NN 13/15 od 04.02.2015. Pravilnik o načinu formiranja rezervi sjemenskog materijala svojti šumskog drveća

Objavljeno u NN 13/15 od 04.02.2015.:

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Na temelju članka 42. stavka 2. Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu (»Narodne novine«, br. 75/2009, 61/2011, 56/2013 i 14/2014), ministar poljoprivrede donosi

PRAVILNIK O NAČINU FORMIRANJA REZERVI SJEMENSKOG MATERIJALA SVOJTI ŠUMSKOG DRVEĆA

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom uređuje način formiranja, odnosno osnivanja i čuvanja rezervi sjemenskog materijala s obzirom na svojte šumskog drveća, provenijencije, kategorije i količine.

Članak 2.

(1) Sjemenska štedionica osniva se za šumske svojte od gospodarskog značaja i rijetke svojte navedene u Prilogu I. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Rezerve sjemenskog materijala formiraju se uz poštivanje područja provenijencija i pravila za korištenje šumskog reprodukcijskog materijala svake pojedine šumske svojte kako je navedeno u Prilogu I. ovoga Pravilnika.

(3) U sjemenskoj štedionici čuvaju se rezerve sjemenskog materijala šumskih svojti od gospodarskog značaja u kategorijama »selekcioniran«, »kvalificiran« i »testiran«, a rezerve rijetkih šumskih svojti iznimno se mogu čuvati u kategoriji »poznato podrijetlo«.

(4) Količina rezervi sjemenskog materijala svake svojte određena je u Prilogu I. ovoga Pravilnika.

Članak 3.

(1) Sjemenski materijal kategorije »selekcioniran« sakuplja se s najmanje 50 sjemenskih stabala po sjemenskoj jedinici prikazanoj u Prilogu I., a skladišti se odvojeno po šumskom sjemenskom objektu.

(2) Sjemenski materijal kategorije »kvalificiran« sakuplja se i skladišti odvojeno po klonovima.

(3) Sjemenski materijal kategorije »testiran« podrijetlom iz sjemenskih sastojina sakuplja se i skladišti sukladno stavku 1. ovoga članka, a sjemenski materijal iste kategorije podrijetlom iz sjemenskih plantaža sakuplja se i skladišti sukladno stavku 2. ovoga članka.

(4) Za rijetke šumske svojte sjemenski materijal sakuplja se s najmanje 25 stabala, a iznimno, ukoliko nema 25 stabala pojedine svojte u šumskim sjemenskim objektima, sa svih registriranih stabala.

Članak 4.

(1) Sakupljen sjemenski materijal prije skladištenja potrebno je doraditi do punoće i analitičke čistoće sukladno Prilogu II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika. Kvaliteta sjemenskog materijala utvrđuje se tijekom i nakon dorade.

(2) Dopušta se skladištiti samo onaj sjemenski materijal koji zadovoljava uvjete kvalitete. Sjemenski materijal skladišti se tako dugo dok klijavost/vitalitet ne padne ispod minimalnih vrijednosti koje su navedene u Prilogu II. ovoga Pravilnika.

(3) Kontrola sadržaja vlage te klijavosti/vitaliteta sjemenskog materijala provodi se najviše dva puta godišnje tijekom skladištenja.

Članak 5.

(1) Prema načinu skladištenja razlikuju se tri grupe sjemenskog materijala:

(a) ortodoksno sjeme (grupa I) je sjeme koje se može sušiti do niske razine sadržaja vlage i skladištiti na niskim temperaturama kroz dugi niz godina bez značajnog utjecaja na njegov vitalitet;

(b) rekalcitrantno sjeme (grupa II) je sjeme koje je vrlo osjetljivo na gubitak vlage i temperaturu skladištenja te se ne može skladištiti na duže razdoblje bez značajnog utjecaja na njegov vitalitet;

(c) intermedijarno sjeme (grupa III) je sjeme koje nije osjetljivo na gubitak vlage, ali je osjetljivo na temperaturu skladištenja.

(2) Pripadnost sjemenskog materijala pojedine šumske svojte grupama iz stavka 1. ovoga članka navedena je u Prilogu II. ovoga Pravilnika.

(3) Uvjeti skladištenja za grupe sjemenskog materijala prema razdoblju skladištenja navedeni su u Prilogu III. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 6.

(1) Rezerve sjemenskog materijala svojti šumskog drveća u sjemensku štedionicu ustupaju pravne osobe koje gospodare šumama u vlasništvu Republike Hrvatske i šumoposjednici, sukladno količinama koje temeljem stručne prognoze uroda sjemena predlaže Službeno tijelo za svaku pojedinu godinu.

(2) Rezerve sjemenskog materijala čuvane u sjemenskoj štedionici koriste se, uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), u slučaju pomanjkanja reprodukcijskog materijala potrebnog za održivo gospodarenje šumama i očuvanje šumskih genetskih izvora, i to radi:

– šteta uslijed elementarne nepogode,

– izvanrednih sanacija nakon prirodnih nepogoda,

– šumskih požara većih od 50 hektara,

– višegodišnjeg izostanka uroda sjemena.

(3) Rezerve sjemenskog materijala otpisuju se iz sjemenske štedionice i vraćaju osobama iz čijih je sjemenskih objekata materijal sakupljen kada klijavost/vitalitet padne ispod vrijednosti navedenih u Prilogu II.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, rezerve sjemenskog materijala mogu se otpisati iz sjemenske štedionice i vratiti osobama iz čijih je sjemenskih objekata materijal sakupljen u godini dobrog uroda ukoliko ona nastupi najranije dvije godine prije očekivanog pada klijavosti/vitaliteta.

Članak 7.

Ukupni kapaciteti sjemenske štedionice raspoređuju se razmjerno udjelu u ukupnoj površini šumskih sjemenskih objekata u šumama u vlasništvu Republike Hrvatske i šumama šumoposjednika.

Članak 8.

Sakupljanje sjemenskog materijala za potrebe rezervi u sjemenskoj štedionici provodi Službeno tijelo.

Članak 9.

(1) Službeno tijelo izrađuje plan rada sjemenske štedionice za svaku pojedinu godinu i dostavlja ga Ministarstvu na potvrdu.

(2) Troškove sakupljanja, dorade, ispitivanja kvalitete i skladištenja sjemenskog materijala za potrebe rezervi u sjemenskoj štedionici snosi Ministarstvo, temeljem odobrenog plana rada sjemenske štedionica i planiranog iznosa sredstava na pozicijama Ministarstva u državnom proračunu Republike Hrvatske za tu namjenu i godinu.

Članak 10.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/14-01/79

Urbroj: 525-11/1059-15-1

Zagreb, 23. siječnja 2015.

Ministar Tihomir Jakovina, v. r.

PRILOG I.

SJEMENSKE JEDINICE I KOLIČINE SJEMENSKOG MATERIJALA

Šumske svojte od gospodarskog značaja
Br.	Botanički i hrvatski naziv	Sjemenska jedinica	Maksimalna količina po sjemenskoj jedinici (kg)	Maksimalna ukupna količina (kg)
1.	Abies alba Mill. – obična jela	2.3.1. Sjemenska regija međuriječja rijeka Save i Drave	60	200
		3.3.1. Sjemenska regija Gorski kotar – Velebit	120
		3.3.2. Sjemenska regija Biokovo	20
2.	Alnus glutinosa (L.) Gaertn. – crna joha	1.1. Sjemenska zona Podravine i Podunavlja	4	5
		1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja	1
3.	Fagus sylvatica L. – obična bukva	2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske	800	2.000
		3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma	1.200
4.	Fraxinus angustifolia Vahl – poljski jasen	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja	200	600
		1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja	400
5.	Fraxinus excelsior L. – obični jasen	2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske	2	5
		3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma	3
6.	Picea abies (L.) H. Karst. – obična smreka	2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske	20	80
		3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma	60
7.	Pinus brutia Ten. – brucijski bor	5. Oblast eumediteranskih šuma	10	10
8.	Pinus halepensis Mill. – alepski bor	5. Oblast eumediteranskih šuma	20	20
9.	Pinus nigra J. F. Arnold – crni bor	3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma	30	60
		4. Oblast submediteranskih šuma	10
		5. Oblast eumediteranskih šuma	20
10.	Pinus sylvestris L. – obični bor	2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sjeverne Hrvatske	20	60
		3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma	40
11.	Quercus ilex L. – hrast crnika	5.1.1. Sjemenska regija sj everna	70	200
		5.1.2. Sjemenska regija srednja	70
		5.1.3. Sjemenska regija južna	60
12.	Quercus petraea (Matt.) Liebl. – hrast kitnjak	2. Oblast brdsko-gorskih šuma srednje i sieverne Hrvatske	3.000	5.000
		3. Oblast brdsko-gorsko-planinskih šuma	2.000
13.	Quercus pubescens Willd. – hrast medunac	4. Oblast submediteranskih šuma	100	100
14.	Quercus robur L. – hrast lužnjak	1.1. Sjemenska zona nizinskih šuma Podravine i Podunavlja	2.500	10.000
		1.2. Sjemenska zona nizinskih šuma Posavine, srednje Hrvatske i Pokuplja	7.000
		4.1. Sjemenska zona jugozapadna (do Tijarice)	500

Rijetke šumske svojte
Br.	Botanički i hrvatski naziv	Maksimalna ukupna količina (kg)
15.	Acer platanoides L. – javor mliječ	5
16.	Acer pseudoplatanus L. – gorski javor	30
17.	Carpinus betulus L. – obični grab	2
18.	Castanea sativa Mill. – europski pitomi kesten	1.000
19.	Larix decidua Mill. – europski ariš	2
20.	Malus sylvestris L. – divlja jabuka	1
21.	Pinus pinaster Aiton – primorski bor	30
22.	Pinus pinea L., – pinija	100
23.	Prunus avium (L.) L. – divlja trešnja	100
24.	Pyrus pyraster Burgsd. – divlja kruška	1
25.	Tilia cordata Mill. – malolisna lipa	2
26.	Tilia platyphyllos Scop. – velelisna lipa	4
27.	Tilia tomentosa Moench – srebrnasta lipa	3
28.	Ulmus minor Mill. emend. Richens – poljski brijest	2

PRILOG II.

KVALITETA SJEMENSKOG MATERIJALA ŠUMSKIH SVOJTI

Br.	Naziv šumske svojte	Grupa sjemena	Minimalna kvaliteta sjemenskog materijala
Br.	Naziv šumske svojte	Grupa sjemena	Čistoća (%)	Klijavost/ vitalitet (%)
Crnogorica
1.	Abies alba Mill.	III	95	30
2.	Larix decidua Mill.	I	95	35
3.	Picea abies(L.) H. Karst.	I	97	70
4.	Pinus brutia Ten.	I	95	50
5.	Pinus halepensis Mill.	I	99	60
6.	Pinus nigra J. F. Arnold	I	99	75
7.	Pinus pinaster Aiton	I	95	70
8.	Pinus pinea L.	I	95	65
9.	Pinus sylvestris L.	I	99	65
Bjelogorica
10.	Acer pseudoplatanus L.	II	95	60
11.	Acer platanoides L.	III	95	70
12.	Alnus glutinosa (L.) Gaertn.	I	95	50
13.	Carpinus betulus L.	I	98	80
14.	Castanea sativa Mill.	II	98	65
15.	Fagus sylvatica L.	III	99	50
16.	Fraxinus angustifolia Vahl	I	95	60
17.	Fraxinus excelsior L.	I	95	60
18.	Malus sylvestris L.	I	95	60
19.	Prunus avium (L.) L.	I	95	70
20.	Pyrus pyraster Burgsd.	I	95	75
21.	Tilia cordata Mill.	I	95	45
22.	Tilia platyphyllos Scop.	I	95	45
23.	Tilia tomentosa Moench	I	95	45
24.	Quercus ilex L.	II	98	75
25.	Quercus petraea (Matt.) Liebl.	II	98	75
26.	Quercus pubescens Willd.	II	98	75
27.	Quercus robur L.	II	98	75
28.	Ulmus minor Mill. emend. Richens	I	90	40

PRILOG III.

UVJETI I RAZDOBLJE SKLADIŠTENJA SJEMENSKOG MATERIJALA

Razdoblje skladištenja	do 12 mjeseci	do 5 godina	više od 5 godina
Grupa I
Sadržaj vlage (%)	5 do 10; 10 do 15	5 do 10; 10 do 15	5 do 10; 10 do 15
Temperatura skladištenja (°C)	3 do 5	5 do 10; 3 do 5	- 18
Grupa II
Sadržaj vlage (%)	30 do 40	30 do 40	-
Temperatura skladištenja (°C)	0 do 5	-1 do +3	-
Grupa III
Sadržaj vlage (%)	9 do 12
Temperatura skladištenja (°C)	< -5

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_02_13_246.html