VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Na temelju članka 32. stavka 3. Zakona o vodama (»Narodne novine«, broj 153/2009), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 17. lipnja 2010. godine donijela
I.
Ovom Odlukom utvrđuje se Popis voda I. reda, koji uključuje međudržavne vode, priobalne vode, druge veće vode i kanale, te bujične vode veće snage.
II.
1. MEĐUDRŽAVNE VODE
U međudržavne vode svrstavaju se sve vode definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 40. Zakona o vodama, a čija je površina sliva veća od 50 km² ili duljina vodotoka veća od 20 km.
a) vodotoci:
– potok Bojna,
– potok Borza,
– potok Glinica,
– potok Karašica (Baranja),
– potok Ođenica,
– potok Smogva,
– potok Studva,
– potok Sušica Ozaljska,
– potok Šantavec,
– potok Toplica,
– potok Trnava Dravska,
– potok Ždalica,
– rijeka Bosut,
– rijeka Bregana,
– rijeka Butišnica,
– rijeka Čabranka,
– rijeka Dragonja,
– rijeka Drava,
– rijeka Dunav,
– rijeka Glina,
– rijeka Konavočica,
– rijeka Korana,
– rijeka Kupa,
– rijeka Mračaj,
– rijeka Mura,
– rijeka Neretva,
– rijeka Sava,
– rijeka Sutla,
– rijeka Una;
b) umjetna vodna tijela:
– kanal Šipovača (prokop),
– odvodni kanal Karašica (Baranja),
– sustav Parilo – Brza voda – Matica Rastoka – Matica Vrgorac – odvodni kanal – Jadransko more,
– sustav Trebižat (Ričina – Suvaja – Sija – Vrljika),
– tunel Dubrovnik,
– tunel Orlovac;
c) prirodna jezera:
– jezero Boroš Drava,
– jezero Križnica;
d) akumulacije i retencije:
– akumulacija Sutlansko jezero,
– akumulacija Varaždin,
– retencija Topoljski Dunavac;
2. PRIOBALNE VODE
U priobalne vode svrstavaju se sve vode definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 65. Zakona o vodama.
3. DRUGE VEĆE VODE I KANALI
a) vodotoci:
U vodotoke se svrstavaju sve vode čije je slivno područje veće od 200 km² ili dužina veća od 20 km.
– potok Barna,
– potok Bistrec – Rakovica,
– potok Breznica Orešačka,
– potok Breznica Stipanovačka,
– potok Bručina,
– potok Bukvik,
– potok Čemernica (sisačka),
– potok Črnec (ušće u Glogovnicu),
– potok Črnec (ušće u kanal Lonja – Strug),
– potok Grđevica,
– potok Iskrica,
– potok Kaluđer,
– potok Kamešnica,
– potok Kosteljina,
– potok Krajna,
– potok Plavnica,
– potok Sloboština,
– potok Sredska,
– potok Topličina,
– potok Trnava Murska,
– potok Velika Osatina,
– potok Vojlovica,
– rijeka Bednja,
– rijeka Biđ,
– rijeka Bijela,
– rijeka Bistra Koprivnička,
– rijeka Bjelovarska,
– rijeka Breznica (đakovačka),
– rijeka Brižnica,
– rijeka Cetina,
– rijeka Česma,
– rijeka Čikola,
– rijeka Donja Dobra,
– rijeka Garešnica,
– rijeka Gliboki,
– rijeka Glogovnica,
– rijeka Horvatska,
– rijeka Ilova,
– rijeka Jadro,
– rijeka Jošava,
– rijeka Karašica (miholjačka),
– rijeka Kaznica,
– rijeka Kotarka,
– rijeka Krapina,
– rijeka Krapinica,
– rijeka Krka (šibenska),
– rijeka Kupčina,
– rijeka Kutinica,
– rijeka Londža,
– rijeka Lonja Trebež,
– rijeka Maja,
– rijeka Miljašić Jaruga,
– rijeka Mirna,
– rijeka Mrežnica,
– rijeka Norin,
– rijeka Odra,
– rijeka Ombla,
– rijeka Orljava,
– rijeka Pakra,
– rijeka Plitvica,
– rijeka Radonja,
– rijeka Raša,
– rijeka Rešetarica,
– rijeka Ruda,
– rijeka Savak,
– rijeka Severinska,
– rijeka Spačva,
– rijeka Stari Trebež,
– rijeka Sunja,
– rijeka Toplica,
– rijeka Trepča,
– rijeka Trnava,
– rijeka Utinja,
– rijeka Veliki Strug,
– rijeka Voćinska,
– rijeka Vučica,
– rijeka Vuka,
– rijeka Zelina,
– rijeka Zrmanja,
– rijeka Žavnica,
– rijeka Žrnovnica,
– sustav Donja Neretva (rijeka Mala Neretva, Prunjak, Mislina, obodni kanal Kuti, obodni kanal Koševo – Vrbovci),
– Velika Rijeka (bjelovarska);
b) kanali:
U kanale se svrstavaju sva umjetna vodna tijela od veće važnosti za obranu od poplava i navodnjavanje.
– Bobotski kanal,
– Derivacijski kanal Črnec – Lonja (Žutica),
– Desni obodni kanal Cetine,
– Glavni Daljski kanal,
– Istočni lateralni kanal Jelas polja,
– Gatski kanal,
– kanal Barbara,
– kanal Bojana,
– kanal Crnac,
– kanal Crni Fok,
– kanal Glavni Tenjski,
– kanal Gorjan-Punitovci,
– kanal Kopačevo,
– kanal Loncija,
– kanal Selce,
– lateralni kanal Adžamovka – Orljava,
– lateralni kanal Krak,
– lateralni kanal Lomnica,
– lijevi gornji obodni kanal Cetine,
– obodni kanali (obuhvatni 2 i 3) Čepić polja,
– obodni kanal br. 2. Donja Raša,
– obodni kanal br. 5. Donja Raša,
– obodni kanal Krapanj,
– obodni kanal Srednja Mirna,
– odvodni sustav Klićevica – Nadin – Polača – Vrana – more,
– oteretni kanal Butoniga,
– oteretni kanal Kupa – Kupa,
– oteretni kanal Lonja – Strug,
– oteretni kanal Odra,
– oteretni kanal Profesor Bella,
– oteretni kanal Svetog Odorika,
– Poganovačko Kravički kanal,
– potok Gaboška Vučica,
– potok Maksim,
– Prokop Bazijaš,
– sabirni kanal uz autocestu Zagreb – Rijeka,
– Savak Bogdanovački,
– spojni kanal Ilova – Pakra,
– spojni kanal Karašica – Drava,
– spojni kanal Kupčina,
– spojni kanal Lapovac – Našička rijeka,
– spojni kanal Oranica,
– spojni kanal Vojlovica – Voćinka
– spojni kanal Vuka – Bobotski kanal,
– spojni kanal Zelina – Lonja – Glogovnica – Česma,
– tunel akumulacija Gusić – HE Senj,
– tunel Baćina,
– tunel Bajer – Dubračina,
– tunel Blato,
– tunel Bokanjac,
– tunel Čepić,
– tunel Gacka – akumulacija Gusić,
– tunel Gojak,
– tunel Konavle,
– tunel Lika – Gacka,
– tunel Lokvarka – Ličanka,
– tunel Njivice,
– tunel Predolac,
– tunel Rastok,
– tunel Tinj,
– tunel Vila Velebita,
– tunel Vrbnik,
– tunel Vrgorac,
– tunel Zakučac,
– vodotok Obuhvatni,
– vodotok Rog -Strug,
– Zapadni lateralni kanal Biđ polja,
– Zapadni lateralni kanal Jelas polja,
– Zapadni lateralni kanal Trnave,
– Županijski kanal;
c) ponornice:
U ponornice se svrstavaju sve vode od veće važnosti za odvodnju kraških polja.
– Betina,
– Dretulja,
– Gacka,
– Gacka (sjeverni krak),
– Gornja Dobra,
– Imotica,
– Jasenački potok,
– Lička Jasenica,
– Lika,
– Mučka jaruga,
– Odvodni kanali Konjskog polja,
– Odvodni kanal područja Blaca,
– Otuča,
– Pazinski potok,
– Ponikva,
– Radača,
– Ričica,
– Ričina Klanska,
– Sutina,
– Suvaja,
– Zagorska Mrežnica,
– Žilin;
d) prirodna jezera:
U prirodna jezera se svrstavaju sva jezera zapremnine veće od 100.000 m³.
– Baćinska jezera,
– Crveno jezero,
– jezero Birina,
– jezero Desne,
– jezera i slapovi Krke (šibenske),
– jezero Kuti,
– jezero Sakadaš,
– jezero Savica,
– jezero Vrana kod Biograda,
– jezero Vrana na Cresu,
– Kopačevsko jezero,
– Modro jezero,
– Plitvička jezera;
e) akumulacije i retencije:
U akumulacije i retencije svrstavaju se one od većeg značenja za obranu od poplava i navodnjavanje ili volumena većeg od 500.000 m³.
– akumulacija Bačica,
– akumulacija Bajer,
– akumulacija Boljunčica,
– akumulacija Borovik,
– akumulacija Bukovnik,
– akumulacija Butoniga,
– akumulacija Dubrava,
– akumulacija Čakovec,
– akumulacija Đale,
– akumulacija Grabovac,
– akumulacija Grabovo,
– akumulacija Gusić,
– akumulacija Javorica,
– akumulacija Jazbina,
– akumulacija Jošava,
– akumulacija Krušćica,
– akumulacija Lapovac II.,
– akumulacija Lepenica,
– akumulacija Lokve,
– akumulacija Londža,
– akumulacija Novska,
– akumulacija Njivice,
– akumulacija Opatovac,
– akumulacija Opsenica,
– akumulacija Ozalj,
– akumulacija Pakra,
– akumulacija Peruća,
– akumulacija Petnja,
– akumulacija Ponikve,
– akumulacija Popovac,
– akumulacija Prančevići,
– akumulacija Rasinja,
– akumulacija Razovac,
– akumulacija Ričice,
– akumulacija Sabljaci,
– akumulacija Selište,
– akumulacija Štikada (gornji i donji bazen),
– akumulacija Trakošćansko jezero,
– akumulacija Tribalj,
– akumulacija Valići,
– akumulacija Vlačine,
– retencija Blatnica,
– retencija Čepić,
– retencija Donje Švičko jezero,
– retencija Dragoslavec,
– retencija Globetka,
– retencija Jantak,
– retencija Jegerseg,
– retencija Klisa,
– retencija Krbavsko polje,
– retencija Kupčina,
– retencija Kusac,
– retencija Lipovo polje,
– retencija Lisičine,
– retencija Lonjsko polje,
– retencija Mokro polje,
– retencija Odransko polje,
– retencija Opeka,
– retencija Orahova rijeka,
– retencija Pribislavec,
– retencija Prološka,
– retencija Razbojište,
– retencija Selnica,
– retencija Stara Drava – Bilje,
– retencija Stara Drava Repnjak,
– retencija Stara Drava Sarvaš-Bijelo Brdo-Aljmaš,
– retencija Svinjčina,
– retencija Šenkovec,
– retencija Trstik,
– retencija Zelenik,
– retencija Zidine,
– retencija Žutica;
f) prijelazne vode:
U prijelazne vode svrstavaju se sve vode definirane člankom 3. stavkom 1. točkom 64. Zakona o vodama.
4. BUJIČNE VODE VEĆE SNAGE
U bujične vode veće snage svrstavaju se sve vode koje određuje slivno područje veće od 50 km² ili dužina stalnog ili povremenog vodotoka veća od 20 km ili ih određuju tokovi jakih erozijskih procesa koji ugrožavaju veća naselja, industrijska postrojenja, magistralne i regionalne prometnice te građevine za melioracije.
– Baščica,
– Boljunčica,
– Bribišnica,
– Brzaja,
– bujica Taranta s pritocima,
– bujica Vedrina,
– bujice Dol s pritocima,
– bujice Kaštela, Trogira i Solina,
– bujice Makarskog primorja,
– bujice Medvednice,
– bujice Mokošice,
– Čađavica,
– Dabar,
– Drežnica,
– Drljanski potok,
– Furnaža,
– Glavničica,
– Glogovica,
– Gnojnica,
– Gornji potok -Dolni potok,
– Goručica,
– Grabovnica,
– Gradna (samoborska),
– Jovanovica,
– Kaptolka,
– Karakašica,
– Karišnica,
– Kašina,
– Kladare I.,
– Klek,
– Kolan u Senju,
– Komarnica,
– Kopačica,
– Kopanjek,
– Kozarevac,
– Kutjevačka rika,
– Lendava,
– Ljuta,
– Mala Paklenica,
– Orljavica,
– Petrinjčica,
– Pištanačka rijeka,
– potok Jelav,
– Radlovačka rijeka,
– Radljevac,
– Ražanačka jaruga,
– Ričina Zadarska,
– Rivina jaruga,
– Rječina,
– Segovina,
– Seonački potok (Vrela),
– Sivornica,
– Slatinska Čađavica,
– Slavijan,
– Sveta Magdalena,
– Šumetlica,
– Veličanka,
– Velika Paklenica,
– Veliki potok,
– Vetovka,
– Voča,
– Vrba,
– Vrbova,
– Vučjak,
– Vugrov potok i
– Zdelja.
III.
Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o Popisu voda I. reda (»Narodne novine«, broj 97/2007).
IV.
Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 325-01/10-01/02
Urbroj: 5030112-10-1
Zagreb, 17. lipnja 2010.
Predsjednica
Jadranka Kosor, dipl. iur., v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_06_79_2264.html