MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA, ŠUMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA
Na temelju članka 28. stavka 3. i članka 29. stavka 6. Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu (»Narodne novine« broj 75/09) ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva donosi
Temeljne odredbe
Članak 1.
(1) Ovim se Pravilnikom propisuje oblik, sadržaj i način vođenja Registra šumskih sjemenskih objekata (u daljnjem tekstu: Registar), uvjeti kojima mora udovoljavati šumski sjemenski objekt za upis u Registar, obrazac zahtjeva za izdavanje stručnog mišljenja, obrazac i način podnošenja zahtjeva, te potrebna dokumentacija za upis u Registar.
(2) Šumski sjemenski objekt je polazišni objekt (sjemenski izvor (SI), sjemenska sastojina (SS), sjemenska plantaža (SP), roditeljska stabla (RS), klon (KL), klonska smjesa (KS)) iz kojega se dobiva šumski reprodukcijski materijal.
(3) Zahtjev za upis u Registar može podnijeti vlasnik, odnosno posjednik šume ili šumskog zemljišta na kojem se nalazi stablo, grupa stabala ili šumska sastojina za koje se podnosi zahtjev.
(4) Šumoposjednik koji podnosi zahtjev za upis u Registar, mora biti prije podnošenja tog zahtjeva upisan u Upisnik šumoposjednika.
Članak 2.
(1) Registar uspostavlja i vodi Ministarstvo nadležno za poslove šumarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
(2) Registar je sustav dokumentacije, podataka i informacija o šumskim sjemenskim objektima. Može se voditi u pisanom ili elektronskom obliku. Ako se vodi u elektronskom obliku Registrom se upravlja kao računalnom bazom podataka.
(3) Ministarstvo će ustrojiti Registar kao računalnu bazu podataka u roku tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
(4) Do ustroja računalne baze podataka Ministarstvo će Registar voditi u pisanom obliku.
(5) Podaci iz Registra su javni.
Stručno mišljenje
Članak 3.
(1) Stručno mišljenje donosi Službeno tijelo temeljem provedenog ocjenjivanja potencijalnog šumskog sjemenskog objekta.
(2) Uz zahtjev za izdavanjem stručnog mišljenja iz stavka 1. ovoga članka, a kada se zahtjev podnosi za potencijalni šumski sjemenski objekt u kategoriji »kvalificiran« ili »testiran«, mora biti priložen prijedlog Programa gospodarenja šumskih sjemenskim objektom.
(3) Prijedlog Programa iz stavka 2. ovoga članka mora najmanje sadržavati:
– opće podatke o potencijalnom šumskom sjemenskom objektu,
– podatke o fenotipskom ocjenjivanju plus stabala,
– način gospodarenja, uključujući uzgojne i zaštitne mjere.
(4) Obrazac zahtjeva za izdavanje stručnog mišljenja (ZSM-ŠRM) nalazi se u Prilogu 1. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Upis u Registar šumskih sjemenskih objekata
Članak 4.
(1) Za upis u Registar Ministarstvu se podnosi zahtjev na propisanom obrascu (ZURŠSO-ŠRM) koji se nalazi u Prilogu 2. i sastavni je dio ovoga Pravilnika.
(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka potrebno je priložiti:
– stručno mišljenje Službenog tijela,
– presliku osobne iskaznice (samo šumoposjednici).
Članak 5.
(1) Ministarstvo svakom šumskom sjemenskom objektu upisanom u Registar dodjeljuje registarski broj šumskog sjemenskog objekta.
(2) Registarski broj šumskog sjemenskog objekta sastoji se od:
– međunarodnog koda Republike Hrvatske (HR),
– koda svojte šumskog drveća,
– oznake tipa šumskog sjemenskog objekta,
– identifikacijskog koda provenijencije,
– rednog broja u Registru.
(3) Međunarodni kod Republike Hrvatske, kod svojte šumskog drveća, oznaka tipa šumskog sjemenskog objekta i identifikacijski kod provenijencije odijeljeni su međusobno crticom, a identifikacijski kod provenijencije odijeljen je kosom crtom od rednog broja u Registru.
Članak 6.
Registar sadrži:
– registarski broj šumskog sjemenskog objekta,
– podatke o podnositelju zahtjeva,
– opće podatke o šumskom sjemenskom objektu,
– kategoriju šumskog reprodukcijskog materijala,
– tip šumskog sjemenskog objekta.
Članak 7.
(1) Za upisani šumski sjemenski objekt u Registar u kategorijama »selekcioniran« , »kvalificiran« i »testiran«, podnositelj zahtjeva u obvezi je provoditi odobreni Program gospodarenja šumskim sjemenskim objektom.
(2) Za provođenje Programa gospodarenja šumskim sjemenskim objektom u kategorijama »selekcioniran«, »kvalificiran« i »testiran«, vlasnik/posjednik registriranog šumskog sjemenskog objekta u obvezi je odrediti stručnu osobu.
Stručna osoba
Članak 8.
(1) Stručna osoba je fizička osoba šumarske struke, s odgovarajućim iskustvom u struci, nadležna i zadužena za pripremu i interni nadzor provođenja Programa gospodarenja šumskim sjemenskim objektom.
(2) Poslove stručne osobe obavlja ovlašteni inženjer šumarstva.
Promjene u Registru šumskih sjemenskih objekata
Članak 9.
(1) Za registrirani šumski sjemenski objekt vlasnik/posjednik šumskog sjemenskog objekta u obvezi je Ministarstvu prijaviti promjene svih bitnih činjenica i podataka, evidentiranih prilikom upisa šumskog sjemenskog objekta u Registar, u roku 90 dana od dana njihova nastanka, a najkasnije do 31. prosinca tekuće godine.
(2) Zahtjev za prijavu promjena činjenica i podataka o šumskom sjemenskom objektu u Registru ili brisanje šumskog sjemenskog objekta iz Registra podnosi se na propisanom obrascu (ZPR-ŠRM) koji se nalazi u Prilogu 3. ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
Članak 10.
(1) Upis šumskih sjemenskih objekata u Registar, promjene činjenica i podataka o šumskim sjemenskim objektima u Registru evidentiranih prilikom upisa, te brisanje šumskih sjemenskih objekata iz Registra provodi se tijekom godine, zaključno s 30. studenog tekuće godine.
(2) Ministarstvo je u obvezi do 1. ožujka tekuće godine u »Narodnim novinama« objaviti izmjene Registra nastale tijekom protekle godine.
Kategorija »poznato podrijetlo«
Članak 11.
(1) Za odobrenje upisa u Registar u kategoriji »poznato podrijetlo« šumski sjemenski objekt tipa sjemenski izvor mora se nalaziti unutar jednog područja provenijencije.
(2) Za šumski sjemenski objekt tipa sjemenski izvor zahtjev za upis u Registar u kategoriji »poznato podrijetlo« može se podnijeti za šumsku sastojinu u dobi plodonošenja sjemenske svojte za koju se podnosi zahtjev.
(3) Za šumski sjemenski objekt tipa sjemenski izvor zahtjev za upis u Registar u kategoriji »poznato podrijetlo« može se podnijeti i za stablo ili grupu stabala, ako se radi o rijetkoj šumskoj svojti.
(4) U slučaju odobravanja zahtjeva za upis temeljem stavka 3. ovoga članka, šumski sjemenski objekt može se koristiti:
– za uzimanje biljnih dijelova, ako se ne može pronaći grupa od najmanje 25 sjemenskih stabala rijetke šumske svojte,
– za sakupljanje šumskog reprodukcijskog materijala, ako se radi o grupi stabala rijetke šumske svojte za koju se može pronaći najmanje 25 sjemenskih stabala.
(5) Ako je predloženi sjemenski izvor neautohtone šumske svojte, potrebno je u stručnom mišljenju navesti podrijetlo šumskog reprodukcijskog materijala od kojega je predloženi sjemenski izvor nastao, kada je ono poznato.
Kategorija »selekcioniran«
Članak 12.
Za odobrenje upisa u Registar u kategoriji »selekcioniran«, šumska sastojina koja se želi registrirati kao šumski sjemenski objekt tipa sjemenska sastojina (u daljnjem tekstu ovoga članka: sjemenska sastojina) mora udovoljavati uvjetima iz točaka 1. – 10. ovoga članka, ovisno o namjeni:
1. PODRIJETLO:
Na temelju povijesnih ili drugih odgovarajućih dostupnih činjenica potrebno je navesti da li je sjemenska sastojina autohtona, neautohtona ili joj je podrijetlo nepoznato. Ukoliko se radi o sjemenskoj sastojini neautohtonih šumskih svojti potrebno je navesti podrijetlo kad je ono poznato.
2. IZOLIRANOST:
Sjemenska sastojina ne smije biti u okruženju šumskih sastojina iste svojte koje čine stabla loše fenotipske kvalitete ili šumskih sastojina srodnih svojti ili varijeteta koje mogu s tom svojtom tvoriti križance. Dostatna udaljenost je ovisna o svojti šumskog drveća, nagibu i ekspoziciji terena i prevladavajućim vjetrovima. Uvjet izoliranosti od presudne je važnosti kada je autohtona sjemenska sastojina u okruženju šumske sastojine neautohtonog ili nepoznatog podrijetla.
3. EFEKTIVNA VELIČINA POPULACIJE:
Sjemenska sastojina mora se sastojati od jedne ili više grupa stabala iste svojte koje su ravnomjerno raspoređene i dovoljno brojne da osiguravaju odgovarajuće međusobno oprašivanje i izbjegavanje nepoželjnih učinaka križanja u srodstvu. Sjemenska sastojina mora imati najmanje 50 sjemenskih stabala iste svojte.
4. STAROST I RAZVOJNI STADIJ:
Kod jednodobnih šumskih sastojina sjemenska stabla u sjemenskoj sastojini moraju biti u dobi polovine propisane ophodnje ili starija.
5. UJEDNAČENOST:
Sjemenska stabla u sjemenskoj sastojini moraju pokazivati zadovoljavajuću ujednačenost fenotipskih osobina. Negativna i nepoželjna stabla treba prema potrebi ukloniti.
6. PRILAGOĐENOST:
Sjemenska sastojina mora iskazivati sposobnost prilagođavanja ekološkim uvjetima koji prevladavaju u provenijenciji.
7. ZDRAVSTVENO STANJE I OTPORNOST:
Sjemenska stabla u sjemenskoj sastojini ne smiju biti vidno oštećena i napadnuta štetnim organizmima. Sjemenska stabla moraju biti otporna na nepovoljne klimatske i stanišne uvjete područja na kojem se nalaze, osim na onečišćenje zraka.
8. DRVNA ZALIHA:
Drvna zaliha sjemenske sastojine mora u pravilu biti veća od prosjeka drvne zalihe šumskih sastojina iste svojte i starosti u sličnim gospodarskim i ekološkim uvjetima.
9. KVALITETA DRVA:
Kvaliteta drva određuje se procjenom, što u nekim slučajevima može predstavljati odlučujući kriterij selekcije.
10. OBLIK ILI IZGLED:
Sjemenska stabla u sjemenskoj sastojini moraju pokazivati izrazito dobra fenotipska svojstva, naročito pravnost i punodrvnost debla, granatost svojstvenu svojti i prirodno čišćenje od grana. Udio rašljavih stabala, stabala s usukanim deblom i ostalih negativnih stabala mora biti vrlo malen.
Kategorija »kvalificiran«
Članak 13.
Za upis u Registar u kategoriji »kvalificiran« odobravaju se šumski sjemenski objekti tipa sjemenska plantaža, roditeljska stabla, klon ili klonska smjesa.
Članak 14.
Tip šumskog sjemenskog objekta, cilj podizanja, dizajn križanja, sistem oprašivanja, raspored na terenu, sastavni dijelovi šumskog sjemenskog objekta, identitet sastavnih dijelova, broj i udio roditeljskih stabala u smjesi ili broj i udio pojedinačnih klonova u klonskoj smjesi, metoda i izvor odabira, način identificiranja klonova prema specifičnim svojstvima, način izolacije i lokacija moraju biti odobreni od Službenog tijela.
Članak 15.
(1) Sastavni dijelovi sjemenske plantaže u vidu klonova ili roditeljskih stabala odabiru se zbog svojih izvanrednih svojstava, a posebna se pažnja mora posvetiti udovoljavanju uvjetima propisanim člankom 12. točkama 4., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga Pravilnika.
(2) Sastavni dijelovi sjemenske plantaže u vidu klonova ili roditeljskih stabala trebaju se saditi prema nacrtu sadnje koji je sastavni dio Programa gospodarenja šumskim sjemenskim objektom u kategoriji »kvalificiran«. Nacrt sadnje mora biti izrađen na način da osigurava identifikaciju svakog sastavnog dijela sjemenske plantaže.
(3) Zahvati koji će se provoditi u sjemenskim plantažama moraju biti opisani u Programu gospodarenja šumskim sjemenskim objektom u kategoriji »kvalificiran« zajedno sa selekcijskim kriterijima provođenja zahvata.
(4) Sjemenskim plantažama treba gospodariti i sabirati sjeme na način da se postigne cilj podizanja sjemenske plantaže, sukladno Programu gospodarenja šumskim sjemenskim objektom u kategoriji »kvalificiran« . U slučaju sjemenske plantaže namijenjene proizvodnji križanca, postotni udio križanaca u šumskom reprodukcijskom materijalu mora biti određen i dokazan testiranjem.
Članak 16.
(1) Broj sastavnih dijelova (matičnih stabala) koja se upotrebljavaju za osnivanje sjemenske plantaže, mora iznositi najmanje 20, odnosno 2 klona kod biklonskih plantaža za hibridno sjeme.
(2) Broj zasađenih generativnih potomaka koji su proizvedeni od zajedničkog matičnoga stabla, kada se radi o generativnoj sjemenskoj plantaži, mora iznositi najmanje 30.
(3) Broj zasađenih rameta dobivenih od zajedničkoga matičnoga stabla, kada se radi o klonskoj sjemenskoj plantaži, mora iznositi najmanje 10.
Članak 17.
Sjemenske plantaže moraju biti izolirane od vanjskih izvora oprašivanja i zbog toga moraju biti na odgovarajućoj udaljenosti od ostalih stabala iste svojte. Udaljenost ovisi o biološkim osobinama svojte, smjerovima vjetrova koji prevladavaju na tom području, konfiguraciji terena i zaštitnom vjetrobranom pojasu.
Članak 18.
(1) Roditeljska stabla odabiru se zbog svojih svojstava križanja ili izvanrednih svojstava, a posebna se pažnja mora posvetiti udovoljavanju uvjetima propisanim člankom 12. točkama 4., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga Pravilnika.
(2) U slučaju roditeljskih stabala namijenjenih za proizvodnju križanca, postotni udio križanaca u šumskom reprodukcijskom materijalu mora biti određen i dokazan testiranjem.
Članak 19.
(1) Mora postojati mogućnost identifikacije klonova na temelju specifičnih svojstava odobrenih i registriranih od strane Službenog tijela. Vrijednost pojedinih klonova mora se dokazati dovoljno dugim testiranjem.
(2) Ortete korištene za proizvodnju klonova odabiru se zbog svojih izvanrednih svojstava, a posebna se pažnja mora posvetiti udovoljavanju uvjetima propisanim člankom 12. točkama 4., 6., 7., 8., 9. i 10. ovoga Pravilnika.
(3) Program gospodarenja šumskim sjemenskim objektom tipa klon, u kategoriji »kvalificiran« može se odobriti na najviše 10 godina ili na maksimalni broj proizvedenih rameta.
Članak 20.
(1) Klonska smjesa mora udovoljavati zahtjevima identifikacije pojedinog klona prema specifičnim svojstvima, te odredbama članka 19. stavaka 1. i 2. ovoga Pravilnika.
(2) Svaka klonska smjesa mora sadržavati dovoljnu genotipsku raznolikost.
(3) Program gospodarenja šumskim sjemenskim objektom tipa klonska smjesa, u kategoriji »kvalificiran« može se odobriti na najviše 10 godina ili na maksimalni broj proizvedenih rameta.
Kategorija »testiran«
Članak 21.
(1) Šumski sjemenski objekt iz kojega potječe šumski reprodukcijski materijal namijenjen za testiranje u svrhu odobrenja u kategoriji »testiran« mora udovoljavati uvjetima propisanim za kategoriju »selekcioniran« ili »kvalificiran«.
(2) Tip šumskog sjemenskog objekta, cilj podizanja, dizajn križanja, sistem oprašivanja, raspored na terenu, sastavni dijelovi šumskog sjemenskog objekta, identitet sastavnih dijelova, broj i udio roditeljskih stabala u smjesi ili broj i udio pojedinačnih klonova u klonskoj smjesi, metoda i izvor odabira, način identificiranja klonova prema specifičnim svojstvima, način izolacije i lokacija moraju biti odobreni od Službenog tijela.
Članak 22.
(1) Testovi za odobrenje šumskog reprodukcijskog materijala u kategoriji »testiran« moraju biti pripremljeni, raspoređeni, provedeni te rezultati testiranja objašnjeni u skladu s međunarodno priznatim postupcima.
(2) Kod usporednih testova, šumski reprodukcijski materijal koji se testira mora se usporediti s jednim ili, po mogućnosti, s nekoliko odobrenih ili unaprijed izabranih standarda.
(3) Za svaki test moraju biti određena svojstva koja se testiraju te stoga testovi moraju biti dizajnirani na način da omoguće ocjenu tih određenih svojstva. Posebnu pozornost treba posvetiti svojstvima prilagođenosti bitnijim biotskim i abiotskim činiteljima, te rasta. Dodatno se, u odnosu na ekološke prilike područja u kojemu se provode testovi, mogu ocijeniti i druga svojstva za koja se smatra da su od značaja u aspektu namjene šumskog reprodukcijskog materijala.
Članak 23.
(1) Tijekom trajanja testiranja mora se voditi detaljna evidencija o testiranju.
(2) Evidencija o testiranju uz međurezultate testiranja mora poglavito sadržavati detaljan opis, uključujući lokalitet i lokaciju, klimatske prilike, edafske prilike, prethodnu uporabu, način osnivanja, način upravljanja mjesta testiranja, te štetu uzrokovanu biotskim/abiotskim činiteljima.
(3) Evidencija o testiranju mora biti dostupna i na zahtjev stavljena na raspolaganje Službenom tijelu.
(4) Starost testiranog materijala i rezultati u trenutku procjene moraju se prijaviti Službenom tijelu.
Članak 24.
(1) Sadnja, uzgoj i postupanje sa svakim uzorkom šumskog reprodukcijskog materijala namijenjenog za testiranje mora se provoditi na istovjetan način.
(2) Svako se testiranje (eksperiment) mora provesti na valjanom i dovoljnom statističkom uzorku s dovoljnim brojem stabala kako bi se ispitivana svojstva mogla ocijeniti.
Članak 25.
(1) Podaci dobiveni testiranjem moraju se analizirati s pomoću međunarodno priznatih statističkih metoda i iskazati za svako ispitivano svojstvo.
(2) Po završetku testiranja metodologija korištena za testiranje i detaljni rezultati testiranja moraju biti javno dostupni bez naknade. Uz rezultate testiranja mora se navesti i područje moguće prilagođenosti unutar države u kojoj je testiranje provođeno te svojstva koja bi mogla ograničiti uporabu tako dobivenog šumskog reprodukcijskog materijala.
(3) Ako se tijekom testiranja dokaže da šumski reprodukcijski materijal nema najmanje svojstva:
– šumskog reprodukcijskog materijala šumskog sjemenskog objekta iz kojega potječe, ili
– istovjetnu otpornost na štetne organizme od gospodarskog značaja kao šumski reprodukcijski materijal šumskog sjemenskog objekta iz kojega potječe,
takav će se šumski reprodukcijski materijal isključiti iz daljnjeg testiranja.
Genetički testovi
Članak 26.
(1) Genetički testovi mogu se provoditi samo na šumskom reprodukcijskom materijalu koji proizlazi iz šumskog sjemenskog objekta odobrenog u kategoriji »kvalificiran«.
(2) Genetska vrijednost šumskog reprodukcijskog materijala mora se ocijeniti na najmanje dvije testne lokacije, od kojih jedna mora biti smještena u području provenijencije za koju se daje preporuka upotrebe testiranog šumskog reprodukcijskog materijala.
(3) Ocjena nadprosječnosti testiranih svojstava šumskog reprodukcijskog materijala koji se stavlja na tržište izračunava se na temelju genetskih vrijednosti iz stavka 2. ovog članka i dizajna križanja.
(4) Ocjena nadprosječnosti testiranog svojstva ili grupe svojstava šumskog reprodukcijskog materijala izračunava se u odnosu na referentnu populaciju. Osobito je potrebno navesti je li ocijenjena genetska vrijednost šumskog reprodukcijskog materijala ispodprosječna za bilo koje svojstvo u odnosu na referentnu populaciju.
(5) Testovi ocjenjivanja nadprosječnosti i izračuni genetskih vrijednosti moraju biti odobreni od Službenog tijela.
Usporedni testovi
Članak 27.
(1) Šumski reprodukcijski materijal koji se želi koristiti za usporedno testiranje mora biti statistički značajan uzorak šumskog reprodukcijskog materijala dobivenog iz šumskog sjemenskog objekta u kategoriji »selekcioniran«.
(2) Generativno proizveden šumski reprodukcijski materijal koji se želi koristiti za usporedno testiranje mora biti:
– sakupljen u godinama dobre cvatnje i dobrog plodonošenja (može se koristiti i umjetno oprašivanje),
– sakupljen na način (metodama) koji osigurava reprezentativnost uzoraka.
Članak 28.
(1) Svojstva standarda koji se koristi za usporedno testiranje moraju biti dovoljno dugo poznata u području gdje će se test provesti.
(2) Standard predstavlja referentnu populaciju nastalu od šumskog reprodukcijskog materijala:
– koji potječe iz šumskog sjemenskog objekta odobrenog u kategoriji »selekcioniran«, u istom području provenijencije za koju se predlaže uporaba testiranog šumskog reprodukcijskog materijala, ili
– koji je službeno odobren za proizvodnju testiranog materijala.
Referentna populacija mora biti korisna za šumarstvo u vrijeme početka testiranja i u ekološkim uvjetima koji se predlažu za odobravanje testiranog šumskog reprodukcijskog materijala.
(3) Kod usporednih testova križanaca kao standard se mora uzeti šumske sjemenske objekte oba roditelja koji čine križanac.
(4) Kada je to moguće, mora se u testiranju upotrijebiti više različitih standarda. Ako, radi opravdanih razloga, ne postoje na raspolaganju primjereni standardi može se kao standard upotrijebiti najbolji testirani šumski sjemenski objekt šumske svojte ili križanca koji se testiraju, odnosno može se kao standard izračunati prosjek svih testnih rezultata za određeno svojstvo.
(5) Za sve testove moraju se koristiti isti standardi u što je više moguće različitih stanišnih uvjeta.
(6) Za najmanje jedno važno svojstvo mora se dokazati statistički značajna nadprosječnost u odnosu na standard.
(7) Potrebno je istaknuti svako svojstvo od gospodarskog ili okolišnog značaja koje pokazuje ispodprosječne rezultate u odnosu na standard te učinci takvog svojstva moraju biti obrazloženi usporedbom s učincima poželjnih svojstava.
Privremeno odobrenje
Članak 29.
(1) Potencijalni šumski sjemenski objekt u kategoriji »testiran« može se na temelju preliminarnih ocjena rezultata početne faze testiranja privremeno odobriti.
(2) Nadprosječnost pojedinih svojstava, utvrđena na temelju ocjene rezultata početne faze testiranja, mora se ponovno utvrditi na temelju ocjene rezultata naknadnih faza testiranja i to u periodima ne dužim od 10 godina.
(3) Testove u rasadnicima, staklenicima i laboratorijima Službeno tijelo može prihvatiti za privremeno ili konačno odobrenje ako se dokaže da postoji značajna povezanost između mjerenih svojstava i svojstava koja bi se u uobičajenim okolnostima procjenjivala dugoročnim genetičkim testovima. Druga svojstva koja se testiraju moraju udovoljavati uvjetima propisanim člancima 27. i 28. ovoga Pravilnika.
Brisanje iz Registra
Članak 30.
(1) Upisani šumski sjemenski objekt briše se iz Registra:
– po službenoj dužnosti, ako se stručnim pregledom iz članka 33. Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu utvrdi da šumski sjemenski objekt više ne ispunjava uvjete za upis u Registar,
– na zahtjev vlasnika ili posjednika šumskog sjemenskog objekta.
(2) Ministarstvo o brisanju šumskog sjemenskog objekta iz Registra donosi rješenje.
(3) Brisanjem šumskog sjemenskog objekta iz Registra opoziva se i odobrenje iz članka 31. Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu.
Program gospodarenja šumskim sjemenskim objektom
Članak 31.
(1) Zahtjev za odobrenje Programa gospodarenja šumskim sjemenskim objektom mora biti podnesen Ministarstvu u roku 12 mjeseci od trenutka upisa šumskog sjemenskog objekta u Registar.
(2) U slučaju nepodnošenja zahtjeva u roku iz stavka 1. ovoga članka zabranjuje se korištenje šumskog sjemenskog objekta za sakupljanje šumskog reprodukcijskog materijala do trenutka odobrenja Programa gospodarenja šumskim sjemenskim objektom, uz primjenu kaznenih odredbi Zakona o šumama.
(3) Šumski sjemenski objekt upisan u Registar ne smije se brisati iz istoga na zahtjev vlasnika ili posjednika u roku 12 mjeseci od trenutka upisa.
Prijelazne i završne odredbe
Članak 32.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu i uvjetima upisa u upisnike iz šumskog sjemenarstva i rasadničarstva (»Narodne novine« br. 82/99), te članci 2. do 17. Pravilnika o uvjetima i kriterijima za razvrstavanje šumskog reprodukcijskog materijala u kategorije i kvalitativne razrede, te način njegova deklariranja, označavanja i pakiranja (»Narodne novine« br. 61/08).
Članak 33.
(1) Šumski sjemenski objekti koji su na temelju Pravilnika o načinu i uvjetima upisa u upisnike iz šumskog sjemenarstva i rasadničarstva (»Narodne novine« br. 82/99) upisani u Upisnik proizvođača šumskog sjemena upisuju se u Registar po službenoj dužnosti i ostaju upisani u Registru do isteka roka važenja Programa gospodarenja šumskim sjemenskim objektom.
(2) Šumski sjemenski objekti upisani u Registar sukladno stavku 1. ovoga članka, a koji se ne usklade s odredbama ovoga Pravilnika do isteka roka iz stavka 1. ovoga članka brisat će se po službenoj dužnosti iz Registra.
(3) Šumski sjemenski objekti koji su na temelju Pravilnika o načinu i uvjetima upisa u upisnike iz šumskog sjemenarstva i rasadničarstva (»Narodne novine« br. 82/99) upisani u Upisnik proizvođača šumskog sjemena u kategoriji »Izabrana sjemenska sastojina« upisati će se u Registar u kategoriji »poznato podrijetlo«.
(4) Šumski sjemenski objekti koji su na temelju Pravilnika o načinu i uvjetima upisa u upisnike iz šumskog sjemenarstva i rasadničarstva (»Narodne novine« br. 82/99) upisani u Upisnik proizvođača šumskog sjemena u kategoriji »Priznata sjemenska sastojina« upisati će se u Registar u kategoriji »selekcioniran«.
(5) Šumski sjemenski objekti koji su temeljem Pravilnika o načinu i uvjetima upisa u upisnike iz šumskog sjemenarstva i rasadničarstva (»Narodne novine« br. 82/99) upisani u Upisnik proizvođača šumskog sjemena u kategoriji »kvalificiran« ili »testiran« upisati će se u Registar u istoj kategoriji.
(6) Postojeći Programi gospodarenja šumskim sjemenskim objektima u kategoriji »kvalificiran« i »testiran« moraju se usuglasiti s odredbama ovoga Pravilnika i posebnih propisa u roku 12 mjeseci nakon upisa šumskog sjemenskog objekta u Registar.
(7) Za šumske sjemenske objekte u kategoriji »selekcioniran« koji su upisani u Registar sukladno stavku 1. ovoga članka, a za koje ne postoji Program gospodarenja šumskim sjemenskim objektom, isti mora biti podnesen Ministarstvu na odobrenje u roku 12 mjeseci od trenutka upisa šumskog sjemenskog objekta u Registar.
Članak 34.
Postupci upisa u Upisnik proizvođača šumskog sjemena započeti prema odredbama Pravilnika o načinu i uvjetima upisa u upisnike iz šumskog sjemenarstva i rasadničarstva (»Narodne novine« br. 82/99) do dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika, dovršit će se prema odredbama Pravilnika o načinu i uvjetima upisa u upisnike iz šumskog sjemenarstva i rasadničarstva (»Narodne novine« br. 82/99).
Članak 35.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/10-01/11
Urbroj: 538-07-10-01
Zagreb, 17. prosinca 2010.
Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske
i ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva
mr. sc. Božidar Pankretić, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2011_01_4_70.html