MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
Na temelju članka 60. stavka 3. Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/2009, 63/2011, 130/2011 i 56/2013) ministar poljoprivrede donosi
Članak 1.
U Pravilniku o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (»Narodne novine«, broj 80/2013) u članku 2. stavku 1. iza točke 4. dodaje se točka 5. koja glasi:
»5. Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (preinačeno) (Tekst značajan za EGP) (SL L 334, 17. 12. 2010.).«
Članak 2.
U članku 4. stavku 2. brojka »17.« zamjenjuje se brojkom »19.«, a iza riječi: »Priloga 1.B ovoga Pravilnika.« dodaje se tekst:
»U postupku ishođenja okolišne dozvole prema posebnim propisima kojima se uređuje zaštita okoliša, granične vrijednosti emisija otpadnih voda određuju se sukladno odredbama ovoga Pravilnika i odredbama članaka 34., 35. i 36. Uredbe o okolišnoj dozvoli, a uzimajući u obzir stručnu podlogu zahtjeva za ishođenje okolišne dozvole.«
U stavku 5. brojka »17.« zamjenjuje se brojkom »19.«
U stavku 6. brojka »17.« zamjenjuje se brojkom »19.«
U stavku 9. riječi »rješenjima o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša« zamjenjuju se riječima: »rješenjima o okolišnoj dozvoli«.
Članak 3.
U članku 6. stavku 1. iza točke 16. dodaju se točka 17. i točka 18. koje glase:
»17. Granične vrijednosti emisija otpadnih voda iz postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada (Prilog 18.),
18. Granične vrijednosti emisija otpadnih voda iz postrojenja za proizvodnju titan dioksida (Prilog 19.)«
U stavku 2. brojka »17.« zamjenjuje se brojkom »19.«, iza riječi: »Kod izdavanja« riječi »obvezujućeg vodopravnog mišljenja« zamjenjuju se riječima: »mišljenja u postupku izdavanja okolišne dozvole«, a brojka »16.« zamjenjuje se brojkom: »9.«
U stavku 3. brojka »17.« zamjenjuje se brojkom »19.«
Članak 4.
U članku 10. stavku 1. brojka »17.« zamjenjuje se brojkom »19.«
Stavak 3. mijenja se i glasi:
»Ako uvjeti okoliša zahtijevaju strože uvjete kakvoće okoliša od onih koji se mogu postići primjenom graničnih vrijednosti emisija, odnosno primjenom najbolje raspoložive tehnike (NRT), mogu se propisati dodatne mjere zaštite sukladno mjerama definiranim u Planu upravljanja vodnim područjima, odnosno strože granične vrijednosti emisija sukladno metodologiji primjene kombiniranog pristupa.«
Članak 5.
U članku 13. u stavcima 1. i 2. riječi: »rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša, zamjenjuju se riječima »rješenjem o okolišnoj dozvoli«.
U stavku 3. riječi: »rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša« zamjenjuju se riječima: »rješenje o okolišnoj dozvoli«.
U stavku 6. riječi: »rješenjem o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša« zamjenjuju se riječima: »rješenjem o okolišnoj dozvoli«
Iza stavka 14. dodaje se stavak 15. koji glasi:
»(15) Praćenje emisija otpadnih voda za postrojenja za koja se izdaje okolišna dozvola provodi se sukladno odredbama ovoga Pravilnika i odredbama za praćenje emisija u okoliš kako je uređeno posebnim propisom o okolišnoj dozvoli.«
Članak 6.
U Prilogu 1. tablici 2. i tablici 2.a. iza riječi »pročišćavanja« dodaju se riječi: »Primijenit će se granične vrijednosti emisija ili najmanji postotak smanjenja opterećenja za pojedine pokazatelje.«
Članak 7.
U Prilogu 13. Podprilogu 13.1, točki III. stavku 2. i Podprilogu 13.2., točki III. stavku 2., te u Prilogu 15. točki III. stavku 2. iza riječi »ishođenja« riječi »objedinjenih uvjeta zaštite okoliša« zamjenjuju se riječima »okolišne dozvole«, a iza riječi »su« dodaje se riječ »se«.
Članak 8.
U Prilogu 17. točki II. u tablici 2. pod rednim brojem 25. iza riječi: »Fluoridi« dodaje se oznaka »**«, a u stupcu »površinske vode«, brojka »10« zamjenjuje se brojkom »30«, a pod rednim brojem 27. iza riječi »Ukupni dušik« dodaje se oznaka »**«, a u stupcu »površinske vode« brojka »15«, zamjenjuje se brojkom »50«.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 9.
Vodopravne dozvole izdane do stupanja na snagu ovoga Pravilnika, po odredbama Pravilnika o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama (»Narodne novine«, broj 94/2008), Pravilnika o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (»Narodne novine« br. 87/2010) i Pravilnika o graničnim emisijama otpadnih voda (»Narodne novine«, broj 80/2013) moraju se uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika do 1. siječnja 2017.
Granične vrijednosti emisija otpadnih voda za postrojenja za koje se izdaje okolišna dozvola, a ne nalaze se u popisu Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 2/2012), određuju se sukladno odredbama ovoga Pravilnika koje se odnose na postrojenja za koje se izdaje okolišna dozvola, te sukladno članku 44. Uredbe o okolišnoj dozvoli (»Narodne novine«, broj 8/2014), ako je to predmetno.
Granične vrijednosti emisija otpadnih voda za postrojenja navedena u popisu Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji (»Narodne novine – Međunarodni ugovori«, broj 2/2012), određuju sukladno odredbama ovoga Pravilnika koje se odnose na postrojenja za koje se izdaje okolišna dozvola, te sukladno odredbama članaka 44. i članka 48. Uredbe o okolišnoj dozvoli (»Narodne novine«, broj 8/2014), ako je to predmetno.
Svi upravni i drugi postupci izdavanja vodopravnih akata, osim obvezujućeg vodopravnog mišljenja u postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša ili mišljenja u postupku izdavanja okolišnih dozvola, započeti do stupanja na snagu ovoga Pravilnika, po odredbama pravilnika iz stavka 1. ovoga članka, dovršit će se će se po odredbama tih pravilnika s rokom važenja tih akata do 1. siječnja 2017.
Članak 11.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju važiti odredbe članka 18. stavaka 2., 3., 4. i 5., i članak 19. Pravilnika o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (»Narodne novine«, broj 45/2007).
Članak 12.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/14-01/46 Urbroj: 525-12/0986-14-3 Zagreb, 28. ožujka 2014.
Ministar Tihomir Jakovina, v. r.
PRILOG 18.
GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA IZ POSTROJENJA ZA SPALJIVANJE OTPADA I POSTROJENJA ZA SUSPALJIVANJE OTPADA
I.
(1) Odredbe ovoga Priloga odnose se na postrojenja za spaljivanje i postrojenja za suspaljivanje krutog ili tekućeg otpada, iz kojih se ispuštaju tehnološke otpadne vode nastale nakon pročišćavanja otpadnih plinova.
(2) Odredba iz stavka 1. ove točke odnosi se na postrojenja kapaciteta:
– preko 3 tone na sat za neopasni otpad
– preko 10 tona na dan za opasni otpad
(3) Postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanja otpada obuhvaćaju: sve linije za spaljivanje ili linije za suspaljivanje, prihvat otpada, skladištenje, objekte za prethodnu obradu na lokaciji, sustave za dovod otpada, goriva i zraka, kotlove, objekte za obradu otpadnih plinova, objekte za obradu ili skladištenje ostataka i otpadne vode na lokaciji, dimnjake, uređaje i sustave za kontrolu spaljivanja ili suspaljivanja, evidentiranje i praćenje uvjeta spaljivanja i suspaljivanja.
(4) Ukoliko se suspaljivanje vrši tako da osnovna namjena postrojenja nije proizvodnja energije ili proizvodnja materijalnih proizvoda nego toplinska obrada otpada postrojenje se smatra postrojenjem za spaljivanje otpada.
(5) Ukoliko se u toplinskoj obradi otpada primjenjuju postupci kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma, osim oksidacije, postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada uključuje i postupak toplinske obrade kao i postupak spaljivanja nakon toga.
(6) Odredbe ovoga Priloga ne primjenjuju se na:
– postrojenja za uplinjavanje ili pirolizu, ako su plinovi koji nastaju kao rezultat termičke obrade otpada tako pročišćeni da više ne predstavljaju otpad prije spaljivanja te ako emisije koji oni uzrokuju nisu veće od emisija nastalih kao rezultat spaljivanja prirodnog plina;
– postrojenja koja obrađuju sljedeći otpad: biljni otpad iz poljoprivrede i šumarstva, biljni otpad iz prehrambene industrije, ako je proizvedena toplina oporabljena, vlaknasti biljni otpad iz proizvodnje celuloze i iz proizvodnje papira iz celuloze, ako je suspaljen na mjestu proizvodnje a proizvedena toplina oporabljena, otpad od pluta, drveni otpad osim drvenog otpada koji može sadržavati halogenirane organske spojeve ili teške metale kao posljedicu obrade sredstvima za zaštitu drveta ili premazima, što posebno obuhvaća drveni otpad koji potječe iz otpada nastalog gradnjom ili rušenjem;
– postrojenja u kojima se spaljuje/suspaljuje radioaktivni otpad;
– postrojenja u kojima se spaljuje/suspaljuje otpad životinjskog porijekla, koji je definiran posebnim propisom o utvrđivanju veterinarsko-zdravstvenih uvjeta za nusproizvode životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi;
– otpad koji je nastao kao rezultat traženja i iskorištavanja izvora nafte i plina s postrojenja na otvorenom moru koji se na tim postrojenjima spaljuju;
– eksperimentalna postrojenja koja se koriste za istraživanje, razvoj i ispitivanje radi unaprjeđenja postupka spaljivanja i koja godišnje obrađuju manje od 50 tona otpada.
II.
Granične vrijednosti emisija otpadnih voda iz postrojenja koja su predmet ovoga Priloga navode se u tablici 1. ove točke:
Tablica 1. Granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u nefiltriranom uzorku
POKAZATELJI |
IZRAŽENI KAO |
JEDINICA |
POVRŠINSKE VODE |
SUSTAV JAVNE ODVODNJE |
FIZIKALNO-KEMIJSKI POKAZATELJI |
||||
1. Suspendirana tvar |
mg/l |
(95 %) 30 (a) (100 %) 45 (a) |
(d) |
|
ANORGANSKI POKAZATELJI (b) |
||||
2. Živa i njezini spojevi |
Hg |
mg/l |
0,03 |
0,03 |
3. Kadmij i njegovi spojevi |
Cd |
mg/l |
0,05 |
0,05 |
4. Talij i njegovi spojevi |
Tl |
mg/l |
0,05 |
0,05 |
5. Arsen i njegovi spojevi |
As |
mg/l |
0,15 |
0,15 |
6. Olovo i njegovi spojevi |
Pb |
mg/l |
0,2 |
0,2 |
7. Krom i njegovi spojevi |
Cr |
mg/l |
0,5 |
0,5 |
8. Bakar i njegovi spojevi |
Cu |
mg/l |
0,5 |
0,5 |
9. Nikal i njegovi spojevi |
Ni |
mg/l |
0,5 |
0,5 |
10. Cink i njegovi spojevi |
Zn |
mg/l |
1,5 |
1,5 |
ORGANSKI POKAZATELJI (c) |
||||
11. Dioksini i furani* |
ng/l |
0,3 |
0,3 |
Oznake u Tablici 1. znače:
* dioksini i furani – definirani kao suma individualnih dioksina i furana određenih prema Tablici 2.
Granične vrijednosti emisija udovoljene su ako:
(a) 95 %, odnosno 100 % izmjerenih vrijednosti za suspendiranu tvar ne prelazi granične vrijednosti emisija iz Tablice 1.
(b) najviše jedna izmjerena vrijednost godišnje za teške metale (Hg, Cd, Tl, As, Pb, Cr, Cu, Ni i Zn) prelazi graničnu vrijednost emisije iz Tablice 1., ili ako se predviđa više od 20 uzoraka godišnje, najviše 5 % tih uzoraka prelazi granične vrijednosti emisije iz Tablice 1.
(c) izmjerene vrijednosti za dioksine i furane ne prelaze graničnu vrijednost emisija iz Tablice 1.
(d) granična vrijednost emisije određuje se u otpadnoj vodi u slučaju ako suspendirane tvari štetno djeluju na sustav javne i/ili na proces pročišćavanja uređaja, a određuje ju pravna osoba koja održava objekte sustava javne odvodnje i uređaja.
Tablica 2. Faktori ekvivalentne toksičnosti za dibenzo-p-dioksine i dibenzofurane
Za određivanje ukupne vrijednosti emisija, koncentracije dioksina i furana moraju se pomnožiti s ekvivalentnim faktorima prije njihovog zbrajanja, prema faktoru ekvivalentne toksičnosti:
Faktori ekvivalentne toksičnosti |
|
2,3,7,8 – Tetraklordibenzodioksin (TCDD) |
1 |
1,2,3,7,8 – Pentaklordibenzodioksin (PeCDD) |
0,5 |
1,2,3,4,7,8 – Heksaklordibenzodioksin (HxCDD) |
0,1 |
1,2,3,6,7,8 – Heksaklordibenzodioksin (HxCDD) |
0,1 |
1,2,3,7,8,9 – Heksaklordibenzodioksin (HxCDD) |
0,1 |
1,2,3,4,6,7,8 – Heptaklordibenzodioksin (HpCDD) |
0,01 |
Oktaklordibenzodioksin (OCDD) |
0,001 |
2,3,7,8 – Tetraklordibenzofuran (TCDF) |
0,1 |
2,3,4,7,8 – Pentaklordibenzofuran (PeCDF) |
0,5 |
1,2,3,7,8 – Pentaklordibenzofuran (PeCDF) |
0,05 |
1,2,3,4,7,8 – Heksaklordibenzofuran (HxCDF) |
0,1 |
1,2,3,6,7,8 – Heksaklordibenzofuran (HxCDF) |
0,1 |
1,2,3,7,8,9 – Heksaklordibenzofuran (HxCDF) |
0,1 |
2,3,4,6,7,8 – Heksaklordibenzofuran (HxCDF) |
0,1 |
1,2,3,4,6,7,8 – Heptaklordibenzofuran (HpCDF) |
0,01 |
1,2,3,4,7,8,9 – Heptaklordibenzofuran (HpCDF) |
0,01 |
Oktaklordibenzofuran (OCDF) |
0,001 |
(1) Otpadna voda se ni pod kojim uvjetima ne smije razrjeđivati u svrhu poštivanja graničnih vrijednosti emisija iz Tablice 1. ovoga Priloga.
(2) Granične vrijednosti emisija iz Tablice 1. primjenjuju se na mjestu gdje se otpadne vode nastale pročišćavanjem otpadnih plinova ispuštaju iz postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada.
(3) U slučaju da se otpadne vode nastale pročišćavanjem otpadnih plinova pročišćavaju izvan postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada, u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda koji je namijenjen pročišćavanju samo te vrste otpadne vode, na mjestu gdje otpadne vode napuštaju uređaj za pročišćavanje otpadnih voda primjenjuju se granične vrijednosti emisije iz Tablice 1. ovoga Priloga.
(4) U slučaju da se otpadne vode nastale pročišćavanjem otpadnih plinova pročišćavaju zajedno s ostalim vrstama otpadnih voda, bilo na lokaciji ili izvan nje, operater vrši odgovarajuće izračune bilance mase pokazatelja, koristeći rezultate mjerenja iz stavka 5.2. točke II. ovoga Priloga kako bi se odredile razine emisije u konačno ispuštenoj otpadnoj vodi, koja se može pripisati otpadnoj vodi nastaloj pročišćavanjem otpadnih plinova, a kako bi provjerio usklađenost s graničnim vrijednostima emisija pokazatelja iz Tablice 1. za otpadnu vodu koja otječe nakon postupka pročišćavanja otpadnih plinova.
(5) Ispitivanja koja se odnose na onečišćujuće tvari u vodi:
5.1. Na mjestu ispuštanja otpadne vode provodi se:
(a) kontinuirano mjerenje pH, temperature i protoka;
(b) najmanje jednom dnevno uzorkovanje i ispitivanje suspendirane tvari iz trenutačnog ili kompozitnog uzorka razmjernog protoku tijekom razdoblja od 24 sata;
(c) najmanje jednom mjesečno uzorkovanje i ispitivanje Hg, Cd, Tl, As, Pb, Cr, Cu, Ni i Zn iz kompozitnog uzorka razmjernog protoku tijekom razdoblja od 24 sata;
(d) najmanje jednom u 6 mjeseci uzorkovanje i ispitivanje dioksina i furana s tim da se u prvih 12 mjeseci rada postrojenja provodi barem jednom svaka 3 mjeseca.
5.2. Ukoliko se otpadna voda, nastala kao rezultat pročišćavanja otpadnih plinova, pročišćava na lokaciji zajedno s ostalim izvorima otpadne vode koji se nalaze na toj lokaciji, operater provodi mjerenja protoka te uzorkovanje i ispitivanje onečišćujućih tvari:
(a) u toku otpadne vode koja je nastala kao rezultat pročišćavanja otpadnih plinova prije ulaska u zajednički uređaj za pročišćavanje otpadnih voda;
(b) u otpadnim vodama drugih tokova prije ulaska u zajednički uređaj za pročišćavanje otpadnih voda;
(c) na obilježenom kontrolnom oknu, nakon pročišćavanja otpadnih voda iz postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada.
III.
MJERE
Posebne mjere provođenja zaštite voda prilikom ispuštanja otpadnih voda iz postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada su:
– lokacije postrojenja za spaljivanje otpada i lokacije postrojenja za suspaljivanje otpada, uključujući i pripadajuće područje za skladištenje otpada, potrebno je projektirati i koristiti tako da se spriječi neovlašteno i slučajno ispuštanje bilo kakvih onečišćujućih tvari u tlo i vode,
– na lokaciji postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada potrebno je osigurati/izgraditi sabirni spremnik odgovarajućeg kapaciteta za onečišćene oborinske vode s manipulativnih površina postrojenja i/ili drugih onečišćenih voda nastalih prolijevanjem ili gašenjem vatre. Sabirni spremnik mora na odgovarajući način osigurati mogućnost ispitivanja i pročišćavanja takvih voda prije njihovog ispuštanja, kada je to potrebno,
– ispuštanje otpadnih voda nastalih pročišćavanjem otpadnih plinova u vodeni okoliš, ograničava se koliko god je moguće, a koncentracije onečišćujućih tvari u nefiltriranom uzorku ne smiju prekoračiti granične vrijednosti emisija iz Tablice 1.,
– postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada moraju imati automatski sustav za sprečavanje unosa otpada koji se aktivira uvijek kada stalna mjerenja pokažu da je bilo koja granična vrijednost emisije prekoračena zbog poremećaja u radu ili kvara uređaja za pročišćavanje otpadnih plinova i
– ne dovodeći u pitanje prethodnu alineju, ukoliko su prekoračene granične vrijednosti emisija, postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada ili pojedinačne peći koje su dio postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada, ni pod kojim uvjetima ne nastavlja sa spaljivanjem otpada najviše 4 sata neprekidno od trenutka prekoračenja. Ukupno trajanje rada u takvim uvjetima ne smije prelaziti 60 sati tijekom 1 godine. Vremensko ograničenje primjenjuje se na one peći koje su povezane s jednim pojedinačnim uređajem za pročišćavanje otpadnih plinova.
PRILOG 19.
GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA IZ POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU TITAN DIOKSIDA
I.
Odredbe ovoga Priloga odnose se na postrojenja iz kojih se ispuštaju tehnološke otpadne vode iz proizvodnje titan dioksida.
II.
Zabranjuje se ispuštanje ili unošenje sljedećeg otpada u vode:
(a) kruti otpad;
(b) matične otopine nastale filtracijom nakon hidrolize otopine titanil sulfata iz postrojenja koja primjenjuju sulfatni postupak, uključujući kiseli otpad povezan s takvim otopinama, koji sadrži ukupno više od 0,5 % slobodne sulfatne kiseline i različitih teških metala, kao i matične otopine koje su razrijeđene do 0,5 % ili manje slobodne sulfatne kiseline i
(c) tekući otpad iz postrojenja koja primjenjuju kloridni postupak, a koji sadrži više od 0,5 % slobodne kloridne kiseline i različitih teških metala, uključujući i otpad koji je razrijeđen do 0,5 % ili manje slobodne kloridne kiseline.
(d) filtracijske soli, muljevi i tekući otpad, nastali obradom (koncentriranjem ili neutralizacijom) otpada iz točke (b) i točke (c) i koji sadrže različite teške metale, ali koji ne uključuju neutralizirani i flitrirani ili procijeđeni otpad koji sadrži samo tragove teških metala i koji, prije bilo kakvog razrjeđivanja, ima pH vrijednost iznad 5,5.
III.
GRANIČNE VRIJEDNOSTI EMISIJA OTPADNIH VODA IZ PROIZVODNJE TITAN DIOKSIDA
1. Za postrojenja koja koriste sulfatni postupak, kao godišnji prosjek dozvoljava se maksimalno opterećenje otpadnih voda od:
550 kg sulfata po toni proizvedenog titan dioksida.
2. Za postrojenja koja koriste kloridni postupak, kao godišnji prosjek dozvoljava se maksimalno opterećenje otpadnih voda od:
(a) 130 kg klorida po toni titan dioksida proizvedenog pomoću neutralnog rutila,
(b) 228 kg klorida po toni titan dioksida proizvedenog pomoću sintetičkog rutila i
(c) 330 kg klorida po toni titan dioksida proizvedenog pomoću šljake.
Za postrojenja koja ispuštaju otpadne vode u prijelazne, priobalne i vode teritorijalnog mora može se dozvoliti maksimalno opterećenje od 450 kg klorida po toni titan dioksida proizvedenog pomoću šljake.
3. Za postrojenja koja koriste kloridni postupak i više vrsta ruda, granične vrijednosti emisije. iz točke 2. primjenjuju se razmjerno količini upotrijebljenih ruda.
IV.
MJERE
Obveznici ishođenja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša, dužni su se pridržavati i drugih posebnih mjera u svezi s ispuštanjem otpadnih voda ovisno o značajkama tehnoloških procesa, a prema referentnim dokumentima o najbolje raspoloživim tehnikama (NRT).
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_04_43_801.html