MINISTARSTVO OBRANE
Na temelju članka 130. stavka 2. Zakona o obrani (»Narodne novine«, broj 33/02. i 58/02.) donosim
I. TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom uređuje se upravljanje resursima obrane s ciljem efikasne i racionalne raspodjele raspoloživih resursa sukladno obrambenim ciljevima Republike Hrvatske.
Upravljanje resursima obrane provodi se kroz Sustav planiranja, programiranja, izrade i izvršenja proračuna Ministarstva obrane (u daljnjem tekstu: SPPP).
SPPP omogućava ocjenu razine ostvarenja postavljenih obrambenih ciljeva kroz praćenje realizacije obrambenih programa.
SPPP se sastoji od četiri kontinuirane i međusobno povezane faze: planiranja, programiranja, izrade i izvršenja proračuna. Faze SPPP-a su dinamičke i cikličke.
Članak 2.
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeća značenja:
1. Obrambeno planiranje kontinuirana je sustavna planska djelatnost koju provode tijela državne vlasti i tijela državne uprave te Oružane snage Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Oružane snage) na području obrane. Tom se djelatnošću, u smislu ovoga Pravilnika, definiraju, usklađuju, razrađuju i usvajaju opći i posebni strategijski ciljevi iz nadležnosti svih nositelja planiranja u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama. Sastoji se od strategijskog, razvojnog i operativnog planiranja.
2. Programiranje je kontinuirani proces u kojem se usvojeni planovi prevode u programe tijekom određenog vremenskog razdoblja u okvirima raspoloživih resursa obrane.
3. Resursi obrane podrazumijevaju ljude, opremu, prostor i objekte, te financijska sredstva za njihov razvoj, potporu i održavanje.
4. Program predstavlja skup nezavisnih, ali međusobno povezanih aktivnosti i projekata koji su usmjereni prema ispunjenju zajedničkog, općeg cilja.
5. Aktivnosti su trajne, a projekti jednokratne zadaće kojima se postižu posebni ciljevi navedeni u planskim dokumentima. Integriraju personalne, materijalne i financijske resurse obrane potrebne za postizanje definiranih ciljeva.
6. Nositelj programa je ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane koja je odgovorna za prevođenje usvojenih planova iz razvojnih i provedbenih dokumenata planiranja u programe kroz razvoj aktivnosti i projekata te koordinaciju i organizaciju nositelja aktivnosti i projektnih timova unutar programa iz svoje nadležnosti. Nositelji programa prate izvršenje ukupnog programa iz svoje nadležnosti.
7. Nositelj aktivnosti je ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane i Oružanih snaga koja je odgovorna za strukturiranje i izradu prijedloga aktivnosti koji su u funkciji izvršenja programa, te prati izvršenje aktivnosti iz svoje nadležnosti.
8. Projektni tim je stručno tijelo koje se ustrojava u cilju realizacije određenog projekta. Njegov rad reguliran je Pravilnikom o radu projektnih timova.
9. Programski elementi su sve ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane te zapovjedništva, ustanove i postrojbe Oružanih snaga koje sudjeluju u provedbi programa i planiraju resurse za njihovu provedbu.
10. Glavne proračunske kategorije predstavljaju grupirane račune Računskog plana Ministarstva obrane.
11. Proračun Ministarstva obrane je procjena godišnjih prihoda te utvrđeni iznos izdataka koji moraju biti uravnoteženi s prihodima. Donosi se i važi za jednu kalendarsku godinu i predstavlja odobrene razine financiranja svih programa Ministarstva obrane i Oružanih snaga za narednu godinu.
12. Izrada proračuna podrazumijeva formuliranje i obrazloženje zahtjeva za financijskim sredstvima kroz Računski plan Ministarstva obrane.
13. Izvršenje proračuna podrazumijeva izvršenje i kontrolu izvršenja proračuna.
14. Vijeće za upravljanje SPPP-om (u daljnjem tekstu: Vijeće) je tijelo najviše razine u SPPP-u koje upravlja i nadzire procese SPPP-a, vrši razmatranje prijedloga programa, procjenjuje prioritete te daje preporuke za financiranje izabranih programa.
Članak 3.
Odredbe ovoga Pravilnika temelje se na Zakonu o obrani, a sukladne su Zakonu o proračunu, Zakonu o sustavu državne uprave, Uredbi Vlade Republike Hrvatske o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane, Odluci Predsjednika Republike Hrvatske o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga Republike Hrvatske te Odluci Predsjednika Republike Hrvatske o vojno-područnoj podjeli Republike Hrvatske.
II. PLANIRANJE
1. Strategijsko planiranje
Članak 4.
Strategijsko planiranje sastavnica je obrambenog planiranja u okviru koje tijela zakonodavne i izvršne vlasti dokumentima najviše razine dugoročno definiraju sigurnosne i obrambene zahtjeve Republike Hrvatske te načine osiguravanja sigurnosnih i obrambenih potreba. Dokumenti strategijskog planiranja su: Strategija obrane Republike Hrvatske, Vojna strategija Republike Hrvatske i Strategijski pregled stanja vojnih sposobnosti.
Vojnu strategiju Republike Hrvatske usvaja Predsjednik Republike Hrvatske sukladno odredbama Zakona o obrani.
Članak 5.
Strategijski pregled stanja vojnih sposobnosti predstavlja ocjenu godišnje realizacije dugoročnih strategijskih dokumenata obrambenog planiranja sa stajališta primjerenosti konceptualnih rješenja promjenama u sigurnosnom okruženju. U slučaju potrebe, temeljem ovog dokumenta ministar obrane predlaže Vladi Republike Hrvatske izmjene odnosno dopune strategijskih dokumenata iz kojih se izvode pojedine obrambene sposobnosti ili obrambeni koncept u cjelini. Nakon formalne verifikacije strategijskih dokumenata pokreće se postupak prilagođivanja svih dokumenata u SPPP-u.
Nositelj izrade dokumenta iz stavka 1. ovoga članka je Uprava za obrambenu politiku u suradnji s Vojnom-sigurnosnom agencijom, Glavnim stožerom Oružanih snaga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Glavni Stožer) i drugim tijelima državne uprave.
Strategijski pregled vojnih sposobnosti provodi se do 20. veljače. Odobrava ga ministar obrane do kraja veljače.
Pored redovnih, mogu se provoditi i izvanredni strategijski pregledi u slučajevima velikih promjena u užem ili širem sigurnosnom okruženju, te unutarnjih promjena koje bitno utječu na obrambene interese i ciljeve odnosno obrambeni koncept, veličinu, sastav i strukturu vojnih sposobnosti, a što će zahtijevati promjene u dokumentima SPPP-a.
2. Razvojno planiranje
Članak 6.
Razvojno planiranje sastavnica je obrambenog planiranja unutar koje se u dugoročnim i srednjoročnim okvirima kreiraju izgradnja, razvoj i održavanje personalnih i materijalnih obrambenih sposobnosti.
Dokumenti razvojnog planiranja su:
– dugoročni:
– Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga
– srednjoročni:
– Srednjoročni plan razvoja Ministarstva obrane i Oružanih snaga.
Članak 7.
Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga definira dugoročnu projekciju razvoja vojnih sposobnosti potrebnih za ispunjenje zahtjeva u narednom desetogodišnjem razdoblju iz Strategije obrane Republike Hrvatske i Vojne strategije Republike Hrvatske kroz sedam planskih područja (Funkcioniranje Oružanih snaga, Obuka i ostale aktivnosti Oružanih snaga, Izobrazba i profesionalni razvoj, Opremanje i modernizacija, Objekti i infrastruktura, Međunarodna suradnja i Upravni i opći poslovi) te načine rješavanja slabosti sustava uočenih u Godišnjem izvješću o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama.
Na temelju ovog plana Predsjednik Republike Hrvatske donosi Odluku o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga Republike Hrvatske i Odluku o vojno-područnoj podjeli Republike Hrvatske, a ministar obrane odluke o personalnom i materijalnom ustroju Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Glavni stožer Oružanih snaga Republike Hrvatske izrađuje Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga prve godine dugoročnog planskog razvoja uz obveznu suradnju sa ostalim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva obrane i dostavlja ga Vijeću do 15. travnja. Vijeće raspravlja i usuglašava Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga i do 25. travnja ga dostavlja ministru obrane.
Ministar obrane daje suglasnost na Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga i podnosi ga Vladi Republike Hrvatske do kraja travnja. Plan iz stavka 1. ovog članka usvaja Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i uz suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske.
Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga obavezno se donosi svakih pet godina, a po potrebi i češće, sukladno Godišnjem izvješću o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama.
Članak 8.
Po usvajanju Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga nadležni nositelji izrade provedbenih dokumenata pristupaju izradi dokumenata provedbenog planiranja: Plana upravljanja osobljem, Plana opremanja i modernizacije Oružanih snaga, Plana međunarodne vojne suradnje, Plana strateških komunikacijskih mreža i informatizacije Ministarstva obrane i Oružanih snaga te Plana gospodarenja nekretninama.
Ovi dokumenti razrađuju aktivnosti i projekte koji će početi ili će se nastaviti odvijati u narednom dugoročnom razdoblju.
Članak 9.
Srednjoročni plan razvoja Ministarstva obrane i Oružanih snaga razrađuje usvojene planove kroz projekte i grupe aktivnosti te daje financijske parametre potrebne za njihovu realizaciju po planiranoj godišnjoj dinamici i po programskoj strukturi. Odnosi se na razdoblje od 6 godina. Temelj za izradu ovog dokumenta su Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga i provedbeni dokumenti planiranja, te Zakon o sustavu državne uprave i Uredba Vlade Republike Hrvatske o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva obrane.
Glavni stožer izrađuje do 5. srpnja prijedlog Srednjoročnog plana razvoja u dijelu koji se odnosi na Oružane snage a Tajništvo ministarstva ga dopunjava s dijelovima koji se odnose na Ministarstvo obrane i dostavlja Vijeću svake godine najkasnije do 15. srpnja. Po raspravljanju i usuglašavanju, Vijeće Srednjoročni plan razvoja Oružanih snaga i Ministarstva obrane do 25. srpnja dostavlja ministru obrane na usvajanje. Rok za usvajanje Srednjoročnog plana razvoja Ministarstva obrane i Oružanih snaga je kraj srpnja.
3. Operativno planiranje
Članak 10.
Operativno planiranje sastavnica je obrambenog planiranja unutar koje se upravlja personalnim i materijalnim resursima, s ciljem što potpunijeg i konzistentnijeg ostvarivanja strategijskog i razvojnog planiranja. Operativnim planiranjem najizravnije se povezuju funkcije planiranja s programiranjem i izradom proračuna. Dokumenti operativnog planiranja kratkoročni su dokumenti: Godišnji vojni prioriteti, Godišnje smjernice obrambenog planiranja, Plan Oružanih snaga Republike Hrvatske i Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama.
Članak 11.
Godišnji vojni prioriteti kratkoročni je dokument operativnog obrambenog planiranja kojim načelnik Glavnog stožera, na temelju Srednjoročnog plana razvoja Ministarstva obrane i Oružanih snaga i Godišnjeg izvješća o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama, ministru obrane predlaže godišnje prioritete po svim elementima održavanja i razvoja Oružanih snaga.
Dokument iz stavka 1. ovoga članka izrađuje Glavni stožer do 15. travnja a odobrava ga načelnik Glavnog stožera do kraja travnja.
Članak 12.
Godišnje smjernice obrambenog planiranja kratkoročni je dokument operativnog obrambenog planiranja koji se izrađuje na temelju prijedloga Godišnjih vojnih prioriteta, Godišnjeg izvješća o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama i Srednjoročnog plana razvoja Ministarstva obrane i Oružanih snaga, prioriteta i interesa državne i obrambene politike, stanja realizacije planova i programa te financijskih smjernica financiranja obrane u prvoj programskoj godini, a kojim ministar obrane utvrđuje polazišta za donošenje odluke o izvršenju obrambenog proračuna i upućuje na prioritetne funkcije čijom će se konkretnom programskom realizacijom podržavati interesi nacionalne obrane.
Nositelj izrade dokumenta iz stavka 1. ovog članka je Uprava za obrambenu politiku u suradnji s ostalim ustrojstvenim jedinicama Ministarstva obrane. Dokument se svake godine do 15. svibnja dostavlja Vijeću na raspravu i usklađivanje, koje ga do 25. svibnja podnosi ministru obrane na usvajanje. Krajnji rok za donošenje dokumenta je kraj svibnja.
Članak 13.
Plan Oružanih snaga Republike Hrvatske je težišno kratkoročni, ali dijelom i srednjoročni planski dokument u kojem se jasno iskazuju načini kojima će Oružane snage doprinijeti postizanju vizija, ciljeva i zadaća postavljenih dokumentima strategijskog i razvojnog planiranja, te resursi potrebni za njihovo ostvarivanje. Plan Oružanih snaga definira i projekciju vojnih sposobnosti Oružanih snaga potrebnih za ispunjenje zahtjeva postavljenih u nacionalnim strategijama.
U Planu Oružanih snaga razrađuju se smjernice koje su definirane Godišnjim vojnim prioritetima i Godišnjim smjernicama obrambenog planiranja u konkretne programe i aktivnosti rada Oružanih snaga.
Plan Oružanih snaga je temelj za izradu prijedloga Godišnjih planova rada ustrojstvenih jedinica Glavnog stožera i Oružanih snaga.
Nositelj izrade Plana Oružanih snaga je Glavni stožer do 15. lipnja a odobrava ga načelnik Glavnog stožera do kraja lipnja.
Članak 14.
Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama je dokument kojim se prezentira stanje obrambenog sustava na razini prethodne godine, te ocjena o utjecaju izvršenja programa na stanje vojnih sposobnosti, ostvarivanje općih i posebnih strategijskih ciljeva te pojedinih konkretnih odluka obrambene politike vezanih uz angažiranje i zadaće pojedinih elemenata definiranih vojnih sposobnosti.
Podloga za izradu Godišnjeg izvješća o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama su analize realizacije projekata i aktivnosti u prethodnoj godini dobivene od nositelja programa, te procjene ostvarenja programa u tekućoj godini koje izrađuje Uprava za financije i proračun.
Zaključci sadržani u ovom izvješću predstavljaju osnovu za reviziju dokumenata razvojnog planiranja, te za izradu sljedećih Godišnjih vojnih prioriteta i Godišnjih smjernica obrambenog planiranja.
Nositelj izrade dokumenta je Inspektorat obrane, u suradnji s ustrojstvenim jedinicama Ministarstva obrane po pitanjima usklađenosti sa dokumentima razvojnog planiranja, te po pitanjima stanja pojedinih programa.
Izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnosi se na raspravljanje i usuglašavanje Vijeću do 25. ožujka za prethodnu godinu.
Vijeće dostavlja usuglašeno Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama ministru obrane do 5. travnja, a ministar obrane ga do 10. travnja odobrava i upućuje Vladi Republike Hrvatske. Na prijedlog Vlade, Hrvatski sabor raspravlja i usvaja Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama.
III. PROGRAMIRANJE
Članak 15.
Programiranje je kontinuirani proces u kojem se usvojeni planovi razrađuju kroz projekte i aktivnosti, glavne proračunske kategorije i programske godine te se provodi analiza predloženih programa sa stajališta utjecaja na spremnost ukupnog obrambenog sustava, a prema definiranim prioritetima financiranja.
Članak 16.
Programski elementi su:
– 1 razina: ustrojstvene jedinice Ministarstva obrane.
– 2 razina: granska zapovjedništva, Zapovjedništvo za logistiku i Združeno zapovjedništvo za izobrazbu i obuku.
– 3 razina: korpusi, granska zapovjedništva za izobrazbu i obuku, flota, vojno pomorski sektori.
– 4 razina: samostalna bojna, brigada, zrakoplovna baza, instituti i druge postrojbe i ustanove iste razine.
Članak 17.
Dokumenti programiranja su:
– Smjernice programiranja
– Prijedlog programa
– Obrambeni program Ministarstva obrane.
Članak 18.
Smjernice programiranja definiraju tehniku i postupke formiranja prijedloga programa na razini Ministarstva obrane i Oružanih snaga, suradnju nositelja programa, nositelja aktivnosti, projektnih timova, programskih elemenata, način objedinjavanja prijedloga programa, financijske okvire, rokove, načine dostavljanja i oblik izrađenih prijedloga te druge parametre koji imaju utjecaj na način oblikovanja prijedloga programa. Odnose se na šestogodišnje razdoblje.
Smjernice programiranja izrađuje Uprava za financije i proračun u suradnji s Upravom za programe, financije i proračun Glavnog stožera i Upravom za obrambenu politiku do 20. rujna.
Članak 19.
Nositelji aktivnosti i projektni timovi na temelju Smjernica programiranja koje su im dostavljene od nositelja programa planiraju financijska sredstva za potrebe provođenja aktivnosti i projekata temeljem objedinjenih prijedloga programskih elemenata 1 i 2 razine koji sudjeluju u provedbi aktivnosti odnosno projekata.
Članak 20.
Prijedlozi financijskih sredstava za aktivnosti i projekte (prema glavnim proračunskim kategorijama) sadrže i popis personalnih i materijalnih resursa potrebnih za provođenje aktivnosti i projekata, uključujući i popis programskih elemenata koji će sudjelovati u njihovoj provedbi.
Prijedlozi, nadalje sadrže opis dinamike tijekom godina, te opis (s navedenim potrebnim ukupnim resursima) cijelog projekta ako se isti proteže na više od jedne godine.
U slučaju da dostupna financijska sredstva ne dozvoljavaju financiranje svih prijedloga aktivnosti i projekata potrebno je izraditi listu prioriteta koja predstavlja osnovni kriterij pri donošenju odluke o financiranju.
Članak 21.
Nositelji programa objedinjavaju prijedloge aktivnosti i projekata iz svoje nadležnosti, te iz tako objedinjenih prijedloga izrađuju dokument Prijedlog programa.
Prijedlog programa sadrži objedinjene sve prijedloge aktivnosti i projekata unutar pojedinog programa za naredno šestogodišnje razdoblje pri čemu se svake godine usklađuju ranije izrađeni prijedlozi te se dodaje nova programska godina.
Nositelj programa u suradnji s nositeljima aktivnosti i projektnim timovima analizira utemeljenost procjene personalnih, materijalnih i financijskih resursa za svaku aktivnost ili projekt, usklađenost liste prioriteta s planskim dokumentima te definira listu neusklađenih pitanja.
Članak 22.
U Prijedlogu programa navode se zahtjevi za ukupno potrebnim personalnim, materijalnim i financijskim resursima grupiranim po aktivnostima i projektima, programskim elementima, programskim godinama, glavnim proračunskim kategorijama i prioritetima.
Nositelji programa svoje Prijedloge programa dostavljaju Upravi za financije i proračun do sredine siječnja.
Članak 23.
Glavne proračunske kategorije su:
– operativni troškovi
– opremanje i izgradnja
– istraživanje i razvoj
– ostali troškovi
– ostali prihodi i isplate.
Članak 24.
Uprava za financije i proračun objedinjuje sve Prijedloge programa i sumira ukupne zahtjeve za personalnim, materijalnim i financijskim resursima te s tako objedinjenim podacima provodi odgovarajuće analize kojima procjenjuje utjecaj financiranja svih prijedloga na očekivana proračunska sredstva u programskom razdoblju.
Uprava za financije i proračun u suradnji s Upravom za programe, financije i proračun Glavnog stožera priprema izvješće o provedenim analizama, te ga prilaže uz objedinjene prijedloge programa u prijedlogu dokumenta Obrambeni program Ministarstva obrane.
Članak 25.
Prijedlog Obrambenog programa Ministarstva obrane objedinjava sve Prijedloge programa, te donosi prosudbu posljedica financiranja predloženih aktivnosti i projekata i ukupnih programa s obzirom na ciljeve i zadaće koji proizlaze iz dokumenata razvojnog i operativnog planiranja. Također sadrži analizu mogućnosti realizacije u odnosu na procjenu dostupnih sredstava. Odnosi se na naredno šestogodišnje razdoblje, pri čemu se svake godine usklađuju ranije izrađeni prijedlozi te se dodaje nova programska godina.
Procjene utjecaja financiranja predloženih programa, kao i objedinjavanje svih prijedloga vrši Uprava za financije i proračun u suradnji s Upravom za programe, financije i proračun Glavnog stožera i s nositeljima programa.
Prijedlog Obrambenog programa Ministarstva obrane dostavlja se na raspravu Vijeću do 10. ožujka.
Članak 26.
Vijeće raspravlja i usuglašava prijedloge programa iz dokumenta Prijedlog Obrambenog programa Ministarstva obrane pri tome koristeći rezultate analiza koje je izradila Uprava za financije i proračun. Ukoliko se ukaže potreba, Vijeće poziva nositelje programa, aktivnosti i čelnike projektnih timova da dodatno obrazlože prijedloge. Prijedlog Obrambenog programa Ministarstva obrane zajedno s preporukama, primjedbama i prijedlozima Vijeće do 20. ožujka dostavlja nositeljima programa na razradu i doradu.
Članak 27.
Nositelji programa u suradnji s nositeljima aktivnosti i projektnim timovima usklađuju svoj Prijedlog programa, u skladu s preporukama, primjedbama i prijedlozima Vijeća.
Tako usklađen dokument svaki nositelj programa šalje Upravi za financije i proračun do 20. travnja.
Članak 28.
Uprava za financije i proračun u suradnji s Upravom za programe, financije i proračun Glavnog stožera objedinjuje prijedloge svih programa u dokumentu Obrambeni program Ministarstva obrane, te ga ponovno do kraja travnja dostavlja Vijeću.
Članak 29.
Vijeće vrši konačnu raspravu i usuglašavanje te do 20. svibnja dostavlja Obrambeni program Ministarstva obrane ministru obrane na usvajanje.
Članak 30.
Obrambeni program Ministarstva obrane sadrži cjelokupnu programsku strukturu Ministarstva obrane i Oružanih snaga odnosno sve odobrene aktivnosti i projekte, programske elemente koji će u programima sudjelovati, nositelje aktivnosti, te financijske projekcije (po glavnim proračunskim kategorijama) i dinamiku za sve aktivnosti i projekte za prethodnu, tekuću, proračunsku, te pet programskih godina.
Obrambeni program Ministarstva obrane usvaja ministar obrane do kraja svibnja.
Članak 31.
Obrambeni program Ministarstva obrane sastoji se od 7 programa:
Program broj 1: Funkcioniranje Oružanih snaga
Program broj 2: Obuka i ostale aktivnosti Oružanih snaga
Program broj 3: Izobrazba i profesionalni razvoj
Program broj 4: Opremanje i modernizacija
Program broj 5: Objekti i infrastruktura
Program broj 6: Međunarodna suradnja
Program broj 7: Upravni i opći poslovi
Članak 32.
Svakom programu dodijeljen je nositelj programa. Nositelji programa bit će određeni u Metodologiji SPPP-a.
Aktivnosti i nositelji aktivnosti odredit će se u Smjernicama programiranja.
Projektni timovi određuju se prema ukazanim potrebama posebnom odlukom ministra obrane.
Članak 33.
Provedba usvojenih programa je u nadležnosti nositelja programa.
Provedba usvojenih programskih aktivnosti i projekata je u nadležnosti nositelja aktivnosti i projektnih timova.
IV. IZRADA PRORAČUNA
Članak 34.
U fazi izrade proračuna programski elementi razine određene Smjernicama za izradu proračuna izrađuju prijedloge proračuna prema svojoj nadležnosti za godinu izrade proračuna prema odobrenim programima, a po računima iz Računskog plana Ministarstva obrane.
Programski elementi izrađuju i projekcije proračuna za sljedeće dvije godine po glavnim proračunskim kategorijama, sukladno projekcijama iz prijedloga Obrambenog programa Ministarstva obrane.
Članak 35.
Dokumenti izrade proračuna su:
– Smjernice za izradu proračuna Ministarstva obrane
– Prijedlog proračuna Ministarstva obrane
– Proračun Ministarstva obrane.
Članak 36.
Obrambeni program Ministarstva obrane odnosno njegova prva programska godina temelj je za izradu Prijedloga proračuna Ministarstva obrane za narednu proračunsku godinu.
Članak 37.
Uprava za financije i proračun na temelju prijedloga Obrambenog programa Ministarstva obrane izrađuje i dostavlja do 20. svibnja programskim elementima 1. razine Smjernice za izradu proračuna Ministarstva obrane radi iskazivanja planiranih rashoda.
Članak 38.
Smjernice za izradu proračuna Ministarstva obrane definiraju način na koji će se prikupiti, strukturirati i dostaviti planirani rashodi po odobrenim aktivnostima i projektima za programske elemente razine određene Smjernicama za izradu proračuna.
Članak 39.
Programski elementi izrađuju vlastiti prijedlog proračuna za proračunsku godinu na osnovu odobrenih aktivnosti i projekata i dobivenih smjernica te projekcije proračuna za sljedeće dvije godine. Vlastiti prijedlog proračuna programskog elementa obuhvaća planirane rashode po stavkama Računskog plana Ministarstva obrane za odobrene aktivnosti i projekte u čijoj provedbi sudjeluje.
Članak 40.
Programski elementi više razine usklađuju i objedinjuju prijedloge proračuna podređenih programskih elemenata za sljedeću proračunsku godinu i projekcije proračuna za naredne dvije godine, te objedinjeni prijedlog proračuna dostavljaju svojom uspravnicom Upravi za financije i proračun najkasnije do 15. lipnja. U objedinjenom prijedlogu proračuna moraju biti vidljivi rashodi programskih elemenata po odobrenim programima, aktivnostima, projektima i stavkama Računskog plana Ministarstva obrane.
Članak 41.
Uprava za financije i proračun objedinjava prijedloge programskih elemenata i na temelju njih izrađuje Prijedlog proračuna Ministarstva obrane, koji dostavlja na raspravu Vijeću do kraja lipnja.
Članak 42.
Prijedlog proračuna Ministarstva obrane sadrži rashode programskih elemenata razine zahtijevane od Ministarstva financija, predviđene za proračunsku godinu (po zahtijevanoj analitici Računskog plana Ministarstva obrane) te procjenu rashoda za sljedeće dvije fiskalne godine.
Članak 43.
Vijeće pregledava Prijedlog proračuna Ministarstva obrane i priprema prijedloge za usklađivanje do 20. srpnja.
Uprava za financije i proračun temeljem prijedloga Vijeća šalje Prijedlog proračuna nositeljima programa na doradu.
Članak 44.
Sve izmjene i dopune Prijedloga proračuna nositelji programa izrađuju u suradnji s nositeljima aktivnosti i projektnim timovima te programskim elementima na koje se isti odnose.
Članak 45.
Uprava za financije i proračun dostavlja nositeljima programa naputke za eventualne izmjene i dopune Prijedloga proračuna Ministarstva obrane, na osnovu Odluke ministra obrane, u skladu sa zahtjevima Ministarstva financija ili Vlade Republike Hrvatske a temeljem prijedloga Vijeća.
Članak 46.
Uprava za financije i proračun objedinjuje dorađene prijedloge proračuna i na temelju njih izrađuje Prijedlog proračuna Ministarstva obrane, koji dostavlja Vijeću na završnu ocjenu i usklađivanje.
Prijedlog proračuna Ministarstva obrane odobrava ministar obrane.
Članak 47.
Nakon donošenja Državnog proračuna i Proračuna Ministarstva obrane kao dijela Državnog proračuna, vrši se konačna razrada Proračuna Ministarstva obrane.
Članak 48.
Proračun Ministarstva obrane sastoji se od dva dijela:
– Knjiga 1: Opći dio
– Knjiga 2: Analitika po programima, aktivnostima, projektima i programskim elementima.
Članak 49.
Knjiga 1: Opći dio sadrži:
– polazne osnove pri izradi proračuna za proračunsku godinu
– udio proračuna Ministarstva obrane u Državnom proračunu
– zbirni pregled proračuna prema osnovnim računima Računskog plana Ministarstva obrane
– zbirni pregled po glavnim proračunskim kategorijama
– prikaz planiranih prihoda koji se ostvaruju prodajom roba i usluga
– prikaz rashoda koji se financiraju iz prihoda ostvarenih prodajom roba i usluga.
Članak 50.
Knjiga 2: Analitika po programima, aktivnostima, projektima i programskim elementima sadrži:
– strukturu programa prema aktivnostima i projektima
– strukturu aktivnosti i projekata prema stavkama Računskog plana Ministarstva obrane i glavnim proračunskim kategorijama
– strukturu rashoda programskih elemenata prema stavkama Računskog plana Ministarstva obrane.
V. IZVRŠENJE PRORAČUNA
Članak 51.
Vremenski tijek faze izvršenja proračuna definiran je Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna za konkretnu godinu.
Članak 52.
Uprava za financije i proračun izrađuje i dostavlja izvode iz Proračuna Ministarstva obrane za programske elemente definirane razine preko njima nadređenih ustrojstvenih jedinica.
Uprava za financije i proračun izrađuje i dostavlja programskim elementima definirane razine »Godišnje ovlasti za financiranje iz proračuna« sukladno provedbenim propisima za izvršenje proračuna.
Članak 53.
Temeljem Proračuna Ministarstva obrane, Uprava za financije i proračun u suradnji s nositeljima programa izrađuje dinamički plan realizacije proračuna te ga dostavlja programskim elementima definirane razine.
Članak 54.
Uprava za financije i proračun prati izvršenje Proračuna Ministarstva obrane prema definiranoj dinamici te izrađuje izvješća o realizaciji proračuna prema:.
– odobrenim programima
– aktivnostima i projektima
– programskim elementima
– osnovnim računima iz Računskog plana Ministarstva obrane
– glavnim proračunskim kategorijama.
Uprava za financije i proračun izrađuje i dostavlja programskim elementima tromjesečna izvješća o izvršenju njihovog dijela proračuna a ministru obrane mjesečna, tromjesečna, polugodišnja i godišnja izvješća o ukupnom izvršenju Proračuna Ministarstva obrane.
Članak 55.
U slučaju rebalansa Državnog proračuna te Proračuna Ministarstva obrane, Uprava za financije i proračun pokreće postupak rebalansa proračuna prema procedurama za izradu proračuna sukladno odlukama ministra obrane.
Članak 56.
Svi nositelji aktivnosti i projektni timovi dužni su do 20. lipnja pripremiti procjenu razine realizacije aktivnosti i projekata iz tekuće godine, te predložiti odgovarajuće mjere za eventualnu preraspodjelu sredstava i promjenu razine financiranja pojedine aktivnosti ili projekta ako se pokaže da je to neophodno kako bi se realizirali postavljeni obrambeni ciljevi. Ove procjene šalju nadležnom nositelju programa.
Nositelji programa do 10. srpnja raspravljaju i usuglašavaju procjene te ih sa svojim primjedbama i prijedlozima prosljeđuju Vijeću.
Vijeće raspravlja i usuglašava procjene realizacije programa do 20. srpnja i priprema preporuke ministru obrane za pokretanjem procesa preraspodjele odobrenih financijskih sredstava za tekuću godinu ili za zahtijevanje dodatnih sredstava od Vlade Republike Hrvatske.
Članak 57.
Ako tijekom tekuće godine ministar obrane na prijedlog Vijeća donese odluku o izvanrednom financiranju novih aktivnosti ili promjeni opsega financiranja planiranih aktivnosti i projekata, Uprava za financije i proračun u suradnji s nositeljima programa pokreće postupak za internu preraspodjelu proračunskih sredstava ili za zahtijevanje dodatnih sredstava od Vlade Republike Hrvatske.
Internu preraspodjelu proračunskih sredstava ili zahtijevanje dodatnih sredstava od Vlade Republike Hrvatske odobrava ministar obrane.
VI. UPRAVLJANJE I NADZOR
Članak 58.
Usmjeravanje, upravljanje i nadzor nad procesima SPPP-a u nadležnosti je Vijeća.
Sastav Vijeća, kojim predsjedava zamjenik ministra obrane, a čine ga zamjenik načelnika Glavnog stožera, predstavnici Ministarstva obrane razine pomoćnika ministra i zapovjednici grana Oružanih snaga, određuje se posebnom odlukom ministra obrane na prijedlog zamjenika ministra obrane.
Vijeće za svoj rad odgovora ministru obrane.
Način rada Vijeća uređuje se Poslovnikom o radu Vijeća, koji donosi ministar obrane na prijedlog predsjednika Vijeća.
VII. NADLEŽNOST
Članak 59.
Ministar obrane:
– daje suglasnost na prijedlog Vojne strategije Republike Hrvatske
– daje suglasnost i podnosi Vladi Republike Hrvatske Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga
– usvaja Srednjoročni plan razvoja Ministarstva obrane i Oružanih snaga
– usvaja Godišnje smjernice obrambenog planiranja
– odobrava Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama
– usvaja Obrambeni program Ministarstva obrane
– odobrava Prijedlog proračuna Ministarstva obrane
– odobrava internu preraspodjelu proračunskih sredstava ili zahtijeva dodatna sredstava od Vlade Republike Hrvatske
– odobrava Strategijski pregled stanja vojnih sposobnosti.
Članak 60.
Vojni savjet, Vojno-tehnički savjet i Kadrovski savjet raspravljaju prijedloge Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga i Srednjoročnog plana razvoja Ministarstva obrane i Oružanih snaga.
Članak 61.
Vijeće:
– usmjerava i nadzire cjelokupne procese SPPP-a
– raspravlja i usuglašava Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga
– raspravlja i usuglašava Srednjoročni plan razvoja Ministarstva obrane i Oružanih snaga
– raspravlja i usuglašava Godišnje smjernice obrambenog planiranja
– raspravlja i usuglašava Godišnje izvješće o spremnosti obrambenog sustava, provođenju kadrovske politike i ukupnom stanju u Oružanim snagama
– raspravlja i usuglašava Obrambeni program Ministarstva obrane
– raspravlja i usuglašava Prijedlog proračuna Ministarstva obrane
– inicira izmjene proračuna.
Članak 62.
Nositelji programa:
– provode potrebne analize i definiraju prijedloge programa iz svoje nadležnosti u suradnji s nositeljima aktivnosti i projektnim timovima
– izrađuju Prijedloge programa
– usklađuju Prijedloge programa iz svoje nadležnosti u skladu s preporukama Vijeća
– u suradnji sa Upravom za financije i proračun izrađuju dinamički plan realizacije proračuna iz svoje nadležnosti.
Članak 63.
Nositelji aktivnosti:
– definiraju strukturu aktivnosti iz svoje nadležnosti
– upravljaju i nadziru realizaciju aktivnosti.
Članak 64.
Programski elementi 1. i 2. razine:
– surađuju s nositeljima aktivnosti i projektnim timovima pri definiranju i izradi prijedloga svojih aktivnosti i projekata
– planiraju resurse za provedbu zadaća definiranih programima
– prilagođavaju prijedloge aktivnosti i projekata u suradnji s nositeljima aktivnosti i projektnim timovima
Programski elementi svih razina:
– razvijaju detaljne prijedloge vlastitog proračuna
– odgovorni su za izvršenje vlastitog proračuna.
Detaljna razrada zadaća i odgovornosti te pregled programskih elemenata svih razina bit će prikazani u Metodologiji SPPP-a.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 65.
U slučaju izmjene ustroja, zadaće i izradu dokumenata propisanih ovim Pravilnikom preuzimaju ustrojstvene jedinice pravne sljednice izmijenjenih ili ukinutih ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane.
Članak 66.
Ovlašćuje se pomoćnik ministra za financije i proračun za donošenje Metodologije planiranja, programiranja, izrade i izvršenja proračuna Ministarstva obrane uz prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje pomoćnika ministra za obrambenu politiku za dio koji se odnosi na obrambeno planiranje.
Članak 67.
Danom stupanja na snagu Smjernica za izradu proračuna Ministarstva obrane za 2005. godinu prestaje važiti Pravilnik o planiranju materijalnog osiguranja i financiranja Ministarstva obrane i oružanih snaga Republike Hrvatske, urbroj: 512-01-95-70 od 16. siječnja 1995. godine, s izmjenama i dopunama urbroj: 512-01-96-3103 od 18. studenoga 1996. godine , urbroj: 512-01-97-1046 od 17. travnja 1997, urbroj: 512-01-98-2855 od 30. listopada 1998. godine i urbroj: 512-01-00-1981 od 21. prosinca 2000 godine, osim odredbi glave III. koje ostaju na snazi do 31. prosinca 2004. godine.
Članak 68.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 023-03/03-04/1 Urbroj: 512-01-03-8 Zagreb, 18. veljače 2003.
Ministrica Željka Antunović, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/305114.html