(1) IASP može provoditi posada koja je osposobljena za takvo letenje.

(2) IASP se može provoditi na cjelokupnom teritoriju Republike Hrvatske.

(3) U svrhu osposobljavanja posada za IASP, određuju se područja za izobrazbu Uputom o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova.

(4) Posada vojnog helikoptera mora izvijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa prije slijetanja na određenu površinu ako slijetanje ne provodi u rezerviranom zračnom prostoru.

(5) Pri odabiru površine za IASP, zapovjednik helikoptera mora voditi računa da pri slijetanju odnosno uzlijetanju ne ugrozi sigurnost osoba u helikopteru i na tlu te da ne uzrokuje štetu na zemljištu i okolnim objektima.

Uvjeti izvanaerodromskog slijetanja i uzlijetanja

Članak 151.

(1) Danju se IASP provodi sa ili bez organiziranog prihvata.

(2) Noću se izvanaerodromsko slijetanje provodi s organiziranim prihvatom, a uzlijetanje se može provesti i bez organiziranog prihvata.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka u slučaju uporabe opreme za noćno gledanje, IASP se može provoditi noću bez organiziranog prihvata.

(4) Iznimno od stavaka 2. i 3. ovoga članka u slučaju izobrazbe za slijetanje u nuždi noću, izvanaerodromsko slijetanje može se provoditi i bez organiziranog prihvata.

Organizacija izvanaerodromskog slijetanja i uzlijetanja

Članak 152.

(1) Organiziranje prihvata na mjestima predviđenima za IASP s organiziranim prihvatom obuhvaća:

– označavanje mjesta pristajanja helikoptera

– osiguranje radiokomunikacije zemlja-zrak

– protupožarnu potporu

– osiguranje signalnih sredstava.

(2) Označavanje mjesta za IASP noću provodi se u pravilu u vidnom dijelu dana.

(3) Za letove u svrhu izobrazbe na mjestu za IASP s organiziranim prihvatom nalazi se pomoćnik voditelja letenja opremljen radiopostajom i opremom za utvrđivanje smjera i brzine vjetra.

(4) Pomoćnik voditelja letenja na IASP-u mora biti osposobljen za tu dužnost.

(5) Ako se IASP s organiziranim prihvatom provodi danju, pomoćnik voditelja letenja može biti u odlasku i povratku član posade helikoptera (jedan od pilota) koji prevozi osoblje i sredstva za potporu letenja na mjesto predviđeno za IASP s organiziranim prihvatom.

(6) Nakon završetka letenja noću, uzlijetanje s mjesta za IASP dopušteno je bez organiziranog prihvata.

(7) Uzlijetanje i odlazak provode se na način utvrđen Programom letačke izobrazbe za određeni tip vojnog helikoptera.

(8) IASP s organiziranim prihvatom danju i noću, kao i način ulaska u krug i konstrukcija kruga za IASP s organiziranim prihvatom (shema organiziranog prihvata) utvrđuje se Programom letačke izobrazbe za određeni tip vojnog helikoptera.

XXVI. LETENJE ZRAKOPLOVIMA KOJI SLIJEĆU NA VODU

Područja uzlijetanja i slijetanja

Članak 153.

(1) Uzlijetanje i slijetanje zrakoplova koji slijeću na vodu u pravilu se provodi na hidrodromu.

(2) IASP zrakoplova koji slijeću na vodu dopušteno je za to osposobljenim posadama u skladu s Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova i Uputom za provedbu namjenskih zadaća određenog tipa vojnog zrakoplova.

(3) Najmanja sigurna visina završnog prilaženja i prelet obale prije slijetanja na vodenu površinu, te prelet obale pri penjanju je 150 stopa (50 m), a najmanja sigurna udaljenost rada na vodenoj površini je 300 metara od obale.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u slučaju graničnih vrijednosti vjetra i valova, za zrakoplov iz sastava službi zrakoplovne pripravnosti i za letačke zadaće u svrhu zaštite suvereniteta Republike Hrvatske, zapovjednik vojnog zrakoplova može donijeti odluku za slijetanje i na manjoj udaljenosti od obale.

(5) Nije dopušteno slijetanje i uzlijetanje unutar pomorskih luka.

(6) Pri završnom prilaženju za slijetanje na vodenu površinu, u pravilu se izbjegavaju naseljena mjesta, skupine ljudi i industrijska postrojenja.

XXVII. LETENJE U POSEBNIM UVJETIMA I ZA POSEBNE NAMJENE

Izviđanje vremena

Članak 154.

(1) Izviđanje vremena iz zraka provodi se obvezno za potrebe provedbe zadaća gađanja i raketiranja ciljeva u zraku i zadaća GRB ciljeva na zemlji (moru), a za druge letačke zadaće po potrebi.

(2) Izviđanje vremena iz zraka provodi se najranije jedan sat prije početka letenja i to u području provedbe zadaće, a po potrebi i u području iz kojeg se očekuje promjena vremena.

(3) Nije dopušteno upućivanje na zadaću izviđanja vremena posada koje nisu osposobljene i u trenaži za instrumentalno letenje.

Presretanje zrakoplova

Članak 155.

(1) Presretanje zrakoplova provodi se u skladu s Uputom za provedbu namjenskih zadaća određenog tipa vojnih zrakoplova i Uputom za dežurni borbeni dvojac.

(2) Presretanje zrakoplova uređuje se sporazumom o provedbi letova presretanja zrakoplova između Ministarstva obrane i pružatelja usluga u zračnoj plovidbi.

Protupožarne letačke zadaće

Članak 156.

(1) Letačke zadaće gašenja požara provode se u VMC danju.

(2) Vojnim zrakoplovom nije dopušteno gašenje požara otvorenog prostora, industrijskih objekata i postrojenja, vozila i plovnih objekata ako je zbog gorivog materijala i karakteristika požarišta ugrožena sigurnost zrakoplova i/ili posade.

(3) Načini, postupci i odgovornosti tijekom gašenja požara iz zraka uredit će se Uputom za uporabu vojnih zrakoplova u gašenju požara.

Let iznad vodene površine

Članak 157.

Za provedbu letačkih zadaća iznad vodene površine bez vizualnog kontakta s kopnenom površinom, zapovjednik vojnog zrakoplova mora biti osposobljen i u trenaži za instrumentalno letenje vojnim zrakoplovom.

Probni let

Članak 158.

(1) Probnim letom smatra se pregled zrakoplova u letu koji provode probni piloti u zračnom prostoru namijenjenom za izvođenje probnih letova u skladu s propisima o održavanju određenog tipa zrakoplova, a izvođenje drugih letačkih zadaća tijekom probnih letova nije dopušteno.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u probnom letu vojnih zrakoplova višesjeda smiju sudjelovati i vojni letači koji nisu osposobljeni za provedbu probnih letova ukoliko je zbog prirode leta probnom pilotu neophodna pomoć u probnom letu, a pri tome vojnim zrakoplovom tijekom leta upravlja isključivo probni pilot.

Pokusni let

Članak 159.

(1) Pokusni let vojnog zrakoplova provodi se radi ispitivanja novo-konstruiranih vojnih zrakoplova ili dijelova zrakoplova koji mijenjaju letne i eksploatacijske norme utvrđene Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova te pri ispitivanju novih sustava naoružanja i drugih podvjesnih tereta.

(2) Pokusni let provodi probni pilot koji je osposobljen za provedbu pokusnih letova.

Let namijenjen za skakanje padobranaca

Članak 160.

(1) Vojni zrakoplov može se koristiti za provedbu padobranskih skokova, ako je opremljen za tu namjenu u skladu s posebnim propisima, te ako je posada vojnog zrakoplova osposobljena za provedbu takve zadaće.

(2) Skakanje padobranaca provodi se u skladu s posebnim propisima koji uređuju padobranstvo.

(3) Uporaba vojnih zrakoplova za skakanje padobranaca koji nisu pripadnici Oružanih snaga uređuje se ugovorom s Ministarstvom obrane.

Vuča zračne mete

Članak 161.

(1) Vuča zračne mete provodi se radi uvježbavanja gađanja ili raketiranja ciljeva u zraku iz vojnoga zrakoplova ili sa zemlje.

(2) Vrsta mete mora odgovarati letnim osobinama i taktičko-tehničkim sposobnostima aviona koji vuče metu i vojnog zrakoplova koji provodi gađanje ili raketiranje, odnosno sposobnostima sredstava kojima se meta gađa ili raketira sa zemlje.

(3) Udaljenost između mete i aviona koji vuče metu, način i postupci rada posade vojnog zrakoplova koji vuče metu i koji gađa ili raketira metu, organizacija, osiguranje i mjere sigurnosti djelovanja na poligonu utvrđuju se Elaboratom vojnog poligona i Uputom za provedbu namjenskih zadaća određenim tipom zrakoplova.

Članak 162.

(1) Kada se gađanje ili raketiranje ciljeva u zraku provodi iz drugoga vojnog zrakoplova, zapovjednik vojnog zrakoplova koji vuče metu ujedno je i voditelj djelovanja te ima sljedeće dužnosti:

– nadzirati položaj i mjesto vojnih zrakoplova u zračnom prostoru u području gađanja ili raketiranja i pratiti meteorološke uvjete

– odobravati početak i prekid gađanja ili raketiranja

– zabraniti gađanje ili raketiranje posadi koja nema dvosmjernu radiokomunikaciju i posadi koja ugrožava sigurnost letenja

– ako se meta otkine, izvijestiti kontrolu zračne plovidbe ili osobu ovlaštenu za vođenje vojnog zrakoplova o mjestu njezinog pada

– provoditi mjere sigurnosti u skladu s Elaboratom vojnog poligona.

(2) Vuča i odbacivanje zračne mete na kontroliranom aerodromu i unutar CTR-a može se obavljati samo uz prethodnu koordinaciju s nadležnom kontrolom zračnog prometa.

(3) Ako se gađanje ili raketiranje mete u zraku provodi sa zemlje, voditelj djelovanja je zapovjednik postrojbe koja provodi gađanje ili raketiranje, a posada zrakoplova koji vuče metu obvezna je održavati radiokomunikaciju s voditeljem djelovanja ili pomoćnikom voditelja djelovanja i izvijestiti ga o dolasku na poligon, naletima i odlasku s poligona.

(4) Zrakoplovu koji vuče metu nije dopušteno letenje iznad objekata na aerodromu, iznad naseljenih mjesta i industrijskih postrojenja.

Izbacivanje, odbacivanje ili raspršivanje predmeta i drugih tvari

Članak 163.

(1) Izbacivati, odbacivati ili raspršivati predmete i druge tvari u letu, pod određenim uvjetima, mogu vojni zrakoplovi:

– koji nose i odbacuju ubojna sredstva

– namijenjeni za protupožarnu zaštitu

– za vuču

– s vanjskim teretom

– koji nose podvjesne spremnike za gorivo

– transportni

– za zaprašivanje i tretiranje ekoloških onečišćenja.

(2) Izbacivanje, odbacivanje ili raspršivanje predmeta i drugih tvari iz vojnih zrakoplova mogu obavljati samo posade koje su za to osposobljene, a u skladu s Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova.

Odbacivanje vanjskog tereta, goriva i ubojnih sredstava

Članak 164.

(1) Nije dopušteno izbacivanje tereta iz vojnog zrakoplova, ispuštanje goriva ili odbacivanje spremnika s gorivom ili drugog tereta i predmeta ako to zadaćom nije predviđeno.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako je ugrožena sigurnost vojnog zrakoplova ili životi i zdravlje osoba koje se prevoze, zapovjednik vojnog zrakoplova ili drugi član posade po njegovoj zapovijedi, može iz zrakoplova ispustiti gorivo ili odbaciti spremnike s gorivom, teret ili dio tereta (uključujući i ubojna sredstva) na za to propisana mjesta.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovog članka, u slučaju krajnje opasnosti (pad vojnog zrakoplova u nepravilan položaj, požar na zrakoplovu i sl.), teret, uključujući i ubojna sredstva, mogu se odbaciti odmah.

(4) Avionske bombe uvijek se prinudno odbacuju s neaktiviranim upaljačima, a raketna zrna, ovisno o njihovoj konstrukciji, s neaktiviranim upaljačima ili zajedno s nosačem, odnosno na način da se ukloni mogućnost aktiviranja nakon odbacivanja.

(5) Uvijek kad je to moguće, o odbacivanju vanjskog tereta, goriva i ubojnih sredstava, zapovjednik zrakoplova dužan je obavijestiti nadležnu kontrolu zračnog prometa.

Obavljanje letova za pružanje hitnog medicinskog prijevoza

Članak 165.

(1) Letovi za pružanje hitnog medicinskog prijevoza provode se uz uvjete i na način utvrđen sporazumom koji Ministarstvo obrane zaključi s ministarstvom nadležnim za poslove zdravstva.

(2) Površine s kojih se obavlja slijetanje i uzlijetanje helikoptera za potrebe hitnog medicinskog prijevoza moraju udovoljavati odredbama HRVN STANAG 2487.

(3) Za prijevoz iz stavka 2. ovoga članka naručitelj prijevoza je obvezan:

– osigurati potrebnu pomoć za ukrcaj i iskrcaj unesrećenih osoba u helikopter

– osigurati medicinsko osoblje s opremom potrebnom za skrb pacijenta tijekom leta

– osigurati prisutnost osobe za nadzor operativnog stanja terena

– obavijestiti mjesnu policijsku postaju

– pribaviti suglasnost vlasnika, odnosno drugih korisnika zemljišta za slijetanje i uzlijetanje helikoptera.

(4) Provedba letova za medicinsku evakuaciju (MEDEVAC i CASEVAC) uređuju se Uputom za provedbu namjenskih zadaća određenog tipa vojnog zrakoplova.

Let u svrhu pratnje drugog zrakoplova

Članak 166.

(1) Let u svrhu pratnje drugog zrakoplova obavlja se radi zaštite određenog zrakoplova ili svečane pratnje.

(2) Zrakoplovi u pratnji mogu letjeti istom rutom na određenoj udaljenosti ili neposredno uz zrakoplov koji se prati.

(3) Za vrijeme izvršenja zadaće, zrakoplovi u pratnji isključuju transpondere po odobrenju nadležne kontrole zračnog prometa.

XXVIII. LETENJE BESPILOTNIH ZRAKOPLOVA

Primjena pravila letenja

Članak 167.

(1) Let bespilotnog zrakoplova provodi se u području s ograničenjem letenja.

(2) Let bespilotnog zrakoplova obavlja se, u pravilu, u vizualnim meteorološkim uvjetima, a iznimno i ako ne postoje vizualni meteorološki uvjeti u svrhu ispunjenja posebnih zadaća kada postoji opravdani razlog, odnosno neodgodiva potreba za letom.

(3) Osnovni način letenja bespilotnog zrakoplova je let u kojem operator upravlja i nadzire zrakoplov putem odgovarajućeg uređaja, a pomoćni ili pričuvni način letenja je let u kojem bespilotni zrakoplov samostalno prelazi u autonoman let, bez upravljanja i nadzora operatora pri čemu mora biti očuvana sigurnost ostalih korisnika zračnog prostora.

(4) Načini, postupci i odgovornosti tijekom letenja bespilotnih zrakoplova uređuju se Uputom o uvjetima i postupcima letenja bespilotnih zrakoplova.

Osoblje sustava bespilotnog zrakoplova

Članak 168.

(1) Posadu bespilotnog zrakoplova čini odgovarajuće osposobljeno osoblje koje u skladu sa stečenim certifikatima i ovlastima upravlja dijelovima sustava.

(2) Posada sustava bespilotnog zrakoplova sastoji se od dva ili više članova u skladu s uputama proizvođača pojedinog sustava odnosno koliko odredi zapovjednik postrojbe koja organizira letenje.

(3) Za upravljanje bespilotnim zrakoplovom tijekom leta i na tlu odgovoran je operator.

XXIX. VJEŽBOVNI LETOVI SA ZAUSTAVLJANJEM RADA POGONSKE SKUPINE

Let jednomotornog zrakoplova za uvježbavanje sa zaustavljanjem rada pogonske skupine

Članak 169.

(1) Let jednomotornog vojnog zrakoplova za uvježbavanje sa zaustavljanjem rada pogonske skupine provodi se na način utvrđen Uputom o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova i Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova.

(2) Nije dopuštena provedba letova za uvježbavanje sa zaustavljanjem rada pogonske skupine jednomotornih helikoptera.

(3) Nije dopuštena provedba letova za uvježbavanje sa zaustavljanjem rada pogonske skupine u IMC.

Članak 170.

(1) Prije zaustavljanja rada pogonske skupine jednomotornog vojnog zrakoplova, zapovjednik vojnog zrakoplova obvezan je pribaviti odobrenje nadležne kontrole zračnog prometa.

(2) Kada više jednomotornih vojnih zrakoplova provodi letove za uvježbavanje sa zaustavljanjem rada pogonske skupine, zapovjednik zrakoplova ne smije tražiti odobrenje za zaustavljanje rada pogonske skupine od nadležne kontrole zračnog prometa prije nego prethodni vojni zrakoplov objavi uspješno pokretanje pogonske skupine.

Članak 171.

(1) Minimalna visina početka zaustavljanja rada pogonske skupine jednomotornih vojnih zrakoplova mora osigurati sigurno slijetanje na aerodrom bez rada pogonske skupine sukladno Uputi o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova za pojedini aerodrom.

(2) Načelan izgled procedure prisilnog slijetanja nalazi se u Prilogu 4. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

Članak 172.

Zapovjednik postrojbe koja planira, priprema i provodi letenje na kontroliranom aerodromu dužan je prije predaje plana leta koordinirati provedbu letova jednomotornih vojnih zrakoplova za uvježbavanje letenja sa zaustavljanjem rada pogonske skupine s nadležnom kontrolom zračne plovidbe koja će osigurati odgovarajući zračni prostor.

Provedba vježbovnih letova dvomotornih zrakoplova sa simulacijom otkaza jednog motora

Članak 173.

(1) Simulacija otkaza rada jednog motora na dvomotornim vojnim zrakoplovima u svim fazama leta dopuštena je samo pri brzinama većim od minimalne brzine leta s jednim motorom.

(2) Procedura provedbe simulacije otkaza rada jednog motora na dvomotornom vojnom zrakoplovu utvrđena je Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova.

Slijetanje sa simuliranim otkazom motora (IMITACIJA)

Članak 174.

Procedure i postupci za uvježbavanje slijetanja sa simuliranim otkazom motora određenog tipa vojnog zrakoplova utvrđuju se Uputom o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova.

XXX. OGRANIČENJA VISINE I BRZINE LETENJA

Članak 175.

Iznad gradova, drugih gusto naseljenih područja i skupova ljudi, minimalna sigurna visina ne smije biti manja od 1 000 stopa iznad najviše prepreke u polumjeru od 600 m od pozicije zrakoplova.

Minimalne visine u brišućem letu

Članak 176.

(1) Minimalna dopuštena visina danju u brišućem letu je 100 stopa (30 m) iznad terena za avione i 50 stopa (15 m) iznad terena za helikoptere.

(2) Minimalna dopuštena visina u brišućem letu noću za helikoptere opremljene opremom za noćno gledanje je 50 stopa (15 m) iznad terena.

(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, minimalna dopuštena visina za let helikoptera u Nap-Of-The-Earth načinu leta nije ograničena.

Određivanje minimalne visine leta

Članak 177.

Minimalna visina leta u vizualnom letenju u zračnom prostoru klase G određuje se u odnosu na konfiguraciju terena uzduž osi rute, a minimalna visina u brišućem letenju određuje se na osnovi visine prirodnih i umjetnih prepreka na terenu.

Odstupanja od minimalnih propisanih visina

Članak 178.

Hrvatskim vojnim zrakoplovima odobrava se letenje i na visinama manjim od propisanih člankom 175. ovoga Pravilnika za provedbu:

– letova za zaštitu suvereniteta Republike Hrvatske

– letova za hitni medicinski prijevoz

– potrage i spašavanja

– letova u svrhu protupožarne zaštite

– letova s nošenjem podvjesnog tereta.

XXXI. SIGURNOSNO ZAŠTITNA OPREMA POSADA I PUTNIKA

Obvezna oprema člana posade

Članak 179.

(1) Svi članovi posade tijekom provedbe letačke zadaće dužni su nositi sljedeću opremu:

– letačko odijelo – kombinezon otporan na vatru sa spuštenim rukavima

– letačke čizme

– letačke cipele, kod zrakoplova kod kojih su propisane Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova

– letačku kacigu, kod zrakoplova kod kojih je propisana Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova

– letačke rukavice

– letačko donje rublje

– zaštitnu anti-G opremu, kod zrakoplova kod kojih je propisana Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova

– odijelo za održavanje životnih funkcija, kod zrakoplova kod kojih je propisano Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova

– ručni letački sat, samo piloti i navigatori.

(2) Osim opreme iz stavka 1. ovoga članka, članovi posade dužni su nositi i svu drugu opremu propisanu Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova i Uputom za provedbu namjenskih zadaća određenog tipa vojnog zrakoplova.

(3) Putnici u zrakoplovu su dužni koristiti opremu za zaštitu sluha.

Oprema za spašavanje i preživljavanje

Članak 180.

(1) Posada i vojni zrakoplov, tijekom provedbe letačke zadaće, moraju biti opremljeni propisanom opremom za spašavanje i preživljavanje.

(2) Osobna oprema za spašavanje i preživljavanje sadrži:

– napuhavajući prsluk za spašavanje s kompletom za preživljavanje, za zrakoplove koji slijeću na vodu ili na plovila i za letove iznad vodene površine

– prsluk s kompletom za preživljavanje

– osobnu radiopostaju za preživljavanje

– priručnu bocu s kisikom, za zrakoplove koji slijeću na vodu ili na plovila i za letove iznad vodene površine

– odijelo za održavanje životnih funkcija pri provedbi letačkih zadaća iznad vodene površine, ako je temperatura vode manja od 11 °C.

(3) Za letove iznad vodene površine, u jednomotornom vojnom zrakoplovu ili višemotornom vojnom zrakoplovu koji nakon otkaza jednog motora ne može dosegnuti najbližu obalu planiranjem zrakoplova, članovi posade moraju nositi napuhavajući prsluk s kompletom za preživljavanje.

(4) Članovi posade vojnog zrakoplova iz stavka 3. ovoga članka mogu provoditi letačke zadaće iznad vodene površine ako su osposobljeni za postupke nakon prisilnog slijetanja na vodu.

(5) Zrakoplovi koji prevoze putnike iznad vodene površine moraju biti opremljeni dovoljnim brojem prsluka za spašavanje ili napuhavajućim čamcima za spašavanje za sve putnike.

Uporaba sjedišnih i sigurnosnih veza

Članak 181.

Članovi posade i putnici obvezni su koristiti propisane sjedišne i sigurnosne veze sukladno Priručniku za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova.

Padobran

Članak 182.

Članovi posade obvezni su tijekom leta nositi padobran kada je to propisano Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova.

Uporaba opreme za kisik u zrakoplovima bez kabine pod tlakom

Članak 183.

(1) Posada vojnog zrakoplova bez kabine pod tlakom, mora koristiti propisanu opremu za kisik sukladno Priručniku za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova i to:

– na letovima dužim od 1 sat, iznad FL100

– na letovima dužim od 30 minuta, iznad FL120.

(2) Letačka posada vojnog zrakoplova i putnici u vojnom zrakoplovu bez kabine pod tlakom moraju koristiti propisanu opremu za kisik na letovima iznad FL140 do FL250, bez obzira na vremensko trajanje leta.

(3) Vojnim zrakoplovima bez kabine pod tlakom nije dopušteno letenje iznad FL250.

(4) U slučaju da se kod bilo koje osobe koja se nalazi u vojnom zrakoplovu pojave simptomi hipoksije, zapovjednik vojnog zrakoplova mora odmah smanjiti visinu ispod FL100, prekinuti letačku zadaću i sletjeti na prvi odgovarajući aerodrom, a u slučaju helikoptera najbliže prikladno mjesto.

Uporaba opreme za kisik u zrakoplovima s kabinom pod tlakom

Članak 184.

(1) Kada se tijekom leta kabinska visina održava na ili ispod 10 000 stopa (3050 m), dopušteno je letenje bez uporabe opreme za kisik, a kada se kabinska visina tijekom leta održava u granicama od 10 000 (3050 m) do 25 000 stopa (7620 m) obvezna je uporaba opreme za kisik za cijelo vrijeme trajanja leta.

(2) Vojni zrakoplov mora raspolagati minimalno desetominutnom zalihom kisika za sve prisutne u zrakoplovu za slučaj nužde kada leti iznad FL140.

(3) Vojni zrakoplov mora posjedovati i dodatne zalihe kisika za nuždu u slučaju pada tlaka u kabini, kada razvedenost terena, meteorološki uvjeti ili potrošnja goriva ne dopuštaju spuštanje na i niže od 10 000 stopa (3050 m) kabinske visine.

(4) Iznad FL250 oprema za kisik mora biti stalno spremna i na raspolaganju.

(5) Ako u letu dođe do pada kabinskog tlaka na i iznad 14000 stopa (4270 m), odmah se mora obaviti spuštanje na visinu koja osigurava kabinsku visinu manju od 10 000 stopa (3050 m).

XXXII. OGRANIČENJA I ZABRANE

Članak 185.

(1) Zapovjednik vojnog zrakoplova može odstupiti od primjene odredbi ovoga Pravilnika:

– u slučaju opasnosti tijekom leta

– radi spašavanja života

– kada je to nužno zbog sigurnosti letenja.

(2) U slučajevima odstupanja iz stavka 1. ovoga članka, ako odstupa od odobrenja nadležne kontrole zračnog prometa, zapovjednik vojnog zrakoplova je dužan neodložno izvijestiti o odstupanju nadležnu kontrolu zračnog prometa.

(3) Članovi posade vojnog zrakoplova dužni su odmah nakon slijetanja usmeno izvijestiti zapovjednika letačke postrojbe koja organizira letenje o odstupanju i razlogu odstupanja od primjene odredbi ovoga Pravilnika sukladno Pravilniku o izvješćivanju i istraživanju okolnosti ugrožavanja sigurnosti letenja vojnih zrakoplova.

Upravljanje različitim tipovima vojnih zrakoplova

Članak 186.

Vojnom letaču koji posjeduje zvanje i ovlaštenje vojnog pilota ili tehničara-letača za više različitih tipova vojnih zrakoplova nije dopuštena provedba letačkih zadaća na različitim tipovima vojnih zrakoplova tijekom jednog VLD-a.

Zabrane i ograničenja unošenja stvari u zrakoplov

Članak 187.

(1) U vojnom zrakoplovu nije dopuštena uporaba sljedećih uređaja i naprava bez odobrenja zapovjednika zrakoplova:

– mobilnih telefonskih uređaja

– satelitskih telefonskih uređaja

– pagera

– bežičnih internetskih uređaja

– radio prijamnika

– radiopostaja

– fotoaparata i videokamera

– elektroničkih uređaja za zabavu i igranje

– naprava za reproduciranje video zapisa

– prijenosnih računala i perifernih računalnih uređaja.

(2) Zapovjednik vojnog zrakoplova je obvezan zabraniti uporabu bilo kakve naprave ako sumnja u njezino interferiranje s bilo kojim zrakoplovnim sustavom.

Članak 188.

Zapovjednik vojnog zrakoplova ili član posade kojeg on ovlasti dužan je upoznati sve osobe koje se prevoze u vojnom zrakoplovu sa sigurnosnim postupcima u slučaju prinudnog slijetanja, uporabom opreme zrakoplova i opreme za preživljavanje, mjerama opreza i zabranama te pravilima sigurnog ponašanja u vojnom zrakoplovu.

Zabrana letenja pod utjecajem opojnih tvari

Članak 189.

(1) U vojnim zrakoplovima nije dopušteno pušiti.

(2) Zapovjednik zrakoplova ne smije dopustiti let u vojnom zrakoplovu osobama za koje sumnja da su pod utjecajem alkohola ili omamljujućih sredstava, osim:

– u nuždi

– kada se prevozi pacijent koji je propisno zbrinut te nema sumnje u ugrožavanje sigurnosti letenja.

Pokretanje pogonske skupine, provjera rada pogonske skupine i vožnja vojnim zrakoplovima

Članak 190.

Pokretanje pogonske skupine, provjera rada pogonske skupine i vožnja vojnim zrakoplovima dopušteno je isključivo pilotima i ovlaštenom zrakoplovno-tehničkom osoblju.

XXXIII. PROVEDBENI AKTI ZA VOJNO LETENJE

Članak 191.

Ovlašćuje se načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske da radi cjelovitog uređenja uporabe vojnih zrakoplova i vojnog letenja donese sljedeće provedbene akte:

– Uputu o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova

– Uputu za vojne aerodrome

– Uputu za uporabu vojnih zrakoplova za potragu i spašavanje

– Uputu za uporabu vojnih zrakoplova u gašenju požara

– Uputu za uporabu vojnih zrakoplova u zadaćama nadzora i zaštite zračnog prostora Republike Hrvatske

– Uputu za dežurni borbeni dvojac

– Uputu za uporabu vojnih zrakoplova u zadaćama nadzora ZERP-a

– Uputu za uporabu vojnih zrakoplova u zadaćama prevoženja državnih dužnosnika

– Uputu za meteorološku potporu vojnog letenja

– Uputu o uvjetima i postupcima letenja bespilotnih zrakoplova

– Elaborat vojnog poligona

– Standardni operativni postupak za podnošenje zahtjeva za objavu i poništenje NOTAM-a.

Članak 192.

Ovlašćuje se zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i protuzračne obrane da donese sljedeće provedbene akte:

– Priručnik za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova

– Uputu za provedbu namjenskih zadaća određenog tipa vojnog zrakoplova

– Uputu o planiranju vojnog letenja

– Uputu za prevoženje putnika i/ili tereta

– Uputu za medicinsko osiguranje letenja

– Uputu o organizaciji prehrane letača

– Uputu za izvođenje akrobatskih letova

– Program letačke izobrazbe

– Program osposobljavanja voditelja protupožarnog djelovanja

– Program osposobljavanja voditelja letenja.

Članak 193.

SSVZP će propisati oblik, izgled i način vođenja sljedećih dokumenata:

– knjige metodičkih savjetovanja

– plana i konspekta nastavnog sata za letačku izobrazbu

– plana i konspekta nastavnog sata za primijenjenu teoriju

– knjige praćenja izobrazbe letača

– radne bilježnice

– knjige pripreme i raščlambe letenja

– plana vojnog letenja

– skupnog plana vojnog letenja

– stalne najave vojnog letenja

– navigacijskog plana leta

– knjige voditelja letenja

– knjige pomoćnika voditelja letenja

– dnevnika GRB-a

– individualnih planova letačke izobrazbe

– godišnji plan teorijske i praktične provjere pilota

– dnevnika izobrazbe

– evidencije kategorije spremnosti letačkog sastava

– knjige evidencije ugrožavanja sigurnosti letenja

– knjige prevoženja

– podataka o obavljenim letovima.

Članak 194.

Donositelji provedbenih akata iz članaka 191. i 192. ovoga Pravilnika dužni su ih dostaviti u SSVZP.

XXXIV. VRIJEME TRAJANJA LETAČKIH DUŽNOSTI POSADA VOJNIH ZRAKOPLOVA

Odgovornost zapovjednika eskadrile

Članak 195.

Prilikom planiranja rasporeda letačkih dužnosti zapovjednik eskadrile je obvezan:

– uvažavati opće načelo prilagođavanja posla članovima posade vojnog zrakoplova radi zaštite zdravlja i sigurnosti

– osigurati da raspored letačkih dužnosti omogućuje članovima posade vojnog zrakoplova adekvatan odmor i tamo gdje je to moguće da umanjuje monotoniju rada

– pri planiranju rasporeda rada uzeti u obzir vezu između učestalosti, duljine trajanja leta i duljine trajanja odmora, te obratiti pozornost na kumulativne efekte dugotrajnog trajanja letačke dužnosti isprekidanih s kratkim/minimalnim odmorima

– zadaće planirati tako da izbjegne nepoželjno izmjenjivanje noćnih i dnevnih dužnosti na način koji bi izazvao ozbiljne poremećaje rasporeda spavanja i radnih obveza

– osigurati da je duljina trajanja odmora prije započinjanja sljedeće radne obveze dovoljna da omogući posadi vojnog zrakoplova oporavak od prethodnih dužnosti

– letačke zadaće planirati tako da se završe unutar dopuštenog VLD-a, uzimajući u obzir vrijeme potrebno za pripremu leta, vrijeme leta i vrijeme provedeno na zemlji između letačkih zadaća

– najmanje sedam dana unaprijed pripremiti i objaviti raspored radnog vremena, čime omogućuje članovima posade zrakoplova planiranje adekvatnog odmora.

Odgovornost članova posade vojnog zrakoplova

Članak 196.

Član posade vojnog zrakoplova ima sljedeće obveze:

– poslove u zrakoplovu ne smije obavljati ako je preumoran, ili bi mogao biti preumoran, ili ako se ne osjeća sposobnim, čime bi se mogla ugroziti sigurnost leta

– smještajne pogodnosti i priliku za odmor koristiti na najbolji mogući način te primjereno planirati i koristiti odmore

– u knjižicu evidencije naleta na propisan način zabilježiti detalje o svim letovima

– zrakoplovnom liječniku prijaviti svaku uporabu medikamenata ili dijetalnih pripravaka, te bilo kakvo fiziološko ili psihološko stanje koje utječe na sposobnost za provedbu letačkih zadaća

– provedbi letačkih zadaća ne smije pristupiti bez suglasnosti zrakoplovnog liječnika ako je tijekom 24 sata prije letačkih zadaća provodio ronilačke aktivnosti ili bio izložen djelovanju hipobarične odnosno hiperbarične komore

– provedbi letačkih zadaća ne smije pristupiti bez suglasnosti zrakoplovnog liječnika ako je tijekom 72 sata prije letačkih zadaća darivao krv te ne smije pristupiti darivanju krvi bez suglasnosti zapovjednika letačke postrojbe.

Najveće dopušteno dnevno trajanje vremena letačke dužnosti

Članak 197.

(1) VLD može trajati najviše 12 sati dnevno.

(2) Najveće dopušteno dnevno trajanje VLD-a može se planirano produljiti odlukom zapovjednika eskadrile za najviše dva sata ili uvećanom letačkom posadom, ali dozvoljena su najviše tri produženja u bilo kojih sedam uzastopnih dana.

(3) Vrijeme javljanja na letačku dužnost određuje zapovjednik letačke postrojbe koja organizira letenje pri tome vodeći računa i o vremenu koje je potrebno za prijeletne dužnosti.

(4) Standardno vrijeme javljanja na letačku dužnost je najmanje jedan sat prije leta, a za poslijeletne letačke dužnosti mora se osigurati jedan sat koji se računa kao VLD.

Najdulje dopušteno vrijeme provedeno u letačkoj pripravnosti

Članak 198.

(1) Nije dopušteno planiranje letačke pripravnosti letačke posade duže od sedam uzastopnih dana.

(2) Posadama vojnih zrakoplova u letačkoj pripravnosti mora tijekom sedmodnevne letačke pripravnosti biti omogućeno razdoblje odmora izvan prostora u kojem provode letačku pripravnost.

(3) Nakon sedmodnevne letačke pripravnosti, posadi mora biti osigurano najmanje 24 sata odmora izvan prostora letačke pripravnosti prije započinjanja sljedeće sedmodnevne letačke pripravnosti.

(4) Posadi se sedmodnevna letačka pripravnost može produljiti za najviše 24 sata, uz odobrenje zapovjednika nadređenog zapovjedništva, ako predviđenu zamjenu posada nije moguće provesti nakon sedmodnevne letačke pripravnosti ili zbog drugih nepredviđenih okolnosti.

Odmor

Članak 199.

(1) Odmor posada je nužan prije bilo koje letačke dužnosti.

(2) Zapovjednik eskadrile mora osigurati vrijeme odmora prije početka VLD-a u trajanju od minimalno 12 sati uključujući prigodu za osam sati neprekinutog sna.

(3) Ako posade po završetku VLD-a obavljaju dužnosti u okviru postrojbe, vrijeme odmora počinje po završetku tih dužnosti.

(4) Ako se prekida odmor članova posade na način da im je onemogućeno korištenje prigode za najmanje osam sati neprekinutog sna, zapovjednik postrojbe mora po prekidu odmora omogućiti korištenje prigode za dodatnih najmanje osam sati neprekinutog sna.

(5) Zapovjednik eskadrile mora osigurati da se učinci razlike vremenskih zona na članove posade vojnog zrakoplova kompenziraju dodatnim odmorom u trajanju jedan sat za svaku vremensku zonu razlike.

Nadzirani odmor u kabini zrakoplova

Članak 200.

(1) Nadzirani odmor u kokpitu vojnog zrakoplova u trajanju od najdulje 45 minuta može se provoditi isključivo ako je u temeljnoj posadi vojnog zrakoplova nazočan i drugi pilot, ali se ne smije provoditi tijekom kritičnih faza leta niti jedan sat prije otpočinjanja snižavanja s razine krstarenja.

(2) Dva ili više članova posade ne smiju se istovremeno nadzirano odmarati u kabini, a svi članovi posade, uključujući i onoga koji se odmara, moraju biti na svojim mjestima u kabini.

(3) Odmaranje nije dopušteno ako postoji otkaz bilo kojeg sustava na vojnom zrakoplovu kojim je povećano radno opterećenje posade.

(4) Odmor u kokpitu nije zamjena za vrijeme odmora posada.

Iznimke od 12-satnog perioda odmora posada

Članak 201.

(1) Za kontinuirane operacije, kada je osnovni VLD posada dulji od 12, ali kraći od 14 sati, slijedni odmor posada može se proporcionalno smanjiti kako bi se održao 24-satni ritam rada i odmora, ali ne manje od deset sati.

(2) Kontinuirane operacije definirane su kao dva ili više uzastopna VLD-a u trajanju ne manjem od 12 sati razdvojenih minimalnim vremenom odmora posada.

(3) Bilo kakvom smanjenju 12-satnog vremena odmora mora prethoditi osiguravanje prijevoza, smještaja i prehrane posada kako bi im se omogućilo najmanje dodatnih osam sati neprekinutog sna.

Ograničenja trajanja vremena leta

Članak 202.

(1) Najveće vrijeme leta člana posade vojnog zrakoplova, tijekom provedbe letačkih zadaća iznosi: 49 sati naleta u sedam uzastopnih dana, 120 sati naleta u 30 uzastopnih dana i 300 sati u 90 uzastopnih dana.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, najveće vrijeme leta člana posade borbenih aviona iznosi: 75 sati u 30 uzastopnih dana i 200 sati u 90 uzastopnih dana.

(3) Najveće dnevno naprezanje člana posade tijekom provedbe letačkih zadaća propisuje se Uputom o provedbi namjenskih zadaća određenog tipa vojnog zrakoplova.

Nepredviđene okolnosti na letu – odluka zapovjednika zrakoplova

Članak 203.

(1) Nastupom nepredvidivih okolnosti ograničenja VLD-a, vremena dužnosti i vremena odmora mogu se izmijeniti, a takve izmjene mora prihvatiti zapovjednik vojnog zrakoplova, ali moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti:

– najdulji dopušteni dnevni VLD ne može se produljiti za više od dva sata, osim u slučaju uvećane letačke posade, kada se najveći dopušteni VLD može produljiti za najviše četiri sata

– ako u zadnjem letu unutar VLD-a, zbog nepredvidivih okolnosti nakon uzlijetanja, dođe do prekoračenja dopuštenog produljenja VLD-a, let se može nastaviti prema planiranom odredištu ili alternaciji, a odmor koji slijedi nakon VLD-a se može skratiti, ali ne manje od odmora propisanog odredbama ovoga Pravilnika.

(2) Zapovjednik vojnog zrakoplova može, u posebnim okolnostima koje bi mogle dovesti do ozbiljnog zamora posade, skratiti stvarni VLD i/ili produljiti vrijeme odmora u cilju uklanjanja štetnog utjecaja na sigurnost leta o čemu je dužan izvijestiti nadređenog zapovjednika što je prije moguće.

Evidencija radnog vremena, vremena letačke dužnosti i vremena odmora

Članak 204.

(1) Zapovjednik letačke postrojbe obvezan je voditi evidencije koje moraju sadržavati sljedeće podatke:

– vrijeme leta

– početak, trajanje i kraj svake dužnosti ili VLD-a

– vrijeme odmora i slobodne dane.

(2) Evidencije iz stavka 1. ovoga članka čuvaju se najmanje 15 mjeseci računajući od datuma zadnjeg upisa, a njihove preslike moraju biti dostupne posadi.

(3) Ako evidencije iz stavka 1. ovoga članka ne uključuju sva vremena letačke dužnosti, vremena na dužnosti i vremena odmora za pojedinog člana posade vojnog zrakoplova, taj član mora voditi osobnu evidenciju s relevantnim podacima na obrascu EVLD-01, koji se nalazi u Prilogu 5. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio, te ih čuvati najmanje 15 mjeseci od zadnjeg upisa.

(4) Član posade vojnog zrakoplova mora dati na uvid osobnu evidenciju, na zahtjev nadređenoga zapovjednika, prije nego započne letačku dužnost.

(5) Zapovjednik letačke postrojbe obvezan je posebno čuvati sva izvješća zapovjednika vojnog zrakoplova o produljenju VLD-a, vremena leta i skraćenju vremena odmora, najmanje šest mjeseci nakon nastupa događaja.

XXXV. STRUKOVNI NADZOR VOJNOG LETENJA

Obavljanje poslova strukovnog nadzora sigurnosti vojnog letenja

Članak 205.

Strukovni nadzor nad primjenom odredaba ovoga Pravilnika i drugih provedbenih propisa donesenih na temelju njega koji se odnose na vojni zračni promet, vojne aerodrome i vojno letačko osoblje obavlja SSVZP, a poslove nadzora provode nadzornici za sigurnost letenja (u daljnjem tekstu nadzornici).

Članak 206.

(1) Izvanredni strukovni nadzor provodi se prema potrebi na temelju Programa strukovnog nadzora koji se dostavlja ustrojstvenoj jedinici najmanje jedan tjedan prije nadzora.

(2) Nadzirane ustrojstvene jedinice ili ovlaštene organizacije obvezne su omogućiti nesmetano obavljanje strukovnog nadzora i bez odgode dostaviti tražene podatke i dokumentaciju potrebnu za njegovu provedbu.

Poslovi strukovnog nadzora vojnog zračnog prometa

Članak 207.

Poslovi strukovnog nadzora koji se odnose na vojni zračni promet, obuhvaćaju prvenstveno nadzor nad primjenom propisa o uvjetima za sigurnu uporabu vojnog zrakoplova, ispravama, knjigama i priručnicima vojnog zrakoplova te vojnom zračnom prometu, u pogledu udovoljavanja propisanim uvjetima za sigurno obavljanje vojnog letenja.

Strukovni nadzor vojnih aerodroma

Članak 208.

Poslovi strukovnog nadzora koji se odnose na vojne aerodrome obuhvaćaju prije svega nadzor nad primjenom propisa o sigurnoj uporabi aerodroma, projektiranju i izgradnji aerodroma i objekata u području aerodroma od značenja za sigurnost vojnog zračnog prometa, održavanju aerodroma i aerodromskih objekata i opreme koje služe za sigurno odvijanje vojnog zračnog prometa, izgradnju, postavljanje i evidenciju zrakoplovnih prepreka na aerodromima, postavljanju i održavanju znakova za uočavanje zrakoplovnih prepreka, stanju operativnih površina, stanju svjetlosnih sustava koji služe za prilaženje, uzlijetanje i slijetanje zrakoplova.

Strukovni nadzor vojnog letačkog osoblja

Članak 209.

Poslovi strukovnog nadzora koji se odnose na vojno letačko osoblje obuhvaćaju osobito nadzor nad primjenom propisa o radu i načinu obavljanja stručnih poslova vojnog letačkog osoblja, stručnom osposobljavanju i dozvolama tog osoblja, njihovoj stručnoj i zdravstvenoj sposobnosti, trajanju vremena letenja, broju uzlijetanja i slijetanja, duljini dnevnog, tjednog i godišnjeg odmora i mjerama zaštite na radu u svezi s obavljanjem dužnosti članova posade vojnog zrakoplova.

Ovlasti i obveze nadzornika

Članak 210.

(1) Nadzornik vodi nadzor, predlaže rješenja i poduzima mjere u opsegu svojih prava i obveza određenih ovim Pravilnikom i drugih propisima donesenim na temelju ovoga Pravilnika.

(2) U obavljanju poslova strukovnog nadzora nadzornik je ovlašten u slučajevima kršenja općih zrakoplovnih propisa, propisa koji reguliraju vojni zračni promet te kršenja odredbi ovog Pravilnika i propisa donesenih na temelju ovoga Pravilnika, izdavati smjernice, predlagati zabrane i privremeno predlagati oduzimanje potvrde, svjedodžbe i dozvole.

(3) Ako pri obavljanju stručnog nadzora nadzornik izda usmene smjernice, obvezan je u roku od tri dana pokrenuti postupak izdavanja preporuka o tome te ih dostaviti osobi ili ustrojstvenoj jedinici na koju se one odnose.

(4) SSVZP je obvezan smjernice i preporuke redovito dostavljati na pažnju ministru obrane.

Ovlast za obavljanje pregleda

Članak 211.

(1) U obavljanju strukovnog nadzora nadzornik je ovlašten obaviti pregled isprava, knjige i druge dokumentacije, koji mu omogućuju da utvrdi obavljaju li se stručni poslovi na propisan način.

(2) Pri obavljanju strukovnog nadzora, nadzornik ima pravo pregledati dozvole vojnog zrakoplovnog osoblja, kontrolirati primjenu propisa o radu i načinu obavljanja stručnih poslova, zahtijevati izvanrednu provjeru stručne i zdravstvene sposobnosti tog osoblja i saslušati nadređene osobe ili osobe čiji rad podliježe stručnom nadzoru.

Ovlast za izricanje ograničenja i zabrana

Članak 212.

(1) Ako nadzornik utvrdi da stanje operativnih površina, objekata, sredstava i opreme na vojnom aerodromu ne udovoljava sigurnom odvijanju zračnog prometa, predložit će da se ograniči uporaba vojnog aerodroma u skladu s postojećim uvjetima.

(2) Nadzornik će zabraniti uporabu vojnog aerodroma za uzlijetanje i slijetanje svih ili samo određenih zrakoplova ako zrakoplovne prepreke ugrožavaju sigurno uzlijetanje i slijetanje zrakoplova.

Izvještavanje o prisutnosti

Članak 213.

(1) Pri obavljanju strukovnog nadzora, nadzornik je obvezan o svojoj prisutnosti izvijestiti zapovjednika postrojbe u kojoj se obavlja nadzor.

(2) Ako nadzornik utvrdi nedostatke u radu nadzirane ustrojstvene jedinice, obvezan je o tome izvijestiti zapovjednika te ustrojbene cjeline.

Obveza podnošenja prijave

Članak 214.

Ako pri obavljanju stručnog nadzora nadzornik utvrdi da je počinjen prekršaj ili kazneno djelo, obvezan je bez odgode o tome izvijestiti Vojnu policiju Oružanih snaga.

O provedenom nadzoru nadzornik je dužan voditi očevidnik na odgovarajućem obrascu i na način koji utvrđuje SSVZP posebnom Uputom.

XXXVI. IZVANREDNI DOGAĐAJI

Članak 215.

(1) Izvanredni događaji za vrijeme leta su događaji zbog kojih zrakoplov dolazi u opasnost, kao i izvanredne okolnosti koje posredno ili neposredno ugrožavaju sigurnost letenja zrakoplova.

(2) Posada zrakoplova obvezna je poznavati postupke pri izvanrednim događajima za tip zrakoplova na kojem leti.

(3) Postupci posade pri izvanrednom događaju ovise o vrsti izvanrednog događaja, tipu zrakoplova, uvjetima leta i raspoloživom vremenu, a propisani su Priručnikom za uporabu određenog tipa vojnog zrakoplova, Uputom za provedbu namjenskih zadaća određenog tipa vojnog zrakoplova, Uputom o načinima, postupcima i drugim uvjetima za sigurno uzlijetanje i slijetanje vojnih zrakoplova i dr.

(4) Voditelj letenja, pomoćnik voditelja letenja, voditelj djelovanja na poligonu i pomoćnik voditelja djelovanja na poligonu obvezni su jasnim uputama i savjetima pomoći posadi i nadležnom kontroloru zračnog prometa prilikom vođenja vojnog zrakoplova u opasnosti.

(5) Posada vojnog zrakoplova, ako za to ima mogućnosti i vremena, obvezna je odmah o nastalom izvanrednom događaju, poduzetim postupcima i namjerama izvijestiti nadležnog kontrolora zračnog prometa.

(6) Posada vojnog zrakoplova u opasnosti obvezna je, po prestanku izvanrednog događaja, odmah o tome izvijestiti nadležnog kontrolora zračnog prometa.

Neplanirano slijetanje s naoružanim zrakoplovom

Članak 216.

(1) Neplanirano slijetanje s naoružanim vojnim zrakoplovom na bilo koji aerodrom koji nije određen letačkom zadaćom, posada vojnog zrakoplova izvršit će samo u slučaju opasnosti.

(2) Posada vojnog zrakoplova zatražit će od nadležne kontrole zračnog prometa poduzimanje posebnih zaštitnih mjera prilikom vožnje i parkiranja naoružanog vojnog zrakoplova.

(3) Zrakoplov mora biti parkiran, a naoružanje osigurano na način koji ne ugrožava druge zrakoplove, ljude i opremu na platformi i manevarskim površinama.

(4) Prilikom udaljavanja od vojnog zrakoplova, posada vojnog zrakoplova, u koordinaciji s operatorom aerodroma, obvezna je osigurati stalni nadzor i zaštitu naoružanog vojnog zrakoplova do dolaska nadležnog vojnog osoblja.

XXXVII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 217.

Provedbeni akti iz ovoga Pravilnika koji uređuju pojedina područja letenja vojnih zrakoplova donijet će se u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Članak 218.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbe članka 11. stavka 1. Pravilnika koja će stupiti na snagu u roku od jedne godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

Klasa: 023-03/12-04/1

Urbroj: 512-01-12-6

Zagreb, 14. ožujka 2012.

Ministar Ante Kotromanović, v. r.

PRILOG 1

PRILOG 2

VIZUALNI SIGNALI ZA GRUPNO LETENJE

1. OPĆI VIZUALNI SIGNALI

1. Promjena strane stupnja leta

Signal:

Pokret rukom sa uzdignutim kažiprstom ispred glave u obliku slova »U«.

2. Dodjela uloge vođe grupe

Signal:

Pilotu koji preuzima vođenje signalizira se upirući prstom prema naprijed.

Pokret otvorenim dlanom sa skupljenim prstima u okomitoj ravnini, od glave prema naprijed. Pilot koji preuzima vođenje potvrđuje klimanjem glave.

3. Uporaba zračne kočnice, zakrilaca i podvozja

Uvlačenje/izvlačenje zračnih kočnica, pripremni signal

Signal:

Naizmjenično širenje i skupljanje ispruženih prstiju. Najmanje dvaput.

Uvlačenje/izvlačenje zakrilaca, pripremni signal

Signal:

Ispruženi dlan sa pokretom iz zapešća prema dolje za izvlačenje zakrilaca, odnosno prema gore za uvlačenje zakrilaca. najmanje dvaput.

Uvlačenje/izvlačenje podvozja, pripremni signal:

Signal:

Uvrćući pokret šake prema pokrovu kokpita za uvlačenje podvozja, odnosno prema pilotovom ramenu za izvlačenje podvozja. Najmanje dvaput.

4. Provedba

Signal:

Kimanje glavom. Daje se kada su zrakoplovi u grupi pripravni za provedbu instrukcije.

5. Razumijevanje

Signal:

Klimanje glavom.

6. Nemogućnost provedbe instrukcije

Signal:

Odmahivanje glavom lijevo-desno.

2. VIZUALNI SIGNALI U NEVOLJI

Dnevni vizualni signali:

Pilot u nevolji pokušat će privući pozornost mahanjem krilima ili na bilo koji drugi način.

Pilot aviona koji se pristrojava zrakoplovu u nevolji postavit će avion malo ispred i desno ili lijevo od zrakoplova u nevolji i mahnuti krilima. Ovaj se postroj održava dok se iščekuju vizualni signali.

Pilot zrakoplova u nevolji uvjerit će se da je zamijećen i uporabom propisanih signala u nevolji dvaput ukazat će na prirodu nevolje i zahtjeve vođi grupe. Pilot zrakoplova koji se pristrojio neće ponavljati primljenu informaciju niti postavljati pitanja gestikuliranjem. Rabit će se isključivo signali iz ovog dodatka.

Kako bi se spriječila konfuzija nijedan pilot neće pokušavati ostvariti radio predaju.

Noćni vizualni signali:

Pilot aviona u nevolji pokušat će privući pozornost uključivanjem svjetala za slijetanje ili svjetala za voženje ili drugog osvjetljenja zrakoplova.

Pilot aviona koji se pristrojava zrakoplovu u nevolji postavit će avion malo ispred i desno ili lijevo od zrakoplova u nevolji i mahnuti krilima. Ovaj se postroj održava dok se iščekuju vizualni signali.

Noću, zbog teškoće prepoznavanja vizualnih signala rabi se samo jedan signal. Pilot zrakoplova u nevolji odaslat će seriju bljeskova sa ručnom svjetiljkom, osvjetljenjem unutrašnjosti kokpita ili svjetlom za slijetanje. Ovaj signal znači da pilot želi sletjeti što je prije moguće. Pilot aviona koji se pristrojava pretpostavit će da zrakoplov u nevolji ima jedan ili više neispravnih sustava i upravljat će zrakoplovom sa povećanim oprezom.

Pri rukovanju svjetlima potrebno je obratiti pozornost da se ne zaslijepi pilot drugog zrakoplova.

Vizualni znaci pilota zrakoplova kontroli zračne plovidbe

Za dobivanje odobrenja za slijetanje preletjeti uzduž USS u pravcu slijetanja na visini 150 m iznad aerodroma sa bljeskanjem svih svjetala i polaganim njihanjem krila. Po dosezanju daljeg kraja USS penjati i zaokrenuti niz vjetar. Iščekivati svjetlosni ili pirotehnički signal(e) sa kontrolnog tornja ili startne. Posebnu pozornost posvetiti izbjegavanju ostalog prometa.

1. Želim sletjeti što je prije moguće

Signal:

Kretanje ruke sa ispruženim dlanom okrenutim ka dolje, od iznad glave naprijed i dolje, završavajući pokret oponašanjem protrčavanja.

2. Iskakanje iz aviona

Signal:

Jedna (ili obje) ruke stisnute šake prevučena preko lica oponašajući povlačenje ručica izbacivog sjedišta iznad glave.

3. Moram provesti prilaz na slijetanje u grupi

Signal:

Tapšanje ramena dlanom, kako bi se spriječilo pomutnju sa drugim znacima rabiti desnu ruku po lijevom ramenu ili obratno. Temeljni signal podrazumijeva brzinu prilaza 100 čvorova. Ukoliko avion u nuždi želi veću brzinu prilaza pilot će podići jedan prst za svakih 10 čvorova povećanja brzine. Primjer: za brzinu prilaza 180 čvorova pokazati pet prstiju a zatim tri prsta iste ruke.

Drugi pilot će potvrditi jednim klimanjem glave.

4. Otkaz prijemnika

Signal:

Potapšati slušalice, pomicati dlan ruke pokraj uha naprijed-natrag.

5. Otkaz predajnika

Signal:

Potapšati mikrofon, gore-dolje pomicati dlan ruke okrenut prema licu ispred lica.

6. Otkazi sustava HEFOM signaliziranje

Priprema

Signal:

Stisnuta šaka, mirna, na vidljivom mjestu.

Definicija signala otkaza

Signal:

Sa zapešćem naslonjenim na pokrov kokpita pilot pokazuje odgovarajući broj prstiju kako bi ukazao koji je sustav otkazao:

H – jedan prst – hydro sustav

E – dva prsta – elektro sustav

F – tri prsta – gorivni sustav

O – četiri prsta – kisični sustav

M – pet prstiju – pogonska skupina

7. Preostala količina goriva:

Manje od 10 minuta

Signal:

Koristi se samo znak »Želim sletjeti što je prije moguće«.

Više od 10 minuta

Signal:

Pripremni signal je »sisanje palca« popraćen pokazivanjem prstiju:

1 prst – 10-20 minuta

2 prsta – 20-30 minuta

3 prsta – 30-40 minuta

4 prsta – 40-50 minuta

5 prstiju – više od 50 minuta

PRILOG 3

OBRAZAC ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE ODOBRENJA ZA SUDJELOVANJE VOJNIH ZRAKOPLOVA NA ZRAKOPLOVNOJ PRIREDBI

Informacije iz ovog obrasca potrebne su Ministarstvu obrane u pokretanju postupka za izdavanje Odobrenja sukladno odredbama Zakona o zračnom prometu.

Podnositelj zahtjeva

M.P. ________________

PRILOG 4

KARAKTERISTIČNE TOČKE U SIMULIRANOM OTKAZU POGONSKE GRUPE

PRILOG 5

EVIDENCIJA VREMENA LETENJA I DUŽNOSTI

Mjesec:_______________ Ime i prezime:__________________

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_03_35_906.html