Objavljeno u NN 40/10 od 02.04.2010.:

 

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA

Na temelju članka 8. stavka 1. Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (»Narodne novine« broj 152/08), ministar gospodarstva, rada i poduzetništva donosi

 

PRAVILNIK O METODOLOGIJI ZA IZRAČUN I ODREĐIVANJE OKVIRNOG CILJA UŠTEDA ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI

I. OPĆE ODREDBE

Predmet

Članak 1.

Ovim se Pravilnikom propisuje metodologija za izračun i određivanje okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji energije u skladu s Direktivom 2006/32/EZ o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama.

Definicije pojmova

Članak 2.

Pojmovi koji se koriste u ovome Pravilniku imaju značenja utvrđena Zakonom i supsidijarnim propisima. U ovome se Pravilniku koriste i drugi pojmovi koji imaju sljedeća značenja:

1. energetska bilanca je ostvarena godišnja energetska bilanca Republike Hrvatske koju objavljuje Ministarstvo u godišnjem energetskom pregledu »Energija u Hrvatskoj«, u skladu s Pravilnikom o energetskoj bilanci (»Narodne novine« broj 33/03),

2. Direktiva 2006/32/EZ o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama je Direktiva 2006/32/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. travnja 2006. o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama te o ukidanju Direktive Vijeća 93/76/EEZ (»Službeni list Europske unije L 114, 27. 4. 2006., str. 64-85),

3. dugoročni nacionalni okvirni cilj je okvirni cilj ušteda energije u neposrednoj potrošnji određen za vrijeme od deset godina u nacionalnom programu,

4. kratkoročni nacionalni okvirni cilj je okvirni cilj ušteda energije u neposrednoj potrošnji određen za vrijeme od tri godine u nacionalnom akcijskom planu,

5. ministarstvo je središnje tijelo državne uprave nadležno za energetiku (u daljnjem tekstu: Ministarstvo),

6. nacionalni akcijski plan je nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije, iz članka 6. Zakona,

7. nacionalni program je nacionalni program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije, iz članka 5. Zakona,

8. plan županije je plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije županije, iz članka 10. Zakona,

9. program županije je program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije županije, iz članka 9. Zakona,

10. prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja je aritmetička sredina iznosa godišnje neposredne potrošnje energije relevantne za određivanje nacionalnog okvirnog cilja za posljednjih 5 godina za koju su podaci dostupni, a koje prethode razdoblju za koje se donosi nacionalni program energetske učinkovitosti,

11. nacionalni okvirni cilj je dugoročni i kratkoročni okvirni cilj ušteda energije u neposrednoj potrošnji, određen u postotku prosječne godišnje neposredne potrošnje energije relevantne za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije i iskazan u apsolutnom iznosu u PJ,

12. neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije je količina neposredne potrošnje energije svih potrošača, prema podacima iz energetske bilance, isključujući potrošnju energije u industrijskim postrojenjima koja su uključena u shemu trgovanja emisijskim jedinicama u Planu raspodjele emisijskih kvota, a služi kao temelj za izračunavanje i određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije u neposrednoj potrošnji,

13. Plan raspodjele emisijskih kvota je Plan raspodjele emisijskih kvota stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj (»Narodne novine« broj 76/09),

14. Zakon je Zakon o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji (»Narodne novine« broj 152/08),

15. županijski okvirni cilj je trogodišnji i godišnji okvirni cilj ušteda energije u neposrednoj potrošnji, određen u postotku prosječne godišnje neposredne potrošnje energije relevantne za određivanje županijskog okvirnog cilja ušteda energije i iskazan u apsolutnom iznosu u PJ.

II. METODOLOGIJA ZA IZRAČUN I ODREĐIVANJE NACIONALNOG OKVIRNOG CILJA

Način izračuna

Članak 3.

(1) Nacionalni okvirni cilj ušteda energije izračunava se na sljedeći način:

1. Neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izračunava se prema sljedećem izrazu:

E nep,cilj = E nep – E ets

u kojem je:

E nep,cilj – neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije za svaku godinu u petogodišnjem razdoblju koji prethodi razdoblju za koje se donosi nacionalni program energetske učinkovitosti izražena u PJ,

E nep– neposredna potrošnja energije prema podacima iz energetske bilance za posljednjih pet godina koji prethode razdoblju za koje se donosi nacionalni program izražena u PJ. Podaci se uzimaju u obliku u kojem su navedeni u bilanci i ne korigiraju se faktorima kao što su stupanj-dani, strukturalne promjene, promjene bruto društvenog proizvoda ili promjene opsega proizvodnje,

E ets – neposredna potrošnja energije u industrijskim postrojenjima koja su uključena u shemu trgovanja emisijskim jedinicama u Planu raspodjele emisijskih kvota (Tablica 1. Popis postrojenja) prema podacima Ministarstva, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te Državnog zavoda za statistiku za posljednjih pet godina koji prethode razdoblju za koje se donosi nacionalni program izražena u PJ.

2. Prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izračunava se prema sljedećem izrazu:

u kojem je:

E sr– prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izražena u PJ,

E nep,cilj – neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izražena u PJ,

I – godina na koju se potrošnja energije odnosi.

3. Dugoročni okvirni nacionalni cilj iskazuje se u apsolutnom iznosu u PJ, a izračunava se prema slijedećem izrazu:

u kojem je:

E cilj,dug – dugoročni nacionalni okvirni cilj izražen u PJ,

E sr– prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izražena u PJ,

p dug– postotni iznos prosječne neposredne potrošnja energije relevantne za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije,

Dugoročni nacionalni okvirni cilj ušteda energije ne smije biti manji od iznosa koji na kraju razdoblja za koji se nacionalni program donosi odgovara kumulativnim uštedama od 1% prosječne godišnje neposredne potrošnje energije relevantne za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije godišnje.

4. Kratkoročni nacionalni okvirni cilj iskazuje se u apsolutnom iznosu u PJ, a izračunava se prema slijedećem izrazu:

u kojem je:

E cilj,krat – kratkoročni nacionalni okvirni cilj izražen u PJ

E sr – prosječna godišnja neposredna potrošnja energije relevantna za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije izražena u PJ,

p krat – postotni iznos prosječne neposredne potrošnja energije relevantne za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije,

(2) Dugoročni i kratkoročni okvirni nacionalni cilj (E cilj) predstavljaju količinu energije iskazanu u apsolutnom iznosu u PJ koja je planirana kao ušteda do kraja razdoblja za koje se donosi nacionalni program odnosno nacionalni akcijski plan, a treba biti verificirana kao rezultat poduzetih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti prema pravilniku o mjerenju i verifikaciji energetskih ušteda.

(3) Za izračun nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije koriste se sumarne i detaljne tablice sadržane u Prilogu 1. i 2. ovog Pravilnika koje su njegov sastavni dio.

III. IZRAČUN I ODREĐIVANJE ŽUPANIJSKOG OKVIRNOG CILJA

Članak 4.

Metodologija utvrđena u članku 3. ovog Pravilnika za određivanje nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije primjenjuje se na odgovarajući način za određivanje županijskog okvirnog cilja. Podaci se prikupljaju i koriste u skladu s pravilnikom o jedinstvenom informacijskom sustavu za energetsku učinkovitost.

Postotak na temelju kojeg se određuje županijski trogodišnji cilj treba biti u skladu s postotkom koji se koristi za određivanje kratkoročnog nacionalnog okvirnog cilja ušteda energije koji je iskazan u nacionalnom akcijskom planu. Korištenje manjeg postotka, županija mora opravdati u županijskom programu.

Županijski okvirni cilj predstavlja količinu energije iskazanu u apsolutnom iznosu u PJ koja je planirana kao ušteda do kraja razdoblja za koje se donosi županijski program odnosno županijski plan, a treba biti verificirana kao rezultat poduzetih mjera poboljšanja energetske učinkovitosti prema pravilniku o mjerenju i verifikaciji energetskih ušteda.

IV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 5.

Za izradu prvog trogodišnjeg programa županije i pripadajućeg godišnjeg plana, županija može, ukoliko ne postoje županijske energetske bilance ili točni statistički podaci koristi i dostupne procjene neposredne potrošnje energije na svojem području.

Članak 6.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 310-02/09-01/150

Urbroj: 526-04-02-02-/2-09-1

Zagreb, 24. ožujka 2010.

Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva mr. sc. Đuro Popijač, v. r.

PRILOG 1.

Tablica 1. SUMARNI PREGLED IZRAČUNA NACIONALNOG OKVIRNOG CILJA ENERGETSKIH UŠTEDA

1 Prema službenim hrvatskim energetskim statistikama »ostali sektori« uključuju kućanstva, usluge, poljoprivredu i graditeljstvo.

PRILOG 2.

Tablica 2. DETALJNI IZRAČUN NACIONALNOG OKVIRNOG CILJA ENERGETSKIH UŠTEDA

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_04_40_1024.html