MINISTARSTVO GOSPODARSTVA
Na temelju članka 14. stavka 7. Zakona o tržištu nafte i naftnih derivata (»Narodne novine«, broj 19/2014) ministar gospodarstva donosi
Članak 1.
Ovim Pravilnikom utvrđuju se načini i postupci izračuna prosječnog dnevnog neto uvoza, odnosno unosa, prosječne dnevne potrošnje, količine zaliha koje se čuvaju te sadržaj, oblik i način vođenje registra i statističkih sažetaka o zalihama nafte i naftnih derivata, kao i rokovi i način dostave istih Europskoj komisiji.
Članak 2.
Prosječni dnevni neto uvoz, odnosno unos izračunava se na temelju ekvivalenta sirove nafte u uvozu, odnosno unosu iz prethodne kalendarske godine, koji je zbroj neto uvoza, odnosno unosa sirove nafte, kondenzata prirodnog plina, rafinerijskih sirovina i ostalih ugljikovodika iz Odjeljka 4. Priloga B. Uredbe (EZ-a) br. 1099/2008 pomnožen s faktorom 0,96 radi proizvodnje primarnog benzina i neto uvoza, odnosno unosa svih ostalih naftnih derivata, osim primarnog benzina, pomnožen s faktorom 1,065.
Članak 3.
Prosječna dnevna domaća potrošnja izračunava se na temelju ekvivalenta sirove nafte u domaćoj potrošnji tijekom prethodne kalendarske godine koji je zbroj ukupnih »zabilježenih bruto domaćih isporuka«, kako je definirano u Odjeljku 3.2.1. Priloga C. Uredbe (EZ-a) br. 1099/2008, i to samo sljedećih derivata: motorni benzin, benzin za zrakoplove, gorivo za mlazne motore benzinskog tipa, gorivo za mlazne motore (»jet«), plinsko ulje (gorivo za grijanje i pogonska goriva) i loživo ulje (s velikim sadržajem sumpora i s malim sadržajem sumpora) kako je definirano u Odjeljku 4. Priloga B. Uredbe (EZ-a) br. 1099/2008. Domaća potrošnja u ekvivalentu sirove nafte izračunata je množenjem s faktorom 1,2.
Članak 4.
Republika Hrvatska može se obvezati na čuvanje posebnih zaliha naftnih derivata u skladu s uvjetima iz ovoga članka.
Posebne zalihe označavaju zalihe nafte, iskazane u broju dana potrošnje, koje se mogu sastojati od jedne ili više kategorija derivata, kako je utvrđeno Odjeljkom 4. Priloga B. Uredbe (EZ-a) br. 1099/2008.
Kategorije derivata koje mogu sačinjavati posebne zalihe su: UNP, motorni benzin, benzin za zrakoplove, gorivo za mlazne motore benzinskog tipa, gorivo za mlazne motore (»jet«), plinsko ulje (gorivo za grijanje i pogonska goriva), loživo ulje (s velikim sadržajem sumpora i s malim sadržajem sumpora). Zajednička zastupljenost izabranih kategorija derivata, izražena u ekvivalentu sirove nafte, mora biti najmanje 75% ukupne domaće potrošnje iz prethodne godine.
Naftne derivate koji čine posebne zalihe definira Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata (u daljnjem tekstu: HANDA) sukladno propisima i tržišnim uvjetima. Tako definirani naftni derivati moraju odgovarati zadanom broju dana prosječne dnevne potrošnje mjerene na temelju njihovog ekvivalenta u sirovoj nafti tijekom referentne godine. Ekvivalent posebnih zaliha u sirovoj nafti izračunava se tako da se ukupna količina naftnih derivata definiranih kao posebne zalihe pomnoži s faktorom 1,2.
Ukoliko se HANDA odluči na čuvanje posebnih zaliha, ministarstvo nadležno za energetiku će dostaviti Europskoj komisiji obavijest koju treba objaviti u Službenom listu Europske unije, navodeći razinu zaliha za koje je preuzela obvezu čuvanja te trajanje takve obveze koje iznosi najmanje 1 godinu. Dostavljena razina čuvanja posebnih zaliha primjenjuje se jednako na sve vrste naftnih derivata koji su definirani kao posebne zalihe.
Ukoliko se ne odluči na čuvanje posebnih zaliha u iznosu od najmanje 30 dana potrošnje iz prethodne kalendarske godine, HANDA će sastaviti godišnji izvještaj u kojem će se analizirati mjere koje se poduzimaju kako bi se osigurala i potvrdila raspoloživost i fizička dostupnost njezinih obveznih zaliha i u istom izvještaju pokazati aktivnosti koje omogućavaju kontrolu nad korištenjem tih zaliha u slučaju poremećaja u opskrbi naftom. Izvještaj će ministarstvo nadležno za energetiku dostaviti Europskoj komisiji do kraja prvog mjeseca kalendarske godine na koju se odnosi.
Članak 5.
Količina obveznih zaliha izračunava se na sljedeći način:
1. Zalihe sirove nafte smanjene su za 4%, što odgovara prosječnoj proizvodnji primarnog benzina.
2. Ostali naftni derivati se uključuju u iznos zaliha pomoću jednog od dva dolje utvrđena načina koji se mora koristiti tijekom čitave predmetne kalendarske godine:
(a) uključivanjem svih ostalih zaliha naftnih derivata iz prvog stavka Odjeljka 3.1. Priloga C. Uredbe (EZ-a) br. 1099/2008: sirova nafta, kondenzat prirodnog plina, rafinerijske sirovine, ostali ugljikovodici iz Odjeljka 4. Priloga B. Uredbe (EZ-a) br. 1099/2008, rafinerijski plin, etan, UNP, primarni benzin, motorni benzin, benzin za zrakoplove, gorivo za mlazne motore benzinskog tipa, gorivo za mlazne motore (»jet«), plinsko ulje (gorivo za grijanje i pogonska goriva), loživo ulje (s velikim sadržajem sumpora i s malim sadržajem sumpora), specijalni benzini (white spirit), ulja za podmazivanje, bitumen, parafinski voskovi te naftni koks, i izračunavanjem ekvivalenta sirove nafte množenjem količina s faktorom 1,065; ili
(b) uključivanjem zaliha samo sljedećih derivata: motorni benzin, benzin za zrakoplove, gorivo za mlazne motore benzinskog tipa, gorivo za mlazne motore (»jet«), plinsko ulje (gorivo za grijanje i pogonska goriva) i loživo ulje (s velikim sadržajem sumpora i s malim sadržajem sumpora) i izračunavanjem ekvivalenta sirove nafte množenjem količina s faktorom 1,2.
Izračunavanje može uključivati količine koje se drže u rafinerijskim spremnicima, u skladišnim terminalima, u spremnicima naftovoda, u baržama, u obalnim tankerima, u tankerima u luci, u bunkerima brodova za unutarnju plovidbu, na dnu spremnika, kao operativne zalihe, kod velikih potrošača, u skladu s propisima. Te se količine ne mogu uključiti u izračunavanje razina posebnih zaliha, ako se takve zalihe izračunavaju odvojeno od obveznih zaliha, osim onih koje se drže u rafinerijskim spremnicima, u spremnicima naftovoda ili u skladišnim terminalima.
U izračunavanje se ne može uključiti sirova nafta koja još nije proizvedena, količine koje se drže: u cjevovodima, u vagonskim cisternama, u bunkerima brodova za obalnu plovidbu, na benzinskim crpkama ili prodavaonicama, kod ostalih potrošača, na tankerima koji se nalaze na moru, kao vojne zalihe.
Kod izračunavanja obveznih zaliha količina zaliha mora se umanjiti za 10% zbog nepumpabilnog dijela zaliha. Smanjenje od 10% se ne primjenjuje kada se izračunava razina posebnih zaliha, ako se takve zalihe promatraju odvojeno od obveznih zaliha.
Članak 6.
HANDA vodi detaljni registar svih obveznih zaliha, koje čuva za svoje potrebe i koje ne čine posebne zalihe. Registar mora sadržavati sve podatke potrebne za određivanje točne lokacije skladišta, rafinerije ili objekta za čuvanje zaliha, kao i njihove količine i strukturu, s upućivanjem na kategorije utvrđene u prvom stavku Odsjeka 3.1. Priloga C. Uredbe (EZ-a) br. 1099/2008.
Ministarstvo nadležno za energetiku do 25. veljače svake godine dostavlja Europskoj komisiji sažetak kopije registra zaliha iz stavka 1., iz koje se vide barem količine i vrsta obveznih zaliha koje su uvrštene u registar na posljednji dan prethodne kalendarske godine.
Ministarstvo nadležno za energetiku također šalje Europskoj komisiji cjelovitu kopiju registra, u roku od 15 dana nakon njenog zahtjeva. U toj kopiji mogu se izostaviti osjetljivi podaci vezani uz lokaciju zaliha. Takvi zahtjevi mogu se postaviti najkasnije 5 godina nakon datuma na koji se odnose zatraženi podaci i ne smiju se odnositi na podatke vezane uz razdoblje prije 1. siječnja 2013.
Članak 7.
HANDA vodi detaljni registar svih posebnih zaliha koje drži na svom teritoriju. Taj registar sadrži posebice sve podatke potrebne za određivanje točne lokacije predmetnih zaliha.
Ministarstvo nadležno za energetiku šalje Europskoj komisiji kopiju registra, u roku od 15 dana nakon njenog zahtjeva. U toj kopiji mogu se izostaviti osjetljivi podaci vezani uz lokaciju zaliha. Takvi zahtjevi mogu se postaviti najkasnije 5 godina nakon datuma na koji se odnose zatraženi podaci.
Članak 8.
Ministarstvo nadležno za energetiku će svaki mjesec sastaviti i dostaviti Europskoj komisiji konačni statistički sažetak o razini obveznih zaliha koje stvarno drži na zadnji dan kalendarskog mjeseca, a koje su izračunate ili na temelju broja dana neto uvoza nafte ili na temelju broja dana domaće potrošnje nafte. Statistički sažetak mora pružiti precizne i detaljne podatke o tome zašto se izračunavanje temelji na broju dana uvoza ili, suprotno, na broju dana potrošnje, i mora navesti koji je način izračunavanja korišten.
Ako se neke od zaliha koje su uključene u izračunavanje razine zaliha drže izvan nacionalnog teritorija, svaki sažetak daje detaljne podatke o zalihama koje drže različite predmetne države članice i Središnja tijela za zalihe na posljednji dan razdoblja na koje se odnose.
Za bilo koje zalihe koje Republika Hrvatska čuva na svom teritoriju za račun drugih država članica ili Središnjih tijela za zalihe, ministarstvo nadležno za energetiku će sastaviti i dostaviti Europskoj komisiji sažetak iz kojeg se vide zalihe koje postoje na posljednji dan svakog kalendarskog mjeseca, razvrstane po kategorijama derivata.
Statistički sažeci moraju se dostaviti Europskoj komisiji u roku od 55 dana od završetka mjeseca na koji se odnose. Ti isti sažeci moraju se na zahtjev Europske komisije dostaviti u roku od 2 mjeseca od zahtjeva. Takvi zahtjevi mogu se uputiti najkasnije 5 godina nakon datuma na koji se odnose.
Članak 9.
Ministarstvo nadležno za energetiku će sastaviti i dostaviti Europskoj komisiji statističke sažetke o posebnim zalihama koje postoje na posljednji dan svakog kalendarskog mjeseca, navodeći količine i broj dana prosječne potrošnje u referentnoj godini, koju te zalihe predstavljaju. Ako se neke od tih posebnih zaliha drže izvan teritorija Republike Hrvatske, dostavit će se detaljni podatci o zalihama koje se čuvaju u ili uz pomoć raznih država članica i predmetnih Središnjih tijela za zalihe.
Ministarstvo nadležno za energetiku će također sastaviti i dostaviti Europskoj komisiji sažetak o posebnim zalihama koje se nalaze na njezinom teritoriju, a čiji je vlasnik druga država članica ili Središnje tijelo za zalihe, i koje postoje na posljednji dan svakog kalendarskog mjeseca, po kategorijama derivata i po vlasnicima tih zaliha.
Statistički sažeci dostavljaju se tijekom kalendarskog mjeseca nakon onog mjeseca na koji se sažeci odnose.
Kopije statističkih sažetaka također se šalju odmah nakon zahtjeva Europske komisije. Takvi zahtjevi mogu se uputiti najkasnije 5 godina nakon datuma na koji se predmetni podaci odnose.
Članak 10.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje vrijediti Pravilnik o izračunu prosječnog dnevnog neto uvoza, prosječne dnevne potrošnje i količina obveznih zaliha nafte i naftnih derivata (»Narodne novine«, broj 110/12).
Članak 11.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/12-01/186
Urbroj: 526-04-01-01-01/1-14-3
Zagreb, 27. listopada 2014.
Ministar Ivan Vrdoljak, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_11_132_2481.html