Objavljeno u NN 41/13 od 08.04.2013.:

 

DRŽAVNI ZAVOD ZA RADIOLOŠKU I NUKLEARNU SIGURNOST

Na temelju članka 11. stavka 1. točke 1., članka 33. stavka 2., članka 35. i članka 39. stavka 2. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine«, br. 28/10) uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra zdravlja, ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost donosi

 

PRAVILNIK O UVJETIMA I MJERAMA ZAŠTITE OD IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI S RADIOAKTIVNIM IZVORIMA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i mjere zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim izvorima.

(2) Ovim Pravilnikom utvrđuju se:

– granične vrijednosti koncentracije aktivnosti i aktivnosti radionuklida ispod kojih se pojedini radionuklid izuzima iz nadzora,

– uvjeti za prostor i postrojenja u kojima su smješteni ili se koriste radioaktivni izvori sukladno namjeni i mjestu uporabe,

– uvjeti za radioaktivne izvore i uređaje ili spremnike u koje su ugrađeni,

– radni uvjeti za radioaktivne izvore s obzirom na agregatno stanje, građu, sastav, fizikalne i kemijske značajke te njihovu namjenu,

– uvjeti izlaganja ionizirajućem zračenju radnika i ostalih osoba tijekom obavljanja djelatnosti s radioaktivnim izvorima,

– mjere zaštite od ionizirajućeg zračenja, vrsta, svojstva i količina te način uporabe zaštitne opreme i osobne zaštitne opreme tijekom obavljanja djelatnosti s radioaktivnim izvorima i

– način, opseg i rokovi mjerenja propisanih parametara i provjere kvalitete uređaja u koje su ugrađeni radioaktivni izvori, uređaja koji se koriste za dijagnostičke postupke u nuklearnoj medicini koji uključuju uporabu otvorenih radioaktivnih izvora i uređaja koji se koriste za mjerenja aktivnosti, doze zračenja, drugih veličina bitnih za dobivanje dijagnostičke informacije ili postizanja terapijskog učinka, provjere ispravnosti osobnih zaštitnih sredstava i opreme, provjere ispravnosti mjernih instrumenata, kao i sadržaj programa osiguranja kvalitete i

– druge tehničke i organizacijske mjere potrebne za unapređenje sigurnosti i zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim izvorima.

Članak 2.

Ovaj Pravilnik sadrži odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:

– Direktiva Vijeća br. 96/29/Euratom od 13. svibnja 1996. o utvrđivanju osnovnih sigurnosnih normi za zaštitu zdravlja radnika i stanovništva od opasnosti od ionizirajućeg zračenja (SL L 159, 29.6.1996.) – članak 1. točka 4., članak 1. točka 11., članak 18. stavak 2., stavak 3. i stavak 4., članak 19., članak 20., članak 23. stavak 2. točka (b), članak 24. stavak 1. točka (b) i članak 24. stavak 2.,

– Direktiva Vijeća br. 97/43/Euratom od 30. lipnja 1997. o zdravstvenoj zaštiti pojedinaca od opasnosti od ionizirajućeg zračenja u odnosu na medicinska izlaganja, kojom se ukida Direktiva 84/466/Euratom (SL L 180, 9. 7. 1997.) – članak 2. alineja 11., alineja 20. i alineja 21., članak 8. stavak 2. alineja 3. i alineja 4. i članak 8. stavak 3.,

– Direktiva Vijeća br. 2003/122/Euratom od 22. prosinca 2003. o kontroli visokoaktivnih zatvorenih radioaktivnih izvora i izvora bez posjednika (SL L 346, 31. 12. 2003.) – članak 2. točka (b), članak 5. stavak 1. i članak 7.

Članak 3.

Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

Aktivnost (A) neke količine radionuklida u određenom energijskom stanju u određenom vremenskom razdoblju jest omjer dN i dt: A=dN/dt, gdje je dN očekivana vrijednost broja spontanih prijelaza u jezgrama atoma iz jednog stanja energije u drugo u vremenskom razdoblju dt. Jedinica aktivnosti je becquerel (Bq).

Becquerel (Bq) jest naziv za jedinicu aktivnosti. Jedan becquerel jednak je jednom prijelazu (raspadu) u sekundi: 1 Bq = 1 s-1.

Brahiterapija jest terapija koja se provodi unošenjem zatvorenih radioaktivnih izvora u tijelo pacijenta.

Etalon jest tvarna mjera, mjerilo, referencijska tvar ili mjerni sustav namijenjen za određivanje, ostvarivanje, čuvanje ili obnavljanje jedinice jedne ili više vrijednosti kakve veličine da bi mogli poslužiti kao referencija.

Javljač požara (detektor dima) sa zatvorenim radioaktivni izvorom jest sastavni dio automatskog sustava dojave požara koji ima ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor.

Koncentracija aktivnosti radionuklida jest aktivnost uzorka s tim radionuklidom podijeljena s njegovom masom.

Korisni snop jest snop ionizirajućeg zračenja koji izlazi iz otvora uređaja u koji je ugrađen radioaktivni izvor čija se veličina i oblik određuju kolimatorom.

Medicinski fizičar jest specijalist medicinske fizike ili osoba sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem prirodne struke (polje fizika) ili poslijediplomskim studijem iz područja medicinske fizike s najmanje dvije godine kliničke prakse koja sudjeluje ili savjetuje o dozimetriji pacijenta, nabavci, uvođenju, razvoju i upotrebi složenih uređaja, opreme i tehnika, optimizaciji, osiguranju i provjeri kvalitete te drugim aspektima zaštite od ionizirajućeg zračenja, a vezano uz medicinsko ozračenje. Poslove medicinskog fizičara smiju obavljati i osobe sa završenim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem tehničke struke (elektrotehnika) koje na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika imaju najmanje deset godina radnog iskustva na poslovima medicinskog fizičara.

Osiguranje kvalitete jesu sve planirane i sustavno provođene aktivnosti potrebne za osiguranje odgovarajućeg stupnja pouzdanosti da sustav, dijelovi sustava ili postupci udovoljavaju propisanim standardima.

Provjera kvalitete jest sastavni dio osiguranja kvalitete. To je skup postupaka (priprema, usklađivanje, provedba) čija svrha je održanje i unapređenje kvalitete. Provjera kvalitete obuhvaća praćenje stanja, ocjenu i održanje svih provjerljivih i mjerljivih parametara sustava ili uređaja na propisanoj razini.

Provjera kvalitete radiografijom jest postupak ispitivanja predmeta bez razaranja i narušavanja njihove cjelovitosti koji se u gospodarstvu primjenjuje uporabom zatvorenih radioaktivnih izvora koji su ugrađeni u posebne uređaje (spremnike) radi otkrivanja nepravilnosti, grešaka i/ili oštećenja u predmetu ispitivanja.

Umjeravanje jest skup postupaka kojima se u određenim uvjetima uspostavlja odnos između vrijednosti veličina koje pokazuje neko mjerilo ili mjerni sustav ili vrijednosti koje prikazuje neka tvarna mjera ili neka referencijska tvar i odgovarajućih vrijednosti ostvarenih etalonima.

Visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor jest zatvoreni radioaktivni izvor koji sadrži radionuklid čija je aktivnost u trenutku proizvodnje, ili ako vrijeme proizvodnje nije poznato, u trenutku prvog stavljanja na tržište jednaka ili veća od aktivnosti dane u Tablici 1. u Prilogu XIV. pravilnika kojim su utvrđeni popis djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, uvjeti za davanje i izmjene te rokovi važenja odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja i dozvola za nabavku, uvoz, izvoz, uporabu i drugu vrstu prometa izvora ionizirajućeg zračenja.

Vrijeme poluraspada radionuklida jest vrijeme potrebno da se početna aktivnost radionuklida u promatranom uzorku smanji na polovicu početne vrijednosti.

Članak 4.

(1) Odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na one vrste radioaktivnih tvari i djelatnosti s tim tvarima u kojoj aktivnost ili koncentracija aktivnosti radionuklida, odnosno ukupna aktivnost ili koncentracija aktivnosti radionuklida uključenih u djelatnost ni u jednom trenutku ne prelazi granične vrijednosti za izuzimanje iz Tablice 1. Priloga I. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) U slučaju da radioaktivna tvar sadrži više od jednog radionuklida, odredbe ovoga Pravilnika ne primjenjuju se na tu tvar i djelatnosti s tom tvari ako je suma omjera ukupne aktivnosti svakog radionuklida prisutnog u toj tvari i granične vrijednosti za izuzimanje iz stavka 1. ovoga članka za taj radionuklid manja ili jednaka jedan, odnosno ako je suma omjera koncentracije aktivnosti svakog radionuklida prisutnog u toj tvari i granične vrijednosti za izuzimanje iz stavka 1. ovoga članka za taj radionuklid manja ili jednaka jedan.

II. MJERE ZAŠTITE U PODRUČJU IZLOŽENOSTI

Nadzor radnih uvjeta u području izloženosti

Članak 5.

Nositelj odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja uporabom radioaktivnih izvora (dalje u tekstu: nositelj odobrenja) mora nadzirati radne uvjete u području izloženosti.

Nadzor ulaza u područje izloženosti

Članak 6.

(1) Nositelj odobrenja obvezan je izraditi pisane upute za pristup te siguran i pravilan rad u području izloženosti, a u skladu s rizikom vezanim uz izvore ionizirajućeg zračenja i djelatnosti koju uporabom istih obavlja, u skladu s analizom rizika.

(2) Ulaz u područje izloženosti mora biti izveden tako da onemogućava nekontrolirani ulazak i nadziran u skladu s pisanim uputama iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Pristup području izloženosti dozvoljen je samo izloženim radnicima koji su upoznati s uputama iz stavka 1. ovoga članka o čemu mora postojati zapis.

Članak 7.

Nositelj odobrenja obvezan je odredbe sadržane u članku 6. ovoga Pravilnika provoditi u skladu sa savjetima ovlaštenih stručnih tehničkih servisa i zdravstvenih ustanova koje obavljaju djelatnost medicine rada, trgovačkih društava koja obavljaju djelatnost medicine rada i specijalista medicine rada u privatnoj praksi koje je za provjeru zdravstvene sposobnosti izloženih radnika ovlastio ministar nadležan za zdravlje.

Obilježavanje područja izloženosti

Članak 8.

(1) Područje izloženosti mora biti obilježeno oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Područje izloženosti mora biti obilježeno oznakom koja sadrži podatke o vrsti izvora ionizirajućeg zračenja s naznakom radi li se o području nadgledanja ili području posebnog nadgledanja te o riziku vezanim uz izvor.

Posebna prostorija s upravljačkom jedinicom

Članak 9.

Posebna prostorija s upravljačkom jedinicom uređaja u koji je ugrađen radioaktivni izvor smatra se područjem izloženosti.

Područje izloženosti pri uporabi zatvorenih radioaktivnih izvora za terapiju

Članak 10.

(1) Pri uporabi zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju područje izloženosti su i:

a) spremišta u kojima se zatvoreni radioaktivni izvori čuvaju kad se ne koriste,

b) prostorije za ozračivanje pacijenta, dok je zatvoreni radioaktivni izvor u prostoriji,

c) operacijske dvorane, dok je zatvoreni radioaktivni izvor u operacijskoj sali,

d) prostorija u kojoj se koristi rendgenski uređaj za dijaskopiju i snimanje koji služi za pozicioniranje zatvorenog radioaktivnog izvora u pacijentu, dok je zatvoreni radioaktivni izvor u prostoriji.

e) putevi za vrijeme prijevoza zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju i pacijenta sa zatvorenim radioaktivnim izvorima unesenim u tijelo,

f) prostorija sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za terapiju vanjskim ozračivanjem daljinskim upravljanjem, bez obzira je li otvor za prolaz korisnog snopa otvoren ili zatvoren.

Područja izloženosti pri radu s otvorenim radioaktivnim izvorima

Članak 11.

Prostorije u kojima se otvoreni radioaktivni izvori pripravljaju za primjenu ili se čuvaju prije uporabe smatraju se područjem izloženosti.

Članak 12.

(1) Prostorija u kojoj se pacijentima u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primjenjuje radionuklid smatra se područjem izloženosti.

(2) Prostorija u kojoj se nalazi pacijent kojem je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid smatra se područjem izloženosti dok vrijednost aktivnosti primijenjenog radionuklida ne padne na vrijednost manju od vrijednosti danih u Tablici 1. Priloga VI. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Uporaba radioaktivnih izvora u prostorijama koje nisu namjenski građene za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja ili na radilištu u otvorenom prostoru

Članak 13.

(1) Ako se radioaktivni izvor koristi u prostorijama koje nisu namijenjene za uporabu izvora ionizirajućeg zračenja ili na radilištu u otvorenom prostoru moraju se odrediti granica područja izloženosti i granica posebnog nadgledanja.

(2) Granica posebnog nadgledanja do koje smiju pristupiti izloženi radnici određuje se mjerenjem brzine doze zračenja, proračunom efektivne doze izloženih radnika za očekivano radno opterećenje u danim okolnostima ili na drugi prikladan način.

(3) Granica područja izloženosti u koje je potrebno onemogućiti pristup ostalim osobama određuje se mjerenjem brzine doze zračenja, proračunom efektivne doze ostalih osoba za očekivano radno opterećenje u danim okolnostima ili na drugi prikladan način.

(4) Na granici područja izloženosti moraju biti postavljene zapreke koje onemogućuju neovlašteni pristup uz vidljivo istaknut natpis upozorenja i oznaka opasnosti od ionizirajućeg zračenja, svjetlosni ili zvučni signali ili se na drugi način moraju upozoriti i zaustaviti osobe koje neovlašteno mogu ući u područje izloženosti.

(5) Prije početka rada sa zatvorenim radioaktivnim izvorima za provjeru kvalitete radiografijom mjesto ozračivanja treba odabrati tako da se koriste postojeće zapreke, pokretni zaštitni paravani, a daljinski upravljački uređaj postaviti na takvo mjesto da ozračenje izloženih radnika bude što je moguće niže.

(6) Na granici područja izloženosti pri radu sa zatvorenim radioaktivnim izvorima koji se koriste za provjeru kvalitete radiografijom, brzina doze zračenja ne smije prijeći 20 µGy/h tijekom ozračivanja.

III. ZAŠTITA RADNIKA U PODRUČJU IZLOŽENOSTI

Boravak u području izloženosti

Članak 14.

(1) U području izloženosti pri radu s radioaktivnim izvorima u bilo kojem trenutku smiju biti prisutne samo osobe čija je nazočnost potrebna zbog naravi posla.

(2) U području posebnog nadgledanja pri radu s radioaktivnim izvorima koji se koriste za dijagnostiku i terapiju u medicini smiju biti samo osobe čija je nazočnost nužno potrebna zbog naravi posla.

(3) Uporaba radioaktivnog izvora koji se ne koristi u medicini mora biti organizirana na način da niti jedna osoba ne boravi u području posebnog nadgledanja.

Članak 15.

(1) U prostoriji u kojoj se provodi dijagnostički postupak uporabom uređaja u koje su ugrađeni zatvoreni radioaktivni izvori za vrijeme pregleda smije biti samo pacijent.

(2) U prostoriji za vrijeme kada se u pacijenta uvode zatvoreni radioaktivni izvori tehnikom naknadnog uvođenja daljinskim upravljanjem i za vrijeme vanjskog ozračivanja daljinski upravljanim zatvorenim radioaktivnim izvorom smije biti samo pacijent.

Članak 16.

Broj osoba u prostoriji u kojoj se otvoreni radioaktivni izvori pripravljaju za primjenu ili se čuvaju prije uporabe mora biti ograničen na broj koji je nužan za obavljanje posla, ali u prostoriji moraju biti uvijek najmanje dvije osobe.

Članak 17.

U području izloženosti u kojem se rukuje otvorenim radioaktivnim izvorima ne smije se uzimati hrana i piće, pušiti te koristiti sredstva za uljepšavanje lica i tijela koja pri uporabi dolaze u neposredan dodir s kožom i sluznicom.

Članak 18.

(1) Radnik s otvorenim ozljedama na koži prije ulaska u područje izloženosti u kojem se rukuje otvorenim radioaktivnim izvorima mora otvorene ozljede zaštititi vodonepropusnim pokrovom.

(2) Ako tijekom rada s otvorenim radioaktivnim izvorima radnik ozlijedi kožu, ozljedu treba odmah očistiti i provjeriti radioaktivno onečišćenje te provesti čišćenje ako je potrebno.

Zaštitna sredstva na radnim površinama

Članak 19.

(1) Na površinama i stolovima za rad s otvorenim radioaktivnim izvorima moraju biti postavljeni štitovi za zaštitu od ionizirajućeg zračenja radnika koji rukuju otvorenim radioaktivnim izvorima te ostalih radnika u prostoriji.

(2) Ploča stola iz stavka 1. ovoga članka mora osigurati odgovarajuću zaštitu radniku za dijelove tijela ispod pojasa ovisno o vrsti radionuklida i najvećoj aktivnosti na površini stola.

Članak 20.

(1) Štitovi koji se nalaze na stolu na kojima se obavlja priprema zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju izravnim uvođenjem moraju okruživati zatvoreni radioaktivni izvor.

(2) Zaštitna moć štitova iz stavka 1. ovoga članka kao i same radne površine stola mora biti sukladna aktivnosti i vrsti zatvorenog radioaktivnog izvora.

(3) Za promatranje radnji iz stavka 1. ovoga članka mora se koristi prozirni štitnik zaštitnog učinka jednakovrijednog učinku olova debljine 5 cm.

Zaštitni paravani

Članak 21.

Posebne prostorije u kojima su smješteni pacijenti kojima je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid moraju imati zaštitne paravane za zaštitu izloženih radnika.

Štitnik za brizgaljku

Članak 22.

Brizgaljka kojom se radioaktivni pripravci ubrizgavaju pacijentu mora biti zaštićena posebnim štitnikom od olova ili olovnog stakla.

Rukavice i zaštitna radna odjeća

Članak 23.

Izloženi radnici koji pristupaju pacijentu kojem je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid moraju nositi rukavice koje sprječavaju radioaktivno onečišćenje kože i zaštitnu radnu odjeću, odnosno pregače, kape i navlake za obuću radi zaštite od radioaktivnog onečišćenja odjeće.

Postupanje po primjeni radionuklida pacijentu

Članak 24.

(1) Neposredno poslije primjene radionuklida provodi se samo nužna njega pacijenta kojem je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid uz što kraće zadržavanje u njegovoj blizini i sa što je moguće veće udaljenosti.

(2) Pristup pacijentu iz stavka 1. ovoga članka dozvoljen je samo izloženim radnicima koji provode njegu i liječenje.

(3) Pacijentu iz stavka 1. ovoga članka treba ograničiti kretanje.

IV. PROGRAM OSIGURANJA KVALITETE I PROVJERA KVALITETE

Odjel medicinske fizike

Članak 25.

(1) Nositelji odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja koji provode dijagnostičke, intervencijske i terapijske postupke u medicini rendgenskim uređajima, akceleratorima i radioaktivnim izvorima moraju ustrojiti samostalnu unutarnju ustrojstvenu jedinicu medicinske fizike (dalje u tekstu: Odjel medicinske fizike).

(2) Odjel medicinske fizike mora zapošljavati najmanje pet medicinskih fizičara i jednog prvostupnika radiološke tehnologije.

(3) Nositelj odobrenja obvezan je Odjelu medicinske fizike osigurati opremu potrebnu za provođenje provjere kvalitete.

Prihvatno ispitivanje

Članak 26.

(1) Pravna ili fizička osoba koja proizvede, proda, isporuči, uveze, postavi, iznajmi ili na drugi način obavi drugu vrstu prometa radioaktivnog izvora poslije njihove montaže ili ugradnje u zaštitne spremnike, odnosno uređaje, a prije predaje tih izvora i zaštitnih spremnika, odnosno uređaja krajnjem korisniku mora osigurati prihvatno ispitivanje.

(2) Pravna ili fizička osoba koja proizvede, proda, isporuči, uveze, postavi, iznajmi ili na drugi način obavi drugu vrstu prometa uređaja koji se koriste za dijagnostičke postupke u nuklearnoj medicini koji uključuju uporabu otvorenih radioaktivnih izvora i uređaja koji se koriste za mjerenja aktivnosti, doze zračenja i drugih veličina bitnih za dobivanje dijagnostičke informacije ili postizanje terapijskog učinka poslije njihove montaže, a prije predaje tih uređaja krajnjem korisniku mora osigurati prihvatno ispitivanje.

(3) Za uređaje u koje su ugrađeni zatvoreni radioaktivni izvori, a koji se koriste za dijagnostiku i terapiju u medicini, uređaje koji se koriste za dijagnostičke postupke u nuklearnoj medicini koji uključuju uporabu otvorenih radioaktivnih izvora i uređaja koji se koriste za mjerenja aktivnosti, doze zračenja i drugih veličina bitnih za dobivanje dijagnostičke informacije ili postizanje terapijskog učinka prihvatno ispitivanje iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka provodi Odjel medicinske fizike u vidu prvog ispitivanja, uz prisutnost predstavnika pravne ili fizičke osobe iz stavka 1., odnosno stavka 2. ovoga članka, na zahtjev te pravne ili fizičke osobe.

(4) Ako nositelj odobrenja nema ustrojen Odjel medicinske fizike, prihvatno ispitivanje iz stavka 3. ovoga članka provodi Odjel medicinske fizike drugog nositelja odobrenja ili medicinski fizičari koji imaju najmanje 5 godina iskustva rukovanja uređajima u koje su ugrađeni zatvoreni radioaktivni izvori, a koji se koriste za dijagnostiku i terapiju u medicini prilikom priprema za provođenje terapijskog postupka i moraju posjedovati pisani dokaz o ospobljenosti za rukovanje istima izdan od proizvođača tih uređaja ili zdravstvene ustanove u kojoj rade, odnosno koji imaju najmanje 5 godina iskustva rukovanja uređajima koji se koriste za dijagnostičke postupke u nuklearnoj medicini koji uključuju uporabu otvorenih radioaktivnih izvora i uređajima koji se koriste za mjerenja aktivnosti, doze zračenja i drugih veličina bitnih za dobivanje dijagnostičke informacije ili postizanje terapijskog učinka.

(5) Za uređaje u koje su ugrađeni radioaktivni izvori, a koji se ne koriste u medicini prihvatno ispitivanje iz stavka 1. ovoga članka provodi ovlašteni stručni tehnički servis u vidu prvog ispitivanja.

(6) Izvješće o ispitivanju iz stavka 5. ovoga članka pravna ili fizička osoba iz stavka 1. obvezna je uz ostalu dokumentaciju predati krajnjem korisniku.

(7) Nositelj odobrenja obvezan je zapise o obavljenim mjerenjima tijekom prihvatnog ispitivanja iz stavka 3. i stavka 4. ovoga članka te izvješće iz stavka 6. ovoga članka čuvati najmanje deset godina od dana prestanka korištenja uređaja iz stavka 1. ovoga članka, odnosno stavka 2. ovoga članka.

(8) Minimum parametara koji se ispituju u sklopu prihvatnog ispitivanja, minimalni zahtjevi za parametre kao i granice dopuštenih odstupanja pobrojani su u Prilogu IV., Prilogu VI. i Prilogu VII. koji su sastavni dio ovoga Pravilnika.

(9) Vrijednosti parametara izmjerenih za vrijeme prihvatnog ispitivanja, a koji su pobrojani u Prilogu IV., Prilogu VI. i Prilogu VII. koji su sastavni dio ovoga Pravilnika, a označene su kao početne vrijednosti, predstavljaju referentne vrijednosti za provedbu provjere kvalitete.

(10) Uređaji u koje su ugrađeni radioaktivni izvori, uređaji koji se koriste za dijagnostičke postupke u nuklearnoj medicini koji uključuju uporabu otvorenih radioaktivnih izvora i uređaji koji se koriste za mjerenja aktivnosti, doze zračenja i drugih veličina bitnih za dobivanje dijagnostičke informacije ili postizanje terapijskog učinka za koje zahtjevi kvalitete nisu utvrđeni ovim Pravilnikom, moraju udovoljavati međunarodno prihvaćenim standardima i/ili deklaraciji proizvođača.

(11) Odredbe stavka 2., stavka 3. i stavka 4. ovoga članka ne odnose se na rendgenske uređaje koji se koriste za dijagnostičke postupke u nuklearnoj medicini.

Program osiguranja kvalitete

Članak 27.

(1) Nositelj odobrenja i korisnik obvezan je ustrojiti, provoditi i održavati program osiguranja kvalitete sukladno vrsti i namjeni radioaktivnog izvora te uređaja u koji je radioaktivni izvor ugrađen, uređaja koji se koriste za dijagnostičke postupke u nuklearnoj medicini koji uključuju uporabu otvorenih radioaktivnih izvora i uređaja koji se koriste za mjerenja aktivnosti, doze zračenja i drugih veličina bitnih za dobivanje dijagnostičke informacije ili postizanje terapijskog učinka, prilagođen vrsti, raznolikosti i opsegu postupaka koje obavlja.

(2) Program osiguranja kvalitete mora se ustrojiti, provoditi i održavati u skladu s uputama danim u Prilogu IX. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Izloženi radnici koji rukuju radioaktivnim izvorima i uređajima u koje su ugrađeni radioaktivni izvori moraju biti upoznati s programom osiguranja kvalitete.

(4) Nositelj odobrenja obvezan je imenovati osobe odgovorne za provedbu Programa osiguranja kvalitete i osobe odgovorne za provedbu provjere kvalitete, sukladno uputama danim u Prilogu IX. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Provjera kvalitete

Članak 28.

(1) Nositelj odobrenja i korisnik obvezan je provoditi provjeru kvalitete uređaja u koje su ugrađeni radioaktivni izvori, uređaja koji se koriste za dijagnostičke postupke u nuklearnoj medicini koji uključuju uporabu otvorenih radioaktivnih izvora i uređaja koji se koriste za mjerenja aktivnosti, doze zračenja i drugih veličina bitnih za dobivanje dijagnostičke informacije ili postizanje terapijskog učinka.

(2) Parametri koji se ispituju u sklopu provjere kvalitete uređaja u koje su ugrađeni radioaktivni izvori, uređaja koji se koriste za dijagnostičke postupke u nuklearnoj medicini koji uključuju uporabu otvorenih radioaktivnih izvora i uređaja koji se koriste za mjerenja aktivnosti, doze zračenja i drugih veličina bitnih za dobivanje dijagnostičke informacije ili postizanje terapijskog učinka, granice dopuštenih odstupanja te rokovi ispitivanja određenih parametara pobrojani su u Prilogu IV., Prilogu VI. i Prilogu VII. koji su sastavni dio ovoga Pravilnika.

(4) Uređaji u koje su ugrađeni radioaktivni izvori, uređaji koji se koriste za dijagnostičke postupke u nuklearnoj medicini koji uključuju uporabu otvorenih radioaktivnih izvora i uređaji koji se koriste za mjerenja aktivnosti, doze zračenja i drugih veličina bitnih za dobivanje dijagnostičke informacije ili postizanje terapijskog učinka za koje ovim Pravilnikom nisu dani parametri koji se ispituju u sklopu provjere kvalitete, granice dopuštenih odstupanja te rokovi ispitivanja, moraju udovoljavati međunarodno prihvaćenim standardima i/ili deklaraciji proizvođača.

(5) Provjera kvalitete uređaja u koje su ugrađeni radioaktivni izvori, a koji se ne koriste u medicini vrši se u skladu s međunarodno prihvaćenim standardima i/ili uputama proizvođača, a najmanje jednom godišnje u vidu periodičkog ispitivanja.

(6) Nositelj odobrenja i korisnik obvezan je zapise o obavljenim mjerenjima tijekom provjere kvalitete čuvati najmanje deset godina od dana prestanka korištenja uređaja iz stavka 1. ovoga članka.

Otklanjanje nedostataka uočenih provjerom kvalitete i stavljanje uređaja van uporabe

Članak 29.

(1) Kada se provjerom kvalitete utvrdi da uređaj u koji je ugrađen radioaktivni izvor, uređaj koji se koristi za dijagnostičke postupke u nuklearnoj medicini koji uključuju uporabu otvorenih radioaktivnih izvora i uređaj koji se koristi za mjerenja aktivnosti, doze zračenja i drugih veličina bitnih za dobivanje dijagnostičke informacije ili postizanje terapijskog učinka ne udovoljava propisanim zahtjevima kvalitete, nositelj odobrenja i korisnik obvezan je poduzeti radnje potrebne za otklanjanje uočenih nedostataka.

(2) Do uklanjanja nedostataka iz stavka 1. ovoga članka, uređaj iz stavka 1. ovoga članka se ne smije nastaviti koristiti.

V. EVIDENCIJE I IZVJEŠĆIVANJE

Evidencije

Članak 30.

(1) Nositelj odobrenja i korisnik obvezan je voditi evidencije o zaprimanju izvora od dobavljača, kretanju, utrošku i prometu radioaktivnih izvora.

(2) Nositelj odobrenja i korisnik obvezan je evidencije iz stavka 1. ovoga članka čuvati najmanje 24 mjeseca.

(3) Nositelj odobrenja i korisnik mora na dan 31. prosinca svake godine popisati sve radioaktivne izvore čije je vrijeme poluraspada dulje od 100 dana.

(4) Popis iz stavka 3. ovoga članka mora sadržavati i podatke o općem stanju izvora, a dostavlja se Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost do kraja siječnja sljedeće godine.

Evidencije o visokoaktivnim zatvorenim radioaktivnim izvorima

Članak 31.

Nositelj odobrenja obvezan je osim evidencija iz članka 30. ovoga Pravilnika voditi i evidencije o visokoaktivnim zatvorenim radioaktivnim izvorima koje sadrže najmanje sljedeće podatke:

1. Evidencijski broj pod kojim je upisan u središnji registar pri Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost i nadnevak upisa:

2. Serijski ili tvornički broj;

3. Certifikat visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora;

4. Radionuklid;

5. Aktivnost radionuklida u trenutku proizvodnje, isporuke ili početka uporabe i odgovarajući nadnevak;

6. Fizička i kemijska svojstva;

7. Proizvođač (naziv, adresa, država);

8. Nadnevak proizvodnje;

9. Dobavljač (naziv, adresa, država);

10. Nadnevak preuzimanja od dobavljača;

11. Podaci o pravnoj ili fizičkoj osobi koja ga je prethodno koristila (naziv, adresa, država);

12. Poseban naziv uređaja ili spremnika u kojem se zatvoreni radioaktivni izvor rabi, čuva ili prenosi, ako postoji;

13. Model i serijski broj uređaja ili spremnika;

14. Najveća aktivnost za koju je uređaj ili spremnik predviđen;

15. Certifikat uređaja ili spremnika;

16. Kategorija u smislu pravilnika kojim je regulirana radiološka i fizička sigurnost zatvorenih radioaktivnih izvora,

17. Fotografija zatvorenog radioaktivnog izvora i uređaja ili spremnika;

18. Namjena zatvorenog izvora, uređaja ili spremnika;

19. Podatak o tome je li uređaj u koji je ugrađen nepokretan ili prijenosni;

20. Podaci o smještaju; za prijenosne uređaje ili spremnike, naziv prostorije u kojoj se čuva kada nije u upotrebi;

21. Oznaka i nadnevak izvješća o ispitivanju visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora;

22. Klasa, urudžbeni broj i nadnevak izdavanja dozvole za uporabu i rok važenja iste;

23. Klasa, urudžbeni broj i nadnevak izdavanja odobrenja za obavljanje djelatnosti uporabom visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora i rok važenja istog;

24. Kada se visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor prestane koristiti, otuđi ga se, premjesti ili pohrani, podatke o nazivu i adresi pravne ili fizičke osobe, tijela državne uprave ili tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave kod koje se visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor nalazi ili nazivu i adresi novog smještaja, uz priloženu potvrdu skladišta o preuzimanju visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora ili izjavu krajnjeg korisnika o preuzimanju visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, odnosno presliku jedinstvene carinske deklaracije;

25. U slučaju krađe ili gubitka visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, podatke o nadnevku krađe ili gubitka, mjestu s kojeg je ukraden (najmanje adresa i naziv prostorije), odnosno najvjerojatnijem mjestu na kojem je izgubljen (najmanje adresa), kao i nalaze istrage, odnosno radnji provedenih s ciljem nalaženja istog.

VI. UVJETI PROIZVODNJE, PROMETA I UPORABE RADIOAKTIVNIH IZVORA, SPREMNIKA I UREĐAJA U KOJE SU UGRAĐENI RADIOAKTIVNI IZVORI TE UREĐAJA ZA MJERENJE AKTIVNOSTI ILI DOZE ZRAČENJA

VI.1. OPĆI UVJETI PROIZVODNJE, PROMETA I UPORABE

Postupanje s radioaktivnim izvorima kada se ne koriste

Članak 32.

Radioaktivni izvori, osim onih ugrađenih u stacionarne uređaje, u vrijeme kad se ne koriste čuvaju se u za to posebno namijenjenoj i opremljenoj prostoriji – spremištu.

Članak 33.

(1) Radioaktivni izvori moraju se pohranjivati i čuvati tako da se pri stavljanju i uzimanju iz spremišta ozračenje izloženih radnika od ostalih radioaktivnih izvora pohranjenih u spremištu svede na najmanju moguću razinu.

(2) Različiti radioaktivni izvori različitih aktivnosti moraju se rasporediti i odložiti u posebne pregrade ili pretince. (3) Pojedinačne posude za čuvanje radioaktivnih izvora te vrata pojedinih pregrada ili pretinaca moraju biti obilježeni oznakom i čitljivim natpisom s podacima o vrsti radionuklida i aktivnosti.

Članak 34.

Za vrijeme kad se ne koriste, radioaktivni izvori moraju biti čuvani na sigurnom mjestu.

Članak 35.

(1) Spremišta, spremnici te staklene i druge posude za čuvanje otvorenih radioaktivnih izvora moraju se moći lako otvarati i zatvarati.

(2) Staklene posude koje sadrže tekuće radioaktivne otopine čuvaju se umetnute u metalnim ili plastičnim posudama čiji je obujam dovoljan za smještaj cjelokupne količine tekućine ako se staklene posude razbiju.

(3) Spremnici u kojima se pohranjuju otvoreni radioaktivni izvori prije uporabe moraju biti označeni oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i mora se jasno iskazati vrsta radionuklida i njegova aktivnost s nadnevkom.

Zatvoreni radioaktivni izvori

Članak 36.

(1) Zatvoreni radioaktivni izvor ne smije ispuštati radioaktivni sadržaj.

(2) Zatvorene radioaktivne izvore, pribor, spremnik i radne površine treba u propisanim rokovima provjeriti uzimanjem briseva radi utvrđivanja mogućeg ispuštanja radioaktivnog sadržaja, odnosno radioaktivnog onečišćenja.

(3) Radioaktivno onečišćenje bilo koje površine koja je u dodiru sa zatvorenim radioaktivnim izvorom ne smije prijeći 1,85 kBq. U protivnom, zatvoreni radioaktivni izvor ili oprema ne smiju se koristiti dok se onečišćenje i uzrok onečišćenja ne ukloni.

Prijenos i prijevoz radioaktivnih izvora unutar prostorija i građevine

Članak 37.

Radioaktivni izvori mogu se prenositi i prevoziti unutar prostorija i unutar građevine samo u propisanim spremnicima koji ne propuštaju ionizirajuće zračenje iznad propisanih granica i onemogućuju oslobađanje radioaktivnog sadržaja u okoliš (rasipanje, raspršivanje, isparavanje i sl.).

Radni ili prijenosni uređaji ili spremnici

Članak 38.

(1) Ako se radioaktivni izvor ugrađuje u radni ili prijenosni uređaj ili spremnik oni moraju udovoljavati uvjetima zaštite od ionizirajućeg zračenja koji su propisani ovim Pravilnikom i pravilnikom kojim su utvrđeni uvjeti i način izdavanja i oduzimanja odobrenja za ambalažu za prijevoz radioaktivnih tvari.

(2) Spremnik iz stavka 1. ovoga članka mora biti označen oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i oznakama koje sadrže:

– naziv proizvođača i model,

– broj certifikata,

– serijski broj,

– transportni indeks.

Obveze proizvođača, uvoznika i dobavljača visokoaktivnih zatvorenih radioaktivnih izvora

Članak 39.

(1) Proizvođač, uvoznik i dobavljač visokoaktivnih zatvorenih radioaktivnih izvora dužan je osigurati da je svaki visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor označen jedinstvenim brojem, na način propisan ovim Pravilnikom koji mora biti ugraviran ili utisnut i na spremniku visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, na način propisan ovim Pravilnikom.

(2) Proizvođač, uvoznik i dobavljač iz stavka 1. ovoga članka obvezan je osigurati da je spremnik i, gdje je to moguće, izvor obilježen oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Proizvođač iz stavka 1. ovoga članka obvezan je osigurati fotografiju svake proizvedene vrste visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, kao i uobičajenog spremnika tog izvora.

(4) Proizvođač, uvoznik i dobavljač iz stavka 1. ovoga članka obvezan je osigurati da je svaki visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor popraćen pisanom dokumentacijom koja potvrđuje da je izvor označen na način propisan ovim Pravilnikom te da su oznake iz stavka 2. ovoga članka uočljive.

(5) Pisana dokumentacija iz stavka 4. ovoga članka prema potrebi uključuje fotografije visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, spremnika tog izvora, prijevozne ambalaže, uređaja i opreme.

(6) Na fotografiji visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora mora biti vidljiv broj iz stavka 1. ovoga članka.

(7) Proizvođač, uvoznik i dobavljač iz stavka 1. ovoga članka visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor ne smije predati krajnjem korisniku koji ne posjeduje odobrenje za obavljanje djelatnosti sa zatvorenim radioaktivnim izvorima.

Obveze isporučitelja radioaktivnih izvora

Članak 40.

(1) Pravna ili fizička osoba koja proizvede, proda, isporuči, uveze, postavlja ili ugradi, iznajmi ili na drugi način obavi promet radioaktivnih izvora mora nositelju odobrenja ili korisniku koji će koristiti radioaktivni izvor obvezno predati:

– certifikat radioaktivnog izvora,

– certifikat za spremnik ako je korištenje spremnika vezano uz korištenje toga radioaktivnog izvora,

– fotografiju radioaktivnog izvora, za visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor,

– fotografiju spremnika, za visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor,

– uputu za rukovanje i održavanje uređaja u koji je ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor, na hrvatskom jeziku,

– jamstveni list.

(2) Pravna ili fizička osoba iz stavka 1. ovoga članka ne smije radioaktivni izvor predati pravnoj ili fizičkoj osobi, tijelu državne uprave ili tijelu lokalne i područne (regionalne) samouprave koje nije ishodilo dozvolu za nabavku radioaktivnog izvora koju daje Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost.

(3) Odredbe stavka 1. ovoga članka ne odnose se na otvorene radioaktivne izvore.

Obveze proizvođača, uvoznika i dobavljača predmeta opće uporabe koji sadrže radioaktivne tvari iznad propisanih granica

Članak 41.

(1) Proizvođači, uvoznici i dobavljači moraju osigurati da je na predmetu opće uporabe koji sadrži radionuklide iznad granica utvrđenih ovim Pravilnikom otisnuta oznaka:

a) da predmet sadrži radioaktivnu tvar,

b) da je ministar nadležan za zdravlje odobrio promet i uporabu predmeta u općoj uporabi.

(2) Ako je prikladno, oznake i napomene iz stavka 1. ovoga članka treba otiskati i na omotu pakiranja predmeta koji se tako isporučuje.

(3) Proizvođač, uvoznik i dobavljač iz stavka 1. ovoga članka moraju prilikom isporuke predmeta iz stavka 1. ovoga članka priložiti:

a) uputu o uporabi, servisiranju, popravku i održavanju predmeta,

b) vrstu radionuklida koji sadrži predmet i njegovu aktivnost,

c) brzinu doze zračenja na površini predmeta i procjenu opasnosti od njegove uporabe,

d) uputu o odlaganju nakon prestanka uporabe predmeta.

Zabrana uporabe radioaktivnih gromobrana

Članak 42.

Zabranjena je uporaba radioaktivnih gromobrana u Republici Hrvatskoj.

Visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvori i njihovi spremnici

Članak 43.

(1) Visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor mora biti označen jedinstvenim brojem koji mora biti ugraviran ili utisnut na izvoru, ako je to izvedivo.

(2) Broj iz stavka 1. ovoga članka mora biti ugraviran ili utisnut na spremnik visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora.

(3) Ako na spremnik visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora nije moguće ugravirati ili utisnuti broj iz stavka 1. ovoga članka ili u slučaju spremnika za prijevoz visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora koji se mogu ponovno koristiti, spremnik visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora mora imati barem podatke o vrsti izvora.

(4) Spremnik visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora i, gdje je to moguće, visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor moraju biti obilježeni uočljivom oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(5) Nositelj odobrenja obvezan je posjedovati pisanu dokumentaciju koja potvrđuje da je visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvor označen na način propisan ovim Pravilnikom te da su oznake iz stavka 4. ovoga članka uočljive, koja prema potrebi uključuje fotografije visokoaktivnog zatvorenog radioaktivnog izvora, spremnika tog izvora, prijevozne ambalaže, uređaja i opreme.

Servisiranje, popravljanje i čišćenje uređaja ili spremnika u koje su ugrađeni radioaktivni izvori

Članak 44.

Spremnike i uređaje u koje su ugrađeni radioaktivni izvori smiju servisirati, popravljati i čistiti te premještati radioaktivne izvore iz jednog spremnika ili uređaja u drugi samo nositelji odobrenja za obavljanje tih djelatnosti.

Zbrinjavanje radioaktivnog otpada

Članak 45.

S radioaktivnim otpadom nastalim obavljanjem djelatnosti s radioaktivnim izvorima mora se postupati sukladno posebnom propisu.

VI.2. UVJETI ZA UPORABU OTVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA

Sprječavanje širenja radioaktivnog onečišćenja

Članak 46.

(1) Pri radu s otvorenim radioaktivnim izvorima mora se onemogućiti širenje radioaktivnih tvari u okoliš s mjesta uporabe te održavati visoki stupanj čistoće na mjestu rada.

(2) Rad s otvorenim radioaktivnim izvorima mora se obavljati u skladu s pisanim uputama iz članka 6. stavka 1. ovoga Pravilnika koje moraju biti izvješene na radnom mjestu.

Razredi opasnosti

Članak 47.

(1) Radovi s otvorenim radioaktivnim izvorima za potrebe provedbe zaštite od ionizirajućeg zračenja razvrstavaju se u tri razreda opasnosti: mala, srednja i velika opasnost.

(2) Razredi opasnosti s područjem aktivnosti na koji se odnose prikazani su u Tablici 1. Priloga III. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Razred opasnosti određenog radionuklida određene aktivnosti određuje se pomoću težinskih koeficijenata iz Tablice 2. Priloga III. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika i težinskih koeficijenata iz Tablice 3. Priloga III. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Radne površine za rad s otvorenim radioaktivnim izvorima

Članak 48.

Radne površine ili stolovi za rad s otvorenim radioaktivnim izvorima moraju imati glatke neprekinute površine koje se lako održavaju i nemaju površinska oštećenja.

Digestori

Članak 49.

(1) Ako se tijekom korištenja otvorenih radioaktivnih izvora očekuje oslobađanje radioaktivnih aerosola, ti se radovi moraju obavljati u digestorima.

(2) Rukovanje i rad s radioaktivnim jodom obvezno se obavlja u digestoru s ugrađenim apsolutnim filtrom.

(3) Radnici koji rade s radioaktivnim jodom moraju najmanje dva puta godišnje odgovarajućim uređajem izmjeriti zračenje na mjestu svoje štitne žlijezde radi provjere unutarnjeg radioaktivnog onečišćenja i unosa radionuklida u tijelo udisanjem ili kroz kožu.

Provjera radioaktivnog onečišćenja

Članak 50.

(1) U prostorijama za rad s otvorenim radioaktivnim izvorima radioaktivno onečišćenje površina prostorije, radnih površina, odjeće i kože radnika ne smije prijeći granice iz Tablice 1. Priloga V. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Provjera radioaktivnog onečišćenja površina prostorije, radnih površina, odjeće i kože radnika pri radu s otvorenim radioaktivnim izvorima mora se provoditi najmanje po završetku rada s istima.

(3) Provjera radioaktivnog onečišćenja provodi se izravnim mjerenjem pomoću uređaja za mjerenje površinskog radioaktivnog onečišćenja ili uzimanjem briseva s odgovarajućih površina i naknadnim mjerenjem kojim se utvrđuje prisutnost i sadržaj radionuklida u brisu, uključujući njihova kemijska i fizikalna svojstva.

(4) Mjerenje radioaktivnog onečišćenja odjeće ili kože radnika obavlja se na za to najpogodnijem mjestu na površini tijela veličine 100 cm2.

(5) Ako se mjeri radioaktivno onečišćenje zidova, poda ili stropa prostorije, odabire se površina veličine do 1000 cm2, a za druge površine dovoljna je površina od 300 cm2.

(6) Nositelj odobrenja obvezan je bilježiti i 10 godina čuvati rezultate provjere iz stavka 2. ovoga članka radi procjene ozračenja izloženih radnika.

Uklanjanje radioaktivnog onečišćenja s tijela radnika

Članak 51.

(1) Uklanjanje unutarnjeg ili površinskog radioaktivnog onečišćenja treba provoditi sukladno pisanim postupcima utvrđenim za svaki pojedini radionuklid koji moraju biti dostupni radnicima u jedinici u kojoj se rukuje s otvorenim radioaktivnim izvorima.

(2) Radioaktivno onečišćenje na koži čisti se pranjem sapunom i vodom, a ako se tako ne smanji razina radioaktivnog onečišćenja, treba koristiti odgovarajuću otopinu za uklanjanje onečišćenja.

(3) U slučaju radioaktivnog onečišćenja cijelog tijela radnika, površinsko onečišćenje treba što prije ukloniti.

(4) Otvorene ozljede na koži koje mogu biti onečišćene treba očistiti i medicinski obraditi.

Radioaktivno onečišćeno područje

Članak 52.

Mjere ograničenja kretanja i zadržavanja u radioaktivno onečišćenom području moraju se provoditi sve dok se ne obavi cjelovito čišćenje i dok ovlašteni stručni tehnički servis mjerenjem potvrdi da je područje sigurno za rad.

Postupanje u slučaju izvanrednog događaja

Članak 53.

U svakoj prostoriji u kojoj se rukuje i radi s otvorenim radioaktivnim izvorima moraju se nalaziti pisane upute o postupcima u slučaju nezgoda ili izvanrednog događaja.

Članak 54.

(1) Oprema za primjenu odgovarajućih mjera u izvanrednom događaju s otvorenim radioaktivnim izvorima mora biti lako dostupna i u ispravnom stanju.

(2) Opremu iz stavka 1. ovoga članka čine:

a) zaštitna odjeća, kape i navlake za obuću,

b) tvari za čišćenje radioaktivnosti s površina i predmeta, upijajuće tvari i sl.,

c) tvari za čišćenje radioaktivnosti s osoba,

d) znakovi upozorenja i vrpce za oznaku onečišćenog područja,

e) pribor, posude i plastične vrećice za prikupljanje i privremeno zbrinjavanje onečišćenih predmeta,

f) prijenosni uređaji za mjerenje razine ionizirajućeg zračenja, uključujući i dozimetre s direktnim očitanjem i

g) uređaj za mjerenje površinskog radioaktivnog onečišćenja.

VI.2.1. UVJETI UPORABE OTVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA ZA DIJAGNOSTIKU I TERAPIJU U MEDICINI

Primjena radioaktivnih pripravaka pacijentima

Članak 55.

(1) Kod primjene radioaktivnog pripravka brizgaljkom, ispod dijela tijela pacijenta u koji se pripravak unosi stavlja se podložak s upijajućim materijalom tako da je onemogućeno radioaktivno onečišćenje, ako se manja količina radioaktivnog pripravka prosipa tijekom primjene.

(2) Poslije uporabe, brizgaljke i igle iz stavka 1. ovoga članka moraju se odložiti u posebnu posudu za radioaktivni otpad.

Članak 56.

(1) Tijekom primjene radioaktivnog pripravka pacijentu, radnik mora nositi rukavice koje sprječavaju radioaktivno onečišćenje kože i zaštitnu radnu odjeću.

(2) Poslije obavljenog posla, rukavice i zaštitnu radnu odjeću iz stavka 1. ovoga članka mora se odložiti u posebnu posudu za odlaganje radioaktivnog otpada.

(3) Nakon obavljene primjene iz stavka 1. ovoga članka, radnik mora pažljivo oprati ruke i provjeriti radioaktivno onečišćenje ruku.

(4) Ako se utvrdi radioaktivno onečišćenje na rukama, tijelu ili odjeći, potrebno je bez napuštanja područja rada o istom izvijestiti odgovornu osobu i poduzeti potrebne radnje s ciljem uklanjanja radioaktivnog onečišćenja.

Uređaji za mjerenje aktivnosti ili doze zračenja

Članak 57.

Uređaji za mjerenje aktivnosti ili doze zračenja koji se koriste za potrebe dijagnostičkih ili postizanje terapijskih postupaka u nuklearnoj medicini moraju udovoljavati propisima o mjeriteljstvu.

Uvjeti za prostorije koje koriste pacijenti

Članak 58.

(1) Pacijenti kojima je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid moraju koristiti zasebne tuševe i sanitarne čvorove, koji su odvojeni od tuševa i sanitarnih čvorova za radnike i druge pacijente.

(2) Pacijenti kojima je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid za vrijeme trajanja terapije moraju boraviti u za to posebno namijenjenim/izgrađenim prostorijama.

Stvari u izravnom dodiru s pacijentom

Članak 59.

Sve stvari u izravnom dodiru s pacijentom kojem je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid moraju se poslije uporabe odložiti u posebni spremnik, ako je utvrđeno da su radioaktivno onečišćene i u njemu ih čuvati dok aktivnost radionuklida s najdužim vremenom poluraspada ne padne ispod graničnih vrijednosti utvrđenih posebnim propisom.

Radioaktivno onečišćenje uzrokovano izlučevinama pacijenta

Članak 60.

U slučaju radioaktivnog onečišćenja uzrokovanog izlučevinama pacijenta kojem je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid, istog treba žurno premjestiti u drugi odgovarajući prostor te ukloniti radioaktivno onečišćenje.

Prijevoz pacijenta unutar odjela

Članak 61.

Prijevoz pacijenta unutar odjela, kojem je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid, obavlja se tako da se spriječi ili ograniči dodir s drugim osobama, odnosno da se broj tih osoba smanji na najmanji mogući.

Obdukcija i kremiranje umrlih osoba

Članak 62.

Obdukcija i kremiranje umrlih osoba kojima je u svrhu terapije otvorenim radioaktivnim izvorima primijenjen radionuklid I-131 čija aktivnost je na dan obdukcije ili kremiranja veća od 800 MBq obavlja se uz primjenu svih mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja kojima je svrha izbjegavanje vanjskog ozračenja i radioaktivnog onečišćenja.

VI.2.2. UVJETI UPORABE OTVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA KOJI SE NE KORISTE U MEDICINI

Radioaktivne svjetleće boje

Članak 63.

(1) U radioaktivnim svjetlećim bojama može se kao sastojak upotrebljavati samo H-3 i Pm-147, pri čemu radionuklidi moraju biti kemijski ili na drugi način vezani tako da čine netopljivu ili slabo topljivu tvar.

(2) Ukupna aktivnost svjetleće boje s radionuklidom nanesene na brojčanik i kazaljke sata (ručni, džepni, zidni, budilica itd.) i na brojčanike mjerila (za mjerenje tlaka, temperature, smjera kretanja i sl.) ne smiju prelaziti vrijednosti iz Tablice 1. Priloga VIII. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(3) Radioaktivne svjetleće boje na premazanim površinama kod normalnih uvjeta uporabe moraju prianjati tako da se ne skidaju kod stresanja ili temperaturnih promjena.

Satovi i drugi uređaji čiji su dijelovi premazani radioaktivnim svjetlećim bojama

Članak 64.

(1) Satovi i drugi uređaji čiji su dijelovi premazani radioaktivnim svjetlećim bojama trebaju biti smješteni u kutijama s providnim poklopcem koji moraju biti otporni na potrese i udare u uvjetima normalne uporabe i pri manjim nezgodama.

(2) Posebni satovi i uređaji moraju imati na brojčaniku oznaku radioaktivnosti koja korisnika ili osobu koja ih popravlja upozorava da sadrže radionuklide.

Rad s radioaktivnim svjetlećim bojama

Članak 65.

(1) Tijekom rada s radioaktivnim svjetlećim bojama moraju se provoditi zaštitne mjere na način propisan za rad s otvorenim radioaktivnim izvorima u medicini.

(2) Radno mjesto na kojem se rukuje radioaktivnim svjetlećim bojama mora imati dobru rasvjetu i provjetravanje.

(3) Radnici koji rukuju radioaktivnim svjetlećim bojama moraju imati posebnu zaštitnu odjeću u koju se presvlače prije početka rada.

(4) Radnicima iz stavka 3. ovoga članka mora biti osigurana posebna prostorija za presvlačenje i sanitarni čvor.

(5) Poslije napuštanja svog radnog mjesta, radnici iz stavka 3. ovoga članka uvijek moraju dobro isprati ruke radi uklanjanja mogućeg radioaktivnog onečišćenja s ruku i potom obaviti ispitivanje radioaktivnog onečišćenja odjeće i tijela odgovarajućim uređajem.

(6) Radioaktivne svjetleće boje moraju prije uporabe biti pohranjene u zatvorenom spremniku na kojem mora postojati jasna oznaka sadržaja i aktivnosti radionuklida i mora biti označen oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(7) Otpad koji nastaje tijekom uporabe radioaktivnih svjetlećih boja mora se skupljati u posebni spremnik ili u plastične vrećice i poslije se njime postupa sukladno posebnom propisu o radioaktivnom otpadu.

VI.3. UVJETI ZA UPORABU ZATVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA

VI.3.1. UVJETI ZA UPORABU ZATVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA ZA DIJAGNOSTIKU I TERAPIJU U MEDICINI

VI.3.1.1. DIJAGNOSTIKA

Uvjeti za zatvorene radioaktivne izvore koji se koriste za dijagnostiku u medicini

Članak 66.

Zatvoreni radioaktivni izvori koji se koriste za dijagnostiku u medicini (mjerenje gustoće kostiju, pregled štitne žlijezde fluorescencijom karakterističnih rendgenskih zraka ili analize neutronskom aktivacijom) moraju biti ugrađeni u uređaje koji imaju otvor za propuštanje korisnog snopa koji se može podešavati, a koji su izvedeni tako da je njihova zaštitna moć dovoljno učinkovita da oslabi zračenje u drugim smjerovima na razinu ispod propisanih granica.

Uvjeti za uređaje u koje su ugrađeni zatvoreni radioaktivni izvori

Članak 67.

(1) Uređaji u koje su ugrađeni zatvoreni radioaktivni izvori, a koriste se za dijagnostiku u medicini moraju imati mikroprekidače koji sprječavaju slučajno otvaranje otvora za prolaz korisnog snopa.

(2) Na upravljačkoj jedinici uređaja iz stavka 1. ovoga članka moraju biti oznake da je u uređaju zatvoreni radioaktivni izvor te je li otvor za prolaz korisnog snopa otvoren ili nije.

(3) Na upravljačkoj jedinici uređaja iz stavka 1. ovoga članka mora biti oznaka opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazana na slici 1. u Prilogu II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Članak 68.

U vrijeme kad se uređaj za dijagnostički postupak uporabom zatvorenog radioaktivnog izvora ne koristi, otvor za prolaz korisnog snopa mora biti zatvoren, a uređaj zaključan tako da je onemogućeno neovlašteno uključivanje.

Provođenje dijagnostičkog postupka

Članak 69.

(1) Osoba podvrgnuta dijagnostičkom postupku uporabom zatvorenog radioaktivnog izvora mora biti postavljena u položaj za dijagnostički pregled uz uporabu zatvorenog radioaktivnog izvora prije nego se otvor za prolaz korisnog snopa uređaja otvori.

(2) Korisni snop mora biti ograničen samo na dio tijela osobe koji se ispituje.

VI.3.1.2. TERAPIJA

Prostorije za pripremu i primjenu

Članak 70.

Priprema i primjena zatvorenih radioaktivnih izvora koji se koriste za brahiterapiju i terapiju daljinski upravljanim zatvorenim radioaktivnim izvorom obavlja se isključivo u posebnim prostorijama koje su izgrađene u te svrhe.

Uvjeti za uređaje u koje su ugrađein zatvoreni radioaktivni izvori

Članak 71.

(1) Uređaj u koji je ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor, a koristi se za terapiju u medicini mora biti otporan na mehanička, toplinska, kemijska i druga djelovanja i mora se koristiti sukladno propisanim tehničkim uvjetima koje je odredio proizvođač.

(2) Zabranjena je uporaba uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom u uvjetima koji nisu predviđeni njihovom tehničkom dokumentacijom.

(3) Zabranjena je uporaba zatvorenih radioaktivnih izvora koji su mehanički oštećeni ili propuštaju radioaktivne tvari.

Članak 72.

(1) Uređaji u koje su ugrađeni zatvoreni radioaktivni izvori, a koriste se za terapiju u medicini daljinskim upravljanjem, moraju imati ugrađen prekidač koji onemogućuje ozračivanje ako je otvoren ulaz u prostoriju u kojoj se ozračuje.

(2) Na upravljačkoj jedinici uređaja iz stavka 1. ovoga članka i u prostoriji za ozračivanje moraju se nalaziti sigurnosni prekidači kojima se u bilo kojem trenutku može prekinuti ozračivanje.

(3) Ponovni postupak ozračivanja može se započeti samo s upravljačke jedinice uređaja iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Uređaji iz stavka 1. ovoga članka moraju imati mogućnost ručnog vraćanja zatvorenog radioaktivnog izvora iz radnog u zaštićeni položaj, odnosno mogućnost ručnog zatvaranja otvora za prolaz korisnog snopa.

(5) Na upravljačkoj jedinici uređaja iz stavka 1. ovoga članka mora biti ugrađen vremenski prekidač koji automatski prekida ozračivanje nakon isteka odabranog vremena.

Članak 73.

(1) Na upravljačkoj jedinici uređaja u kojem je ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor, a koristi se za terapiju u medicini, i u prostoriji za ozračivanje mora biti ugrađena svjetlosna signalizacija koja pokazuje da je ozračivanje u tijeku.

(2) Na ulaznim vratima u prostoriju za ozračivanje mora se postaviti svjetlosna signalizacija koja pokazuje da je ozračivanje u tijeku.

(3) Ulazna vrata prostorije za ozračivanje trebaju biti izvedena tako da se mogu uvijek otvoriti iz prostorije za ozračivanje, bez obzira je li ozračivanje u tijeku ili ne.

Članak 74.

(1) Uređaj za brahiterapiju tehnikom naknadnog uvođenja daljinskim upravljanjem mora imati vlastiti izvor napajanja koji mu omogućuje da se u slučaju nestanka električne energije terapija privede kraju, odnosno da se zatvoreni radioaktivni izvori odmah vrate u spremnik.

(2) Uređaji iz stavka 1. ovoga članka koji se nabavljaju nakon stupanja na snagu ovoga Pravilnika, moraju imati ugrađen detektor ionizirajućeg zračenja za provjeru položaja zatvorenog radioaktivnog izvora.

Osiguranje pregleda pacijenta i prostorije za ozračivanje

Članak 75.

(1) Radnik uz upravljačku jedinicu uređaja za brahiterapiju visokim brzinama doze tehnikom naknadnog uvođenja daljinskim upravljanjem i uređaja za vanjsko ozračivanje sa svog mjesta mora imati u vidokrugu pacijenta i uređaj.

(2) Između prostorije s upravljačkom jedinicom uređaja iz stavka 1. ovoga članka i prostorije u kojoj se ozračuje pacijent obvezna je dvosmjerna audio veza.

Prijenosni uređaj za mjerenje brzine doze

Članak 76.

Radnik koji rukuje zatvorenim radioaktivnim izvorima mora imati na raspolaganju prijenosni uređaj za mjerenje brzine doze zračenja i provjere položaja zatvorenog radioaktivnog izvora.

Priprema zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju

Članak 77.

Radne površine na kojima se obavlja priprema zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju izravnim uvođenjem moraju biti glatke, bez pukotina i oštećenja, a radno mjesto mora biti dobro osvijetljeno, a po potrebi mora se koristi povećalo.

Pohrana u posebnom spremniku ili sefu

Članak 78.

(1) U vrijeme kad se ne koriste, zatvoreni radioaktivni izvori za brahiterapiju moraju biti pohranjeni u posebnom spremniku ili sefu čija udaljenost od radnog stola mora biti mala zbog najkraćeg mogućeg puta prijenosa.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na slučaj kad se zatvoreni radioaktivni izvor u operacijskoj dvorani izravno uvodi u pacijenta.

Pripravljanje zatvorenih radioaktivnih izvora rezanjem

Članak 79.

(1) Ako se zatvoreni radioaktivni izvor za brahiterapiju izravnim uvođenjem na radnom stolu pripravlja rezanjem u manje komadiće (npr. iridijeva žica), potrebno je osigurati spremnik za radioaktivni otpad u koji će se pohraniti nepotrebni i otpadni dijelovi.

(2) Pribor za rezanje iz stavka 1. ovoga članka mora se provjeriti obzirom na radioaktivno onečišćenje odgovarajućim uređajem za mjerenje ionizirajućeg zračenja i odložiti dok se ne provede čišćenje ili dok aktivnost ne padne ispod propisanih granica.

Zabrana uporabe zatvorenih radioaktivnih izvora s plinovitim radioaktivnim potomcima

Članak 80.

Zabranjena je uporaba zatvorenih radioaktivnih izvora u brahiterapiji koji tijekom radioaktivnog raspada proizvode plinovite radioaktivne potomke.

Provođenje brahiterapije

Članak 81.

(1) Pacijente s unesenim zatvorenim radioaktivnim izvorima za brahiterapiju mora se ozračivati u posebno namijenjenim/izgrađenim prostorijama.

(2) Za vrijeme ozračivanja pacijentima iz stavka 1. ovoga članka nisu dozvoljeni posjeti.

Članak 82.

Tijekom njege pacijenta kojeg se ozračuje zatvorenim radioaktivnim izvorom koji je u njega unesen moraju se provoditi sve uobičajene mjere zaštite od ionizirajućeg zračenja, a naročito uporaba pokretnih štitnika.

Članak 83.

Nakon ozračivanja pacijenta, mora se provjeriti je li zatvoreni radioaktivni izvor ili dio tog izvora zaostao u njegovu tijelu te je li došlo do radioaktivnog onečišćenja.

Članak 84.

(1) U blizini brahiterapijskog uređaja mora biti smješten odgovarajući pomoćni (servisni) spremnik u kojeg je moguće spremiti zatvoreni radioaktivni izvor kojeg iz bilo kojeg razloga nije moguće vratiti u glavni spremnik.

(2) Zatvoreni radioaktivni izvori za brahiterapiju tehnikom naknadnog uvođenja daljinskim upravljanjem smiju se prenositi ili prevoziti unutar odjela za terapiju isključivo u spremnicima koji su predviđeni za tu namjenu.

Članak 85.

(1) Radi provjere položaja zatvorenog radioaktivnog izvora unesenog u pacijenta koriste se rendgenski uređaji za snimanje i dijaskopiju u medicini.

(2) Rendgenski uređaji iz stavka 1. ovoga članka moraju udovoljavati uvjetima utvrđenim posebnim propisom.

Članak 86.

(1) Mjesto gdje se nalazi zatvoreni radioaktivni izvor za brahiterapiju mora biti poznato u svakom trenutku.

(2) Iznošenje i unošenje zatvorenog radioaktivnog izvora za brahiterapiju u spremnik ili sef, kao i njegova primjena mora biti evidentirana.

Postupanje u slučaju izvanrednog događaja

Članak 87.

(1) Na mjestima uporabe zatvorenih radioaktivnih izvora za brahiterapiju na vidnom mjestu moraju biti izvješene upute za postupanje u slučaju nezgode.

(2) Svi radnici koji sudjeluju u provedbi brahiterapije moraju biti upoznati s uputama za postupanje u slučaju nezgode sa zatvorenim radioaktivnim izvorom koji se koristi u brahiterapiji te moraju biti obučeni za njihovu primjenu.

Vanjsko ozračivanje daljinski upravljanim zatvorenim radioaktivnim izvorom

Članak 88.

(1) Ulaz u prostoriju u kojoj se zatvorenim radioaktivnim izvorima visokih aktivnosti provodi vanjsko ozračivanje pacijenta daljinskim upravljanjem mora biti zaštićen labirint prolazom do mjesta gdje se vrši ozračivanje.

(2) U prostoriji iz stavka 1. ovoga članka mora biti ugrađen poseban uređaj za provjetravanje.

Članak 89.

(1) Zatvoreni radioaktivni izvor namijenjen za vanjsko ozračivanje daljinskim upravljanjem dovodi se u položaj za ozračivanje isključivo putem uređaja za daljinsko upravljanje.

(2) Uređaj sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za vanjsko ozračivanje daljinskim upravljanjem mora imati pričuvni (dodatni) vremenski prekidač koji će isključiti ozračivanje ako glavni vremenski prekidač ne prekine ozračivanje nakon isteka odabranog vremena.

(3) Pričuvni (dodatni) vremenski prekidač iz stavka 2. ovoga članka mora imati postavljeno trajanje vremena ozračivanja dulje od trajanja koje je određeno za glavni vremenski prekidač.

Spremnik uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom

Članak 90.

Zaštitno kućište uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom koji se koristi za vanjsko ozračivanje daljinskim upravljanjem mora osigurati takvu zaštitu da brzina doze zračenja u zraku u bilo kojoj točki na udaljenosti 1 m od površine spremnika ne premašuje 0,02 mGy/h, mjereno kod zatvorenog otvora za prolaz korisnog snopa.

Članak 91

U prostoriji u kojoj se provodi vanjsko ozračivanje daljinski upravljanim zatvorenim radioaktivnim izvorom mora biti ugrađen uređaj za mjerenje ionizirajućeg zračenja koji uključuje svjetlosnu ili zvučnu signalizaciju kada je otvor za prolaz korisnog snopa otvoren.

Umjerenost korisnog snopa

Članak 92.

(1) Korisni snop uređaja u koji je ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor koji se koristi za vanjsko ozračivanje daljinskim upravljanjem mora biti umjeren tako da se može odrediti doza koju je pacijent primio tijekom terapije.

(2) Za umjeravanje korisnog snopa iz stavka 1. ovoga članka potrebno je osigurati odgovarajući fantom i dozimetar koji moraju udovoljavati uvjetima koji su utvrđeni propisima o mjeriteljstvu.

(3) Umjeravanje iz stavka 1. ovoga članka provodi medicinski fizičar, a zapisi o umjeravanju moraju se čuvati najmanje 5 godina.

VI.3.2. UVJETI ZA UPORABU ZATVORENIH RADIOAKTIVNIH IZVORA KOJI SE NE KORISTE U MEDICINI

VI.3.2.1. PROVJERA KVALITETE RADIOGRAFIJOM

Uvjeti za spremnik i upravljačku jedinicu

Članak 93.

(1) Zatvoreni radioaktivni izvori koji se koriste za provjeru kvalitete radiografijom čuvaju se, prenose do mjesta uporabe i koriste u spremniku koji je istovremeno i radni uređaj.

(2) Radni uređaj iz stavka 1. ovoga članka mora biti opremljen sigurnosnom bravom koja mora biti zaključana kad se zatvoreni radioaktivni izvor ne koristi.

(3) Spremnik iz stavka 1. ovoga članka mora udovoljavati uvjetima hrvatskih normi, europskih normi ili međunarodnih harmoniziranih normi, a posebno norme ISO 3999.

(4) Brzina doze zračenja na bilo kojoj dostupnoj točki na površini spremnika iz stavka 1. ovoga članka ne smije biti veća od 2000 µGy/h, a na udaljenosti 1 m od bilo koje točke na površini spremnika ne smije biti veća od 20 µGy/h.

(5) Upravljačka jedinica uređaja iz stavka 1. ovoga članka mora imati dostatno duge priključne vodiče kako bi se omogućilo rukovanje uređajem iz područja nadgledanja, kad god je moguće.

(6) Zabranjena je uporaba uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za provjeru kvalitete radiografijom koji nema daljinsku upravljačku jedinicu.

(7) Na površini uređaja iz stavka 1. ovoga članka mora biti otiskana oznaka opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazana na slici 1. u Prilogu II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, kemijski znak radionuklida za koji je namijenjen i najveća dopuštena aktivnost koja se smije ugraditi u spremnik.

(2) Uz uređaj iz stavka 1. ovoga članka mora postojati točan podatak o aktivnosti zatvorenog radioaktivnog izvora u trenutku njegove uporabe.

Odgovornost za zatvoreni radioaktivni izvor

Članak 94.

(1) Uređaj sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za provjeru kvalitete radiografijom može iznijeti iz spremišta u kojem se čuva kad se ne koristi samo radnik koji ima radni nalog za obavljanje određenog posla s tim izvorom, uz potpis o preuzimanju uređaja u knjigu evidencije kretanja zatvorenog radioaktivnog izvora.

(2) Radnik iz stavka 1. ovoga članka od trenutka preuzimanja uređaja iz stavka 1. ovoga članka do njegova vraćanja u spremište odgovoran je za izvor koji se nalazi u tom uređaju te za provedbu mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja tijekom prijenosa, prijevoza i uporabe tog izvora.

Ključevi radnog uređaja

Članak 95.

Ključeve radnog uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za provjeru kvalitete radiografijom i spremišta za njihovo čuvanje mogu imati samo osobe koje su ovlaštene za nadzor i vođenje evidencije o zatvorenom radioaktivnom izvoru.

Provođenje provjere kvalitete radiografijom

Članak 96.

(1) Pri uporabi zatvorenog radioaktivnog izvora za provjeru kvalitete radiografijom moraju sudjelovati najmanje dvije osobe koje za vrijeme uporabe ne smiju napustiti mjesto na kojem se provodi postupak.

(2) Radnici koji obavljaju predviđene radnje sa zatvorenim radioaktivnim izvorom u uređaju za provjeru kvalitete radiografijom moraju uz propisane osobne dozimetre imati i dozimetar s direktnim očitanjem s mogućnošću zvučnog upozorenja i prijenosni uređaj za mjerenje brzine doze zračenja.

(3) Poslije završetka rada sa zatvorenim radioaktivnim izvorom u uređaju za provjeru kvalitete radiografijom uređajem za mjerenje brzine doze zračenja treba provjeriti je li izvor u uređaju, a zatim se uređaj mora zaključati.

Postupanje u slučaju kada zatvoreni radioaktivni izvor nije moguće vratiti u spremnik

Članak 97.

Ako zatvoreni radioaktivni izvor koji se koristi za provjeru kvalitete radiografijom nije moguće daljinskim upravljanjem vratiti u spremnik potrebno je:

a) radilište označiti i zabraniti prolaz svim osobama blizu mjesta rada,

b) postaviti fizičku ogradu na mjestu gdje je brzina doze zračenja 7.5 µGy/h,

c) izvijestiti osobu odgovornu za zaštitu od ionizirajućeg zračenja o nezgodi,

d) postupiti u skladu s Planom i programom mjera za slučaj izvanrednog događaja nositelja odobrenja.

Nosač zatvorenog radioaktivnog izvora

Članak 98.

(1) Zatvoreni radioaktivni izvor koji se koristi za provjeru kvalitete radiografijom mora biti smješten u posebnom nosaču koji se kroz vodilicu daljinskim upravljanjem dovodi u položaj za ozračivanje.

(2) Nosač iz stavka 1. ovoga članka mora se prije zamjene novoga zatvorenog radioaktivnog izvora ispitati obzirom na radioaktivno onečišćenje i funkcionalnost (mehanička oštećenja, istrošenost spojnih elemanata i sl.).

Kolimator

Članak 99.

Na kraju vodiča kojim se zatvoreni radioaktivni izvor dovodi u položaj za ozračivanje mora postojati kolimator za ograničenje korisnog snopa koji usmjeruje snop ionizirajućeg zračenja prema mjestu ispitivanja.

VI.3.2.2. ZATVORENI RADIOAKTIVNI IZVORI ZA RAZINOMJERE, DEBLJINOMJERE, MJERAČE VLAGE I SLIČNE NAMJENE

Opći uvjeti na uređaje

Članak 100.

Uređaji sa zatvorenim radioaktivnim izvorom koji se koriste tijekom proizvodnog procesa ili tijekom automatiziranog upravljanja proizvodnjom – debljinomjeri, visinomjeri, razinomjeri, mjerila gustoće ili vlage i sl. – moraju biti otporni na utjecaj okoliša i sačuvati svoju cjelovitost u svim tehnološkim uvjetima za koje su namijenjeni.

Članak 101.

(1) Građa uređaja i druga tehnička rješenja, položaj zatvorenog radioaktivnog izvora u uređaju i položaj samog uređaja na određenom mjestu u tehnološkom procesu moraju osigurati da brzina doze zračenja na površini tih uređaja ne prelazi 100 µGy/h, a na udaljenosti od 1 m od bilo koje dostupne točke na površini ne bude veća od 20 µGy/h.

(2) Prostor oko uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom iz članka 100. ovoga Pravilnika na mjestu uporabe u procesnoj tehnici i automatskom upravljanju mora se označiti oznakom opasnosti od ionizirajućeg zračenja prikazanom na slici 1. u Prilogu II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Debljinomjeri sa zatvorenim radioaktivnim izvorom

Članak 102.

(1) Uređaj sa zatvorenim radioaktivnim izvorom koji se koristi za određivanje debljine mora biti tako postavljen da niti jedna osoba ne može biti izravno izložena korisnom snopu.

(2) Otvor na uređaju iz stavka 1. ovoga članka za prolaz korisnog snopa mora se moći zatvoriti.

(3) Na upravljačkoj jedinici uređaja iz stavka 1. ovoga članka mora postojati signalizacija koja pokazuje je li otvor za prolaz korisnog snopa otvoren.

Razinomjeri sa zatvorenim radioaktivnim izvorom

Članak 103.

(1) Spremnik/uređaj sa zatvorenim radioaktivnim izvorom koji se koristi za određivanje razine mora imati bravu kojom se onemogućuje otvaranje otvora za prolaz korisnog snopa.

(2) Na spremniku/uređaju iz stavka 1. ovoga članka i na upravljačkoj jedinici tog uređaja mora postojati signalizacija koja pokazuje je li otvor za prolaz korisnog snopa otvoren.

(3) Spremnik/uređaj iz stavka 1. ovoga članka mora imati ugrađenu bravu koju je moguće zaključati kada je zatvoreni radioaktivni izvor u zaštićenom položaju, ali ne i u radnom položaju.

Članak 104.

Zatvoreni radioaktivni izvor iz članka 103. ovoga Pravilnika mora biti sigurno smješten unutar spremnika iz članka 102. ovoga Pravilnika čija zaštitna moć mora osigurati da brzina doze na 1 m udaljenosti od spremnika bude manja od 7.5 µGy/h.

VI.3.2.3. POSTROJENJE SA ZATVORENIM RADIOAKTIVNIM IZVOROM ZA STERILIZACIJU I KONZERVIRANJE NAMIRNICA I PREDMETA OPĆE UPORABE IONIZIRAJUĆIM ZRAČENJEM

Članak 105.

(1) Postrojenje za sterilizaciju i konzerviranje namirnica i predmeta opće uporabe sa zatvorenim radioaktivnim izvorom visoke aktivnosti (postrojenje za ozračivanje) mora biti u građevini koja udovoljava uvjetima zaštite radnika, ostalih osoba i okoliša, a načinom gradnje osigurava da tijekom uporabe zatvorenog radioaktivnog izvora neće biti radioaktivnog onečišćenja radnih prostorija i okoliša.

(2) Mogućnost nezgode mora se smanjiti na najmanju moguću mjeru uporabom automatiziranih i udvojenih upravljačkih sustava.

(3) Mogućnost nezgoda potrebno je dodatno spriječiti automatiziranjem detaljno utvrđenih tehnoloških postupaka koji se ne mogu proizvoljno promijeniti, a uhodavaju se i provjeravaju vježbom radnika.

(4) O postupcima iz stavka 3. ovoga članka moraju postojati obvezne pisane upute za radnike.

Članak 106.

(1) U prostoriji u kojoj se ozračuje tijekom ozračivanja ne smije nitko biti nazočan.

(2) Ulaz za radnike mora biti zaštićen vratima ili vratima i labirintom ako se radi o postrojenju s panoramskim ozračivanjem.

(3) Zatvoreni radioaktivni izvor mora se nalaziti u zaštićenom položaju ako su vrata otvorena, odnosno mora se onemogućiti otvaranje vrata ako je izvor u radnom položaju.

(4) Vrata prostorije sa zatvorenim radioaktivnim izvorom moraju se moći otvoriti iznutra u svakom trenutku.

Članak 107.

(1) U prostoriji sa zatvorenim radioaktivnim izvorom za panoramsko ozračivanje mora biti ugrađen uređaj za mjerenje ionizirajućeg zračenja.

(2) Uređaj iz stavka 1. ovoga članka ne smije se nalaziti u korisnom snopu.

(3) Uređaj iz stavka 1. ovoga članka mora biti povezan sa zvučnom i svjetlosnom signalizacijom na ulazu za radnike.

(4) Uređaj iz stavka 1. ovoga članka mora biti povezan sa zvučnom i svjetlosnom signalizacijom koja pokazuje je li zatvoreni radioaktivni izvor u ili izvan zaštićenog položaja.

(5) Na 1 m udaljenosti od bilo koje točke na površini spremnika sa zatvorenim radioaktivnim izvorom u zaštićenom položaju brzina doze zračenja ne smije prijeći 20 µGy/h, a na 5 cm udaljenosti od bilo koje točke na površini spremnika ne smije prijeći 200 µGy/h.

Članak 108.

(1) Zatvorenim radioaktivnim izvorom za panoramsko ozračivanje upravlja se daljinski.

(2) Pomicanje zatvorenog radioaktivnog izvora za panoramsko ozračivanje iz zaštitnog položaja u radni položaj mora biti najavljeno zvučnom i svjetlosnom signalizacijom dovoljno rano da sve osobe koje su se zatekle u prostoriji za ozračivanje stignu izaći iz te prostorije.

(3) Na upravljačkoj jedinici mora postojati svjetlosna signalizacija koja pokazuje položaj zatvorenog radioaktivnog izvora u prostoriji za ozračivanje.

(4) U prostoriji za panoramsko ozračivanje moraju biti ugrađeni sigurnosni prekidači koji će osobi koja se zatekne u prostoriji za ozračivanje omogućiti vraćanje zatvorenog radioaktivnog izvora u zaštićeni položaj neovisno o upravljačkoj jedinici.

Članak 109.

(1) Zatvoreni radioaktivni izvor za panoramsko ozračivanje treba se automatski vratiti u zaštićeni položaj u slučaju nestanka struje u postrojenju duljem od 10 sekundi.

(2) U slučaju nestanka struje iz stavka 1. ovoga članka, ulazak u prostoriju za panoramsko ozračivanje dozvoljen je samo uz uporabu uređaja za mjerenje razine ionizirajućeg zračenja.

Članak 110.

(1) U prostoriji za panoramsko ozračivanje mora biti ugrađen pripremni prekidač koji se mora uključiti da bi se s upravljačke jedinice moglo pokrenuti ozračivanje. Ovlašteni radnik mora prije svakog uključenja glavnog prekidača na upravljačkoj jedinici ući i pregledati prostoriju. Tek poslije toga radnik uključuje pripremnu sklopku, izlazi izvan prostorije, zatvara ulazna vrata te glavnim ključem može započeti postupak ozračivanja.

(2) Prekidač iz stavka 1. ovoga članka mora biti spojen s glavnom upravljačkom jedinicom tako da nije moguće pokrenuti zatvoreni izvor iz zaštićenog položaja s glavne upravljačke jedinice, ako prethodno nije proveden cijeli postupak iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Glavni ključ na upravljačkoj jedinici mora biti jedini ključ koji se koristi.

(4) Pričuvni ključ se posebno čuva u upravi ili sefu i smije se koristiti samo sukladno radnim uputama.

(5) Treba onemogućiti da se glavni ključ izvadi s upravljačke jedinice dok zatvoreni radioaktivni izvor nije u zaštićenom položaju.

(6) Glavnim ključem otvaraju se i ulazna vrata u prostoriju za ozračivanje, a mora biti trajno privezan za prijenosni uređaj za mjerenje razine zračenja.

Članak 111.

(1) Ako se zatvoreni radioaktivni izvor nalazi zaštićen u bazenu s vodom u vrijeme kad nije u uporabi, pristup bazenu treba biti onemogućen fizičkim zaprekama i pod ključem koji imaju isključivo ovlašteni radnici.

(2) Ključ iz stavka 1. ovoga članka se koristi samo uz posebnu potrebu po ovlaštenju uprave poradi nadzora, popravka ili održavanja.

(3) Razina vode u bazenu iz stavka 1. ovoga članka mora se nadzirati i održavati i svaki gubitak vode se automatski mora nadoknaditi.

(4) Vodljivost ne smije prijeći 10 msimens/cm. Mjerilo vodljivosti mora neprekidno raditi i održavati vodljivost ispod navedene razine.

Članak 112.

(1) Na ispustu bazena koji se koristi za demineralizaciju ili čišćenje mora biti ugrađen uređaj za mjerenje razine ionizirajućeg zračenja kojim se nadzire radioaktivno onečišćenje vode bazena. Ako radioaktivno onečišćenje vode prijeđe određenu propisanu granicu, mora se taj otvor automatski zatvoriti.

(2) U slučaju uključenja uređaja iz stavka 1. ovoga članka, potrebno je analizom vode na radioaktivno onečišćenje provjeriti razlog uključenja uređaja.

(3) Prije početka uporabe bazena potrebno je provjeriti njegovu nepropusnost i kvalitetu izrade koja se mora održavati što se potvrđuje posebnim certifikatom sukladno Zakonu o gradnji.

Članak 113.

Na 30 cm od bilo koje točke na površini vode bazena kad je izvor u zaštićenom položaju brzina doze zračenja ne smije biti veća od 20 µGy/h.

Članak 114.

(1) Ako se prijenos paketa za ozračivanje u sobu za panoramsko ozračivanje obavlja automatskim sustavom s neprekidnom pokretnom trakom, izlaz za pakete mora imati ugrađen uređaj za mjerenje zračenja zbog osiguranja da zatvoreni radioaktivni izvor nije izmješten iz ležišta i prenesen trakom izvan prostorije. (2) Između zatvorenog radioaktivnog izvora i trake za prijenos predmeta ozračivanja moraju se postaviti fizičke zapreke (ograda od žice) koje onemogućuju dodir s izvorom čak i uvjetima nezgode.

Članak 115.

Postrojenje za ozračivanje ne smije raditi ako istovremeno nisu nazočna najmanje dva ovlaštena radnika u prostoriji s upravljačkom jedinicom.

VI.3.2.4. JAVLJAČI POŽARA (DETEKTORI DIMA) SA ZATVORENIM RADIOAKTIVNIM IZVORIMA

Članak 116.

(1) U javljače požara (detektore dima) sa zatvorenim radioaktivnim izvorima smiju se ugrađivati i koristiti zatvoreni radioaktivni izvori čija aktivnost po jednom javljaču ne prelazi 100 kBq.

(2) U javljače požara (detektore dima) sa zatvorenim radioaktivnim izvorima ne smiju se ugrađivati i koristiti zatvoreni radioaktivni izvori koji imaju potomke u plinovitom stanju.

Članak 117.

Brzina doze zračenja na 10 cm od bilo koje točke vanjske površine javljača požara (detektora dima) sa zatvorenim radioaktivnim izvorom ne smije biti viša od 1 μGy/h.

Članak 118.

(1) Čišćenje (otprašivanje i odmašćivanje) zatvorenih radioaktivnih izvora koji se koriste u javljačima požara (detektora dima) smije se obavljati koristeći isključivo sredstva koje je propisao proizvođač.

(2) Pri jednokratnom brisanju, bris s podloge nosača ne smije sadržavati više od 0,5% od ukupne aktivnosti zatvorenog radioaktivnog izvora.

Članak 119.

(1) Neispravni, pričuvni i drugi javljači požara (detektori dima) sa zatvorenim radioaktivnim izvorom moraju se čuvati na posebnim mjestima pod nadzorom odgovorne osobe koja je zadužena za nadzor nad izvorima ionizirajućeg zračenja.

(2) Odgovorna osoba iz stavka 1. ovoga članka u slučaju požara, krađe ili nestanka javljača požara (detektora dima) sa zatvorenim radioaktivnim izvorom obvezna je izvijestiti Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost putem Službe 112.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 120.

(1) Odredbe članka 25. stavka 1. i članka 26. stavka 3. i stavka 4. stupaju na snagu 1. siječnja 2014. godine.

(2) Do stupanja na snagu odredbe iz članka 26. stavka 3. i stavka 4., prihvatno ispitivanje provode ovlašteni stručni tehnički servisi u vidu prvog ispitivanja.

(3) Do stupanja na snagu odredbe iz članka 26. stavka 3. i stavka 4. pravna ili fizička osoba iz članka 26. stavka 1. i stavka 2. obvezna je krajnjem korisniku uz ostalu dokumentaciju predati i izvješće ovlaštenog stručnog tehničkog servisa o ispitivanju iz članka 26. stavka 3. i stavka 4.

(4) Odredbe članka 40. stavka 2. danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji prestaju važiti za radioaktivne izvore koji nisu visokoaktivni zatvoreni radioaktivni izvori, a koji se uvoze iz država članica Europske unije.

Članak 121.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o uvjetima i mjerama zaštite od ionizirajućeg zračenja za obavljanje djelatnosti s radioaktivnim izvorima (»Narodne novine«, br. 125/06).

Članak 122.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

KLASA: 011-01/12-04/5

URBROJ: 542-03/1-13-7

Zagreb, 28. ožujka 2013.

Ravnatelj doc. dr. sc. Dragan Kubelka, v. r.

PRILOG I.

Tablica 1. GRANIČNE VRIJEDNOSTI KONCENTRACIJE AKTIVNOSTI I AKTIVNOSTI RADIONUKLIDA ISPOD KOJIH SE POJEDINI RADIONUKLID IZUZIMA IZ NADZORA

* Radionuklidi roditelji i njihovi potomci uključeni u vjekovnu ravnotežu navedeni su u sljedećoj listi:

Sr-90 Y-90

Zr-93 Nb-93m

Zr-97 Nb-97

Ru-106 Rh-106

Cs-137 Ba-137m

Ba-140 La-140

Ce-134 La-134

Ce-144 Pr-144

Pb-210 Bi-210, Po-210

Pb-212 Bi-212, Tl-208 (0.36), Po-212 (0.64)

Bi-212 Tl-208 (0.36), Po-212 (0.64)

Rn-220 Po-216

Rn-222 Po-218, Pb-214, Bi-214, Po-214

Ra-223 Rn-219, Po-215, Pb-211, Bi-211, Tl-207

Ra-224 Rn-220, Po-216, Pb-212, Bi-212, Tl-208(0.36), Po-212(0.64)

Ra-226 Rn-222, Po-218, Pb-214, Bi-214, Po-214, Pb-210, Bi-210, Po-210

Ra-228 Ac-228

Th-226 Ra-222, Rn-218, Po-214

Th-228 Ra-224, Rn-220, Po-216, Pb-212, Bi-212, Tl-208 (0.36), Po-212 (0.64)

Th-229 Ra-225, Ac-225, Fr-221, At-217, Bi-213, Po-213, Pb-209

Th-nat Ra-228, Ac-228, Th-228, Ra-224, Rn-220, Po-216, Pb-212, Bi-212, Tl-208 (0.36), Po-212 (0.64)

Th-234 Pa-234m

U-230 Th-226, Ra-222, Rn-218, Po-214

U-232 Th-228, Ra-224, Rn-220, Po-216, Pb-212, Bi-212, Tl-208 (0.36),Po-212 (0.64)

U-235 Th-231

U-238 Th-234, Pa-234m

U-prir. Th-234, Pa-234m, U-234, Th-230, Ra-226, Rn-222, Po-218, Pb-214, Bi-214, Po-214, Pb-210, Bi-210, Po-210

U-240 Np-240m

Np-237 Pa-233

Am-242m Am-242

Am-243 Np-239

PRILOG II.

Slika 1. Oznaka opasnosti od ionizirajućeg zračenja

NAPOMENA: Znak je crvene ili crne boje na žutoj podlozi

PRILOG III.

Tablica 1. RAZREDI OPASNOSTI

Tablica 2. TEŽINSKI KOEFICIJENTI ZA POJEDINE RADIONUKLIDE

Tablica 3. TEŽINSKI KOEFICIJENTI ZA VRSTU RADA ILI ZA PODRUČJE RADA S RADIONUKLIDIMA

PRILOG IV.

Tablica 1. GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA PARAMETARA UREĐAJA KOJI SE U NUKLEARNOJ MEDICINI KORISTE ZA MJERENJE AKTIVNOSTI

PRILOG V.

Tablica 1. IZVEDENE GRANICE POVRŠINSKOG RADIOAKTIVNOG ONEČIŠĆENJA

1 Vrijednosti se ne odnose na predmete kod kojih se kontaminacija ne može odstraniti te ne postoji mogućnost širenja radioaktivnog onečišćenja.

2 Na ovim objektima/površinama ne smije biti odstranjive kontaminacije.

PRILOG VI.

Tablica 1. GAMA NOŽ

PRILOG VII.

Tablica 1. GRANICE DOPUŠTENIH ODSTUPANJA POJEDINIH PARAMETARA UREĐAJA S 60Co ZA TERAPIJU VANJSKIM OZRAČIVANJEM

PRILOG VIII.

Tablica 1. NAJVEĆE AKTIVNOSTI RADIONUKLIDA KOJE SE SMIJU NANIJETI NA BROJČANIKE I KAZALJKE SATOVA I MJERILA

PRILOG IX.

PROGRAM OSIGURANJA KVALITETE

Program osiguranja kvalitete mora sadržavati najmanje sljedeće:

1. Naziv i adresu pravne ili fizičke osobe, odnosno tijela državne uprave ili tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: ustanova) te ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje;

2. Popis osoba odgovornih za provedbu Programa osiguranja kvalitete s njihovim nadležnostima i odgovornostima;

2.1. Za uspostavu i provođenje Programa osiguranja kvalitete odgovoran je čelnik ustanove.

2.2. Osoba odgovorna za koordinaciju Programa osiguranja kvalitete u ustanovi.

Osobu odgovornu za koordinaciju Programa osiguranja kvalitete u ustanovi imenuje čelnik ustanove aktom o imenovanju. Osoba odgovorna za koordinaciju Programa osiguranja kvalitete u ustanovi zadužena je za koordinaciju provedbe Programa osiguranja kvalitete i za izradu Priručnika za provjeru kvalitete uređaja u koje su ugrađeni radioaktivni izvori, uređaji koji se koriste za dijagnostičke postupke u nuklearnoj medicini koji uključuju uporabu otvorenih radioaktivnih izvora i uređaja koji se koriste za mjerenja aktivnosti, doze zračenja i drugih veličina bitnih za dobivanje dijagnostičke informacije ili postizanje terapijskog učinka (dalje u tekstu: uređaj) u ustanovi (dalje u tekstu: Priručnik za provjeru kvalitete). Osoba odgovorna za koordinaciju Programa osiguranja kvalitete u ustanovi odgovorna je čelniku ustanove.

2.3. Osoba odgovorna za provedbu Programa osiguranja kvalitete u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici u kojoj se koristi izvor ionizirajućeg zračenja.

Osobu odgovornu za provedbu Programa osiguranja kvalitete u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici u kojoj se koristi izvor ionizirajućeg zračenja imenuje čelnik ustanove aktom o imenovanju, na prijedlog osobe odgovorne za koordinaciju Programa osiguranja kvalitete u ustanovi. Osoba odgovorna za provedbu Programa osiguranja kvalitete u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici u kojoj se koristi izvor ionizirajućeg zračenja zadužena je za koordinaciju provedbe Programa osiguranja kvalitete i za provedbu Priručnika za provjeru kvalitete u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici u kojoj se koristi izvor ionizirajućeg zračenja. Osoba odgovorna za provedbu Programa osiguranja kvalitete u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici u kojoj se koristi izvor ionizirajućeg zračenja odgovorna je osobi odgovornoj za koordinaciju Programa osiguranja kvalitete u ustanovi.

2.4. Osobe za provedbu provjere kvalitete

Osobe za provedbu provjere kvalitete imenuje osoba odgovorna za provedbu Programa osiguranja kvalitete u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici u kojoj se koristi izvor ionizirajućeg zračenja aktom o imenovanju. Osobe za provedbu provjere kvalitete zadužene su za provođenje ispitivanja u okviru provjere kvalitete i vođenje evidencija, a u skladu s odredbama sadržanim u Priručniku za provjeru kvalitete. Osobe za provedbu provjere kvalitete odgovorne su osobi odgovornoj za provedbu Programa osiguranja kvalitete u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici u kojoj se koristi izvor ionizirajućeg zračenja.

Niti jedna od navedenih osoba ne može postaviti zamjenika te sve predviđene dokumente mora osobno potpisati.

3. Obavezni sadržaj i formu Priručnika za provjeru kvalitete;

Priručnik za provjeru kvalitete mora sadržavati najmanje:

3.1. Listu ispitivanja koje treba provoditi

Lista ispitivanja koje treba provoditi je popis svih testova koje treba provoditi s naznakom učestalosti njihove provedbe i naznakom postupka.

3.2. Učestalost svakog ispitivanja

Učestalost ispitivanja može se odrediti prema složenosti ispitivanja, odnosno parametrima koji se ispituju.

Za ispitivanja se mogu predvidjeti „brzi testovi» čija se učestalost može mijenjati tijekom godine, ovisno o učestalosti nađenih odstupanja od predviđenog. Utvrđeno odstupanje treba biti osnova za učestalija ispitivanja.

Detalji o učestalosti ispitivanja trebaju biti naznačeni u Postupcima ispitivanja.

3.3. Postupci ispitivanja

Postupci ispitivanja sadrže:

3.3.1. Cilj ispitivanja te opis parametra koji se ispituje,

3.3.2. Parametri uređaja koji se ispituju i dozvoljena odstupanja,

3.3.3. Rokovi ispitivanja,

3.3.4. Potrebna oprema,

3.3.5. Postupak,

3.3.6. Vrednovanje dobivenih rezultata i

3.3.7. Postupci potrebni za korekciju.

Opis postupka mora biti detaljno razrađen za svaku radnju koja se obavlja (»korak po korak«) tako da se lako može slijediti te da je mogućnost zabune ili previda dijela pojedinog postupka svedena na minimum.

Uz svaki postupak mora biti naznačen broj i naziv ispitnog obrasca koji je namijenjen za taj postupak.

3.4. Dozvoljena odstupanja za ispitivane parametre

Dozvoljena odstupanja za ispitivane parametre moraju biti u skladu s pozitivnim propisima koji uređuju ovo područje, a ako nisu uređeni tim propisima, onda u skladu s međunarodno prihvaćenim standardima i/ili deklaraciji proizvođača.

Granice odstupanja moraju biti naznačene u Postupku ispitivanja pojedinog uređaja zajedno s parametrima ispitivanog uređaja.

3.5. Popis mjerila i uređaja potrebnih za provedbu ispitivanja

Popis mjerila i uređaja potrebnih za provedbu ispitivanja mora sadržavati podatke o vrsti potrebnih mjerila i uređaja te njihove karakteristike i najmanji broj potreban za provođenje provjere kvalitete.

Uređaji s ovog popisa moraju biti navedeni u Postupcima ispitivanja pojedinog uređaja pod Postupak.

Osoba odgovorna za koordinaciju Programa osiguranja kvalitete u ustanovi odgovorna je za umjeravanje tih mjerila i uređaja u skladu s pozitivnim propisima.

3.6. Kontrolne liste, ispitni obrasci za zapise

Radi lakše i brže komunikacije treba sastaviti listu osoba za kontakt, odnosno listu svih osoba uključenih u provedbu Programa osiguranja kvalitete (čelnik ustanove, osoba odgovorna za koordinaciju Programa osiguranja kvalitete u ustanovi, osobe odgovorne za provedbu Programa osiguranja kvalitete u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici u kojoj se koristi izvor ionizirajućeg zračenja, osobe za provedbu provjere kvalitete, medicinski fizičari, osobe zadužene za održavanje i ovlašteni stručni tehnički servis). Lista osoba za kontakt mora sadržavati imena, telefonske brojevi i adrese.

Obrasci koje je potrebno izraditi:

– Obrazac za evidentiranje izvršenja dnevnih, tjednih, mjesečnih, tromjesečnih i polugodišnjih ispitivanja,

– Obrazac za evidentiranje izvršenja godišnjih ispitivanja,

– Obrazac za evidentiranje ponovljenih dijagnostičkih postupaka, u slučaju da se izvor ionizirajućeg zračenja koristi za dijagnostičke postupke u medicini,

– Ispitni obrasci za provođenje postupka.

Na ispitnom obrascu mora biti oznaka postupka za koju je predviđen, broj postupka i naznaka zadnje promjene. Svaki ispitni obrazac mora biti otisnut u Priručniku za provjeru kvalitete u originalu s primjerom kako se ispunjava.

3.7. Način izvješćivanja

Osobe za provedbu provjere kvalitete o svome radu i dobivenim rezultatima ispitivanja moraju redovito na priređenim obrascima izvješćivati osobu odgovornu za provedbu Programa osiguranja kvalitete u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici u kojoj se koristi izvor ionizirajućeg zračenja.

Osobe odgovorne za provedbu Programa osiguranja kvalitete u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici u kojoj se koristi izvor ionizirajućeg zračenja dužne su o nepravilnostima u radu uređaja i o poduzetim mjerama za otklanjanje nepravilnosti u pisanom obliku izvijestiti osobu odgovornu za koordinaciju Programa osiguranja kvalitete u ustanovi.

Osoba odgovorna za koordinaciju Programa osiguranja kvalitete u ustanovi, ukoliko utvrdi nepravilnosti ili odstupanja od propisanog postupka, poduzet će sve što je u njezinoj moći da istu otkloni te će o nepravilnosti i o poduzetim mjerama u pisanom obliku izvijestiti čelnika ustanove.

Ukoliko se nepravilnost u radu uređaja ne može otkloniti u predviđenom roku na predviđeni način, osoba odgovorna za koordinaciju Programa osiguranja kvalitete u ustanovi izvijestit će čelnika ustanove i zatražiti da se naredi otklanjanje nedostataka, odnosno da se zabrani rad s uređajem dok se nedostaci ne otklone.

Ukoliko utvrđena nepravilnost u radu uređaja ili odstupanje od propisanog postupka može ugroziti zdravlje i život izloženih radnika i/ili pacijenta, osoba koja je nepravilnost ili odstupanje utvrdila dužna je neodgodivo o tome usmeno i u pisanom obliku izvijestiti čelnika ustanove.

3.8. Način održavanja i čuvanja zapisa

Ispitni obrasci čuvaju se 5 godina u prostoriji u kojoj se nalazi izvor ionizirajućeg zračenja, dostupni isključivo osobi odgovornoj za koordinaciju Programa osiguranja kvalitete u ustanovi, osobama odgovornim za provedbu Programa osiguranja kvalitete u unutarnjoj ustrojstvenoj jedinici u kojoj se koristi izvor ionizirajućeg zračenja, osobama za provedbu provjere kvalitete, ovlaštenom stručnom tehničkom servisu te nadležnom inspektoru.

4. Učestalost preispitivanja/revidiranja Priručnika za provjeru kvalitete

Priručnik za provjeru kvalitete mora se preispitati (revidirati) najmanje jednom godišnje pri čemu treba odgovoriti na sljedeća pitanja:

– je li provjera kvalitete održavana na zahtijevani način,

– jesu li ispitni obrasci ažurirani,

– je li snimanje provedeno na odgovarajući način,

– imaju li svi zaposlenici odgovarajuću kvalifikaciju i obnovu znanja,

– treba li koji uređaj zamijeniti,

– treba li neki od postupaka ispitivanja promijeniti,

– provode li zaposlenici propisane postupke u skladu s naputcima,

– jesu li doze izloženih radnika niske koliko je moguće razumski postići,

– jesu li doze pacijenta niske koliko je moguće razumski postići, u slučaju da se izvor ionizirajućeg zračenja koristi za dijagnostičke postupke u medicini,

– je li sva dokumentacija ažurna, uredna i točna.

 

 

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_04_41_782.html