Objavljeno u NN 86/08 od 23.07.2008.:

HRVATSKI SABOR

Na temelju članka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

Proglašavam Zakon o područjima posebne državne skrbi, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 15. srpnja 2008. godine. Klasa: 011-01/08-01/98 Urbroj: 71-05-03/1-08-2 Zagreb. 17. srpnja 2008.

Predsjednik Republike Hrvatskle Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON O PODRUČJIMA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI

I. TEMELJNE ODREDBE Članak 1.

Ovim se Zakonom utvrđuju područja posebne državne skrbi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: područja posebne državne skrbi) i poticajne mjere za njihovu obnovu i razvitak. Članak 2. (1) Područja posebne državne skrbi utvrđuju se radi postizanja što ravnomjernijeg razvitka svih područja Republike Hrvatske, poticanja demografskog i gospodarskog napretka, završetka programa obnove, povratka prijeratnog stanovništva i trajnog stambenog zbrinjavanja. (2) Prava iz ovoga Zakona ostvaruju fizičke osobe koje imaju prebivalište i borave na područjima posebne državne skrbi, naseljenici na ova područja (u daljnjem tekstu: korisnik) te pravne osobe koje imaju sjedište, odnosno obrtnici koji imaju prebivalište na područjima posebne državne skrbi. Članak 3. Područja posebne državne skrbi određuju se u tri skupine, i to prva i druga skupina prema okolnostima nastalim na temelju posljedica agresije na Republiku Hrvatsku, a treća skupina utvrđena je prema tri kriterija: kriteriju ekonomske razvijenosti, kriteriju strukturnih poteškoća, demografskom kriteriju. Članak 4. (1) Prvoj skupini pripadaju tijekom Domovinskog rata okupirana područja gradova i općina koja se nalaze neposredno uz državnu granicu, a gradsko/općinsko središte nije od državne granice udaljeno više od 15 kilometara zračne linije i nema više od 5 000 stanovnika prema popisu pučanstva iz 1991. godine, kao i sva preostala tada okupirana područja gradova, općina i naselja hrvatskog Podunavlja. (2) Prvoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina: Antunovac, Beli Manastir, Bilje, Bogdanovci, Borovo, Cetingrad, Civljane, Čeminac, Darda, Donji Kukuruzari, Donji Lapac, Draž, Dubrovačko primorje, Dragalić, Dvor, Erdut, Ernestinovo, Gvozd, Hrvatska Dubica, Hrvatska Kostajnica, Ilok, Jagodnjak, Jasenovac, Kijevo, Kneževi Vinogradi, Lovas, Majur, Markušica, Negoslavci, Nijemci, Nuštar, Petlovac, Plitvička Jezera, Popovac, Rakovica, Slunj, Stara Gradiška, Stari Jankovci, Šodolovci, Tompojevci, Topusko, Tordinci, Tovarnik, Trpinja, Vojnić, Vrlika, Vukovar, Župa dubrovačka. (3) Prvoj skupini pripadaju i naselja u gradovima: Osijek (10% područja grada) – naselja: Klisa, Nemetin, Sarvaš i Tenja, Vinkovci (25% područja grada) – naselje Mirkovci. Članak 5. (1) U drugoj skupini su područja gradova, općina i naselja koja su bila okupirana za vrijeme Domovinskog rata, a ne pripadaju u prvu skupinu iz članka 4. ovoga Zakona. (2) Drugoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina: Barilović, Benkovac, Biskupija, Brestovac, Čačinci, Drniš, Đulovac, Ervenik, Glina, Gornji Bogićevci, Gospić, Gračac, Grubišno Polje, Hrvace, Jasenice, Josipdol, Kistanje, Knin, Konavle, Krnjak, Lasinja, Lipik, Lišane Ostrovičke, Lovinac, Mikleuš, Novigrad, Novska, Obrovac, Okučani, Otočac, Pakrac, Petrinja, Plaški, Polača, Poličnik, Posedarje, Promina, Ružić, Saborsko, Sirač, Skradin, Stankovci, Ston, Sunja, Škabrnja, Tounj, Udbina, Velika, Velika Pisanica, Veliki Grđevac, Voćin, Vrhovine i Zemunik Donji. (3) Drugoj skupini pripadaju i naselja u gradovima: Daruvar (25% područja grada) – naselja: Markovac i Vrbovac; Dubrovnik (50% područja grada) – naselja: Bosanka, Brsećine, Dubravica, Donje Obuljeno, Čajkovica, Čajkovići, Gornje Obuljeno, Gromača, Kliševo, Knežica, Komolac, Ljubač, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Prijevoj, Pobrežje, Rožat, Šumet, Trsteno i Zaton; Karlovac (10% područja grada) – naselja: Banska Selnica, Banski Moravci, Blatnica Pokupska, Brezova Glava, Brežani, Brođani, Cerovac Vukmanićki, Donja Trebinja, Donji Sjeničak, Gornja Trebinja, Gornji Sjeničak, Ivanković Sela, Ivošević Selo, Kablar, Kamensko, Karlovac – dijelovi Gornje Mekušje, Sajevac i Turanj, Klipino Brdo, Kljaić Brdo, Knez Gorica, Lipje, Manjerovići, Okić, Popović Brdo, Ribari, Skakavac, Slunjska Selnica, Slunjski Moravci, Tušilović, Udbinja, Utinja i Vukmanić; Sisak (10% područja grada) – naselja: Blinjski Kut, Klobučak, Letovanci, Madžari, Staro Selo i Vurot; Slatina (10% područja grada) – naselja: Golenić, Ivanbrijeg i Lukavac; Virovitica (10% područja grada) – naselje Jasenaš; Vodice (25% područja grada) – naselja: Čista Mala, Čista Velika i Grabovci; Zadar (10% područja grada) – naselja: Babindub i Crno. Članak 6. (1) Trećoj skupini područja posebne državne skrbi pripadaju područja općina i gradova koja su ocijenjena kao dijelovi Republike Hrvatske koji zaostaju u razvoju prema tri kriterija razvijenosti: ekonomskom, strukturnom i demografskom. (2) Trećoj skupini pripadaju u cijelosti područja gradova i općina: Babina Greda, Bebrina, Bednja, Berek, Bosiljevo, Brinje, Brod Moravice, Cernik, Cestica, Cista Provo, Crnac, Čađavica, Čaglin, Dekanovec, Donja Voća, Drenovci, Galovac, Generalski Stol, Gornja Rijeka, Garčin, Gradina, Grožnjan, Gundinci, Gunja, Ivanska, Jarmina, Klakar, Kraljevec na Sutli, Kula Norinska, Lanišće, Lećevica, Levanjska Varoš, Lokvičić, Netretić, Oprisavci, Oprtalj, Oriovac, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Pakoštane, Perušić, Pisarovina, Podgorač, Podravska Moslavina, Podturen, Podcrkavlje, Pokupsko, Pojezerje, Prgomet, Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija), Proložac, Punitovci, Ribnik, Runovići, Satnica Đakovačka, Semeljci, Sikirevci, Slavonski Šamac, Sopje, Starigrad, Suhopolje, Trnava, Unešić, Velika Kopanica, Vladislavci, Vođinci, Vrbanja, Vrbje, Zagorska Sela, Zagvozd, Zažablje, Zmijavci, Zrinski Topolovac, Žumberak. II. POTICAJNE MJERE ZA DEMOGRAFSKU OBNOVU PODRUČJA POSEBNE DRŽAVNE SKRBI Članak 7. Republika Hrvatska će poticati povratak i ostanak stanovništva koje je prebivalo na područjima posebne državne skrbi prije Domovinskog rata te naseljavanje državljana Republike Hrvatske svih zanimanja, osobito onih koji mogu obavljanjem djelatnosti pridonijeti gospodarskom i društvenom razvoju područja posebne državne skrbi. Članak 8. (1) Povratak i ostanak te naseljavanje stanovništva na područjima posebne državne skrbi poticat će se i stambenim zbrinjavanjem na jedan od sljedećih načina: 1. davanjem u najam obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, 2. davanjem u najam oštećene obiteljske kuće u državnom vlasništvu i dodjelom građevnog materijala, 3. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće, ili 4. darovanjem građevnog materijala za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana, odnosno izgradnju obiteljske kuće na građevinskom zemljištu u vlasništvu podnositelja zahtjeva te 5. darovanjem građevinskog zemljišta u državnom vlasništvu i građevnog materijala za izgradnju stambene jedinice u višestambenom objektu, 6. darovanjem obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu. (2) Jedan od načina stambenog zbrinjavanja osigurat će se korisniku, sukladno pozitivnim propisima i osiguranim sredstvima, u gradu ili općini na području posebne državne skrbi. Članak 9. (1) Nekretnine koje se prema članku 8. ovoga Zakona daju u najam ili se daruju su: 1. stanovi ili obiteljske kuće u vlasništvu države te građevinsko zemljište u državnom vlasništvu, 2. stanovi ili obiteljske kuće koji će se po posebnim programima graditi ili obnavljati u područjima posebne državne skrbi, ako na tim područjima nema raspoloživih stanova ili obiteljskih kuća. (2) Osim nekretnina iz stavka 1. ovoga članka korisniku se može darovati osnovni građevni materijal za popravak, obnovu i nadogradnju obiteljske kuće ili stana ili izgradnju obiteljske kuće na područjima posebne državne skrbi. Članak 10. (1) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. ovoga Zakona može ostvariti korisnik i članovi njegove obitelji. Članovi obitelji koji žive u zajedničkom kućanstvu u smislu ovoga Zakona smatraju se obitelj: 1. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području Republike Hrvatske, ili ako istu nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno ako nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca, 2. ako nemaju u vlasništvu ili suvlasništvu drugu useljivu obiteljsku kuću ili stan na području država nastalih raspadom SFRJ ili drugim državama u kojima borave, ili da istu nisu prodali, darovali i na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., odnosno nisu stekli pravni položaj zaštićenog najmoprimca. (2) Pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona može ostvariti: 1. hrvatski branitelji i članovi obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji na području Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991., uz uvjet da se koriste stanom ili obiteljskom kućom u državnom vlasništvu i u njima prebivaju te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Ministarstva regionalnog razvoja šumarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), 2. pripadnik Hrvatskog vijeća obrane te članovi obitelji smrtno stradalog pripadnika Hrvatskog vijeća obrane državljanina Republike Hrvatske koji na području Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske nemaju u vlasništvu drugi useljivi stambeni objekt ili ako isti nisu prodali, darovali, ili na bilo koji drugi način otuđili nakon 8. listopada 1991. uz uvjet da se koriste stanom ili obiteljskom kućom u državnom vlasništvu i u njima prebivaju te su evidentirani kao njihovi korisnici kod Ministarstva, 3. korisnik koji je dobio na korištenje stan u državnom vlasništvu na temelju Zakona o davanju u najam stanova na oslobođenom teritoriju (»Narodne novine«, br. 73/95.), uz uvjet da se njime koristi i u njemu prebiva najmanje 10 godina od dana donošenja rješenja te nema u vlasništvu drugi stambeni objekt na području Republike Hrvatske. (3) Pravo iz članka 8. ovoga Zakona može ostvariti i korisnik koji ima u suvlasništvu obiteljsku kuću ili stan, a čija stambena površina je manja od propisane člankom 24. Zakona o obnovi (»Narodne novine«, br. 24/96., 54/96., 87/96. i 57/00.). (4) Član obitelji korisnika prava na obnovu, sukladno Zakonu o obnovi može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala iz članka 8. točke 4. ovoga Zakona umanjenog za količinu i vrstu građevnog materijala kojeg je ostvario na temelju Zakona o obnovi. (5) Neuseljivim stambenim objektom u smislu ovoga Zakona smatra se stambeni objekt oštećenih sastavnih i/ili nosivih konstruktivnih elemenata građevine i/ili oštećenih sastavnih dijelova krovišta i/ili bez AB stropne ploče i/ili bez sanitarnog čvora. Status neuseljivog stambenog objekta utvrđuje Povjerenstvo za procjenu stanja stambenog objekta sastavljeno od tri člana, a koje imenuje ministar. Članak 11. (1) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke 1. ovoga Zakona sklapa s Ministarstvom ugovor o najmu sukladno odredbama Zakona o najmu stanova (»Narodne novine«, br. 91/96., 48/98., 66/98. i 22/06.) s tim da korisnik plaća zaštićenu najamninu na ukupnu stambenu površinu. (2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke 2. do 5. sklapa s Ministarstvom ugovor o darovanju građevnog materijala i/ili građevinskog zemljišta. (3) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke 6. sklapa s Ministarstvom ugovor o darovanju obiteljske kuće ili stana. (4) Korisna površina obiteljske kuće ili stana, ili količina građevnog materijala iz članka 9. ovoga Zakona utvrđuje se prema mjerilima Zakona o obnovi. (5) Ako je stan ili obiteljska kuća iz stavka 2. ovoga članka oštećena, korisnik ima pravo na dodjelu građevnog materijala za popravak ili obnovu oštećene obiteljske kuće ili stana u odgovarajućoj količini građevnog materijala prema mjerilima iz Zakona o obnovi. (6) Korisnik koji je ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom građevnog materijala, a radove obnove ili izgradnje provodi u vlastitoj organizaciji i vlastitim sredstvima sukladno izrađenom projektu, ima pravo na novčanu potporu u iznosu od: – 10.000,00 kuna za obnovu oštećene obiteljske kuće IV. i V. stupnja oštećenja, – 15.000,00 kuna za izgradnju obiteljske kuće. Novčanu potporu za obnovu i izgradnju obiteljske kuće stranka je dužna utrošiti namjenski i to za izgradnju i opremanje predmetne stambene jedinice. Novčana potpora isplatit će se korisniku nakon obavljenog tehničkog pregleda od strane Ministarstva. (7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, Ministarstvo može donijeti odluku o organiziranoj ugradnji građevnog materijala iz članka 8. točke 4. za bivšeg nositelja stanarskog prava, radi obnove obiteljske kuće koja je bila u ratu oštećena ili uništena i za koju je podnesen zahtjev za popravak i obnovu, a pravo nije ostvareno sukladno Zakonu o obnovi. (8) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva može donijeti odluku o organiziranoj ugradnji građevnog materijala iz članka 8. točke 4. (9) Trošak priključka na elektroenergetsku mrežu stambenog objekta iz članka 8. koji ranije nije imao priključak na elektroenergetsku mrežu snosit će Ministarstvo. (10) Korisnik stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi treće skupine ima pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. točke 2. do 5. ovoga Zakona. (11) Ako je oštećena obiteljska kuća ili građevinsko zemljište u suvlasništvu, pravo na stambeno zbrinjavanje na toj nekretnini dodjelom građevnog materijala može se ostvariti samo uz pisanu suglasnost svih ostalih suvlasnika. (12) Novonastala obitelj, koju je osnovao član kućanstva, može ostvariti pravo na darovanje građevnog materijala u vrsti i količini koja odgovara broju članova novonastale obitelji za dogradnju stambenog objekta u vlasništvu članova obitelji koji za dogradnju i etažiranje objekta daju pisanu suglasnost. Članak 12. (1) Zahtjevi za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. ovoga Zakona podnose se područnim jedinicama Ministarstva-regionalnim uredima koji odlučuju u prvom stupnju. (2) O pravima iz članka 8. ovoga Zakona na temelju podnesenog zahtjeva rješavaju područne jedinice Ministarstva – regionalni uredi. (3) Protiv rješenja regionalnog ureda može se u roku od 8 dana od dana primitka rješenja uložiti žalba Ministarstvu. (4) Vlada Republike Hrvatske odlukom će propisati krajnji rok za podnošenje zahtjeva za stambeno zbrinjavanje i dinamiku podnošenja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje iz članka 8. točke 1., 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga Zakona. Članak 13. (1) Nakon 10 godina neprekidnog prebivanja u obiteljskoj kući ili stanu u državnom vlasništvu, najmoprimac obiteljske kuće ili stana stječe pravo kupnje obiteljske kuće ili stana prema kriterijima koje će uredbom propisati Vlada Republike Hrvatske. Uredbom će Vlada Republike Hrvatske utvrditi i uvjete po kojima najmoprimac obiteljske kuće ili stana može kupiti obiteljsku kuću ili stan u državnom vlasništvu i prije 10 godina. (2) Pravilnik o načinu izgradnje i mjerilima za popravak, obnovu i izgradnju obiteljske kuće dodjelom građevnog materijala i višestambenih objekata iz članka 8. točke 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona donosi ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Članak 14. (1) Obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona dužna je useliti se u obnovljenu obiteljsku kuću ili stan u roku od 90 dana od dana dostave završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu i u njoj prebivati najmanje 10 godina od dana dostavljenog završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu, odnosno izdane uporabne dozvole. U protivnom korisnik je dužan vratiti sredstva utrošena za darovani građevni materijal. (2) Korisnik koji se stambeno zbrinjava načinom iz članka 8. točke od 3. do 6. ovoga Zakona ne smije otuđiti nekretninu 10 godina od dana sklapanja ugovora bez suglasnosti Ministarstva, s tim da ugovor mora obvezno sadržavati uglavak o zabrani otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku od 10 godina od dana sklapanja ugovora. (3) Zabrana otuđenja, odnosno opterećenja nekretnine u roku iz stavka 2. ovoga članka upisat će se u zemljišne knjige. Zabrana otuđenja, odnosno opterećenja darovane nekretnine iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona upisat će se istodobno s uknjižbom prava vlasništva na daroprimatelja. (4) Korisnik prava na obnovu koji je ostvario to pravo na temelju Zakona o obnovi dužan je s članovima obitelji useliti se u obnovljenu obiteljsku kuću u roku od 30 dana od dana dostave završnog izvješća nadzornog inženjera upravnom tijelu i u njoj prebivati najmanje 10 godina, u tom roku ne smije istu prodati, darovati ili na bilo koji drugi način otuđiti bez suglasnosti Ministarstva. U protivnom korisnik je dužan vratiti uložena sredstva za obnovu obiteljske kuće ili stana sukladno članku 65. Zakona o obnovi. Članak 15. (1) Obitelj koja je ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona dužna je useliti se u obiteljsku kuću ili stan u roku od 30 dana od ostvarivanja prava te prebivati i boraviti u toj kući ili stanu i koristiti ih u svrhu stanovanja. (2) Ako se korisnik, prije isteka roka od 10 godina, odseli iz obiteljske kuće ili stana koji mu je dan u najam, dužan je tu nekretninu vratiti u roku od 30 dana od dana iseljenja. (3) U slučaju smrti korisnika, njegovi članovi obitelji mogu nastaviti s korištenjem nekretnine dane u najam, pod istim uvjetima. Članak 16. (1) Osobe koje su prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 174/04., 92/05., 2/07. i 107/07.) podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje, a koriste stan ili kuću u vlasništvu Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi mogu ostvariti pravo na darovanje prema odredbama ovoga Zakona pod uvjetom da odustanu od drugih zahtjeva za stambeno zbrinjavanje prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. (2) Odustanak od zahtjeva za stambeno zbrinjavanje dokazuje se zaključkom o obustavi postupka koji donosi Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti. Članak 17. (1) Ministarstvo obrane, Ministarstvo unutarnjih poslova te Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, dužni su, na zahtjev Ministarstva dostaviti podatke o osobnom i stambenom statusu podnositelja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje. (2) Državna geodetska uprava-Uprava za geodetske poslove i katastar te Zemljišno-knjižni odjel nadležnog općinskog suda dužni su dostaviti podatke o posjedovanju i vlasništvu nekretnina te Ministarstvo financija-Porezna uprava dužna je dostaviti podatke o prijavljenom prometu nekretnina za podnositelja zahtjeva za stambeno zbrinjavanje. Članak 18. Podnositelj zahtjeva za ostvarivanje prava iz članka 8. točke 6. ovoga Zakona mora podmiriti sve obveze nastale u vezi s njegovim korištenjem obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu, a osobito obveze za potrošenu vodu, komunalnu naknadu, vodnu naknadu te ostale obveze. Članak 19. (1) Osobama određenih struka i zanimanja za čijim radom postoji posebno iskazana potreba na područjima posebne države skrbi prema podacima područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, prema zahtjevu tijela državne uprave ili lokalne samouprave, a koji nemaju riješeno stambeno pitanje može se dati u najam obiteljska kuća ili stan u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi. (2) Obiteljskim kućama i stanovima iz stavka 1. ovoga članka raspolaže Ministarstvo na način da se osobama iz stavka 1. ovoga članka daje obiteljska kuća ili stan u najam. (3) Ugovor o najmu iz stavka 2. ovoga članka sklapa Ministarstvo na određeno ili neodređeno vrijeme s osobama iz stavka 1. ovoga članka. Članak 20. (1) Republika Hrvatska može darovati općinama i gradovima na područjima posebne državne skrbi državno zemljište za izgradnju ili dogradnju groblja. (2) Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave sklapaju ugovor o darovanju državnog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka koji sadrži odredbu o svrsi korištenja zemljišta. III. POREZNE POVLASTICE Članak 21. (1) Iznimno od odredbi članka 2. ovoga Zakona i odredaba Zakona o porezu na promet nekretnina (»Narodne novine«, br. 69/97., 26/00., 127/00. i 153/02.), porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji stječu nekretnine koje se nalaze na područjima posebne državne skrbi, ako imaju ili prijavljuju prebivalište na tom području. (2) Porez iz stavka 1. ovoga članka naknadno se plaća ako se u roku od 10 godina od dana nabave nekretnine nekretnina otuđi, ako porezni obveznik promjeni prebivalište izvan područja posebne državne skrbi te ako porezni obveznik uz prijavljeno prebivalište stvarno i ne boravi na području posebne državne skrbi. (3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ako građanin, koji je na temelju stavka 1. ovoga članka ostvario pravo na oslobođenje od plaćanja poreza na promet nekretnina, otuđuje nekretninu za koju je ostvario oslobođenje u roku od 10 godina, u vlasništvo osobi nasljedniku prvoga nasljednog reda koji ima prebivalište i boravi na području posebne državne skrbi, naknadno ne plaća porez iz stavka 1. ovoga članka. U tom slučaju novi stjecatelj stupa u položaj pravnog slijednika glede zabrane otuđenja nekretnine, s time da se rok zabrane otuđenja računa od kada je prednik stekao nekretninu. Članak 22. Porez na dobit koji se ostvari na području posebne državne skrbi, a prema članku 45. Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (»Narodne novine«, br. 117/93., 69/97., 33/00., 73/00., 127/00., 59/01., 107/01., 150/02., 147/03., 132/06., 26/07. i 73/08.) pripada državnom proračunu, isplaćivat će se jedinicama lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi kao pomoć iz državnog proračuna. Članak 23. (1) Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost poljoprivrede i ribarstva na području posebne državne skrbi i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci, do ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, plaćaju porez na dobit kako slijedi: 1. ne plaćaju porez na dobit na području prve skupine, 2. plaćaju 25% od propisane porezne stope na području druge skupine, 3. plaćaju 75% od propisane porezne stope na području treće skupine. (2) Smatra se da obveznik poreza iz stavka 1. ovoga članka zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju. Članak 24. (1) Obveznici poreza na dobit koji obavljaju djelatnost na području posebne državne skrbi, osim djelatnosti poljoprivrede i ribarstva, i zapošljavaju više od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50% zaposlenika ima prebivalište i boravište na području posebne državne skrbi, plaćaju porez na dobit kako slijedi: 1. obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području prve skupine područja posebne državne skrbi: – ne plaća porez na dobit u razdoblju 2008.-2010. godine, – plaća 25% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine, – plaća 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2014.-2016. godine, – od 2017. godine plaća u visini propisane porezne stope, 2. obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području druge skupine područja posebne državne skrbi: – plaća 25% od propisane stope poreza u razdoblju 2008.-2010. godine, – plaća 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine, – od 2014. godine plaća u visini propisane porezne stope, 3. obveznik poreza na dobit koji obavlja djelatnost na području treće skupine područja posebne državne skrbi: – 75% od propisane stope poreza u razdoblju 2008.-2010. godine, – 85% od propisane stope poreza u razdoblju 2011.-2013. godine, – od 2014. godine plaća u visini propisane porezne stope. (2) Iznos oslobađanja od plaćanja poreza na dobit za navedena vremenska razdoblja iz stavka 1. ovoga članka, utvrđuje se sukladno uvjetima i kriterijima utvrđenim Odlukom o objavi pravila o potporama male vrijednosti. (3) Smatra se da obveznik poreza iz stavka 1. ovoga članka zapošljava na neodređeno vrijeme zaposlenika ako je zaposlenik proveo u radnom odnosu kod poreznog obveznika i imao prebivalište i boravio na području Grada Vukovara ili brdsko-planinskom području ili području posebne državne skrbi najmanje devet mjeseci u poreznom razdoblju. (4) Pravilnik o načinu ostvarivanja porezne olakšice iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar nadležan za regionalni razvoj uz suglasnost ministra financija. (5) Obveznicima poreza iz stavka 1. ovoga članka mogu se dodjeljivati i druge povlastice, odnosno potpore sukladno općim propisima o državnim potporama. IV. ZAŠTITA OKOLIŠA Članak 25. Naknada za iskorištavanje mineralnih sirovina na područjima od posebne državne skrbi koja je prihod Republike Hrvatske ustupa se u iznosu od 50% gradu, odnosno općini, a 50% županiji na području kojih se obavlja iskorištavanje, a koristi se namjenski za zaštitu okoliša i prirode te za gospodarski razvitak. Članak 26. (1) Jedinice lokalne samouprave na područjima posebne državne skrbi koje imaju na svom području evidentiran strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat i park prirode i vodozaštitno područje ostvaruju pravo na novčanu naknadu za površinu na kojoj se nalazi strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat i park prirode i vodozaštitno područje. Odluku o visini naknade donijet će Vlada Republike Hrvatske u roku od 90 dana od dana donošenja ovoga Zakona. Vlada Republike Hrvatske jednom godišnje donosi odluku o visini naknade. (2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu te su prihod jedinice lokalne samouprave koji su dužne utrošiti u projekte za zaštitu okoliša te za gospodarski razvitak. V. POTICAJNE MJERE U SKLOPU SUSTAVA ODGOJA I OBRAZOVANJA Članak 27. (1) Redoviti učenici srednjih škola trećih i četvrtih razreda školske godine 2008./2009. koji imaju prebivalište na područjima posebne državne skrbi imaju pravo na besplatan međumjesni prijevoz u javnom cestovnom ili željezničkom prijevozu od mjesta prebivališta do najbliže škole koja provodi program koji je učenik odabrao i od mjesta škole do mjesta prebivališta. (2) Redoviti učenici srednjih škola četvrtih razreda školske godine 2009./2010. koji imaju prebivalište na područjima posebne državne skrbi imaju pravo na besplatan međumjesni prijevoz u javnom cestovnom ili željezničkom prijevozu od mjesta prebivališta do najbliže škole koja provodi program koji je učenik odabrao i od mjesta škole do mjesta prebivališta. (3) Trošak iz stavka 1. i 2. ovoga članka jedinica lokalne samouprave plaća prijevozniku. (4) Sredstva za ostvarivanje prava iz stavka 3. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva. (5) Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave sklapaju sporazum o uvjetima i načinu nadoknade sredstava iz stavka 4. ovoga članka jedinici lokalne samouprave. Članak 28. (1) Ministarstvo će nadoknaditi jedinici lokalne samouprave trošak boravka djece u dječjem vrtiću ili jaslicama: – u iznosu od 25% troška za područje prve skupine područja posebne državne skrbi, – u iznosu od 20% troška za područje druge skupine područja posebne državne skrbi, – u iznosu od 15% troška za područje treće skupine područja posebne državne skrbi. (2) Sredstva za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka osiguravaju se u državnom proračunu na poziciji Ministarstva. (3) Ministarstvo i jedinica lokalne samouprave sklapaju sporazum o uvjetima i načinu nadoknade sredstava iz stavka 1. ovoga članka jedinici lokalne samouprave. (4) Jedinice lokalne samouprave sredstva iz stavka 1. ovoga članka mogu koristiti za izgradnju vrtića ili jaslica ili za proširenje istih. VI. PROVEDBA I NADZOR Članak 29. (1) Prava iz ovoga Zakona ne mogu ostvariti osobe: 1. koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2. koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela protiv Republike Hrvatske, 3. protiv kojih je pokrenut postupak za kaznena djela protiv Republike Hrvatske do pravomoćnosti sudske odluke. (2) Prava iz ovoga Zakona ne može ostvariti ni osoba koja je pravomoćno osuđena za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu (»Narodne novine«, br. 80/96.). (3) Za osobu protiv koje je podignuta pravomoćna optužnica za kazneno djelo opisano člankom 3. stavkom 1. Zakona o općem oprostu ostvarivanja prava iz ovoga Zakona odgađaju se do pravomoćnosti sudske odluke. Članak 30. (1) Ovaj Zakon provode nadležna ministarstva, svako u skladu sa svojim djelokrugom utvrđenim posebnim zakonom. (2) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo. (3) Ovlašćuju se nadležni ministri prema stavku 1. ovoga članka da po potrebi donose provedbene propise. Članak 31. U postupcima koji se vode po ovom Zakonu korisnici ne plaćaju upravne pristojbe u cjelosti te javnobilježničke pristojbe u dijelu koji je prema posebnim propisima prihod državnog proračuna. VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 32. (1) Uredbu iz članka 13. stavka 1. i Odluku iz članka 12. stavka 4. ovoga Zakona u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona donijet će Vlada Republike Hrvatske. (2) Pravilnik iz članka 13. stavka 2. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za regionalni razvoj i Pravilnik iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona donijet će ministar nadležan za regionalni razvoj uz suglasnost ministra financija, najkasnije u roku od 90 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona. (3) Do stupanja na snagu propisa iz ovoga Zakona ostaje na snazi Uredba o uvjetima i mjerilima za stambeno zbrinjavanje na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 10/01.), Pravilnik o redu prvenstva stambenog zbrinjavanja na područjima posebne državne skrbi(»Narodne novine«, br. 116/02.), Uredba o uvjetima za kupnju obiteljske kuće ili stana u državnom vlasništvu na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 48/03. i 68/07.) donesena na temelju ovlaštenja iz Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.). Članak 33. (1) Postupci započeti po Zakonu o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.), Uredbi o darovanju stanova i kuća u vlasništvo Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi hrvatskim braniteljima te članovima obitelji poginulih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata (»Narodne novine«, br. 94/05., 153/05. i 142/06.) i Uredbi o darovanju stanova i kuća u vlasništvo Republike Hrvatske na područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 82/07.) a nedovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona. (2) Postupci za povrat privremeno preuzete imovine i naknade za pretrpljenu štetu zbog korištenja imovine dovršit će se po odredbama Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.) Članak 34. (1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaju važiti sve odredbe Zakona o područjima posebne državne skrbi (»Narodne novine«, br. 44/96., 57/96., 124/97., 78/99., 73/00., 87/00., 127/00., 94/01., 88/02., 26/03. – pročišćeni tekst, 42/05. i 90/05.), osim članaka 13. i 14. (2) Zakon iz stavka 1. ovoga članka prestaje važiti 31. prosinca 2008. Članak 35. Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim članaka 21., 22., 25., 26. i 28. koji stupaju na snagu 1. siječnja 2009. Klasa: 015-02/08-01/01 Zagreb, 15. srpnja 2008.

HRVATSKI SABOR Predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, v. r.