DRŽAVNI ZAVOD ZA RADIOLOŠKU I NUKLEARNU SIGURNOST
Na temelju članka 28. stavka 2., članka 35. i članka 77. stavka 3. Zakona o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine«, br. 28/10) uz prethodno pribavljenu suglasnost ministra zdravlja, ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost donosi
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se način, opseg i rokovi mjerenja osobnog ozračenja izloženih radnika ili osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja, ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja i uvjeta rada, mjerenja propisanih elemenata i provjere kvalitete, provjere ispravnosti osobnih zaštitnih sredstava i opreme, provjera ispravnosti mjernih instrumenata, provjere radioaktivnog onečišćenja osoba, predmeta, okoliša, prostorija i zraka u prostorijama u kojima se obavljaju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja ili su smješteni radioaktivni izvori te obvezan sadržaj izvješća o ispitivanju, provjerama i mjerenjima te učestalost, rokovi i postupak izvješćivanja, kao i obvezan sadržaj očevidnika.
Članak 2.
Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeće značenje:
1. Poredbeno ispitivanje jest organizacija, provedba i ocjena ispitivanja istih ili sličnih elemenata ili tvari u dvije ili više pravnih osoba prema unaprijed utvrđenim uvjetima.
2. Izvješće o ispitivanju jest isprava o rezultatima ispitivanja rendgenskih uređaja, akceleratora i drugih električnih uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje, zatvorenih radioaktivnih izvora, odnosno prostorija i radnog okoliša u kojem se koriste ili čuvaju otvoreni radioaktivni izvori i drugim podacima važnim za ispitivanje.
II. ISPITIVANJE IZVORA IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA I PROVJERA RADNOG OKOLIŠA
II.1. Opće odredbe
Članak 3.
(1) Za ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja i dobivanje vjerodostojnih podataka o njihovoj ispravnosti moraju se koristiti odgovarajući mjerni uređaji, osim ako se ti podaci mogu dobiti očevidom i samom provjerom rada uređaja ili postrojenja s izvorom ionizirajućeg zračenja.
(2) Mjerni uređaji iz stavka 1. ovoga članka, kao i ostali mjerni uređaji propisani posebnim propisima koji reguliraju zaštitu od ionizirajućeg zračenja i sigurnost izvora ionizirajućeg zračenja, a koriste se pri obavljanju djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja moraju imati važeće umjernice sukladno propisima koji uređuju područje mjeriteljstva.
Članak 4.
(1) Ako posebnim propisima nije određeno drukčije, izvori ionizirajućeg zračenja moraju se ispitati:
1. prije njihovog stavljanja u uporabu,
2. najmanje svakih dvanaest mjeseci, sukladno aktu o ustroju i provedbi mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja s programom osiguranja i održavanja kakvoće tijekom obavljanja djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja,
3. nakon obavljenih značajnijih popravaka, preinake ili zamjena dijelova kojima se može bitno utjecati na promjenu uvjeta proizvodnje ionizirajućeg zračenja, a prije ponovnog početka uporabe,
4. prije početka uporabe na novom mjestu uporabe, ako su izvori ionizirajućeg zračenja premješteni s jednog mjesta na drugo,
5. poslije svakog graditeljskog zahvata ili prenamjene prostorije u kojoj je izvor ionizirajućeg zračenja smješten, a kojima se mogu promijeniti uvjeti zaštite od ionizirajućeg zračenja unutar i izvan te prostorije.
(2) Ispitivanje iz stavka 1. točke 1., točke 3., točke 4. i točke 5. ovoga članka smatra se prvim ispitivanjem, a ispitivanje iz stavka 1. točke 2. ovog članka periodičkim ispitivanjem.
(3) Na izvore ionizirajućeg zračenja koji su po svojim značajkama i namjeni prenosivi izvori ionizirajućeg zračenja ne primjenjuje se odredba točke 4. stavka 1. ovoga članka.
Članak 5.
(1) Prvo ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, odnosno prostorija i radnog okoliša u kojem se koriste otvoreni radioaktivni izvori mogu obavljati ovlašteni stručni tehnički servisi koji nisu proizveli ili ugradili izvor ionizirajućeg zračenja, odnosno nisu vlasnici niti korisnici tih izvora ionizirajućeg zračenja.
(2) Periodično ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, odnosno prostorija i radnog okoliša u kojem se koriste otvoreni radioaktivni izvori mogu obavljati ovlašteni stručni tehnički servisi.
(3) Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga članka prvo ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, odnosno prostorija i radnog okoliša u kojem se koriste otvoreni radioaktivni izvori može obavljati i ovlašteni stručni tehnički servis koji je njegov vlasnik, odnosno korisnik ili ga je proizveo ili ugradio, ako mu je za navedeno prvo ispitivanje izdano posebno odobrenje Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost.
Članak 6.
Ako se tijekom ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja utvrde nedostaci na dijelu uređaja u koji je ugrađen, ne smije se nastaviti ispitivanje na ostalim dijelovima koji su u funkcijskoj vezi s neispravnim dijelom, sve dok se utvrđeni nedostaci ne otklone.
Članak 7.
Izvori ionizirajućeg zračenja ispituju se na mjestu uporabe i u normalnim uvjetima njihove uporabe, a prenosivi izvori ionizirajućeg zračenja mogu se ispitati i na drugom mjestu, ako je tako moguće utvrditi činjenice potrebne za ocjenu mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja i fizičkoj sigurnosti izvora zračenja.
Članak 8.
(1) Nositelj odobrenja, korisnik ili druga pravna ili fizička osoba podnositelj zahtjeva za ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja može u roku od osam dana od dana primitka izvješća ovlaštenog stručnog tehničkog servisa zatražiti ispitivanje od strane drugog ovlaštenog stručnog tehničkog servisa, ako smatra da ispitivanje nije provedeno u skladu s propisanim.
(2) Predstavnik ovlaštenog tehničkog servisa čiji je pregled osporen ima pravo nazočiti provedbi ponovljenog ispitivanja iz stavka 1. ovoga članka.
II.2. Način ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja
II.2.1. Rendgenski uređaji i akceleratori za dijagnostiku i terapiju u medicini i dentalnoj medicini i veterinarskoj medicini
Članak 9.
(1) Ispitivanje rendgenskih uređaja za dijagnostiku i terapiju u medicini, dentalnoj medicini i veterinarskoj medicini te akceleratora za terapiju sastoji se od:
– provjere neposrednim očevidom podataka o rendgenskom uređaju ili akceleratoru,
– provjere neposrednim očevidom smještaja rendgenskog uređaja ili akceleratora, a posebice mogu li se isti s obzirom na smještaj koristiti na siguran način,
– provjere neposrednim očevidom je li uz rendgenski uređaj osiguran dovoljan broj ispravnih zaštitnih sredstava i opreme propisane kakvoće sukladno namjeni i mjestu korištenja,
– provjere funkcionalne ispravnosti sigurnosnih uređaja rendgenskog uređaja ili akceleratora, naročito za uključivanje i isključivanje rada, signalnih uređaja i uređaja za daljinsko upravljanje te mogu li se uređaji koristiti sukladno proizvođačkim specifikacijama,
– mjerenja doza zračenja u okolišu rendgenskog uređaja ili akceleratora, na radnim mjestima radnika te na vanjskoj strani zidova prostorije u kojoj je rendgenski uređaj, odnosno akcelerator smješten, ovisno o mjestu uporabe i vrsti rendgenskog uređaja, odnosno akceleratora,
– ispitivanja određenih značajki rendgenskog uređaja u cilju provjere je li osigurano udovoljavanje temeljnim zahtjevima kakvoće propisanih za određenu vrstu i namjenu rendgenskog uređaja,
– ispitivanja određenih značajki akceleratora u cilju provjere je li osigurano udovoljavanje temeljnim zahtjevima kakvoće za određenu vrstu i namjenu akceleratora prema obrascu koji će izraditi Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost i objaviti ga na način da bude dostupan javnosti.
(2) U slučaju ispitivanja rendgenskih uređaja za dijagnostiku i terapiju u medicini i dentalnoj medicini te akceleratora za terapiju u medicini potrebno je provjeriti posjeduje li krajnji korisnik certifikat sukladnosti uređaja, odnosno certifikat za bitne dijelove uređaja (zračnik, rendgenska cijev, katodna cijev, generator, valovod), uputu za rukovanje i održavanje uređaja na hrvatskome jeziku i jamstveni list.
(3) Za akceleratore iz stavka 1. ovoga članka ispitivanje iz stavka 1. alineje 1. i alineje 7. ovoga članka obavlja korisnik akceleratora.
(4) Za akceleratore iz stavka 1. ovoga članka ispitivanje iz stavka 1. alineje 2. i alineje 4. – alineje 6. te stavka 2. ovoga članka obavlja ovlašteni stručni tehnički servis.
II.2.2. Rendgenski uređaji, akceleratori i drugi električni uređaji koji proizvode ionizirajuće zračenje u gospodarstvu, istraživanjima i javnoj uporabi
Članak 10.
(1) Ispitivanje rendgenskih uređaja, akceleratora i drugih električnih uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje koji se koriste u gospodarstvu za ispitivanje bez razaranja (industrijska radiografija), ispitivanje građe tvari, te u znanstvenim i drugim istraživanjima i javnoj uporabi, sastoji se od:
– provjere neposrednim očevidom podataka o rendgenskom uređaju, akceleratoru ili drugom električnom uređaju koji proizvodi ionizirajuće zračenje,
– provjere neposrednim očevidom smještaja rendgenskog uređaja, akceleratora ili drugog električnog uređaja koji proizvodi ionizirajuće zračenje, a posebice može li se s obzirom na smještaj rendgenski uređaj ili akcelerator koristiti na siguran način,
– provjere neposrednim očevidom jesu li uz rendgenski uređaj, akcelerator ili drugi električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje osigurana zaštitna sredstva i oprema propisane kakvoće sukladno namjeni i mjestu uporabe,
– provjere funkcionalne ispravnosti sigurnosnih uređaja rendgenskog uređaja, akceleratora ili drugog električnog uređaja koji proizvodi ionizirajuće zračenje posebice za uključivanje i isključivanje rada, signalnih uređaja i uređaja za daljinsko upravljanje te mogu li se ti uređaji koristiti sukladno proizvođačkim specifikacijama,
– mjerenja doza zračenja u okolišu rendgenskog uređaja, akceleratora ili drugog električnog uređaja koji proizvodi ionizirajuće zračenje, na radnim mjestima radnika, te na vanjskoj strani zidova prostorije u kojoj je rendgenski uređaj, akcelerator ili drugi električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje smješten.
(2) Kod ispitivanja rendgenskih uređaja, akceleratora ili drugih električnih uređaja koji proizvode ionizirajuće zračenje koji se koriste u gospodarstvu za ispitivanje bez razaranja (industrijska radiografija), ispitivanje građe tvari te u znanstvenim i drugim istraživanjima i javnoj uporabi potrebno je provjeriti posjeduje li krajnji korisnik certifikat sukladnosti uređaja, odnosno certifikat za bitne dijelove uređaja (zračnik, rendgenska cijev, katodna cijev, generator, valovod), uputu za rukovanje i održavanje uređaja na hrvatskome jeziku i jamstveni list.
II.2.3. Zatvoreni radioaktivni izvori za terapiju te štitovi i balast od osiromašenog urana u medicini
Članak 11.
(1) Ispitivanje zatvorenih radioaktivnih izvora za terapiju u medicini sastoji se od:
– provjere podataka o zatvorenom radioaktivnom izvoru i uređaju u koji je ugrađen,
– provjere neposrednim očevidom je li zatvoreni radioaktivni izvor i uređaj sa zatvorenim radioaktivnim izvorom smješten tako da se može koristiti na siguran način,
– provjere neposrednim očevidom je li mjesto uporabe zatvorenog radioaktivnog izvora opskrbljeno potrebnim zaštitnim sredstvima i opremom propisane kakvoće sukladno namjeni i mjestu uporabe,
– provjere funkcionalne ispravnosti uređaja za uključivanje i isključivanje uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom, pouzdanosti signalnih uređaja i uređaja za upravljanje te ostvaruju li se gibanja dijelova uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom sukladno proizvođačkim specifikacijama,
– mjerenja doza zračenja u okolišu zatvorenog radioaktivnog izvora, na radnim mjestima radnika te na vanjskoj strani zidova prostorije u kojoj je zatvoreni radioaktivni izvor smješten, ovisno o mjestu, uvjetima i načinu uporabe zatvorenog radioaktivnog izvora,
– ispitivanja određenih značajki zatvorenog radioaktivnog izvora i uređaja u koji je ugrađen u cilju provjere je li osigurano udovoljavanje temeljnim zahtjevima kakvoće propisanih za određenu vrstu i namjenu zatvorenog radioaktivnog izvora,
– ispitivanje s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora, odnosno radioaktivnog onečišćenja.
(2) U slučaju ispitivanja zatvorenih radioaktivnih izvora za terapiju u medicini potrebno je provjeriti posjeduje li krajnji korisnik uputu za rukovanje i održavanje uređaja u koji je ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor na hrvatskome jeziku i jamstveni list.
(3) Ispitivanje štitova i balasta od osiromašenog urana koji se koriste u medicini sastoji se od:
– provjere podataka o štitu i balastu od osiromašenog urana,
– provjere funkcionalne ispravnosti štita i balasta od osiromašenog urana.
II.2.4. Zatvoreni radioaktivni izvori te štitovi i balast od osiromašenog urana u gospodarstvu, istraživanjima i javnoj uporabi
Članak 12.
(1) Ispitivanje zatvorenih radioaktivnih izvora koji se koriste u gospodarstvu, istraživanjima ili javnoj uporabi sastoji se od:
– provjere podataka o zatvorenom radioaktivnom izvoru i uređaju u koji je ugrađen,
– provjere neposrednim očevidom je li smještajem zatvorenog radioaktivnog izvora i uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom osigurana njihova uporaba na siguran način,
– provjere neposrednim očevidom je li mjesto uporabe zatvorenog radioaktivnog izvora opskrbljeno potrebnim zaštitnim sredstvima i opremom propisane kakvoće sukladno namjeni i mjestu uporabe;
– provjere funkcionalne ispravnosti uređaja za uključivanje i isključivanje uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom, pouzdanosti signalnih uređaja i uređaja za upravljanje, te ostvaruju li se gibanja pokretnih dijelova uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorom sukladno proizvođačkim specifikacijama,
– mjerenja doza zračenja u okolišu zatvorenog radioaktivnog izvora, na radnim mjestima radnika te na vanjskoj strani zidova prostorije u kojoj je zatvoreni radioaktivni izvor smješten, ovisno o mjestu, uvjetima i načinu korištenja zatvorenog radioaktivnog izvora,
– ispitivanje s ciljem utvrđivanja mogućeg ispuštanja sadržaja iz zatvorenog radioaktivnog izvora, odnosno radioaktivnog onečišćenja.
(2) U slučaju ispitivanja zatvorenih radioaktivnih izvora koji se koriste u gospodarstvu, istraživanjima ili javnoj uporabi potrebno je provjeriti posjeduje li krajnji korisnik uputu za rukovanje i održavanje uređaja u koji je ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor na hrvatskome jeziku i jamstveni list.
(3) Ispitivanje štitova i balasta od osiromašenog urana koji se koriste u gospodarstvu, istraživanjima ili javnoj uporabi sastoji se od:
– provjere podataka o štitu i balastu od osiromašenog urana,
– provjere funkcionalne ispravnosti štita i balasta od osiromašenog urana.
II.2.5. Otvoreni radioaktivni izvori
Članak 13.
Ispitivanje prostorija i radnog okoliša u kojem se koriste ili čuvaju otvoreni radioaktivni izvori u medicini za dijagnostiku ili terapiju te u gospodarstvu i istraživanjima sastoji se od:
– provjere neposrednim očevidom na mjestu uporabe, skladištenja ili ispuštanja otvorenih radioaktivnih izvora mogu li se obzirom na smještaj otvoreni radioaktivni izvori koristiti, skladištiti ili ispuštati u okoliš na siguran način,
– provjere neposrednim očevidom je li mjesto uporabe otvorenih radioaktivnih izvora opskrbljeno potrebnim zaštitnim sredstvima, opremom i napravama propisane kakvoće sukladno namjeni, mjestu uporabe, vrsti i aktivnosti otvorenih radioaktivnih izvora,
– provjere radioaktivnog onečišćenja, predmeta, površina, zraka, podova i zidova radionuklidima koji su se raspršili tijekom uporabe otvorenih izvora i koji mogu predstavljati opasnost po zdravlje osoba koje rade u tim prostorijama,
– mjerenja doza zračenja u okolišu mjesta gdje se otvoreni radioaktivni izvori koriste ili čuvaju, na radnim mjestima radnika te na vanjskoj strani zidova prostorije u kojoj je otvoreni radioaktivni izvor smješten, ovisno o mjestu, uvjetima i načinu uporabe otvorenih izvora zračenja,
– ispitivanja određenih značajki uređaja i mjernih uređaja koji se koriste pri radu s otvorenim radioaktivnim izvorima u cilju provjere je li osigurano udovoljavanje temeljnim zahtjevima kakvoće propisanih za određenu vrstu i namjenu uređaja i mjernih uređaja.
Članak 14.
Provjera radioaktivnog onečišćenja u prostorijama u kojima se otvoreni radioaktivni izvori koriste ili čuvaju i radnom okolišu obavlja se mjerenjem:
1. koncentracije pojedinih radionuklida u zraku radne prostorije i na ispusnim mjestima sustava odvodnje zraka ili provjetravanja,
2. koncentracije pojedinih radionuklida na radnim površinama, opremi prostorije, zaštitnim sredstvima, zidovima, podovima i stropovima.
Članak 15.
Ispitivanjem okoliša u blizini mjesta na kojem se otvoreni radioaktivni izvori koriste utvrđuje se jesu li osigurani i održavani uvjeti propisani Zakonom o radiološkoj i nuklearnoj sigurnosti (dalje u tekstu: Zakon) i propisima donesenim na temelju Zakona.
Članak 16.
Ispitivanja iz članka 13. ovoga Pravilnika obavljaju se:
1. prije početka redovite uporabe izvora ionizirajućeg zračenja;
2. nakon što se počne s provedbom radnog procesa, a nastanu uvjeti zbog kojih je ispitivanje obvezno;
3. nakon svake promjene u tijeku uporabe izvora ionizirajućeg zračenja koja ima utjecaja na stanje utvrđeno prethodnim ispitivanjem;
4. svakih dvanaest mjeseci.
Članak 17.
Mjerenja brzine doza i doza ionizirajućeg zračenja ili koncentracije aktivnosti radioaktivnih tvari obavlja se na mjestima na kojima se radnici i druge osobe mogu nalaziti dok su izvori ionizirajućeg zračenja u uporabi.
II.3. Sadržaj i oblik izvješća o ispitivanju izvora ionizirajućeg zračenja, štita i balasta od osiromašenog urana te radnog okoliša
Članak 18.
(1) Zapisnik obavljenog ispitivanja rendgenskih uređaja, akceleratora i drugih električnih uređaja koji proizvode ionizirajće zračenje, zatvorenih radioaktivnih izvora, štitova i balasta od osiromašenog urana, odnosno prostorija i radnog okoliša u kojem se koriste ili čuvaju otvoreni radioaktivni izvori sadrži sljedeće:
1. naziv i sjedište ovlaštenog stručnog tehničkog servisa koji obavlja ispitivanje izvora ionizirajućeg zračenja, odnosno štita i balasta od osiromašenog urana,
2. osnova provedbe ispitivanja,
3. naziv i sjedište nositelja odobrenja ili korisnika,
4. podatke kojima se pobliže određuje izvor ionizirajućeg zračenja, odnosno štit i balast od osiromašenog urana te radna prostorija ili prostor u kojem se izvor nalazi i koristi, odnosno čuva dok nije u uporabi,
5. ime i prezime radnika koji obavljaju ispitivanje,
6. ime i prezime radnika nazočnih u ime nositelja odobrenja ili korisnika tijekom ispitivanja,
7. nadnevak početka i završetka ispitivanja.
(2) Nakon završenog ispitivanja iz stavka 1. ovoga članka, osim u slučaju ispitivanja balasta i štita od osiromašenog urana, najkasnije u roku od osam dana, ovlašteni stručni tehnički servis koji je obavio ispitivanje obvezan je nositelju odobrenja ili korisniku dostaviti izvješće koje uz podatke iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i sljedeće podatke:
1. podatke o mjestu na kojem je obavljeno ispitivanje,
2. opis radnji ispitivanja po redoslijedu obavljanja i mjerni uređaji koji su korišteni tijekom ispitivanja,
3. uvjete pod kojima je obavljeno ispitivanje,
4. rezultate ispitivanja prikazane u tablicama, opisno ili dijagramima za izvor ionizirajućeg zračenja,
5. rezultate ispitivanja prikazane u tablicama, opisno ili dijagramima za okolinu izvora ionizirajućeg zračenja, na radnim mjestima radnika te na vanjskoj strani zidova prostorije u kojoj je izvor ionizirajućeg zračenja smješten ovisno o mjestu, uvjetima i načinu korištenja izvora ionizirajućeg zračenja,
6. usporedne podatke o izmjerenim i dopuštenim vrijednostima za pojedine ispitivane veličine,
7. podatak o tome posjeduje li nositelj odobrenja, odnosno korisnik uputu za rukovanje i održavanje izvora ionizirajućeg zračenja, odnosno uređaja u koji je ugrađen zatvoreni radioaktivni izvor na hrvatskom jeziku,
8. podatak o tome je li osiguran dostatan broj zaštitnih sredstava te podatke o njihovoj ispravnosti,
9. mišljenje o udovoljavanju propisanim uvjetima zaštite od ionizirajućeg zračenja,
(3) U slučaju prvog ispitivanja izvora ionizirajućeg zračenja, izvješće iz stavka 2. ovoga članka mora sadržavati i podatak o tome posjeduje li nositelj odobrenja, odnosno korisnik certifikate iz članka 9. stavka 2., odnosno članka 10. stavka 2. ovoga Pravilnika te jamstveni list iz članka 9. stavka 2, članka 10. stavka 2., članka 11. stavka 2., odnosno članka 12. stavka 2. ovoga Pravilnika.
(4) Ako je ispitivanje obavljalo više osoba, svaka se potpisuje iza podataka o radnji ispitivanja koju je obavila.
(5) Zapisnik potpisuju osobe iz stavka 1. točke 5. i točke 6. ovoga članka, a izvješće potpisuje odgovorna osoba u ovlaštenom stručnom tehničkom servisu čiji radnici su obavili ispitivanje.
(6) Nakon završenog ispitivanja štita i balasta od osiromašenog urana iz stavka 1. ovoga članka, najkasnije u roku od osam dana, ovlašteni stručni tehnički servis koji je obavio ispitivanje obvezan je nositelju odobrenja ili korisniku dostaviti izvješće koje uz podatke iz stavka 1. ovoga članka mora sadržavati i sljedeće podatke:
1. podatke o mjestu na kojem je obavljeno ispitivanje,
2. podatak o funkcionalnoj ispravnosti štita i balasta od osiromašenog urana,
3. podatak o tome posjeduje li nositelj odobrenja, odnosno korisnik uputu za rukovanje i održavanje štita i balasta od osiromašenog urana na hrvatskom jeziku,
3. ukupnu masu osiromašenog urana i težinski udio urana-235 u ukupnoj masi osiromašenog urana.
(7) U slučaju ponovljenog ispitivanja iz članka 8. stavka 1. ovoga Pravilnika, u izvješću to mora biti naznačeno i mora sadržavati ime osobe iz članka 8. stavka 2. ovoga Pravilnika.
Članak 19.
(1) U mišljenju iz članka 18. stavka 2. točke 9. ovoga Pravilnika navodi se udovoljava li rendgenski uređaj, akcelerator i drugi električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje, zatvoreni radioaktivni izvor, odnosno prostorija i radni okoliš u kojem se koriste ili čuvaju otvoreni radioaktivni izvori propisanim uvjetima zaštite od ionizirajućeg zračenja.
(2) Ako se ispitivanjem utvrdi da rendgenski uređaj, akcelerator i drugi električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje, zatvoreni radioaktivni izvor, odnosno prostorija i radni okoliš u kojem se koriste ili čuvaju otvoreni radioaktivni izvori ne udovoljava propisanim uvjetima zaštite od ionizirajućeg zračenja, u mišljenju iz članka 18. stavka 2. točke 9. ovoga Pravilnika navode se i nepravilnosti i nedostaci s uputama za daljnji postupak.
III. MJERENJE OSOBNOG OZRAČENJA
Članak 20.
(1) Stupanj osobnog ozračenja izloženih radnika ili osoba koje se obučavaju ili obrazuju za rad s izvorima ionizirajućeg zračenja mjeri se osobnim dozimetrima za mjerenje vanjskog ozračenja te provjerom razine zračenja na radnim mjestima i stupnja radioaktivnog onečišćenja osoba ili radnog okoliša i drugim ispitivanjima sukladno ovom Pravilniku u svrhu procjene ozračenja radnika i drugih ljudi.
(2) Prijava za dozimetrijski nadzor izloženih radnika obavlja se na obrascu iz Priloga III. koji je sastavni dio pravilnika kojim se utvrđuje popis djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja, uvjeti za davanje i izmjene te rokovi važenja odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja i dozvola za nabavu, uvoz, izvoz, uporabu i drugu vrstu prometa izvora ionizirajućeg zračenja kojem se prilažu dokumenti navedeni na obrascu.
Članak 21.
Stupanj izloženosti vanjskom ozračenju izloženih radnika obvezno se mjeri osobnim dozimetrima u dvanaest mjernih razdoblja godišnje.
Članak 22.
(1) Stupanj izloženosti vanjskom ozračenju radnika iz članka 22. ovoga Pravilnika mjeri se obvezno filmdozimetrima ili termoluminiscentnim dozimetrima (TLD), a po potrebi i drugim dodatnim osobnim dozimetrima uz izravno ili odgođeno očitanje primljene doze.
(2) Obvezno mjerenje osobnih doza provode ovlašteni stručni tehnički servisi.
(3) Ako izloženi radnik kod istog poslodavca radi na više radnih mjesta koja su u području izloženosti, na svim radnim mjestima koja su u području izloženosti obvezan je nositi isti osobni dozimetar.
(4) Ako izloženi radnik radi u području izloženosti dva ili više poslodavca, svaki od njih mora mu osigurati poseban osobni dozimetar. Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost u svojoj evidenciji osigurava zbrajanje primljenih doza za tog djelatnika za određeno vremensko razdoblje.
(5) Osoba odgovorna za zaštitu od ionizirajućeg zračenja koju je sukladno Zakonu imenovao nositelj odobrenja mora najkasnije petnaest dana poslije isteka prethodnog mjernog razdoblja dostaviti osobne dozimetre ovlaštenom stručnom tehničkom servisu koji provodi osobnu dozimetriju.
Članak 23.
(1) Osobni dozimetar za utvrđivanje efektivne doze za cijelo tijelo bez obzira na vrstu obvezno se nosi na lijevoj strani prsiju, a ako se nosi zaštitna pregača, ispod zaštitne pregače.
(2) Na temelju rezultata mjerenja dobivenih osobnim dozimetrom iz stavka 1. ovoga članka procjenjuje se efektivna doza za cijelo tijelo i upisuje se u osobni dozimetrijski karton za svakog izloženog radnika koji se vodi u Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost.
(3) Ako izloženi radnik uz obvezne osobne dozimetre nosi i dodatne dozimetre zbog naravi posla koji obavlja: iznad zaštitne odjeće, sa stražnje strane tijela, na ruci, blizu očiju i slično, podaci o primljenim dozama na tim mjestima mjerenja, unose se u osobni karton primljenih doza uz napomenu na kojem mjestu su nošeni.
(4) Ako izloženi radnik izgubi ili ošteti osobni dozimetar ili se i nakon tri mjeseca od isteka roka za povrat dozimetar ne vrati ovlaštenom stručnom tehničkom servisu za osobnu dozimetriju, za predmetno razdoblje mjerenja u osobni karton primljenih doza upisat će se da nije bilo moguće procijeniti efektivnu dozu.
Članak 24.
(1) Osobni dozimetri za mjerenje vanjskog zračenja moraju biti umjereni tako da je rezultat mjerenja primljenih doza izloženog radnika osobni dozni ekvivalent:
– na dubini u tkivu od 10 mm Hp (10) za prodorno zračenje, odnosno,
– na dubini 0,07 mm u tkivu Hp (0,07) za slabo prodorno zračenje,
koji služe za procjenu efektivne doze cijelog tijela, odnosno ekvivalentne doze kože.
(2) Rezultati mjerenja iz stavka 1. ovoga članka moraju se u izvješću unijeti kao efektivna doza za cijelo tijelo procijenjena temeljem Hp (10) u mikrosivertima.
Članak 25.
(1) Interval točnosti mjernih rezultata dozimetrijskog sustava za mjerenje osobnih doza mora biti u području:
gornja granica: Hgg = 1,5 (1 + H0 / (2 H0 + Ht)),
donja granica: Hdg = 0 za Ht < H0
Hdg = (1/1,5) (1 – 2 H0 / (H0 + Ht)) za Ht ≥ H0
gdje su: Ht – stvarna doza,
HO – najmanja doza koju sustav mora pouzdano izmjeriti;
0,17 mSv za Hp(10) odnosno 4,2 mSv za Hp (0,07).
(2) Nesigurnosti uključuju pogreške mjerenja zbog promjenjive osjetljivosti dozimetra o energiji zračenja i smjeru upada te pogreškama u umjeravanju dozimetra.
Članak 26.
(1) Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost može organizirati poredbena ispitivanja među ovlaštenim stručnim tehničkim servisima koji provode mjerenje osobnog ozračenja u cilju osiguranja potrebne točnosti rezultata mjerenja i provjere neprekidnog udovoljavanja zahtjevima za mjerenje osobnog ozračenja propisanih ovim Pravilnikom.
(2) Ovlašteni stručni tehnički servis koji provodi mjerenje osobnog ozračenja mora surađivati s Državnim zavodom za radiološku i nuklearnu sigurnost i sudjelovati u provedbi programa poredbenih ispitivanja koje organizira Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost.
(3) Ako ovlašteni stručni tehnički servis koji provodi mjerenje osobnog ozračenja ne surađuje s Državnim zavodom za radiološku i nuklearnu sigurnost i odbije sudjelovati u provedbi poredbenih ispitivanja, Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost uskratit će mu ovlaštenje za provedbu mjerenja osobnog ozračenja.
Članak 27.
U izvješće o primljenim dozama izloženih ranika ne upisuju se doze manje od 0,085 milisiverta.
Članak 28.
Ako efektivna ili ekvivalentna doza u jednom mjernom razdoblju premaši 3/10 bilo koje propisane gornje granice efektivne ili ekvivalentne doze, nositelj odobrenja obvezan je od ovlaštenog stručnog tehničkog servisa zatražiti posebnu provjeru radnog mjesta na kojem je takva doza primljena. Po provedenom ispitivanju, ovlašteni stručni tehnički servis sastavlja izvješće koje se dostavlja inspektoru za radiološku i nuklearnu sigurnost Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost.
Članak 29.
Stupanj izloženosti unutarnjem ozračenju kod izloženih radnika koji rade s otvorenim radioaktivnim izvorima, određuje se izravnim mjerenjem radioaktivnosti u cijelom tijelu ili u kritičnim organima, neizravnom procjenom temeljem mjerenja koncentracije radionuklida u biološkim uzorcima ili proračunom očekivane efektivne doze od unošenja radionuklida u organizam iz radnog okoliša u kojem je mjerenjem utvrđena koncentracija radionuklida i na drugi način kojim se mogu osigurati vjerodostojni rezultati.
Članak 30.
(1) Stupanj izloženosti unutarnjem ozračenju od unesenih radionuklida u tijelo izloženih radnika koji rade s otvorenim izvorima zračenja određuje se jednom godišnje.
(2) Stupanj izloženosti unutarnjem ozračenju određuje se proračunom efektivne doze i upisuje u osobni karton primljenih doza izloženog radnika koji radi s otvorenim radioaktivnim izvorima uz napomenu da se radi o unutarnjem ozračenju i načinu na koji je doza procijenjena.
Članak 31.
Izvješće o mjerenju osobnog ozračenja za određeno vremensko razdoblje sadrži:
1. Naziv ovlaštenog stručnog tehničkog servisa koji provodi mjerenje osobnog ozračenja,
2. Naziv nositelja odobrenja,
3. Mjerno razdoblje,
4. Ime i prezime izloženog radnika te osobni identifikacijski broj,
5. Broj osobnog dozimetra izloženog radnika za mjerno razdoblje,
6. Efektivna doza za cijelo tijelo u mjernom razdoblju na koje se izvješće odnosi,
7. Ukupna efektivna doza za zadnjih 12 mjernih razdoblja, uključujući mjerno razdoblje na koje se izvješće odnosi.
8. Ukupna efektivna doza za zadnje petogodišnje razdoblje, uključujući mjerno razdoblje na koje se izvješće odnosi.
IV. EVIDENCIJE
Članak 32.
(1) Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost obvezan je voditi evidencije o ovlaštenim stručnim tehničkim servisima, o nositeljima odobrenja, korisnicima, izvorima ionizirajućeg zračenja, o izloženim radnicima i njihovom ozračenju i drugim podacima u svezi s ionizirajućem zračenjem.
(2) Evidencije iz stavka 1. ovoga članka vode se na obrascima čiji oblik i sadržaj utvrđuje ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost, a mogu se voditi i u elektroničkom obliku.
(3) Podaci upisani u evidenciju koja se vodi u elektroničkom obliku upisuju se na odgovarajući medij kao sigurnosna kopija nakon upisa ili nakon upisa promjene.
(4) Pravne ili fizičke osobe koje obvezuje ovaj Pravilnik obvezne su prijaviti Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost sve promjene nastale u uvjetima propisanim ovim Pravilnikom i priložiti dokaze o tome.
Podaci o nositeljima odobrenja i korisnicima
Članak 33.
Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost vodi evidencije o nositeljima odobrenja i korisnicima koje sadrže najmanje sljedeće podatke:
1. Naziv nositelja odobrenja ili korisnika,
2. Adresa,
3. Broj telefona, broj telefaksa, e-pošta,
4. Ime i prezime osobe odgovorne za zaštitu od ionizirajućeg zračenja,
5. Osobni identifikacijski broj nositelja odobrenja ili korisnika,
6. Djelatnost s izvorom ionizirajućeg zračenja,
7. Broj i nadnevak odobrenja za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja.
Podaci o rendgenskim uređajima, akceleratorima i drugim električnim uređajima koji proizvode ionizirajuće zračenje
Članak 34.
Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost vodi evidenciju rendgenskih uređaja, akceleratora i drugih električnih uređaja i postrojenja koji proizvode ionizirajuće zračenje, a koriste se u medicini i dentalnoj medicini, veterinarskoj medicini te gospodarstvu, istraživanjima i javnim djelatnostima, koja sadrži najmanje sljedeće podatke:
A. PODACI O UREĐAJU
1. Proizvođač,
2. Model,
3. Serijski ili tvornički broj,
4. Maksimalni napon,
5. Maksimalna struja,
6. Broj cijevi
7. Godina proizvodnje,
8. Godina postavljanja,
9. Je li uređaj digitalni ili analogni,
10. Dostupnost AEC,
11. Dostupnost DAP-metra,
12. Mobilnost uređaja,
13. Broj redova detektora – za rendgenski uređaj koji se koristi za kompjuteriziranu tomografiju,
14. Dostupnost i vrsta CTDI podataka – za rendgenski uređaj koji se koristi za kompjuteriziranu tomografiju,
15. Dostupnost podataka o DLP – za rendgenski uređaj koji se koristi za kompjuteriziranu tomografiju,
16. Podaci o snopu – za akcelerator za terapiju u medicini,
17. Podaci o kolimaciji snopa – za akcelerator za terapiju u medicini,
18. Podaci o uređaju za provjeru položaja bolesnika – za akcelerator za terapiju u medicini,
19. Namjena rendgenskog uređaja ili akceleratora,
20. Oznaka i nadnevak izvješća o ispitivanju uređaja,
21. Klasa, urudžbeni broj i nadnevak izdavanja dozvole za uporabu.
B. PODACI O KUĆIŠTU I RENDGENSKOJ CIJEVI (ne primjenjuje se na akceleratore)
I. Kućište rendgenske cijevi:
1. Proizvođač,
2. Model,
3. Serijski broj kućišta,
4. Filtracija,
5. Certifikat.
II. Rendgenska cijev:
6. Proizvođač,
7. Model,
8. Serijski broj,
9. Veličina malog i velikog žarišta,
10. Certifikat.
C. PODACI O SMJEŠTAJU.
Podaci o zatvorenim radioaktivnim izvorima te štitovima i balastu od osiromašenog urana
Članak 35.
(1) Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost vodi evidenciju zatvorenih radioaktivnih izvora i uređaja sa zatvorenim radioaktivnim izvorima koji se rabe u medicini i dentalnoj medicini, te gospodarstvu, istraživanjima i javnoj uporabi, koja sadrži najmanje sljedeće podatke:
1. Radionuklid;
2. Aktivnost radionuklida u trenutku proizvodnje, isporuke ili početka uporabe i odgovarajući nadnevak;
3. Proizvođač;
4. Serijski ili tvornički broj;
5. Certifikat zatvorenog izvora;
6. Uređaj ili spremnik u kojem se zatvoreni uređaj rabi, čuva ili prenosi (poseban naziv ako postoji);
7. Model i serijski broj uređaja ili spremnika;
8. Najveća aktivnost za koju je uređaj ili spremnik predviđen;
9. Certifikat uređaja ili spremnika;
10. Kategorija u smislu pravilnika kojim je regulirana radiološka i fizička sigurnost zatvorenih radioaktivnih izvora,
11. Fotografiju zatvorenog radioaktivnog izvora i uređaja ili spremnika – za visokoaktivne zatvorene radioaktivne izvore
12. Namjena zatvorenog izvora, uređaja ili spremnika;
13. Podaci o smještaju;
14. Oznaka i nadnevak izvješća o ispitivanju zatvorenog radioaktivnog izvora;
15. Klasa, urudžbeni broj i nadnevak izdavanja dozvole za uporabu.
(2) Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost vodi evidenciju štitova i balasta od osiromašenog urana koja sadrži najmanje sljedeće podatke:
1. Proizvođač;
2. Identifikacijski/Serijski broj;
3. Kemijska i fizikalna svojstva;
4. Masa;
5. Stupanj obogaćenja;
6. Certifikata;
7. Zemlja iz koje je uvezen;
8. Datum uvoza;
9. Namjena;
10. Podaci o smještaju;
11. Oznaka i nadnevak izvješća o ispitivanju štita i balasta od osiromašenog urana;
12. Klasa, urudžbeni broj i nadnevak izdavanja dozvole za uporabu.
Podaci o otvorenim radioaktivnim izvorima
Članak 36.
(1) Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost vodi evidenciju otvorenih radioaktivnih izvora koji se koriste u medicini, gospodarstvu i istraživanjima koja sadrži najmanje sljedeće podatke:
1. Radionuklid ili radiofarmaceutski pripravak ili kemijski spoj s radionuklidom;
2. Aktivnost radionuklida u trenutku proizvodnje, isporuke ili početka uporabe i odgovarajući nadnevak;
3. Proizvođač ili isporučitelj radionuklida;
4. Utrošak radionuklida u jednoj kalendarskoj godini po nositelju odobrenja;
5. Namjena otvorenog radioaktivnog izvora;
(2) Nositelj odobrenja koji nabavlja i rabi otvorene radioaktivne izvore mora osigurati evidencije o utrošku otvorenih radioaktivnih izvora, učestalosti utroška s nadnevcima i utrošenim aktivnostima te o ispuštanju radioaktivnih tvari u okoliš, kao i načinu ispuštanja.
(3) Nositelj odobrenja iz stavka 2. ovoga članka mora Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost do 31. siječnja dostaviti evidencije iz stavka 2. ovoga članka za prethodnu godinu.
Podaci o proizvedenim radioaktivnim izvorima
Članak 37.
(1) Pravna ili fizička osoba koja je proizvela radioaktivni izvor obvezna je voditi evidencije o proizvedenim radioaktivnim izvorima koje sadrže ove podatke:
1. Radionuklid;
2. Aktivnost radionuklida u trenutku proizvodnje, odnosno isporuke i odgovarajući nadnevak,
3. Naručitelj,
4. Datum isporuke,
5. Serijski ili tvornički broj za zatvoreni radioaktivni izvor.
(2) Pravna ili fizička osoba koja je proizvela rendgenski uređaj, akcelerator ili drugi električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje obvezna je voditi evidencije o proizvedenim rendgenskim uređajima, akceleratorima ili drugim električnim uređajima koji proizvode ionizirajuće zračenje koje sadrže sljedeće podatke:
1. Model,
2. Serijski ili tvornički broj,
3. Maksimalni napon,
4. Maksimalna struja,
5. Broj rendgenskih cijevi,
6. Godina proizvodnje,
7. Namjena,
8. Datum isporuke,
9. Naručitelj.
(3) Ako je radioaktivni izvor proizveden izvan Republike Hrvatske, uvoznik je obvezan voditi evidencije o uvezenim radioaktivnim izvorima koje sadrže sljedeće podatke:
1. Radionuklid,
2. Aktivnost radionuklida u trenutku proizvodnje, odnosno isporuke i odgovarajući nadnevak,
3. Proizvođač,
4. Datum uvoza,
5. Datum isporuke,
6. Krajnji korisnik,
7. Serijski ili tvornički broj za zatvoreni radioaktivni izvor.
(4) Ako je rendgenski uređaj, akcelerator ili drugi električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje proizveden izvan Republike Hrvatske, uvoznik je obvezan voditi evidencije o uvezenim rendgenskim uređajima, akceleratorima ili drugim električnim uređajima koji proizvode ionizirajuće zračenje koje sadrže sljedeće podatke:
1. Proizvođač,
2. Model,
3. Serijski ili tvornički broj,
4. Maksimalni napon,
5. Maksimalna struja,
6. Broj rendgenskih cijevi,
7. Godina proizvodnje,
8. Namjena,
9. Datum uvoza,
10. Datum isporuke,
11. Naručitelj.
(5) Evidencije iz stavka 1. i stavka 2. ovoga članka dostavljaju se Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost do 5. u mjesecu za prethodni mjesec.
(6) Evidencije iz stavka 3. i stavka 4. ovoga članka dostavljaju se Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost u roku od 15 dana od dana isporuke krajnjem korisniku.
Podaci o izloženim radnicima
Članak 38.
(1) Evidencija za svakog izloženog radnika koje vodi Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost sadrži sljedeće podatke:
1. Ime i prezime,
2. Osobni identifikacijski broj,
3. Spol,
4. Poslodavac (moguće u obliku šifre),
5. Nadnevak početka rada u području izloženosti kod trenutnog poslodavca,
6. Nadnevak prestanka rada u području izloženosti kod poslodavca,
7. Zanimanje,
8. Vrsta posla izloženog radnika,
9. Efektivna doza, odnosno Hp (10) (za svako mjerno razdoblje),
10. Ekvivalentna kožna doza, odnosno Hp (0,07) (ako se takvo mjerenje provodi),
11. Očekivana efektivna doza E50 (te podaci o unesenim radionuklidima u tijelo),
12. Ovlašteni stručni tehnički servis koji je provodio mjerenje osobnih doza,
13. Podaci o posebnom stručnom obrazovanju o primjeni mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja i za rukovanje izvorima ionizirajućeg zračenja,
14. Podaci o zdravstvenoj sposobnosti,
15. Podaci o vrsti izvora ionizirajućeg zračenja u području izloženosti kojeg izloženi radnik radi,
(2) Nositelj odobrenja obvezan je voditi evidencije iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Podatke iz stavka 2. ovog članka Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost i nositelj odobrenja čuva do godine kad se očekuje navršavanje 75. godine starosti izloženog radnika, ali nikako ne kraće od 30 godina od dana prestanka rada izloženog radnika u području izloženosti.
V. POSTUPAK IZVJEŠĆIVANJA
Članak 39.
(1) Ovlašteni stručni tehnički servisi obvezni su dostaviti izvješće iz članka 18. ovoga Pravilnika naručitelju ispitivanja i Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost u roku od osam dana po obavljenom ispitivanju.
(2) Ako se ispitivanjem utvrdi da rendgenski uređaj, akcelerator i drugi električni uređaj koji proizvodi ionizirajuće zračenje, zatvoreni radioaktivni izvor, odnosno prostorija i radni okoliš u kojem se koriste ili čuvaju otvoreni radioaktivni izvori ne udovoljava propisanim uvjetima zaštite od ionizirajućeg zračenja, ovlašteni stručni tehnički servisi obvezni su u roku od osam dana po obavljenom ispitivanju dostaviti svoje izvješće i inspektoru za radiološku i nuklearnu sigurnost Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost.
(3) Ovlašteni stručni tehnički servis može, potpisane naprednim elektroničkim potpisom u skladu s odredbama Zakona o elektroničkom potpisu, izvješća iz članka 18. ovoga Pravilnika dostaviti Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost u elektroničkom obliku korištenjem sustava za pristup evidencijama izvora ionizirajućeg zračenja. Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost će ovlaštenim radnicima ovlaštenog stručnog tehničkog servisa, na zahtjev, dodijeliti korisničko ime i lozinku potrebne za korištenje sustava te osigurati potrebne upute, objašnjenja i tehničku pomoć. Pravo pristupa podacima temelji se na podacima iz prijave korisnika izvora. Uvjete korištenja kao i način dodjele prava pristupa propisuje ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost.
(4) Nositelj odobrenja ili korisnik mora čuvati dozvole za uporabu, izvješća iz članka 18. ovoga Pravilnika i druge nalaze u svezi s izvorima ionizirajućeg zračenja najmanje dvije godine od nadnevka njihova izdavanja, a odobrenje za obavljanje djelatnosti s izvorima ionizirajućeg zračenja najmanje godinu dana od nadnevka prestanka važenja istog.
(5) Izvješća ovlaštenog stručnog tehničkog servisa iz članka 18. ovoga Pravilnika moraju sadržavati sve podatke o izvoru ionizirajućeg zračenja koji se vode u evidenciji Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost od zračenja sukladno ovom Pravilniku i druge podatke o provedbi mjera zaštite od ionizirajućeg zračenja sukladno članku 18. i članku 19. ovoga Pravilnika.
(6) Za izradu izvješća iz članka 18. ovoga Pravilnika ovlašteni stručni tehnički servis mora koristiti podatke upisane u evidenciji Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost. Uvjete korištenja i način dodjele prava pristupa tim podacima propisuje ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost.
Članak 40.
(1) Ovlašteni stručni tehnički servisi za provedbu mjerenja osobnog ozračenje obvezni su najkasnije 30 dana po završetku mjernog razdoblja za mjerenje osobnog ozračenja izloženih radnika dostaviti naručitelju rezultate očitanja doza za njegove izložene radnike. Izvješće iz članka 31. ovoga Pravilnika se u istom roku obvezno dostavlja i Državnom zavodu radiološku i nuklearnu sigurnost.
(2) Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost izvješća iz članka 31. ovoga Pravilnika se dostavljaju u elektroničkom obliku potpisana elektroničkim potpisom na način i u obliku koji propisuje ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost. Ako se izvješće iz članka 31. ovoga Pravilnika dostavlja elektroničkom poštom ili na drugi način koji bi mogao omogućiti neovlašten pristup datotekama, ovlašteni stručni tehnički servis mora osigurati zaštitu povjerljivosti podataka u skladu s uputom koju izdaje ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost.
(3) Za izradu izvješća iz članka 31. ovoga Pravilnika ovlašteni stručni tehnički servis mora koristiti podatke upisane u evidenciji Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost. Uvjete korištenja i način dodjele prava pristupa tim podacima propisuje ravnatelj Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost u skladu s odredbama Zakona o zaštiti osobnih podataka.
(4) Na izvješću iz članka 31. ovoga Pravilnika mora biti naznačeno da je izrađeno temeljem podataka iz središnjeg registra pri Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost i ne smije sadržavati druge podatke.
(5) Naručitelj mora čuvati podatke o osobnim dozama svakog od svojih izloženih radnika do godine kad se očekuje navršavanje 75. godine starosti izloženog radnika, ali nikako ne kraće od 30 godina od dana prestanka rada izloženog radnika u području izloženosti.
(6) Za svakog izloženog radnika koji je tijekom godine u bilo kojem mjernom razdoblju primio dozu veću od 3/10 bilo koje propisane gornje granice izlaganja, poslodavac mora u suradnji s ovlaštenim stručnim tehničkim servisom koji provodi mjerenje osobnog ozračenja provesti istraživanje uzroka prekomjernog ozračenja i o tome dostaviti posebno izvješće inspektoru za radiološku i nuklearnu sigurnost Državnog zavoda za radiološku i nuklearnu sigurnost te medicini rada koja provodi zdravstveni nadzor tog izloženog radnika.
Članak 41.
(1) Nositelji odobrenja koji primjenjuju izvore ionizirajućeg zračenja za dijagnostiku i terapiju u medicini te dentalnoj medicini obvezni su podatke o dozama osoba koje su podvrgnute dijagnostičkom ili terapijskom postupku upotrebom izvora ionizirajućeg zračenja ili podatke na temelju kojih je moguće procijeniti te doze čuvati najmanje pet godina.
(2) Nositelji odobrenja koji primjenjuju izvore ionizirajućeg zračenja za dijagnostiku i terapiju u medicini te dentalnoj medicini dostavljaju Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost najkasnije do kraja ožujka sljedeće godine podatke o broju i vrsti postupaka obavljenih tijekom prethodne kalendarske godine, kao i o specifičnim parametrima za svaki od postupaka prema upitniku koji im dostavlja Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost.
(3) Nositelji odobrenja iz stavka 1. ovoga članka obvezni su na zahtjev dostaviti Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost podatke iz stavka 1. ovoga članka i za druga vremenska razdoblja, u roku koji im Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost naznači na zahtjevu.
Članak 42.
Nositelji odobrenja i korisnici obvezni su na zahtjev Državnom zavodu za radiološku i nuklearnu sigurnost dostavljati i druge relevantne podatke u roku koji im Državni zavod za radiološku i nuklearnu sigurnost naznači na zahtjevu.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 43.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o načinu, opsegu i rokovima mjerenja osobnog ozračenja izloženih radnika i osoba izloženih medicinskom ozračenju, pregledu izvora ionizirajućeg zračenja i uvjeta rada te mjerenja propisanih elemenata i provjere kvalitete, provjeri ispravnosti osobnih zaštitnih sredstava i opreme, provjeri ispravnosti mjernih instrumenata, mjerama osiguranja kvalitete, provjeri radioaktivnog onečišćenja osoba, predmeta, okoliša, prostorija i zraka u prostorijama u kojima se obavljaju djelatnosti ili su smješteni radioaktivni izvori te sadržaju izvješća o nadzoru i mjerenjima, postupku izvješćivanja te obvezi vođenja evidencija, sadržaju, načinu vođenja i rokovima čuvanja (»Narodne novine« broj 127/07).
Članak 44.
Odredbe članka 9. stavka 3. i stavka 4. ovoga Pravilnika stupaju na snagu 1. siječnja 2014. godine. Do dana stupanja na snagu, ispitivanje akceleratora iz članka 9. stavka 1. obavlja ovlašteni stručni tehnički servis.
Članak 45.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu 1. svibnja 2012. godine.
Klasa: 011-01/12-02/2
Urbroj: 542-01-12-3
Zagreb, 3. travnja 2012.
Ravnatelj doc. dr. sc. Dragan Kubelka, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2012_04_41_1059.html