Objavljeno u NN 15/08 od 06.02.2008.:

 

DRŽAVNI ZAVOD ZA NUKLEARNU SIGURNOST

Na temelju članka 35. stavka 1. a u svezi s člankom 4. stavak 4. i člancima 7, 16. i 17. Zakona o nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine« br. 173/2003) i članka 25. Zakona o sustavu državne uprave (»Narodne novine« br. 75/93, 92/96, 48/99, 15/2000, 127/2000, 59/2001 i 199/2003), ravnatelj Državnog zavoda za nuklearnu sigurnost donosi

 

PRAVILNIK O KONTROLI NUKLEARNOG MATERIJALA I POSEBNE OPREME

I. OPĆE ODREDBE Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuje se popis nuklearnih materijala i posebne opreme te popis ostalih djelatnosti koje se odnose na proizvodnju posebne opreme i nenuklearnih materijala. (2) Ovim Pravilnikom propisuje se sadržaj obrasca najave namjere izvoza/uvoza roba, obrasca prijave izvoza/uvoza roba, obrasca prijave prijevoza nuklearnog materijala, obrasca najave djelatnosti izrade posebne opreme i nenuklearnog materijala, te obrasca za izvještaj o materijalnoj bilanci nuklearnog materijala u zoni materijalne bilance korisnika. (3) Ovim Pravilnikom propisuje se način vođenja evidencije o nuklearnom materijalu, način na koji korisnik nuklearnog materijala obavještava tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti, te način na koji tijelo državne uprave nadležno za poslove nuklearne sigurnosti vodi registar nuklearnog materijala i registar posebne opreme. (4) Ovim Pravilnikom se također propisuje izgled službene iskaznice i značke inspektora za nuklearnu sigurnost te način njihova izdavanja i uporabe.

Članak 2.

(1) Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju sljedeća značenja: Aktivnost (radioaktivnog materijala) je broj radioaktivnih raspada u danoj količini materijala u jedinici vremena. Jedinica za aktivnost je becquerel (Bq). Fisibilan je onaj materijal (izotop, atomska jezgra) kod kojeg možemo izazvati fisiju. Fizička zaštita (nuklearnog materijala) je sustav mjera i međunarodnih obveza definiranih Konvencijom o fizičkoj zaštiti nuklearnog materijala. Inventar je utvrđena količina nuklearnog materijala. Inventarska promjena je povećanje ili smanjenje količine nuklearnog materijala u određenoj zoni materijalne bilance, iskazano u šaržama. Ioni su električki nabijeni atomi ili molekule, odnosno grupe atoma ili molekula. Električki naboj potječe od viška (negativan) ili manjka (pozitivan) elektrona. Ionizirajuće zračenje je elektromagnetsko, čestično i svako drugo zračenje čijim prolazom u tvari izravno ili neizravno nastaju parovi pozitivno i negativno električki nabijenih čestica-iona. Izotopi su atomi s istim brojem protona, ali različitim brojem neutrona u jezgri. To su atomi istog kemijskog elementa pa imaju ista kemijska svojstva, ali su im fizička svojstva (npr. aktivnost) različita. Izvorni podaci su podaci, utvrđeni za vrijeme mjerenja ili baždarenja ili upotrijebljeni da bi se izveli empirijski odnosi, koji identificiraju nuklearni materijal i daju podatke o šarži. Knjigovodstveni inventar je zbroj posljednje fizičke inventure zone materijalne bilance i svih inventarskih izmjena što su se otada dogodile. Neevidentirani materijal je razlika između knjigovodstvenog inventara i fizičkog inventara. Radioaktivne tvari (materijali) su tvari koje sadrže, osim ostalih, i atome s nestabilnim jezgrama, koje svojim raspadom proizvode ionizirajuća zračenja. Radioaktivnost je svojstvo nekih atoma da im se jezgre spontano mijenjaju i pritom emitiraju elektromagnetsko zračenje ili čestice. Razlika između pošiljatelja i primatelja je razlika u količini nuklearnog materijala u pojedinoj šarži priopćene iz zone materijalne bilance pošiljatelja i količine izmjerene u zoni materijalne bilance primatelja. Specifična aktivnost je aktivnost (tj. broj radioaktivnih raspada) po jedinici mase ili po jedinici volumena promatrane tvari. Jedinica za specifičnu aktivnost je Bq kg-1, odnosno Bq m-3. (2) Ostali izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju značenja utvrđena u članku 2. Zakona o nuklearnoj sigurnosti (»Narodne novine« br. 173/2003).

II. POPIS NUKLEARNOG MATERIJALA I POSEBNE OPREME Članak 3.

(1) Nuklearni materijali koji podliježu sustavu kontrole prema ovom Pravilniku definirani su Zakonom o nuklearnoj sigurnosti. Popis nuklearnih materijala nalazi se u Prilogu IA koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Obzirom na ukupnu količinu nuklearnih materijala, sustav kontrole i mjere zaštite primjenjuju se kako slijedi: – klasa I. – puni sustav kontrole i mjere zaštite; – klasa II. – ograničeni sustav kontrole i mjere zaštite; – klasa III. – ne primjenjuje se sustav kontrole i mjere zaštite. (2) Popis nuklearnih materijala koji podliježu fizičkoj zaštiti nalazi se u Prilogu IB, koji je sastavni dio ovog Pravilnika. (3) Popis posebne opreme i nenuklearnih materijala nalazi se u Prilogu IC, koji je sastavni dio ovog Pravilnika.

III. NAJAVA NAMJERE IZVOZA/UVOZA I PRIJEVOZA NUKLEARNOG MATERIJALA I POSEBNE OPREME Članak 4.

(1) Najavu namjere izvoza/uvoza nuklearnog materijala ili posebne opreme korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme podnosi Državnom zavodu za nuklearnu sigurnost (dalje u tekstu Zavod) na obrascu DZNS-NM-01, koji je tiskan u prilogu ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio i koji mora sadržavati sljedeće podatke: – naziv i sjedište korisnika nuklearnog materijala ili posebne opreme; – matični broj; – naziv, količina i vrijednost nuklearnog materijala/posebne opreme; – kemijska i fizikalna svojstva i specifična aktivnost nuklearnog materijala; – tarifna oznaka; – jedinična cijena robe; – zemlja izvoza/uvoza; – rok izvoza/uvoza; – izjava o namjeni robe i krajnjem korisniku i – druge podatke navedene u obrascu. (2) Nakon obavljenog izvoza/uvoza korisnik nuklearnog materijala ili posebne opreme mora prijaviti Zavodu da je obavio izvoz/uvoz nuklearnog materijala ili posebne opreme na obrascu DZNS-NM-02, koji je tiskan u prilogu ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio. (3) Za nuklearni materijal u količinama klase II. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika nema obveze najave namjere izvoza/uvoza. (4) Za nuklearni materijal u količinama klase III. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika nema obveze najave namjere izvoza/uvoza niti prijave Zavodu nakon obavljenog izvoza/uvoza nuklearnog materijala.

Članak 5.

(1) Prijavu prijevoza nuklearnog materijala u količinama klase I. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika korisnik nuklearnog materijala podnosi Zavodu na obrascu DZNS-NM-3, koji je tiskan u prilogu ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio i koji mora sadržavati sljedeće podatke: – naziv, sjedište i matični broj pošiljatelja; – naziv, sjedište i matični broj primatelja (konačno odredište); – naziv, sjedište i matični broj prijevoznika; – naziv i količina nuklearnog materijala; – proizvođač; – kemijska i fizikalna svojstva i specifična aktivnost nuklearnog materijala; – klasifikacija nuklearnog materijala prema Prilogu IA Pravilnika; – težinski udio nuklearnog materijala (%); – zemlja u koju se prevozi ili iz koje se prevozi; – rok izvoza/uvoza; – izjava o namjeni robe i krajnjem korisniku; – podaci o fizičkoj zaštiti; – osiguranje ili financijsko jamstvo za pokriće odgovornosti za nuklearnu štetu prema Zakonu o odgovornosti za nuklearnu štetu (»Narodne novine« br. 143/98) i – druge podatke navedene u obrascu. (2) Za nuklearni materijal u količinama klase II. i III. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika nema obveze prijave prijevoza nuklearnog materijala.

IV. OSTALE DJELATNOSTI OBUHVAĆENE SUSTAVOM KONTROLE Članak 6.

(1) Popis djelatnosti koje se odnose na proizvodnju posebne opreme i nenuklearnog materijala nalazi se u Prilogu II, koji je sastavni dio ovog Pravilnika. (2) Popis robe s dvojnom namjenom nalazi se u Prilogu III, koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Popis robe s dvojnom namjenom iz Priloga III. je izvadak iz Uredbe o popisu robe s dvojnom namjenom (»Narodne novine« br. 184/2004) i Uredbe o izmjeni Uredbe o popisu robe s dvojnom namjenom (»Narodne novine« br. 62/2007) i primjenjuje se uz navedenu Uredbu.

Članak 7.

Korisnik posebne opreme koji namjerava obavljati neku od djelatnosti iz Priloga II ovoga Pravilnika, mora svoju namjeru prije početka obavljanja djelatnosti najaviti Zavodu na obrascu DZNS-NM-04, koji je tiskan u prilogu ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio i koji mora sadržavati sljedeće podatke: – naziv, sjedište i matični broj korisnika posebne opreme; – naziv i opis opsega djelatnosti; – materijal; – broj komada i količina i – druge podatke navedene u obrascu.

V. VOĐENJE EVIDENCIJE O NUKLEARNOM MATERIJALU Članak 8.

(1) Korisnik nuklearnog materijala u količinama klase I. ili klase I. i II. sukladno prilogu IA ovog Pravilnika mora imenovati odgovornu stručnu osobu za postupanje s nuklearnim materijalom koja mora imati najmanje 7. stupanj naobrazbe tehničkog ili prirodnog usmjerenja i najmanje pet godina radnog iskustva na poslovima iz područja nuklearne sigurnosti, te postupanja s nuklearnim materijalom. (2) Korisnik nuklearnog materijala u količinama klase II. sukladno prilogu IA ovog Pravilnika mora imenovati odgovornu stručnu osobu za postupanje s nuklearnim materijalom koja mora imati najmanje 7. stupanj naobrazbe tehničkog ili prirodnog usmjerenja. (3) Korisnik nuklearnog materijala u količinama klase III. sukladno prilogu IA ovog Pravilnika nema obvezu imenovanja odgovorne stručne osobe.

Članak 9.

Korisnik nuklearnog materijala mora voditi evidenciju o cjelokupnom nuklearnom materijalu, sukladno Zakonu o nuklearnoj sigurnosti i ovom Pravilniku, osim za: – plutonij 238 čistoće veće od 80%; – nuklearni materijal koji se upotrebljava za proizvodnju legura, keramike itd; – nuklearni materijal u količinama klase III. sukladno prilogu IA ovog Pravilnika.

Članak 10.

(1) Korisnik nuklearnog materijala donosi akte o vođenju evidencije u svojim zonama materijalne bilance koji, za nuklearni materijal u količinama klase I. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika, obuhvaćaju: – mjerni sustav za utvrđivanje količina primljenog, proizvedenog, izgubljenog ili na drugi način odstranjenog nuklearnog materijala i količina iz inventara; – ocjenu osjetljivosti i točnosti mjerenja, te nepouzdanosti mjerenja; – postupke utvrđivanja, revizije i ocjene razlika u mjerenju između pošiljatelja i primatelja; – postupke utvrđivanja fizičkog inventara; – postupke ocjenjivanja gomilanja neizmjerenog inventara i neizmjerenih gubitaka; – sustav dokumentacije i izvještaja koji za svaku zonu materijalne bilance prikazuje inventar nuklearnog materijala i promjene tog materijala, uključujući njegovo unošenje u zonu materijalne bilance i iznošenje iz nje; – odredbe o postupcima i načinu obračuna; – odredbe o postupcima dostave izvještaja Zavodu; – odredbe o imenovanju kvalificiranog djelatnika odgovornog za obračun i kontrolu; – mjere fizičke zaštite. (2) Korisnik nuklearnog materijala donosi akte o vođenju evidencije u svojim zonama materijalne bilance, koji za nuklearni materijal u količinama klase II. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika, obuhvaćaju: – potvrdu o utvrđivanju fizičkog inventara; – sustav dokumentacije i izvještaja koji za svaku zonu materijalne bilance prikazuje inventar nuklearnog materijala i promjene tog materijala, uključujući njegovo unošenje u zonu materijalne bilance i iznošenje iz nje; – odredbe o postupcima dostave izvještaja Zavodu; – mjere zaštite. (3) Za nuklearni materijal u količinama klase III. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika nema obveze vođenja evidencije ni utvrđivanja zone materijalne bilance.

Članak 11.

(1) Korisnik nuklearnog materijala vodi evidenciju nuklearnog materijala posebno za svaku zonu materijalne bilance i šaržu nuklearnog materijala. (2) Dokumentacija o nuklearnom materijalu obuhvaća dokumentaciju o evidenciji i pogonsku dokumentaciju. (3) Dokumentacija o nuklearnom materijalu se čuva najmanje pet godina nakon prestanka nadzora.

Članak 12.

(1) Dokumentacija o evidenciji za nuklearni materijal u količinama klase I. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika, za svaku zonu materijalne bilance mora sadržavati sljedeće podatke: – sve inventarske izmjene, tako da se u svako vrijeme može utvrditi knjigovodstveni inventar; – sve rezultate mjerenja potrebnih za utvrđivanje fizičkog inventara; – sva prilagođavanja i ispravke učinjene u vezi s inventarskim promjenama, knjigovodstvenim inventarom i fizičkim inventarom. (2) Dokumentacija o evidenciji za nuklearni materijal u količinama klase II. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika, za svaku zonu materijalne bilance mora sadržavati sve inventarske izmjene, tako da se u svako vrijeme može utvrditi knjigovodstveni inventar.

Članak 13.

(1) Za nuklearni materijal u količinama klase I. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika dokumentacija o evidenciji za svaku inventarsku promjenu i za svaki fizički inventar, u vezi sa svakom šaržom nuklearnog materijala, mora sadržavati: – identifikaciju materijala; – podatke o šarži; – izvorne podatke; – poseban obračun za uranij, torij i plutonij; – za svaku inventarsku promjenu datum, otpremnu zonu materijalne bilance i prijemnu zonu materijalne bilance. (2) Za nuklearni materijal u količinama klase II. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika dokumentacija o evidenciji za svaku inventarsku promjenu i za svaki fizički inventar, u vezi sa svakom šaržom nuklearnog materijala, mora sadržavati: – poseban obračun za uranij, torij i plutonij; – za svaku inventarsku promjenu datum, otpremnu zonu materijalne bilance i prijemnu zonu materijalne bilance.

Članak 14.

Za nuklearni materijal u količinama klase I. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika pogonska dokumentacija, za svaku zonu materijalne bilance, mora sadržavati: – pogonske podatke koji su potrebni za uvođenje promjena u količini i sastavu nuklearnog materijala; – opis redoslijeda postupaka u toku primanja i iznošenja fizičkog inventara, tako da se osigura njegova točnost; – opis mjera za utvrđivanje uzroka i opsega bilo kojeg slučajnog ili neizmjerenog gubitka nuklearnog materijala.

Članak 15.

(1) Korisnik nuklearnog materijala za svaku zonu materijalne bilance dostavlja Zavodu izvještaj iz evidencije o nuklearnom materijalu. Izvještaj se podnosi na obrascu DZNS-NM-05, koji je tiskan u prilogu ovog Pravilnika i njegov je sastavni dio i koji sadrži: – naziv, sjedište i matični broj korisnika nuklearnog materijala; – identifikacijsku oznaku nuklearnog materijala i šaržu; – početni fizički inventar; – inventarske promjene (najprije povećanje, zatim smanjenje); – zaključni knjigovodstveni inventar; – zaključni fizički inventar i – druge podatke navedene u obrascu. (2) Izvještaj o fizičkom inventaru, koji sadrži svaku šaržu posebno i utvrđuje identifikaciju materijala i podatke o šarži, treba za svaku šaržu priključiti izvještaju o materijalnoj bilanci. (3) Izvještaj o materijalnoj bilanci korisnik nuklearnog materijala mora dostavljati Zavodu: – za nuklearni materijal u količinama klase I. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika dva puta godišnje i najkasnije 15 dana od dana proteka mjeseca u kojem su nastale promjene inventara; – za nuklearni materijal u količinama klase II. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika najkasnije 15 dana nakon promjene inventara. (4) Korisnik nuklearnog materijala u količinama klase I. i II. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika mora obavijestiti Zavod o svakoj promjeni inventara, reguliranju ili ispravku i to ukupnim periodičnim popisom ili pojedinačno.

Članak 16.

(1) Za nuklearni materijal u količinama klase I. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika izvještaj o promjeni inventara sadrži: – identifikacijske podatke; – podatke za svaku šaržu nuklearnog materijala; – datum promjene inventara; – naziv otpremne zone materijalne bilance i prijemne zone materijalne bilance ili primatelja, po potrebi; – objašnjenja promjene inventara, na temelju pogonskih podataka iz pogonske dokumentacije; – opis predviđenog operativnog programa, prije svega programa fizičke inventure nuklearnog materijala. (2) Za nuklearni materijal u količinama klase II. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika izvještaj o promjeni inventara sadrži: – identifikacijske podatke; – datum promjene inventara; – naziv otpremne zone materijalne bilance i prijemne zone materijalne bilance ili primatelja, po potrebi; – objašnjenja promjene inventara.

Članak 17.

Za nuklearni materijal u količinama klase I. i II. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika korisnik nuklearnog materijala mora Zavodu odmah dostaviti posebne izvještaje, ako se nuklearni materijal izgubio ili se mogao izgubiti, ili ako se promijenio nadzirani prostor za čuvanje nuklearnog materijala te se zbog toga nuklearni materijal mogao izgubiti.

Članak 18.

(1) Korisnik nuklearnog materijala mora obavijestiti Zavod o svakom namjeravanom iznošenju nuklearnog materijala iz države i to 60 dana prije pripreme materijala za prijevoz, osim za nuklearni materijal u količinama klase III. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika. (2) Obavijest se podnosi na obrascu DZNS-NM-02 i sadrži: – naziv, sjedište i matični broj korisnika nuklearnog materijala; – identifikaciju nuklearnog materijala koji se iznosi; – kemijska i fizikalna svojstva nuklearnog materijala te količinu i specifičnu aktivnost; – naziv države kojoj je nuklearni materijal upućen; – datum otpreme nuklearnog materijala; – naziv i sjedište krajnjeg korisnika i – druge podatke navedene u obrascu. (3) Korisnik nuklearnog materijala mora posebno izvještavati Zavod o materijalima, koji bi mogli biti iskorišteni u nuklearnom gorivnom ciklusu i o nuklearnom gorivu.

Članak 19.

(1) Za nuklearni materijal u količinama klase I. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika korisnik nuklearnog materijala mora obavijestiti Zavod o svakom predviđenom unošenju nuklearnog materijala u državu i to najkasnije 60 dana prije planiranog uvoza. (2) Za nuklearni materijal u količinama klase II. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika korisnik nuklearnog materijala mora obavijestiti Zavod o svakom predviđenom unošenju nuklearnog materijala u državu i to najkasnije 15 dana nakon uvoza. (3) Za nuklearni materijal u količinama klase III. sukladno Prilogu IA ovog Pravilnika korisnik nuklearnog materijala nema obvezu izvješćivanja. (4) Obavijest se podnosi na obrascu DZNS-NM-02 i sadrži: – naziv, sjedište i matični broj korisnika nuklearnog materijala; – identifikaciju nuklearnog materijala koji se unosi; – kemijska i fizikalna svojstva nuklearnog materijala te količinu i specifičnu aktivnost; – naziv države iz koje se nuklearni materijal uvozi; – datum dopreme nuklearnog materijala; – naziv i sjedište krajnjeg korisnika i – druge podatke navedene u obrascu. (5) Korisnik nuklearnog materijala mora posebno izvještavati Zavod za nuklearnu sigurnost o materijalima, koji bi mogli biti iskorišteni u nuklearnom gorivnom ciklusu i o nuklearnom gorivu.

Članak 20.

Korisnik nuklearnog materijala mora osigurati uvjete za nesmetanu provedbu inspekcijskog nadzora, koji provode inspektori Zavoda.

VI. REGISTRI NUKLEARNOG MATERIJALA I POSEBNE OPREME Članak 21.

Zavod vodi registar nuklearnog materijala i registar posebne opreme u Republici Hrvatskoj kao službenu evidenciju nuklearnog materijala i posebne opreme.

Članak 22.

(1) Zavod vodi registar nuklearnog materijala u kojeg se upisuju podaci o korisniku nuklearnog materijala. (2) U registar nuklearnog materijala upisuju se: – naziv i sjedište korisnika nuklearnog materijala; – opis nuklearnog materijala (kemijski sastav, količina u kg, element klasificiran kao nuklearni materijal, težinski udio nuklearnog materijala u %, specifična aktivnost u Bq kg-1); – uvjeti za upotrebu nuklearnog materijala. (3) U registru nuklearnog materijala pohranjuju se najave namjere izvoza/uvoza nuklearnog materijala, prijave izvoza/uvoza i prijevoza nuklearnog materijala i suglasnosti dane u postupku izdavanja dozvole za izvoz/uvoz i prijevoz nuklearnog materijala. (4) U registar nuklearnog materijala upisuju se podaci koje korisnici nuklearnog materijala moraju voditi za svaku zonu materijalne bilance i redovno dostavljati nadležnom državnom tijelu, a to su: – početni fizički inventar; – inventarske promjene (najprije povećanje, zatim smanjenje); – zaključni knjigovodstveni inventar; – zaključni fizički inventar; – neevidentirani inventar.

Članak 23.

(1) Zavod vodi registar posebne opreme, u kojeg se upisuju podaci o korisniku posebne opreme. (2) U registar posebne opreme upisuju se: – naziv i sjedište korisnika posebne opreme; – opis posebne opreme (naziv, serijski/identifikacijski broj, specifikacija, radni parametri, količina i drugo); – uvjeti za upotrebu posebne opreme. (3) U registru posebne opreme pohranjuju se najave namjere izvoza/uvoza posebne opreme, prijave izvoza/uvoza posebne opreme i najave djelatnosti izrade posebne opreme i nenuklearnog materijala.

Članak 24.

Odredbe ovog Pravilnika koje se odnose na posebnu opremu, primjenjuju se i na robu s dvojnom namjenom iz Priloga III. ovog Pravilnika.

VII. SLUŽBENA ISKAZNICA I ZNAČKA INSPEKTORA ZA NUKLEARNU SIGURNOST Članak 25.

(1) Inspektor za nuklearnu sigurnost ima službenu iskaznicu i značku, kojima dokazuje službeno svojstvo, identitet i ovlasti i dužan ih je nositi tijekom obavljanja službe. (2) Iskaznice i značke za inspektore s pripadajućim kožnim povezom izdaje Zavod. (3) Kožni povez iz stavka 2. ovoga članka crne je boje i trostrukog je pregiba. Veličina svakog pregiba je 8×12 cm. (4) Izgled iskaznice i značke dani su u Prilogu IV. ovog Pravilnika.

Članak 26.

Obrazac iskaznice inspektora Zavoda sadrži: a) Na prednjoj strani iskaznice: 1. utisnut grb Republike Hrvatske, 2. natpis: »Republika Hrvatska«, 3. natpis: »Državni zavod za nuklearnu sigurnost« 4. naziv: »Službena iskaznica; Inspektor za nuklearnu sigurnost«, 5. mjesto za sliku veličine 28¤32 mm preko koje se u donjem lijevom kutu otiskuje pečat Zavoda, 6. ime i prezime nositelja iskaznice, 7. jedinstveni matični broj građana i 8. serijski broj iskaznice. b) Na poleđini iskaznice: 9. tekst o ovlastima nositelja iskaznice, 10. evidencijski broj iskaznice, 11. nadnevak izdavanja iskaznice i 12. mjesto za pečat nadležnog tijela i potpis ovlaštene službene osobe.

Članak 27.

(1) Značka se izrađuje od metala, podloga je mesingana, a aplikacija je sjajno niklana. (2) Veličina značke je 60×55 mm. (3) Značka je okružena hrvatskim pleterom koji je izveden u mesinganom reljefu na kojem su istaknuta slova »RH« (Republika Hrvatska). (4) U središtu značke na zrakasto pozlaćenom prostoru smješten je hrvatski grb, koji je izveden u crvenom i bijelom emajlu, a gornji dio grba je reljefno izveden. (5) Na kružnom niklanom dijelu značke ispisan je tekst: »Inspekcija za nuklearnu sigurnost« u plavom emajlu. (6) Donjim dijelom značke proteže se niklana lenta koja djelomično pokriva pleter. Na lenti je plavim emajlom upisan četveroznamenkasti broj. (7) Na poleđini značke nalazi se lisnata opruga od perne bronce.

Članak 28.

(1) O izdanim iskaznicama i značkama s pripadajućim povezom inspektorima Zavoda (za obavljanje inspekcijskog nadzora) vodi se upisnik u Zavodu. (2) Upisnik iz stavka 1. ovoga članka sadrži: 1. redni broj, 2. ime i prezime inspektora, 3. serijski broj iskaznice i značke, 4. nadnevak izdavanja, 5. nadnevak povrata, 6. potpis inspektora, 7. odjeljak za napomene.

Članak 29.

Osim uvjeta propisanih Zakonom o nuklearnoj sigurnosti, inspektori za nuklearnu sigurnost moraju imati i svjedodžbu o liječničkom pregledu za osobe, koje rade s izvorima ionizirajućeg zračenja.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE Članak 30.

Korisnici nuklearnog materijala ili posebne opreme moraju postupanje s nuklearnim materijalom i posebnom opremom uskladiti s odredbama ovoga Pravilnika u roku od 30 dana od njegova stupanja na snagu.

Članak 31.

Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o kontroli nuklearnog materijala i posebne opreme (»Narodne novine« br. 74/06).

Članak 32.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 011-01/08-01/03 Urbroj: 568-02-08-02 Zagreb, 30. siječnja 2008.

Ravnatelj mr. sc. Matjaž Prah, v. r.

PRILOG IA POPIS NUKLEARNIH MATERIJALAa)

a) Nuklearnim materijalom smatra se bilo koji od navedenih elemenata u obliku metala, legure, kemijskog spoja ili koncentrata, te bilo koji drugi materijal koji sadrži jedan ili više navedenih elemenata u navedenim količinama.

PRILOG IB KATEGORIZACIJA NUKLEARNOG MATERIJALA

a) Svaki plutonij osim onog s izotopnom koncentracijom koja prelazi 80% plutonija-238. b) Materijal koji nije ozračen u reaktoru ili materijal ozračen u reaktoru, ali s razinom zračenja jednakom ili manjom od 1 gray/h (100 rad/h) na udaljenosti od jednog metra bez zaklona. c) Količine koje ne ulaze u kategoriju III i prirodni uranij, moraju biti zaštićene sukladno praksi opreznog rukovanja. d) Drugo gorivo koje je temeljem njegova izvornog sadržaja fisilnog materijala klasificirano kao kategorija I ili II prije ozračivanja, može se kategorizirati jednu kategoriju niže dok razina zračenja goriva prelazi 1 gray/h (100 rad/h) na udaljenosti od jednog metra bez zaklona.

PRILOG IC POPIS POSEBNE OPREME I NENUKLEARNOG MATERIJALA

(prema Prilogu II. Dodatnog protokola uz Sporazum Republike Hrvatske i Međunarodne agencije za atomsku energiju o primjeni garancija u vezi s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja, »Narodne novine – Međunarodni ugovori« br. 11/2000) 1. Reaktori i njihova oprema 1.1. Potpuni nuklearni reaktori Nuklearni reaktori sposobni za rad tako da omogućavaju kontroliranu samoodržavajuću fisijsku lančanu reakciju isk­ljučujući nulto-energetske reaktore; poto­nji su definirani kao reaktori projektirani za maksimalnu količinu proizvod­nje plutonija koja ne prelazi 100 g na godinu. OBJAŠNJENJE »Nuklearni reaktor« uk­ljučuje u osnovi elemente unutar reaktorske posude ili izravno dodane reaktorskoj posudi, opremu koja kontrolira razinu snage u jezgri i komponente koje obično sadrže primarno rashladno sredstvo reaktorske jezgre ili dolaze u izravan kontakt s ­njim, ili ga kontroliraju. Nije namjera isk­ljučiti reaktore kod kojih postoji razumna mogućnost preinače­nja tako da proizvode znatno više od 100 g plutonija na godinu. Reaktori projektirani za trajni rad na znatnim razinama snage, neovisno o ­njihovim kapacitetima za proizvod­nju plutonija, ne smatraju se »nulto-energetskim reaktorima«. 1.2. Reaktorske posude pod tlakom Metalne posude, kao cjelovite jedinice ili u tu svrhu pojedinačno proizvedeni glavni dijelovi, posebno su projektirane ili izrađene tako da sadrže jezgru nuklearnog reaktora, definiranog u točki 1.1. i u sta­nju su izdržati radni tlak primarnog rashladnog sredstva. OBJAŠNJENJE Gornja ploča reaktorske tlačne posude obuhvaćena je točkom 1.2. kao posebno proizveden glavni dio tlačne posude. Unutar­nje dijelove reaktora (npr. potporne stupove i ploče za jezgru i druge unutar­nje elemente posude, cijevi vodilica za kontrolne šipke, toplinske štitove, pre­grade, rešetkaste ploče jezgre, difuzorske ploče itd.) obično isporučuje isporučite­lj reaktora. U nekim slučajevima su određene unutar­nje potporne komponente uk­ljučene u proizvod­nju tlačne posude. Ti su elementi dovo­ljno kritični za sigurnost i pouzdanost rada reaktora (i zbog toga za jamstva i odgovornost isporučite­lja reaktora) tako da nije neuobičajena ­njihova isporuka izvan osnovnog ugovora za isporuku reaktora. Dakle, premda se odvojena isporuka tih jedinstvenih, posebno projektiranih i izra­đenih, kritičnih, velikih i skupih elemenata može razmatrati, takav način isporuke smatra se nevjerojatnim. 1.3. Uređaji za izmjenu reaktorskog goriva Oprema za rukova­nje posebno projektirana ili izrađena za umeta­nje ili ukla­nja­nje goriva iz nuklearnog reaktora, definiranog u točki 1.1., sposobna za radni postupak pu­nje­nja, ili primje­njujući tehnički sofisticirano pozicionira­nje ili centrira­nje tako da se omoguće složeni postupci vađe­nja goriva, kod kojih obično nije moguć izravni pre­gled ili pristup gorivu. 1.4. Reaktorske kontrolne šipke Šipke posebno projektirane ili izrađene za kontrolu reak­cije u nuklearnom reaktoru, definiranom u gor­njoj točki 1.1. OBJAŠNJENJE Ova točka uk­ljučuje, uz dio za apsorpciju neutrona, konstrukciju za potporu ili ovješe­nje, ako su isporučeni odvojeno. 1.5. Reaktorske tlačne cijevi Cijevi koje su posebno projektirane ili izrađene da sadrže gorivne elemente i primarno rashladno sredstvo u reaktoru, definiranom u gor­njoj točki 1.1. pod radnim tlakom većim od 5,1 MPa (740 psi). 1.6. Cirkonijeve cijevi Cirkonij, metal i le­gure, u obliku cijevi ili sklopova cijevi, i u količinama koje prelaze 500 kg u bilo kojem razdob­lju od 12 mjeseci, posebno projektirane ili izrađene za korište­nje u reaktoru, definiranom u gor­njoj točki 1.1. i u kojima je odnos hafnija prema cirkoniju ma­nji od 1:500 težinskih dijelova. 1.7. Pumpe za primarno rashladno sredstvo Pumpe posebno projektirane ili izrađene za cirkulaciju primarnoga rashladnog sredstva u nuklearnom reaktoru, definiranom u gor­njoj točki 1.1. OBJAŠNJENJE Posebno projektirane ili izrađene pumpe mogu uk­ljučivati složeni sustav ili višestruke sustave za brtv­lje­nje koji sprječavaju cure­nje primarnoga rashladnog sredstva, oklop­ljene pumpe i pumpe s inercijskim sustavima. Definicija se odnosi na pumpe klase NC-1 ili kvalificirane istovrijednim standardima. 2. Nenuklearni materijali za reaktore 2.1. Deuterij i teška voda Deuterij, teška voda (deuterijev oksid) i bilo koja druga smjesa deuterija u kojoj omjer broja deuterijevih i vodikovih atoma prelazi 1:5000 za upotrebu u nuklearnom reaktoru, definiranom u gor­njoj točki 1.1., u količinama koje prelaze 200 kg atoma deuterija za svaku zem­lju primate­lja u bilo kojem razdob­lju od 12 mjeseci. 2.2. Grafit nuklearne kakvoće Grafit koji ima razinu čistoće bo­lju od 5 ppm bor-ekvivalenta i gustoću veću od 1,5 g/cmł za upotrebu u nuklearnom reaktoru, definiranom u gor­njoj točki 1.1., u količinama koje prelaze 3·104 kg (30 tona) za svaku zemlju primate­lja u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci. NAPOMENA Zbog izvještava­nja, Vlada Republike Hrvatske utvrdit će da li se grafit, prema gore navedenim podacima, izvozi za korište­nje u nuklearnom reaktoru. 3. Postrojenja za preradu ozračenih gorivnih elemenata i oprema posebno projektirana ili izrađena u tu svrhu UVODNA NAPOMENA Preradom ozračenoga nuklearnog goriva odvajaju se plutonij i uranij od jako radioaktivnih fisijskih produkata i drugih transuranijskih elemenata. Razdvaja­nje se može postići različitim tehničkim postupcima. Međutim, tijekom godina, Purex je postao najčešće korišten i prihvaćen postupak. Purex uk­ljučuje otapa­nje ozračenoga nuklearnog goriva u dušičnoj kiselini, nakon če­ga slijedi razdvaja­nje uranija, plutonija i fisijskih produkata pomoću selektivne ekstrakcije otapala, koristeći mješavinu tributil fosfata i nekoga organskog razrjeđivača. Purex postroje­nja imaju međusobno slične procesne funkcije, uk­ljučujući: usit­njava­nje ozračenog gorivnog elementa, otapa­nje goriva, ekstrakciju otapala i postupak skladište­nja tekućine. Također mogu imati opremu za toplinsku denitraciju uranijevog nitrata, pretvara­nje plutonijevog nitrata u oksid ili metal i obradu otpadnih tekućih fisijskih produkata u oblik pogodan za dugotrajno skladište­nje ili odlaga­nje. Međutim, specifičan tip i oblik opreme za izvođe­nje tih funkcija može se razlikovati između Purex postroje­nja zbog nekoliko razloga, uk­ljučujući vrstu i količinu ozračenoga nuklearnog goriva za preradu, namjeru raspolaga­nja natrag dobivenim materijalom i filozofiju sigurnosti i održava­nja ugrađenu u projekt postroje­nja. »Postroje­nje za preradu ozračenih gorivnih elemenata« uk­ljučuje opremu i komponente koje obično dolaze u izravan dodir s ozračenim gorivom, glavnim nuklearnim materijalom i fisijskim produktima ili izravno uprav­ljaju tokovima ­njihove prerade. Ti postupci, uk­ljučujući cjelovite sustave za pretvorbu plutonija i proizvod­nju metala plutonija, mogu biti određeni mjerama poduzetim zbog izbje­gava­nja kritičnosti (npr. pomoću geometrije), ozračiva­nja (npr. pomoću štitova) i toksičnosti (npr. pomoću kontejnmenta reaktora). U opremu, koja se podrazumijeva u izrazu »i oprema posebno projektirana ili izrađena« za preradu ozračenih gorivnih elemenata, uk­ljučeni su: 3.1 Strojevi za usitnjavanje ozračenih gorivnih elemenata UVODNA NAPOMENA Ova oprema lomi košu­ljicu goriva da se ozračeni nuklearni materijal izloži otapa­nju. Najčešće se upotreb­ljavaju posebno projektirane velike metalne škare za reza­nje, premda se može koristiti i suvremena oprema, kao što je laser. Daljinski upravljana oprema posebno projektirana ili izrađena za korište­nje u gore opisanim postroje­njima za preradu i namije­njena za reza­nje, sječe­nje i sjecka­nje sklopova, snopova ili šipki nuklearnog goriva. 3.2. Posude za otapa­nje UVODNA NAPOMENA Posude za otapa­nje obično prihvaćaju usit­njeno istrošeno gorivo. U tim posudama sigurnim od kritičnosti ozračeni nuklearni materijal otop­ljen je u dušičnoj kiselini a preostale ­ljuske uklo­njene su iz toka obrade. Spremnici sigurni od kritičnosti (npr. malog promjera, kružni ili pločasti spremnici) posebno projektirani ili izrađeni za upotrebu u postroje­njima za preradu, kao što je gore naznačeno, namije­njeni za otapa­nje ozračenoga nuklearnog goriva, koji su sposobni izdržavati vruću visoko korozivnu tekućinu i koji mogu biti da­ljinski pu­njeni i održavani. 3.3. Ekstraktori otapala i oprema za ekstrakciju otapala UVODNA NAPOMENA Ekstraktori otapala primaju i otopinu ozračenog goriva iz posuda za otapa­nje i organsku otopinu koja razdvaja uranij, plutonij i fisijske produkte. Oprema za ekstrakciju otapala obično je projektirana tako da ispu­njava stroge radne parametre, kao dugi radni vijek bez zahtjeva za održava­njem ili prilagod­ljivost lakom premješta­nju, jednostavnost rada i kontrole i elastičnost glede promjene uvjeta rada. Posebno projektirani ili izrađeni ekstraktori otapala takvi kao pu­njene ili pulsirajuće kolone, taložne mješalice ili centrifugalni kontaktori za korištenje u postroje­njima za preradu ozračenog goriva. Ekstraktori otapala moraju biti otporni na korozivno djelova­nje dušićne kiseline. Ekstraktori otapala obično su proizvedeni po iznimno visokim standardima (uk­ljučujući posebne tehnike zavariva­nja i inspekcije, osigura­nja kvalitete i kontrole kvalitete) iz nehrđajuće­g čelika niskog postotka ug­ljika, titana, cirkonija ili nekoga drugog materijala visoke kakvoće. 3.4. Posude za držanje ili skladištenje kemikalija UVODNA NAPOMENA Kao rezultat faze ekstrakcije, otapala dobivamo tri glavna procesna tekuća toka. Posude za drža­nje ili skladište­nje koriste se u da­lj­njoj preradi svih triju tokova, kako slijedi: (a) Čista otopina uranijevog nitrata koncentrirana je isparava­njem i proslijeđena u postupak denitracije gdje se pretvara u uranijev oksid. Taj oksid ponovno se koristi u nuklearnom gorivnom ciklusu. (b) Otopina visoko radioaktivnih fisijskih produkata obično se koncentrira isparava­njem i sprema kao tekući koncentrat. Taj koncentrat može se kasnije ispariti i pretvoriti u oblik prikladan za skladište­nje ili odlaga­nje. (c) Otopina čistoga plutonijevog nitrata koncentrira se i sprema do njenog prijenosa u faze da­lj­nje­g postupka. Posude za drža­nje ili skladište­nje otopina plutonija projektirane su tako da se izbje­gnu problemi kritič­nosti koji su rezultat promjene u koncentraciji ili obliku ovog toka. Posebno projektirane ili izrađene posude za drža­nje ili skladište­nje i korište­nje u postroje­nju za preradu ozračenog goriva. Posude za drža­nje ili skladište­nje moraju biti otporne na korozivno djelova­nje dušične kiseline. Posude za drža­nje ili skladište­nje obično su izrađene od materijala kao nehrđajući čelik s niskim postotkom ug­ljika, titan ili cirkonij ili drugi materijali visoke kakvoće. Posude za drža­nje ili skladište­nje mogu biti projektirane za da­ljinsko uprav­lja­nje ili održava­nje i mogu imati s­ljedeća svojstva za kontrolu nuklearne kritičnosti: (1) stijenke ili unutar­nju strukturu s bor-ekvivalentom najma­nje 2%, ili (2) maksimalni promjer 175 mm (7 in) za cilindrične posude, ili (3) maksimalnu širinu 75 mm (3 in) za pločastu ili za kružnu posudu. 3.5. Sustav za pretvaranje plutonijevog nitrata u oksid UVODNA NAPOMENA U većini postroje­nja za preradu taj završni postupak uk­ljučuje pretvara­nje otopine plutonijevog nitrata u plutonijev dioksid. Glavne rad­nje u tom postupku su: skladište­nje materijala i podešava­nje napaja­nja procesa, talože­nje i razdvaja­nje krute/tekuće frakcije, oksidacija, rukova­nje proizvodom, provjetrava­nje, zbri­njava­nje otpada i kontrola procesa. Potpuni sustavi, posebno projektirani ili izrađeni za pre­tvara­nje plutonijevog nitrata u plutonijev oksid, u pojedinostima prilagođeni tako da se izbje­gnu učinci kritičnosti i zrače­nja, te minimaliziraju opasnosti od otrova­nja. 3.6. Sustav za proizvodnju metala plutonija iz plutonijevog oksida UVODNA NAPOMENA Ovaj postupak, koji može biti u vezi s postroje­njem za preradu, uk­ljučuje fluorira­nje plutonijevog dioksida, obič­no s visoko korozivnim fluorovodikom, zbog proizvod­nje plutonijevog fluorida koji se kasnije u proizvod­nji, koristeći metal kalcij visoke čistoće, pretvara u metalni plutonij i š­ljaku kalcijevog fluorida. Glavne rad­nje u ovom postupku su: fluorira­nje (uk­ljučuje opremu obloženu ili proizvedenu od plemenitih metala), pretvorba u metal (koristeći keramičke lonce za ta­lje­nje), obnav­lja­nje š­ljake, rukova­nje proizvodom, provjetrava­nje, zbri­njava­nje otpada i kontrola procesa. Potpuni sustavi posebno projektirani ili izrađeni za proizvod­nju metala plutonija, u pojedinostima prilagođeni tako da se izbje­gnu učinci kritičnosti zrače­nja, te minimaliziraju opasnosti od otrova­nja. 4. Postrojenja za proizvodnju gorivnih elemenata »Postrojenje za proizvodnju gorivnih elemenata« uključuje opremu: (a) koja obično dolazi u izravan dodir s nuklearnim materijalom, ili ga izravno prerađuje, ili kontrolira tok proizvod­nje nuklearnog materijala, ili (b) koja hermetički zatvara nuklearni materijal unutar košu­ljice. 5. Postrojenja za separaciju izotopa uranija i oprema, različita od analitičkih instrumenata, posebno projektirana ili izrađena u tu svrhu U opremu, koja se podrazumijeva u izrazu »oprema različita od analitičkih instrumenata, posebno projektirana ili izrađena« za separaciju izotopa uranija uk­ljučeni su: 5.1. Plinske centrifuge i sklopovi i komponente posebno projektirani ili izrađeni za upotrebu u plinskim centrifugama UVODNA NAPOMENA Plinska centrifuga obično se sastoji od cilindra (ili više ­njih) tankih stijenki promjera između 75 mm (3 in) i 400 mm (16 in) koji se nalazi u vakuumu i vrti velikom obodnom brzinom od 300 m/s ili više oko svoje okomite središ­nje osi. Da se postigne velika brzina, materijali za izradu rotacijskih komponenata moraju biti visokog omjera čvrstoće ili gustoće, a rotorski sklopi i ­nje­gove pojedinačne komponente moraju biti izrađeni s vrlo malim tolerancijama da se minimalizira neuravnoteženost. Za razliku od drugih centrifuga, kod plinskih centrifuga za obogaćiva­nje uranija karakteristično je da unutar komore rotora imaju rotirajuću pre­gradu (ili više ­njih) u obliku diska, te razmještaj stacionarnih cijevi za pu­nje­nje i vađe­nje plina UF6 koje oblikuju najma­nje tri odvojena kanala, od kojih su dva vezana za lopatice što se protežu od osi rotora prema obodu rotorske komore. U vakuumskoj sredini također se nalazi određeni broj kritičnih elemenata koji ne rotiraju i koje, premda su posebno projektirani, nije teško proizvesti niti se proizvode iz posebnih materijala. Centrifugalno postroje­nje, međutim, zahtijeva veliki broj tih komponenata tako da te količine mogu dati važnu naznaku kraj­nje uporabe. 5.1.1. Rotacijske komponente (a) Potpuni rotorski sklopovi: Tankostijeni cilindri, ili nekoliko međusobno povezanih tankostijenih cilindara, izrađenih iz jednog ili više materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće, opisanih u OBJAŠNJENJU ovog poglav­lja. Ako su međusobno povezani, cilindri su spojeni pokretnim mjehovima ili prstenovima, kako je opisano u s­ljedećoj podtočki 5.1.1 (c). Rotor je oprem­ljen s unutar­njom pre­gradom (ili više ­njih) i kraj­njim poklopcima, kako je opisano u s­ljedećim podtočkama 5.1.1 (d) i (e), ako je u konačnom obliku. Međutim, cjeloviti sklop može biti isporučen samo djelomično sastav­ljen. (b) Rotorske cijevi: Posebno projektirani ili izrađeni tankostijeni cilindri debljine 12 mm (0,5 in) ili ma­nje, promjera između 75 mm (3 in) i 400 mm (16 in) i proizvedeni iz jednog ili više materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće, opisanih u OBJAŠNJENJU ovog poglav­lja. (c) Prstenovi ili mjehovi: Komponente posebno projektirane ili izrađene da lokalno podupru rotorsku cijev ili da povežu nekoliko rotorskih cijevi. Mijeh je kratki cilindar sa stijenkom deb­ljine 3 mm (0,12 in) ili ma­nje, promjera između 75 mm (3 in) i 400 mm (16 in) koji ima nabore i izrađen je iz materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće, jednog od opisanih u OBJAŠNJENJU ovog poglavlja. (d) Pre­grade: Komponente u obliku diska promjera između 75 mm (3 in) i 400 mm (16 in) posebno projektirane ili izrađene za ugrad­nju unutar centrifugalne rotorske cijevi, tako da izoliraju odvodnu komoru od glavne separacijske komore te, u nekim slučajevima, da pomognu cirkulaciju plina UF6 unutar glavne separacijske komore rotorske cijevi, a izrađene su iz materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće, jednog od opisanih u OBJAŠNJENJU ovog poglav­lja. (e) Gornji poklopci/donji poklopci Komponente u obliku diska promjera između 75 mm (3 in) i 400 mm (16 in) posebno projektirane ili izrađene da pristaju na krajeve rotorske cijevi i tako zadržavaju UF6 unutar rotorske cijevi, te u nekim slučajevima podupiru, podržavaju ili sadrže kao cjeloviti dio element gor­nje­g ležaja (gor­nji poklopac), ili nose rotirajuće elemente motora i do­nji ležaj (do­nji poklopac), a izrađene su iz materijala visokog omjera čvrstoće i gustoće, jednog od opisanih u OBJAŠNJENJU ovog poglavlja. OBJAŠNJENJE Materijali koji se koriste za rotacijske komponente centrifuge su: (a) le­girani čelik maksimalne vlačne čvrstoće 2,05 · 109 N/m (300.000 psi) ili više; (b) le­gure aluminija maksimalne vlačne čvrstoće 0,46 · 109 N/m (67.000 psi) ili više, (c) vlaknasti materijali pogodni za upotrebu u slojevitim strukturama i koji imaju specifični modul 12,3 · 106 m, ili veći i specifičnu maksimalnu vlačnu čvrstoću 0,33 · 106 m, ili veću (»specifični modul« je Youngov modul u N/m podije­ljen sa specifičnom težinom u N/mł; »specifična maksimalna vlačna čvrstoća« je specifična vlačna čvrstoća u N/m podije­ljena sa specifičnom težinom u N/mł). 5.1.2. Statičke komponente (a) Magnetski viseći ležajevi: Posebno projektirani ili izrađeni sklopovi ležajeva koji sadrže kružni magnet obješen unutar kućišta koje sadrži prigušujuće sredstvo. Kućište treba biti izrađeno od materijala otpornog na UF6 (vidi OBJAŠNJENJE točke 5.2). Polovi magneta su spojeni ili je magnet povezan s drugim magnetom pričvršćenim na gor­njem poklopcu, opisano u podtočki 5.1.1 (e). Magnet može biti prstenastog oblika s omjerom između va­njskog i unutar­nje­g promjera ma­njim ili jednakim 1,6:1. Magnet može biti takvog sta­nja da je početna permeabilnost 0,15 H/m (120.000 CGS jedinica) ili više, ili remanentnost 98,5% ili više, ili energetski produkt veći od 80 kJ/mł (107 gauss-oersteda). Uz uobičajena svojstva materijala preduvjet je da je odstupa­nje magnetske osi od geometrijske osi ograničeno na vrlo malo toleranciju (ma­nju od 0,1 mm ili 0,004 in) ili da se posebno zahtijeva homogenost materijala magneta. (b) Ležajevi/prigušivači: Posebno projektirani ili izrađeni ležajevi koji sadrže sklop zglob/čašica ugrađen u prigušivač. Zglob je obično osovina od ka­ljenog čelika s polukuglom na jednom kraju, te s pričvršće­njem za do­nji poklopac, opisano u podtočki 5.1.1 (e), na drugom kraju. Međutim, osovina može imati ugrađen i hidrodinamički ležaj. Čašica je oblika kuglice s polukuglastim udub­lje­njem na jednoj strani. Te komponente često se pribav­ljaju odvojeno od prigušivača. (c) Molekularne pumpe: Posebno projektirani ili izrađeni cilindri koji imaju unutar­nje strojno obrađene ili izdub­ljene spiralne utore i unutar­nje strojno obrađene provrte. Tipične dimenzije su kako slijedi: unutar­nji promjer 75 mm (3 in) do 400 mm (16 in), deb­ljina stijenke 10 mm (0,4 in) ili više, du­ljine jednake ili veće od promjera. Utori su obično pravokutnog presjeka i duboki 2 mm (0,08 in) ili više. (d) Statori motora: Posebno projektirani ili izrađeni statori prstenastog oblika za višefazne izmjenične elektromotore velike brzine s hi­ste­rezom (ili magnetnim otporom) za sinkroni rad u va­kuu­mu u području frekvencija 6000-2000 Hz i području snage 50-1000 VA. Statori se sastoje od višefaznih namota na slojevitoj že­ljeznoj jezgri malih gubitaka nači­njenoj od tankih limova uobičajene deb­ljine 2 mm (0,08 in) ili ma­nje. (e) Kućište centrifuge/nosači Komponente posebno projektirane ili izrađene da drže sklop rotorskih cijevi plinske centrifuge. Kućište se sastoji od nepomičnog cilindra deb­ljine stijenke do 30 mm (1,2 in) s precizno strojno obrađenim krajevima za smještaj ležajeva i s jednom ili više prirubnica za ugrad­nju. Strojno obrađeni krajevi međusobno su paralelni i okomiti na uzdužnu os cilindra s odstupa­njem ma­njim od 0,05°. Kućište može biti i saćaste strukture za smještaj nekoliko rotorskih cijevi. Kućišta su izrađena od materijala otpornih na korozivno djelova­nje UF6 ili zaštićena takvim materijalima. (f) Lopatice Posebno projektirane ili izrađene cijevi unutar­nje­g promjera do 12 mm (0,5 in) za ekstrakciju čina UF6 iz unutraš­njosti rotorske cijevi načinom djelova­nja Pitotove cijevi (tj. s otvorom prema obodnom toku plina unutar rotorske cijevi, na primjer, savija­njem kraja radijalno postav­ljene cijevi) tako da se mogu pričvrstiti na središ­nji sustav za ekstrakciju plina. Cijevi su izrađene od materijala otpornih na korozivno djelova­nje UF6 ili zaštićene takvim materijalima. 5.2 Posebno projektirani ili izrađeni pomoćni sustavi, oprema i komponente u postrojenjima za obogaćiva­nje pomoću plinskih centrifuga UVODNA NAPOMENA Pomoćni sustavi, oprema i komponente u postrojenjima za obogaćiva­nje pomoću plinskih centrifuga su sustavi za napaja­nje centrifuga s UF6, međusobno poveziva­nje pojedinih centrifuga tako da oblikuju kaskade (ili stup­njeve) koje omogućavaju postupno sve veće obogaćiva­nje, te za izdvaja­nje »proizvoda« i »ostataka« UF6 iz centrifuga, uz opremu potrebnu za pogon centrifuga ili kontrolu postroje­nja. UF6 se obično isparava iz krutine pomoću zagrijava­nja u autoklavima, te se odvodi u plinovitom sta­nju u centrifuge pomoću kaskadnog cjevovodnog kolektora. »Proizvod« i »ostaci« plinovite struje UF6, koji izlaze iz centrifuga, također se proslijeđuju pomoću kaskadnog cjevovodnog kolektora u hladne stupice (koje rade na otprilike 203 K (–70°C)), gdje se kondenziraju prije da­lj­nje­g prijenosa u pogodne spremnike za prijevoz ili skladište­nje. Budući da se postroje­nje za obogaćivanje sastoji od više tisuća centrifuga poredanih u kaskadama, postoje kilometri kaskadnih cjevovodnih kolektora, povezanih tisućama zavara, sa znatnim brojem ponav­lja­nja oblika. Oprema, komponente i cjevovodni sustavi su proizvedeni prema vrlo zahtjevnim standardima za vakuum i čistoću. 5.2.1 Sustavi za napaja­nje/sustavi za izdvajanje proizvoda i ostatka Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za obradu koji uključuju: Autoklave za napaja­nje (ili stanice), koje se koriste za dotok UF6 prema kaskadama centrifuga pri tlaku 100 kPa (15 psi) i količinu od 1 kg/h ili više, Desublimatore (ili hladne stupice) koje se koriste za izdvaja­nje UF6 iz kaskada pri tlaku do 3 kPa (0,5 psi). Desublimatori se mogu ohladiti do 203 K (–70°C) i zagrijati do 343 K (70°C) Stanice za »proizvod« i »ostatke« koje se koriste za hvata­nje UF6 u spremnike. Ovo postroje­nje, oprema i cjevovod potpuno je izrađeno ili obloženo materijalima otpornim na UF6 (vidi OBJAŠNJENJE ove točke), a proizvedeno je prema vrlo zahtjevnim standardima za vakuum i čistoću. 5.2.2 Mehanički sustavi cjevovodnih kolektora Posebno projektirani ili izrađeni sustavi cjevovoda i sustavi cjevovodnih kolektora za rukovanje s UF6 unutar centrifugalnih kaskada. Mreža cjevovoda obično je s trostrukim sustavom cjevovodnih kolektora tako da je svaka centrifuga spojena na svaki cjevovodni kolektor. Tako se u znatnoj mjeri ponavlja taj oblik. U cijelosti su izrađeni od materijala otpornih na UF6 (vidi OBJAŠNJENJE ove točke), a proizvedeni su prema vrlo zahtjevnim standardima za vakuum i čistoću. 5.2.3 UF maseni spektrometri/ionski izvori Posebno projektirani ili izrađeni magnetski ili kvadrupolni maseni spektrometri sposobni za »on-line« uzimanje uzoraka iz struja plina UF6 kod napaja­nja, proizvoda ili preostalog materijala, a koji imaju sva s­ljedeća svojstva: 1. Jedinično razlučiva­nje za jedinice atomske mase veće od 320, 2. Ionske izvore izrađene od ili obložene nikromom ili monelom, ili platirane niklom, 3. Izvore elektrona za ionizaciju, 4. Kolektorski sustav prikladan za analizu izotopa. 5.2.4 Mjenjači frekvencija Mjenjači frekvencija (također poznati kao konverteri ili invertori) posebno projektirani ili izrađeni za napaja­nje statora motora definiranih u 5.1.2. (d), ili dijelovi, komponente i podsklopovi takvih mjenjača frekvencija koji imaju sva sljedeća svojstva: 1. Višefazni izlaz 600–2000 Hz, 2. Visoku stabilnost (s kontrolom frekvencije bo­ljom od 0,1%) 3. Nisko harmoničko izobliče­nje (ma­nje od 2%), i 4. Učinkovitost veću od 80%. OBJAŠNJENJE Gore nabrojeni elementi ili dolaze u izravan dodir s procesnim plinom UF6 ili izravno kontroliraju centrifuge i prolaže­nje plina iz centrifuge u centrifugu i iz kaskade u kaskadu. Materijali otporni na korozivno djelova­nje UF6 uk­ljučuju nehrđajući čelik, aluminij, le­gure aluminija, nikal ili le­gure koje sadrže 60% ili više nikla. 5.3 Posebno projektirani ili izrađeni sklopovi i komponente koji se koriste u plinskom difuzijskom obogaćiva­nju UVODNA NAPOMENA U metodi separacije izotopa uranija plinskom difuzijom, glavni tehnološki sklop je posebna porozna plinska difuzijska barijera, izmje­njivač topline za hlađe­nje plina (zagrijanog stlačiva­njem), brtveni i kontrolni ventili, te cjevovodi. Budući da plinska difuzijska tehnologija koristi uranijev heksafluorid (UF6) sva oprema, cjevovod i površine instrumentacije (koje dolaze u dodir s plinom) moraju biti izrađeni od materijala koji ostaje stabilan u dodiru s UF6. Postroje­nje za plinsku difuziju zahtijeva znatan broj tih sklopova, tako da količine mogu biti značajan pokazate­lj kraj­nje uporabe. 5.3.1 Plinske difuzijske barijere (a) Posebno projektirani ili izrađeni tanki porozni filteri, veličine pora 100 – 1.000 Ĺ (angstrema), deb­ljine 5 mm (0,2 in) ili ma­nje, te za cjevaste oblike, promjera 25 mm (1 in) ili ma­nje, izrađeni od metalnih, polimernih ili keramičkih materijala otpornih na korozivno djelova­nje UF6, i (b) Posebno pripremljene smjese ili prašci za izradu takvih filtera. Takve smjese i prašci uk­ljučuju nikal ili le­gure koje sadrže 60% ili više nikla, aluminijev oksid ili potpuno flourirane polimere ug­ljikovodika otporne na UF6 koji imaju čistoću 99,9% ili više, veličinu čestica ma­nju od 10 µm i visoki stupa­nj jednolikosti veličine čestica, koje su posebno priprem­ljene za izradu plinskih difuzijskih barijera. 5.3.2 Kućišta difuzora Posebno projektirane ili izrađene hermetički zatvorene cilindrične posude promjera veće­g od 300 mm (12 in) i duže od 900 mm (35 in), ili pravokutne posude sličnih dimenzija, koje imaju jedan ulazni i dva izlazna priključka promjera veće­g od 50 mm (2 in), za držanje plinskih difuzijskih barijera, izrađene od materijala otpornih na UF6 ili obložene takvim materijalima, te projektirane za vodoravnu ili okomitu ugradnju. 5.3.3 Kompresori i plinska puhala Posebno projektirani ili izrađeni aksijalni, centrifugalni ili nadtlačni kompresori ili plinska puhala, s kapacitetom usisa UF6 od najma­nje 1mł/min, s tlakom ispuha do nekoliko stotina kPa (100 psi), projektirani za dugotrajan rad u UF6 okruže­nju, sa ili bez elektromotora odgovarajuće snage, isto kao i zasebni sklopovi takvih kompresora i plinskih puhala. Ti kompresori i plinska puhala imaju omjer kompresije od 2:1 do 6:1, a izrađeni su od materijala otpornih na UF6 ili obloženi takvim materijalima. 5.3.4 Brtve rotorskih osovina Posebno projektirane ili izrađene vakuumske brtve, s prik­ljučcima za napaja­nje i ispuhiva­nje brtve, za brtv­lje­nje spojne osovine rotora kompresora ili plinskog puhala s pogonskim motorom, tako da se osigura pouzdano brtv­lje­nje protiv ucuriva­nja zraka u unutar­nju komoru kompresora ili plinskog puhala napu­njenog s UF6. Takve brtve obično su projektirane za količinu ucuriva­nja zaštitnog plina ma­nju od 1000 cmł/min (60 inł/min). 5.3.5 Izmje­njivači topline za hlađe­nje UF6 Posebno projektirani ili izrađeni izmje­njivači topline nači­njeni od materijala otpornih na UF6 (osim nehrđajuće­g čelika) ili obloženi takvim materijalima ili bakrom, ili bilo kojom kombinacijom tih metala, te namije­njeni za veličinu promjene tlaka kod cure­nja ma­nju od 10 Pa (0,0015 psi) na sat pri razlici tlakova od 100 kPa (15 psi). 5.4 Posebno projektirani ili izrađeni pomoćni sustavi, oprema i komponente koji se koriste u plinskom difuzijskom obogaćivanju UVODNA NAPOMENA Pomoćni sustavi, oprema i komponente u postroje­njima za plinsko difuzijsko obogaćivanje su sustavi potrebni za napaja­nje s UF6 plinskoga difuzijskog sklopa, poveziva­nje pojedinačnih sklopova u kaskade (ili stupnjeve) koje omogućavaju postupno sve veće obogaćiva­nje, te za izdvaja­nje »proizvoda« i »ostataka« UF6 iz difuzijskih kaskada. Zbog velikih inercijskih svojstava difuzijskih kaskada, bilo koji prekid u ­njihovom radu, a posebno zaustav­lja­nje, ima ozbi­ljne pos­ljedice. Zato je veoma važno u plinskom difuzijskom postroje­nju strogo i trajno održava­nje vakuuma u cijelom tehnološkom sustavu, automatska zaštita od nezgoda i precizno automatsko uprav­lja­nje strujom plina. Sve to stvara potrebu oprema­nja postroje­nja velikim brojem posebnih mjernih, uprav­ljačkih i kontrolnih sustava. Obično se UF6 isparava u cilindrima smještenim u autoklavima, te se pomoću kaskadnoga cjevovodnog kolektora u plinskom sta­nju dovodi do ulaznog mjesta. »Proizvod« i »ostaci« plinske struje UF6 odvode se pomoću kaskadnog cjevovodnog kolektora od izlaznih točaka do hladnih stupica ili do kompresorskih stanica gdje se plin UF6 ukap­ljuje prije da­lj­nje­g prijenosa u prikladne spremnike za prijevoz ili skladište­nje. Budući da se postroje­nje za plinsko difuzijsko obogaćiva­nje sastoji od velikog broja difuzijskih sklopova poredanih u kaskade, postoji mnogo kilometara kaskadnog cjevovodnog kolektora, povezanog tisućama zavara, sa znatnim brojem ponav­lja­nja oblika. Oprema, komponente i cjevovodni sustavi su proizvedeni prema vrlo zahtjevnim standardima za vakuum i čistoću. 5.4.1 Sustavi za napaja­nje/sustavi za izdvajanje proizvoda i ostatka Posebno projektirani ili izrađeni procesni sustavi za radne tlakove do 300 kPa (45 psi), koji uk­ljučuju: Autoklave za napaja­nje (ili sustave) koji se koriste za dotok UF6 prema plinskim difuzijskim kaskadama; Desublimatore (ili hladne stupice) koji se koriste za izdvaja­nje UF6 iz difuzijskih kaskada; Stanice za ukapljivanje gdje se plin UF6 iz kaskada stlačiva­njem i hlađe­njem prevodi u tekućinu UF6, Stanice za »proizvod« ili »ostatke« koje se koriste za prijenos UF6 u spremnike. 5.4.2 Sustavi cjevovodnih kolektora Posebno projektirani ili izrađeni sustavi cjevovoda i cjevovodnih kolektora za rukova­nje s UF6 u plinskim difuzijskim kaskadama. Ova mreža cjevovoda obično je s »dvostrukim« sustavom cjevovodnih kolektora tako da je svaka ćelija spojena sa svakim cjevovodnim kolektorom. 5.4.3 Vakuumski sustavi (a) Posebno projektirani ili izrađeni veliki vakuumski višeprik­ljučni cjevovodni razvodnici, vakuumski cjevovodni kolektori i vakuumske pumpe usisnog kapaciteta jednakog ili veće­g od 5m3/min (175 ft3/min); (b) Vakuumske pumpe posebno projektirane za rad u atmosferi koja sadrži UF6, izrađene od aluminija, nikla ili le­gura koje sadrže više od 60% nikla ili su obložene ­njima. Te pumpe mogu biti ili rotacijske ili nadtlačne, mogu imati nadtlačne i fluoroug­ljične (teflonske) brtve te mogu imati posebni radni fluid. 5.4.4 Posebni ventili za zatvara­nje i kontrolu Posebno projektirani ili izrađeni ventili s mjehovima za ručno ili automatsko zatvara­nje i kontrolu, izrađeni od materijala otpornih na UF6 i promjera od 40 do 1500 mm (1,5 do 59 in) za ugradnju u glavnim i pomoćnim sustavima postroje­nja za plinsko difuzijsko obogaćiva­nje. 5.4.5 UF6 maseni spektrometri / ionski izvori Posebno projektirani ili izrađeni magnetski ili kvadrupolni maseni spektrometri sposobni za »on-line« uzima­nje uzoraka iz struja plina UF6 kod napaja­nja, proizvoda ili preostalog materijala, a koji imaju sva s­ljedeća svojstva: 1. Jedinično razlučiva­nje za jedinice atomske mase veće od 320, 2. Ionske izvore izrađene od ili obložene nikromom ili monelom, ili platirane niklom, 3. Izvore elektrona za ionizaciju, 4. Kolektorski sustav prikladan za analizu izotopa. OBJAŠNJENJE Gore nabrojeni elementi ili dolaze u izravan dodir s procesnim plinom UF6, ili izravno nadziru protok unutar kaskada. Sve površine koje dolaze u dodir s procesnim plinom, u potpunosti su izrađene od materijala otpornih na UF6 ili obložene takvim materijalima. U vezi s točkama koje se odnose na elemente plinske difuzije materijali otporni na korozivno djelova­nje UF6 uk­ljučuju nehrđajući čelik, aluminij, aluminijske le­gure, aluminijev oksid, nikal ili le­gure koje sadrže 60% ili više nikla i potpuno fluorirane polimere ug­ljikovodika otporne na UF6. 5.5. Posebno projektirani ili izrađeni sustavi, oprema i komponente koji se koriste u postroje­njima za aerodinamičko obogaćivanje UVODNA NAPOMENA U postupcima aerodinamičnog aerodinamičnog oboga­ćiva­nja smjesa plinovitog UF6 i lakog plina (vodik ili helij) se stlačuje i zatim propušta kroz elemente za separaciju u kojima se odvaja­nje izotopa potpuno provodi jakim centrifugalnim silama duž zakriv­ljenih stijenki. Uspješno su razvijena dva postupka ovog tipa: postupak sa separacijskim mlaznicama i postupak s vrtložnim cijevima. Za oba postupka glavne komponente stup­nja separacije uk­ljučuju cilindrično kućište posuda posebnih elemenata za odvaja­nje (mlaznice ili vrtložne cijevi), plinske kompresore i izmje­njivače topline za ukla­nja­nje topline stlačiva­nja. Jedno aerodinamičko postroje­nje zahtijeva veći broj tih stup­njeva tako da količine mogu biti značajan pokazate­lj kraj­nje uporabe. Budući da aerodinamički postupci koriste UF6, sva oprema, cjevovodi i površine instrumentacije (koji dolaze u dodir s plinom) moraju biti izrađeni od materijala koji ostaje stabilan u dodiru s UF6. OBJAŠNJENJE Elementi nabrojeni u ovoj točki ili dolaze u izravan dodir s procesnim plinom UF6 ili izravno kontroliraju protok unutar kaskada. Sve površine koje dolaze u dodir s procesnim plinom u potpunosti su izrađene od materijala otpornih na UF6 ili zaštićene takvim materijalima. U vezi s toč­kom koja se odnosi na elemente aerodinamičkog oboga­ćiva­nja, materijali otporni na korozivno djelova­nje UF6 uk­ljučuju bakar, nehrđajući čelik, aluminij, aluminijske le­gure, nikal ili le­gure koje sadrže 60% ili više nikla i potpuno fluorirane polimere ug­ljikovodika otpornih na UF6. 5.5.1 Mlaznice za separaciju Posebno projektirane ili izrađene mlaznice za separaciju i ­njihovi sklopovi. Mlaznice za separaciju oblikovane su kao zakriv­ljeni kanali s uskom pukotinom, polumjera za­kriv­ljenosti ma­nje­g od 1 mm (najčešće 0,1 – 0,5 mm), otporne su na korozivno djelova­nje UF6 i imaju oštricu unutar mlaznice koja razdvaja struju plina što teče kroz mlaznicu u dvije frakcije. 5.5.2 Vrtložne cijevi Posebno projektirane ili izrađene vrtložne cijevi i ­njihovi sklopovi. Vrtložne cijevi cilindrične su ili konusne, izrađene ili zaštićene materijalima otpornim na korozivno djelova­nje UF6, imaju promjer od 0,5 cm do 4 cm, a omjer du­ljine i promjera do 20:1 te s jednim ili više tangencijskih ulaza. Cijevi mogu biti oprem­ljene na jednom ili na oba kraja s dodacima za prik­ljučak tipa mlaznice. OBJAŠNJENJE Plin ulazi u vrtložne cijevi tangencijalno na jednom kraju, ili kroz vrtložne lopatice, ili na brojnim mjestima tangencijalno uzduž oboda cijevi. 5.5.3 Kompresori i plinska puhala Posebno projektirani ili izrađeni aksijalni, centrifugalni ili nadtlačni kompresori ili plinska puhala izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelova­nje UF6 ili zaštićeni takvim materijalima, s usisnim kapacitetom od najma­nje 2 mł/min za smjesu UF6/noseći plin (vodik ili helij). OBJAŠNJENJE Ti kompresori i plinska puhala najčešće imaju omjer kompresije od 1,2:1 do 6:1. 5.5.4 Brtve rotorskih osovina Posebno projektirani ili izrađene brtve rotorskih osovina, s prik­ljučcima za napaja­nje i ispuhiva­nje brtve, za brtv­lje­nje spojne osovine rotora kompresora ili plinskog puhala s pogonskim motorom, tako da se osigura pouzdano brtv­lje­nje protiv iscuriva­nja procesnog plina ili ucuriva­nja zraka ili brtvenog plina u unutar­nju komoru kompresora ili plinskog puhala napu­njenog sa smjesom UF6/noseći plin. 5.5.5 Izmje­njivači topline za hlađe­nje plina Posebno projektirani ili izrađeni izmje­njivači topline nači­njeni od materijala otpornih na korozivno djelova­nje UF6 ili zaštićeni takvim materijalima. 5.5.6 Kućišta elemenata za separaciju Posebno projektirana ili izrađena kućišta elemenata za separaciju nači­njena od materijala otpornih na UF6 ili zaštićena takvim materijalima, za drža­nje vrtložnih cijevi ili mlaznica za separaciju. OBJAŠNJENJE Ta kućišta mogu biti cilindrične posude promjera veće­g od 300 mm i du­lje od 900 mm, ili mogu biti pravokutne posude sličnih dimenzija, projektirane za vodoravnu ili okomitu ugrad­nju. 5.5.7 Sustavi za napaja­nje/sustavi za izdvaja­nje proizvoda i ostatka Posebno projektirani ili izrađeni procesni sustavi ili oprema u postroje­njima za obogaćiva­nje izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelova­nje UF6 ili zaštićeni takvim materijalima, koji uk­ljučuju: (a) Autoklave za napaja­nje, peći ili sustave koji se koriste za dotok UF6 u proces obogaćiva­nja, (b) Desublimatore (ili hladne stupice) koji se koriste za izdvaja­nje UF6 iz procesa obogaćiva­nja zbog prijenosa nakon zagrijava­nja, (c) Stanice za skrućiva­nje ili ukap­ljiva­nje koje se koriste za izdvaja­nje UF6 iz procesa obogaćiva­nja stlačiva­njem i pretvara­njem UF6 u tekući ili čvrsti oblik, (d) Stanice za »proizvod« ili »ostatke« koje se koriste za prijenos UF6 u spremnike. 5.5.8 Sustavi cjevovodnih kolektora Posebno projektirani ili izrađeni sustavi cjevovodnih kolektora, izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelova­nje UF6 ili zaštićeni takvim materijalima, za ruko­va­nje s UF6 unutar aerodinamičkih kaskada. Ova mreža cjevovoda obično je projektirana kao dvostruki cjevovodni kolektor tako da je svaki stupa­nj ili grupa stup­njeva povezana sa svakim kolektorom. 5.5.9 Vakuumski sustavi i pumpe (a) Posebno projektirani ili izrađeni vakuumski sustavi usisnog kapaciteta jednakog ili veće­g od 5 mł/min, koji se sastoje od vakuumskih višeprik­ljučnih cjevovodnih razvodnika, vakuumskih kolektora i vakuumskih pumpi, te projektiranih za rad u atmosferi koja sadrži UF6, (b) Vakuumske pumpe posebno projektirane ili izrađene za rad u atmosferi koja sadrži UF6, izrađene od materijala otpornih na korozivno djelova­nje UF6 ili zašti­ćene takvim materijalima. Te pumpe imaju brtve iz fluoroug­ljika i mogu se koristiti za posebne radne fluide. 5.5.10 Posebni ventili za zatvara­nje i kontrolu Posebno projektirani ili izrađeni ventili s mjehovima za ručno ili automatsko zatvara­nje ili kontrolu, izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelova­nje UF6 ili zaštićeni takvim materijalima, s promjerom od 40 do 1.500 mm za ugrad­nju u glavnim i pomoćnim sustavima postroje­nja za aerodinamičko obogaćiva­nje. 5.5.11 UF6 maseni spektrometri/ionski izvori Posebno projektirani ili izrađeni magnetski ili kvadrupolni maseni spektrometri sposobni za »on-line« uzima­nje uzoraka kod napaja­nja, »proizvoda« ili »ostataka« iz struja plina UF6, a koji imaju sva s­ljedeća svojstva: 1. Jedinično razlučiva­nje za jedinice atomske mase veće od 320, 2. Ionske izvore izrađene od ili obložene nikromom ili monelom, ili platirane niklom, 3. Izvore elektrona za ionizaciju, 4. Kolektorski sustav prikladan za analizu izotopa. 5.5.12 Sustavi za odvaja­nje UF6/noseći plin Posebno projektirani ili izrađeni procesni sustavi za odvaja­nje UF6 od noseće­g plina (vodik ili helij). OBJAŠNJENJE Ti sustavi projektirani su za sma­nje­nje sadržaja UF6 u nosećem plinu na 1 ppm ili ma­nje te mogu uk­ljučivati opremu kao što su: (a) Kriogeni (niskotemperaturni) izmje­njivači topline i krioseparatori sposobni za temperature jednake ili niže od -120°C, ili (b) Kriogene jedinice za hlađe­nje sposobne za temperature jednake ili niže od –120°C, ili (c) Jedinice s mlaznicama za odvaja­nje ili vrtložnim cijevima za odvaja­nje UF6 od noseće­g plina, ili (d) Hladne stupice za UF6 sposobne za temperature jednake ili niže od –20°C. 5.6. Posebno projektirani ili izrađeni sustavi, oprema i komponente koji se koriste u postroje­njima za obogaćiva­nje kemijskom ili ionskom izmjenom UVODNA NAPOMENA Neznatna razlika u masi između izotopa uranija uzrokuje male promjene u ravnoteži kemijskih reakcija koje mogu biti korištene kao osnova za separaciju izotopa. Dva su procesa uspješno razvijena: kemijska izmjena tekuće-tekuće i ionska izmjena kruto-tekuće. U procesu kemijske izmjene tekuće-tekuće, tekuće faze koje se ne miješaju (vodena i organska), protustrujno su usmjerene tako da daju kaskadni učinak tisuća stup­njeva separacije. Vodena faza sastoji se od uranijevog klorida u otopini klorovodične kiseline; organska faza sastoji se od ekstraktanta koji sadrži uranijev klorid u organskom otapalu. Kontaktori uk­ljučeni u separacijske kaskade mogu biti kolone za izmjenu tekuće-tekuće (kao pulsirajuće kolone sa sitastim pločama) ili tekući centrifugalni kontaktori. Kemijska pretvara­nja (oksidacija i redukcija) potrebna su na oba kraja separacijske kaskade tako da se na svakom kraju ostvare zahtjevi povratnog toka. Glavni je zadatak projekta izbjeći kontaminaciju procesnih struja s odre­đenim metalnim ionima. U tu svrhu koriste se plastične, plastikom obložene (uk­ljučujući korište­nje fluroug­ljičnih polimera) i/ili staklom obložene kolone i cjevovodi. U procesu ionske izmjene kruto-tekuće obogaćiva­nje se provodi adsorpcijom/desorpcijom uranija u posebnoj, vrlo brzo djelujućoj, smoli za ionsku izmjenu ili adsorbentu. Otopina uranija u klorovodičnoj kiselini i drugim kemijskim sredstvima propušta se kroz cilindrične kolone za obogaćiva­nje koje sadrže pu­njene osnove adsorbenta. Za trajni postupak potreban je sustav povratnog toka za oslobađa­nje uranija iz adsorbenta natrag u tekući tok tako da se mogu skupiti »proizvod« i »ostaci«. To se provodi korište­njem pogodnih kemijskih sredstava za redukciju/oksidaciju koja se potpuno obnav­ljaju u odvojenim va­njskim krugovima i koja mogu biti djelomično obnov­ljena unutar samih kolona za separaciju izotopa. Prisutnost vrućih koncentriranih otopina klorovodične kiseline u procesu zahtijeva opremu izrađenu od materijala otpornih na koroziju ili zaštićenu takvim materijalima. 5.6.1 Kolone za izmjenu tekuće-tekuće (kemijska izmjena) Kolone za izmjenu tekuće-tekuće protustrujnog smjera koje imaju ulaznu mehaničku snagu (tj. pulsirajuće kolone sa sitastim pločama, stapne pločaste kolone i kolone s unutar­njim turbinskim mješalicama), posebno projektirane ili izrađene za obogaćiva­nje uranija postupkom kemijske izmjene. Zbog otpornosti na korozivno djelova­nje koncentrirane otopine klorovodične kiseline te kolone i ­njihova unutraš­njost izrađeni su od prikladnih plastičnih materijala (takvih kao fluoroug­ljični polimeri) ili zaštićeni ­njima ili obloženi staklom. Projektom je predviđeno kratko rezidentno vrijeme stup­nja kolona (do 30 sekundi). 5.6.2 Centrifugalni kontaktori tekuće-tekuće (kemijska izmjena) Centrifugalni kontaktori tekuće-tekuće posebno projektirani ili izrađeni za obogaćiva­nje uranija postupkom kemijske izmjene. Takvi kontaktori koriste rotaciju za raspršiva­nje organskih i vodenih struja, a zatim centrifugalnu silu za odvaja­nje faza. Zbog otpornosti na korozivno djelova­nje koncentrirane otopine klorovodične kiseline kontaktori su izrađeni od prikladnih plastičnih materijala (takvih kao fluoroug­ljični polimeri) ili su obloženi ­njima ili staklom. Projektom je predviđeno kratko rezidentno vrijeme stup­nja centrifugalnih kontaktora (do 30 sekundi). 5.6.3 Sustavi oprema za redukciju uranija (kemijska izmjena) (a) Posebno projektirane ili izrađene redukcijske komore za elektrokemijsku redukciju pretvara­nja uranija iz sta­nja jedne valencije u drugo pri obogaćiva­nju uranija postupkom kemijske izmjene. Materijali komora, u dodiru s procesnom otopinom, moraju biti otporni na korozivno djelova­nje koncentriranih otopina klorovodične kiseline. OBJAŠNJENJE Katodni odje­ljak komore mora biti projektiran tako da spri­ječi ponovnu oksidaciju uranija u ­nje­gova viševalentna sta­nja. Da bi se uranij zadržao u katodnom odje­ljku, komora može imati nepropusnu membransku dijafragmu izra­đenu od posebnih materijala kationskih izmje­njivača. Katoda se sastoji od prikladnih čvrstih vodiča takvih kao grafit. (b) Posebno projektirani ili izrađeni sustavi na proizvodnom kraju kaskade za izdvaja­nje U4+ iz organske struje, prilagođava­nje koncentracije kiseline i napaja­nje elektrokemijskih redukcijskih komora. OBJAŠNJENJE Ti se sustavi sastoje od opreme za ekstrakciju otapala i izdvaja­nje U4+ iz organske struje u vodenu otopinu, za isparava­nje i/ili druge opreme za podešava­nje i kontrolu pH otopine, te pumpi ili drugih transportnih uređaja zbog napaja­nja komora za elektrokemijsku redukciju. Glavni je zadatak projekta izbjeći kontaminaciju vodene struje odre­đenim metalnim ionima. Zbog takvih dijelova koji dolaze u dodir s procesnom strujom, u sustav je ugrađena oprema izrađena od odgovarajućih materijala ili zašti­ćena takvim materijalima (kao staklo, fluoroug­ljični polimeri, polifenil sulfat, polieter sulfon i smolom impre­gnirani grafit). 5.6.4 Sustavi za pripremu materijala za napaja­nje (kemijska izmjena) Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za proizvod­nju oto­pina uranijevog klorida visoke čistoće za napaja­nje postroje­nja za separaciju izotopa uranija kemijskom izmjenom. OBJAŠNJENJE Ti se sustavi sastoje od opreme za otapa­nje, ekstrakciju otapala i/ili ionsku izmjenu zbog pročišćava­nja i od elektrolitičkih komora za redukciju uranija U6+ ili U4+ u U3+. Ti sustavi proizvode otopinu uranijevog klorida koja ima samo nekoliko ppm-a metalnih nečistoća takvih kao krom, že­ljezo, vanadij, molibden i drugih dvovalentnih ili viših viševalentnih kationa. Konstrukcijski materijali za dijelove sustava za obradu U3+ visoke čistoće su staklo, fluoroug­ljični polimeri, polifenil sulfat, polieter sulfon obložen plastikom i smolom impregnirani grafit. 5.6.5 Sustavi za oksidaciju uranija (kemijska izmjena) Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za oksidaciju U3+ u U4+ zbog povratka u kaskadu za separaciju izotopa uranija u postupku obogaćiva­nja kemijskom izmjenom. OBJAŠNJENJE Ti sustavi mogu uk­ljučivati opremu kao što je: (a) Oprema za veza­nje klora i kisika s vodenim iz­ljevom iz opreme za odvaja­nje izotopa i ekstrakciju izlaznog U4+ u odstra­njenu organsku struju koja se vraća iz proizvodnog kraja kaskade, (b) Oprema koja odvaja vodu od klorovodične kiseline tako da se voda i koncentrirana klorovodična kiselina mogu ponovno koristiti u procesu na prikladnim mjestima. 5.6.6 Brzoreagirajuće ionsko-izmje­njivačke smole/adsorbenti (ionska izmjena) Brzo reagirajuće ionsko-izmje­njivačke smole ili adsorbenti posebno projektirani ili izrađeni za obogaćiva­nje uranija postupkom ionske izmjene, uk­ljučujući porozne makromrežaste smole i/ili opnaste strukture u kojima su aktivne grupe za kemijsku izmjenu ograničene na površinski sloj neaktivne porozne potporne strukture i druge složene strukture u bilo kojem odgovarajućem obliku, uk­ljučujući čestice ili vlakna. Te smole za ionsku izmjenu/adsorbenti imaju promjer do 0,2 mm i moraju biti kemijski otporne na koncentrirane otopine klorovodične kiseline te biti fizički dovo­ljno čvrste da se ne sma­nje u izmje­njivačkim kolonama. Smole/adsorbenti posebno su projektirane da se postignu vrlo brze kinetike izmjene izotopa uranija (poluvrijeme brzine izmjene ma­nje od 10 sekundi) i sposobne su za rad na temperaturama u rasponu od 100 do 200°C. 5.6.7 Kolone za ionsku izmjenu (ionska izmjena) Cilindrične kolone veće od 1000 mm u promjeru za drža­nje i podupira­nje nosača ispu­njenih smolom za ionsku izmjenu smola/adsorbent, posebno projektirane ili izrađene za obogaćiva­nje uranija postupkom ionske izmjene. Te su kolone izrađene od materijala otpornih na korozivno djelova­nje koncentrirane otopine klorovodične kiseline ili zaštićene takvim materijalima (kao titan ili flouroug­ljične plastike) i sposobne za rad na temperaturama u rasponu od 100 do 2000C i tlakovima iznad 0,7 Mpa (102 psi). 5.6.8 Sustavi ionske izmjene povratnog toka (ionska izmjena) (a) Posebno projektirani ili izrađeni kemijski ili elektrokemijski redukcijski sustavi za obnav­lja­nje kemijskih redukcijskih sredstava koja se koriste u kaskadama za obogaćiva­nje uranija ionskom izmjenom, (b) Posebno projektirani ili izrađeni kemijski elektrokemijski oksidacijski sustavi za obnav­lja­nje kemijskih oksidacijskih sredstava koja se koriste u kaskadama za obogaćiva­nje uranija ionskom izmjenom. OBJAŠNJENJE Proces obogaćiva­nja ionskom izmjenom može koristiti na primjer trovalentni titan (Ti3+) kao redukcijski kation u kojem će slučaju redukcijski sustav obnoviti Ti3+ redukcijom Ti4+. U procesu se može koristiti na primjer trovalentno željezo (Fe3+) kao oksidant u kojem će slučaju oksidacijski sustav obnoviti Fe3+ oksidacijom Fe2+. 5.7. Posebno projektirani ili izrađeni sustavi, oprema i komponente koji se koriste u postrojenjima za lasersko obogaćivanje UVODNA NAPOMENA Sadaš­nji sustavi za postupak obogaćiva­nja korište­njem lasera, dijele se u dvije kate­gorije: one u kojima su procesni medij pare atomarnog uranija i one u kojima su procesni medij pare uranijevih spojeva. Uobičajeno naziv­lje za takve postupke je: prva kate­gorija – lasersko odvaja­nje izotopa u atomskim parama (AVLIS ili SILVA); druga kate­gorija – molekularno lasersko odvaja­nje izotopa (MLIS ili MOLIS) i kemijska reakcija pomoću selektivne laserske aktivacije izotopa (CRISLA). Sustavi, oprema i komponente obuhvaćeni u postroje­njima za lasersko obogaćiva­nje su: (a) Uređaji za napaja­nje parom metala uranija (za selektivnu fotoionizaciju) ili uređaji za napaja­nje parom uranijevih spojeva (za fotodisocijaciju ili kemijsku aktivaciju), (b) Uređaji za prikup­lja­nje obogaćenog i osiromašenog uranija, kao »proizvod« i »ostaci« u prvoj kate­goriji, te urađaji za prikup­lja­nje razdvojenih ili izreagiranih spojeva, kao »proizvod« i nepromije­njenih materijala kao »ostaci« u drugoj kate­goriji, (c) Sustavi za laserski postupak za selektivnu pobudu izotopa uranija -235, i (d) Oprema za pripremu napaja­nja i pretvara­nje proizvoda. Složenost spektroskopije atoma uranija i ­nje­govih spojeva može zahtijevati korište­nje bilo koje od brojnih raspoloživih laserskih tehnologija. OBJAŠNJENJE Mnogi elementi nabrojeni u ovoj točki dolaze u izravan dodir s parama ili tekućinom metala uranija ili s procesnim plinom koji se sastoji od UF6 ili smjese UF6 i drugih plinova. Sve površine koje dolaze u dodir s uranijem ili UF6 u potpunosti su izrađene od materijala otpornih na koroziju ili zaštićene takvim materijalima. U vezi s točkom koja se odnosi na elemente laserskog obogaćiva­nja, materijali otporni na korozivno djelovanje para ili tekućine metala uranija ili uranijevih le­gura uk­ljučuju itrijem obloženi grafit i tantal; materijali otporni na korozivno djelova­nje UF6 uk­ljučuju bakar, nehrđajući čelik, aluminij, aluminijske le­gure, nikal ili le­gure koje sadrže 60% ili više nikla i potpuno flourirane polimere ug­ljikovodika otporne na UF6. 5.7.1 Sustavi za isparava­nje uranija (AVLIS) Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za isparava­nje uranija koji sadrže skenirajuće elekronske topove velikih snaga kod kojih je snaga predana meti veća od 2,5 kW/cm2. 5.7.2 Sustavi za rukova­nje tekućim uranijem (AVLIS) Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za rukova­nje tekućim metalom za rasta­ljeni uranij ili uranijeve le­gure, koji se sastoje od lonaca za ta­lje­nje i opreme za hlađe­nje tih lonaca. OBJAŠNJENJE Lonci za ta­lje­nje i drugi dijelovi toga sustava, koji dolaze u dodir s rasta­ljenim uranijem ili uranijevim le­gurama, izrađeni su od materijala odgovarajuće otpornosti na koroziju i toplinu ili su zaštićeni takvim materijalima. Prikladni materijali su tantal, itrijem obloženi grafit, grafit obložen drugim oksidima rijetkih zema­lja ili ­njihovom mješa­vinom. 5.7.3 Kolektorski sklopovi za »proizvod« metal uranij i »ostatke« (AVLIS) Posebno projektirani ili izrađeni sklopovi kolektora za »proizvod« metal uranij u tekućem ili krutom obliku i »ostatke« OBJAŠNJENJE Komponente za te sklopove izrađene su od materijala otpornih na toplinu i korozivno djelova­nje plinovitog ili tekuće­g metala uranija (takvih kao itrijem obložen grafit ili tantal) ili zaštićene takvim materijalima i mogu uk­ljučivati cijevi, ventile, armature, ž­ljebove, provodnike, izmje­njivače topline, kolektorske ploče za magnetske, elektrostatičke ili druge metode separacije. 5.7.4 Kućišta modula separatora (AVLIS) Posebno projektirane ili izrađene cilindrične ili pravokutne posude za drža­nje izvora para metala uranija, elektornskog topa i kolektora »proizvoda« i »ostataka«. OBJAŠNJENJE Ova kućišta imaju mnoštvo otvora za električne i vodene provodnike, prozore za laserski snop, prik­ljučke za vakuumsku pumpu i dijagnostičku instrumentaciju te nadzor. Imaju mogućnost otvara­nja i zatvara­nja radi čišće­nja unutar­njih komponenata. 5.7.5 Nadzvučne ekspanzijske mlaznice (MLIS) Posebno projektirane ili izrađene nadzvučne ekspanzijske mlaznice za hlađe­nje mješavina UF6 i noseće­g plina do 150 K, koje su otporne na korozivno djelova­nje UF6. 5.7.6 Kolektori proizvoda uranijevog pentafluorida (MLIS) Posebno projektirani ili izrađeni skup­ljači proizvoda krutoga uranijevog pentafluorida (UF5) koji se sastoje of filterskih, udarnih ili ciklonskih kolektora, ili ­njihove kombinacije, a koji su otporni na korozivno djelova­nje UF5/UF6. 5.7.7 Kompresori za UF6/noseći plin (MLIS) Posebno projektirani ili izrađeni kompresori za smjese UF6/noseći plin projektirani za dugotrajan rad u okolišu s UF6. Komponente tih kompresora, koje dolaze u dodir s procesnim plinom, izrađene su od materijala otpornih na djelova­nje UF6 ili zaštićene takvim materijalima. 5.7.8 Brtve rotorskih osovina (MLIS) Posebno projektirane ili izrađene brtve rotorskih osovina, s prik­ljučcima za napaja­nje i ispuhiva­nje brtvi, za brtv­lje­nje spojnih osovina rotora kompresora ili plinskog puhala s pogonskim motorom, tako da se osigura pouzdano brtv­lje­nje protiv iscuriva­nja procesnog plina ili ucuriva­nja zraka ili brtvenog plina u unutar­njem komoru kompresora ili plinskog puhala koja je napu­njena smjesom UF6/noseći plin. 5.7.9 Sustavi za fluorira­nje (MLIS) Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za fluorira­nje UF5 (krutina) u UF6 (plin). OBJAŠNJENJE Ti su sustavi projektirani za fluorira­nje prikup­ljenog praška UF5 u UF6 te za kasnije skup­lja­nje u spremnike proizvoda ili za prijenos materijala za napaja­nje MLIS jedinica radi dodatnog obogaćiva­nja. Prema jednom pristupu reakcija fluorira­nja može biti izvedena unutar sustava za separaciju izotopa radi reakcije i povrata izravno s kolektora »proizvoda«. Prema drugom pristupu, prah UF5 se odstra­njuje/prenosi s kolektora »proizvoda« u prikladnu posudu za reakciju (na primjer reaktor s fluidiziranim slojem, spiralni reaktor ili plameni tora­nj) zbog fluorira­nja. U oba pristupa koristi se oprema za skladište­nje i prijenos fluora (ili drugih prikladnih sredstava za fluorira­nje) te za prikup­lja­nje i prijenos UF6. 5.7.10 UF6 maseni spektrometri /ionski izvori (MLIS) Posebno projektirani ili izrađeni magnetski ili kvadrupolni maseni spektrometri sposobni za »on-line« uzima­nje uzoraka kod napaja­nja, »proizvoda« ili »ostatka«, iz struja plina UF6, a koji imaju sva sljedeća svojstva: 1. Jedinično razlučiva­nje za jedinice atomske mase veće od 320, 2. Ionske izvore izrađene od ili obložene nikromom ili monelom, ili platirane niklom, 3. Izvore elektrona za ionizaciju, 4. Kolektorski sustav prikladan za analizu izotopa. 5.7.11 Sustavi za napaja­nje/sustavi za izdvaja­nje proizvoda i ostatka (MLIS) Posebno projektirani ili izrađeni procesni sustavi ili oprema u postroje­njima za obogaćiva­nje izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelova­nje UF6, ili zaštićeni takvim materijalima, koji uk­ljučuju: (a) Autoklave za napaja­nje, peći ili sustave koji se koriste za dotok UF6 u proces obogaćiva­nja, (b) Desublimatore (ili hladne stupice) koji se koriste za izdvaja­nje UF6 iz procesa obogaćiva­nje zbog prijenosa nakon zagrijava­nja, (c) Stanice za skrućiva­nje ili ukap­ljiva­nje koje se koriste za izdvaja­nje UF6 iz procesa obogaćiva­nja stlačiva­njem i pretvara­njem UF6 u tekući ili čvrsti oblik, (d) Stanice za »proizvod« ili »ostatke« koje se koriste za prijenos UF6 u spremnike. 5.7.12 Sustavi za odvaja­nje UF6/noseći plin (MLIS) Posebno projektirani ili izrađeni procesni sustavi za odvaja­nje UF6 od noseće­g plina. Noseći plin može biti dušik, argon ili neki drugi plin. OBJAŠNJENJE Ti sustavi mogu uk­ljučivati opremu kao što su: (a) Kriogeni (niskotemperaturni) izmje­njivači topline i krioseparatori sposobni za temperature jednake ili niže od -1200C, ili (b) Kriogene jedinice za hlađe­nje sposobne za temperature jednake ili niže od – 1200C, ili (c) Hladne stupice za UF6 sposobne za temperature jednake ili niže od –200C. 5.7.13 Laserski sustavi (AVLIS, MLIS i CRISLA) Laseri ili laserski sustavi posebno projektirani ili izrađeni za odvaja­nje izotopa uranija. OBJAŠNJENJE Sustav lasera za postupak AVLIS uobičajeno se sastoji od dva lasera: lasera s bakrenim parama i obojenog lasera. Laserski sustav za MLIS obično se sastoji od CO2 eksimerskog lasera i višeprolazne optičke komore s rotirajućim zrcalima na oba kraja. Laseri i laserski sustavi za oba postupka zahtijevaju stabilizator frekvencijskog spektra za rad tokom produ­ljenoga vremenskog perioda. 5.8 Posebno projektirani ili izrađeni sustavi, oprema i komponente koji se koriste u postroje­njima za obogaćiva­nje separacijom izotopa iz plazme OBJAŠNJENJE U procesu separacije izotopa iz plazme, ionska plazma uranija prolazi kroz električno po­lje podešeno na rezonantnu frekvenciju iona U-235 tako da u prvom redu oni apsorbiraju energiju i povećavaju promjer svojih spiralnih puta­nja. Ioni s velikim promjerom puta­nje ulov­ljeni su zbog stvara­nja proizvoda obogaćenog s U-235. Plazma, dobivena ionizacijom uranijevih para, drži se u vakuumskoj komori s jakim magnetskim po­ljem proizvedenim pomoću supravod­ljivog magneta. Glavni tehnološki sustavi u procesu uk­ljučuju sustav za stvara­nje uranijeve plazme, modul za separaciju sa supravod­ljivim magnetom i sustave za odstra­njiva­nje metala radi prikup­lja­nja »pro­izvoda« i »ostataka«. 5.8.1 Mikrovalni izvori snage i antene Posebno projektirani ili izrađeni mikrovalni izvori snage i antene za proizvod­nju ili ubrzava­nje iona koji imaju s­ljedeća svojstva: frekvenciju veću od 30 GHz i sred­nju izlaznu snagu veću od 50 kW za proizvod­nju iona. 5.8.2 Električne zavojnice za uzbudu iona Posebno projektirane ili izrađene radiofrekvencijske elek­trične zavojnice za uzbudu iona, frekvencija većih od 100 kHz, te za korište­nje pri sred­njoj snazi većoj od 40 kW. 5.8.3 Sustavi za stvara­nje uranijeve plazme Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za stvara­nje plazme uranija koji sadrže skenirajuće elektronske topove velikih snaga kod kojih je snaga predana meti veća od 2,5 kW/cm2. 5.8.4 Sustavi za rukova­nje s tekućim metalom uranija Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za rukova­nje s tekućim metalom uranija za rasta­ljeni uranij ili le­gure uranija, koji se sastoje od lonaca za ta­lje­nje i opreme za hlađe­nje lonaca. OBJAŠNJENJE Lonci za ta­lje­nje i drugi dijelovi tog sustava, koji dolaze u dodir s rasta­ljenim uranijem ili uranijevim le­gurama, izrađeni su od materijala odgovarajuće otpornosti na koroziju i toplinu ili su zaštićeni takvim materijalima. Prikladni materijali su tantal, itrijem obložen grafit, grafit obložen oksidima drugih rijetkih zema­lja ili ­njihovom mješavinom. 5.8.5 Kolektorski sklopovi za »proizvod« metal uranij i »ostatke« Posebno projektirani ili izrađeni sklopovi za prikup­lja­nje »proizvoda« i »ostataka« uranija u krutom obliku. Ti kolektorski sklopovi izrađeni su od materijala otpornih na toplinu i korozivno djelova­nje para metala uranija, takvih kao itrijem obložen grafit ili tantal, ili su zaštićeni takvim materijalima. 5.8.6 Kućišta modula separatora Cilindrične posude, posebno projektirane ili izrađene za korište­nje u postroje­njima za obogaćiva­nje separacijom iz plazme, za drža­nje izvora uranijeve plazme, električnih zavojnica za pobudu radiofrekvencije i kolektora »proizvoda« i »ostataka«. OBJAŠNJENJE Ova kućišta imaju mnoštvo otvora za električne provodnike, prik­ljučke za difuzijsku pumpu i dijagnostičku instrumentaciju te nadzor. Imaju mogućnost otvara­nja i zatvara­nja radi čišće­nja unutar­njih komponenata i izrađena su od odgovarajućih nemagnetskih materijala takvih kao nehrđajući čelik. 5.9 Posebno projektirani ili izrađeni sustavi, oprema ili komponente koji se koriste u postrojenjima za elektromagnetsko obogaćivanje UVODNA NAPOMENA U procesu elektromagnetskog obogaćiva­nja, ioni metala uranija dobiveni ionizacijom materijala za napaja­nje uranijeve soli (najčešće UCl4), ubrzani su i propušteni kroz magnetsko po­lje što uzrokuje da ioni različitih izotopa imaju različite puta­nje. Glavne komponente elektromagnetskog separatora izotopa uk­ljučuju: magnetsko po­lje za skreta­nje snopa iona zbog separacije izotopa, izvor iona sa sustavom za ubrzava­nje i sustav za prikup­lja­nje odvojenih iona. Pomoćni sustavi procesa uk­ljučuju sustav energetskog napaja­nja magneta, visokonaponski sustav napaja­nja ionskog izvora, vakuumski sustav i sveobuhvatne sustave za rukova­nje s kemikalijama zbog obnav­lja­nja proizvoda i čišće­nja/reciklira­nja komponenata. 5.9.1 Elektromagnetski separatori izotopa Elektromagnetski separatori izotopa posebno projektirani ili izrađeni za odvaja­nje izotopa uranija, te ­njihova oprema i komponente su: (a) Ionski izvori Posebno projektirani ili izrađeni pojedinačni ili višestruki izvori iona uranija koji se sastoje od izvora pare, ionizatora i ubrzivača snopa, izrađeni od odgovarajućih materijala takvih kao grafit, nehrđajući čelik ili bakar, za ostvare­nje ukupne struje snopa od najma­nje 50 mA; (b) Kolektori iona Kolektorske ploče koje se sastoje od dva ili više proreza i vreća, posebno projektirane ili izrađene za prikup­lja­nje obogaćenih i osiromašenih snopova iona uranija te izrađene od prikladnih materijala kao grafit ili nehrđajući čelik; (c) Vakuumska kućišta Posebno projektirana ili izrađena vakuumska kućišta za elektromagnetske separatore uranija, izrađena od prikladnih nemagnetskih materijala takvih kao nehr­đajući čelik i projektirana za rad pod tlakom od 0,1 Pa ili nižim. OBJAŠNJENJE Kućišta su posebno projektirana za drža­nje ionskih izvora, kolektorskih ploča i vodom hlađenih obloga, te imaju predviđene prik­ljučke za difuzijsku pumpu, kao i otvore i poklopce radi ukla­nja­nja i ponovne ugrad­nje tih komponenata. (d) Magnetni polni dijelovi Posebno projektirani ili izrađeni magnetni polni dijelovi promjera veće­g od 2 metra, koji se koriste za održava­nje stalnoga magnetskog po­lja unutar elektromagnetskog separatora izotopa i za prijenos magnetskog po­lja između spojenih separatora. 5.9.2 Visokonaponsko energetsko napaja­nje Posebno projektirano ili izrađeno visokonaponsko energetsko napaja­nje ionskih izvora koje ima sva s­ljedeća svojstva: mogućnost neprekidnog rada, izlazni napon od najma­nje 20.000 V, izlaznu struju od najma­nje 1A i stabilizaciju napona bo­lju od 0,01% tijekom razdob­lja od 8 sati. 5.9.3 Energetsko napaja­nje magneta Posebno projektirano ili izrađeno energetsko napaja­nje magneta istosmjernom strujom velike snage koje ima sva s­ljedeća svojstva: sposobnost neprekidne proizvod­nje električne energije jakosti od najma­nje 500 A, pri naponu od najma­nje 100 V uz stabilizaciju struje ili napona bo­lju od 0,01% tijekom razdob­lja od 8 sati. 6. Postrojenja za proizvodnju teške vode, deuterija i deuterijevih spojeva i oprema posebno projektirana ili izrađena u tu svrhu UVODNA NAPOMENA Teška voda može se proizvesti različitim procesima. Međutim, za dva procesa je dokazano da su komercijalno isplativa, proces izmjene voda-vodikov sulfid (GS proces) i proces izmjene amonijak-vodik. GS proces teme­lji se na izmjeni vodika i deuterija između vode i vodikovog sulfida preko niza tor­njeva koji rade u procesu s hladnom sekcijom na vrhu i vrućom sekcijom na dnu tor­nja. Voda teče niz tora­nj, dok plinoviti vodikov sulfid struji od dna prema vrhu tor­nja. Niz rupičastih ploča koristi se za pospješiva­nje izmješava­nja plina i vode. Deuterij ulazi u vodu na niskim temperaturama, a u vodikov sulfid na visokim temperaturama. Plin ili voda, obogaćeni deuterijem, odvode se iz prvog stup­nja tor­nja na spoju vruće i hladne sekcije tako da se postupak ponav­lja u s­ljedećem stup­nju tor­njeva. Proizvod zad­nje­g stup­nja, voda obogaćena deuterijem do 30%, ša­lje se u destilacijsku jedinicu za proizvod­nju teške vode reaktorske kakvoće, tj. 99.75% deuterijevog oksida. Proces izmjene amonijak-vodik može izdvojiti deuterij iz plina za sintezu kontaktom s tekućim amonijakom u prisutnosti katalizatora. Plin za sintezu dovodi se u izmje­njivačke tor­njeve i u pretvarač amonijaka. Unutar tor­njeva plin struji od dna prema vrhu, dok tekući amonijak teče od vrha prema dnu. Deuterij se odvaja od vodika u plinu za sintezu i koncentrira u amonijaku. Amonijak zatim teče u »drobilicu« amonijaka na dnu tor­nja, dok plin struji u pretvarač amonijaka na vrhu. Da­lj­nje obogaćiva­nje odvija se u s­ljedećim stup­njevima i teška se voda reaktorske kakvoće proizvodi konačnom destilacijom. Napaja­nje plinom za sintezu može se osigurati jednim postroje­njem za amonijak, koje se može izgraditi zajedno s postroje­njem za tešku vodu izmjenom amonijak-vodik. Proces izmjene amonijak-vodik može koristiti i običnu vodu kao izvor materijala za deuterij. Većina glavne opreme u postroje­njima za proizvod­nju teške vode, koja se koristi u GS procesu ili procesu izmjene amonijak-vodik, uobičajena je u više područja kemijske i naftne industrije. Ovo posebno vrijedi za mala postroje­nja u kojima se koristi GS proces. Međutim, malo elemenata je na raspolaga­nju u »slobodnoj prodaji«. Procesi GS i amonijak-vodik zahtijevaju rukova­nje s velikim količinama zapa­ljivih, korozivnih i otrovnih fluida pod povišenim tlakom. Prema tome, kod utvrđiva­nja projektnih i radnih standarda za postroje­nja i opremu u ovim procesima, zahtijeva se posebna pozornost pri izboru i specificira­nju materijala kako bi se osigurao dugi radni vijek s visokom sigurnošću i pouzdanošću. Izbor mjerila u prvom redu ovisi o ekonomičnosti i potrebama. Zbog toga bi se većina elemenata opreme trebala izrađivati prema zahtjevima kupca. Na kraju va­lja primijetiti da u oba procesa, GS i amonijak-vodik, elementi opreme koji pojedinačno nisu posebno projektirani ili izrađeni za proizvod­nju teške vode, mogu biti sklop­ljeni u sustave koji su posebno projektirani ili izrađeni za proizvod­nju teške vode. Primjeri takvih sustava su sustav katalitičke proizvod­nje u procesu izmjene amonijak-vodik i sustavi za destilaciju vode koji se koriste u drugom procesu za završno koncentrira­nje teške vode do reaktorske kakvoće. Elementi opreme koji su posebno projektirani ili izrađeni za proizvod­nju teške vode, bilo postupkom izmjene voda-vodikov sulfid, bilo postupkom izmjene amonijak-vodik, su kako slijedi: 6.1 Izmjenjivački tornjevi voda-vodikov sulfid Izmje­njivački tor­njevi, proizvedeni iz finog ug­ljičnog čelika (takvog kao ASTM A516) s promjerima od 6 m (20 ft) do 9 m (30 ft), sposobni za rad pod tlakom jednakim ili većim od 2 MPa (300 psi) i s dodatkom na koroziju od 6 mm ili više, posebno projektirani ili izrađeni za proizvod­nju teške vode postupkom izmjene voda-vodikov sulfid. 6.2 Puhala i kompresori Jednostupa­njska, niskotlačna (tj. 0,2 MPa ili 30 psi) centrifugalna puhala ili kompresori za cirkulaciju plinovitoga vodikovog sulfida (tj. plin koji sadrži više od 70% H2S) posebno projektirani ili izrađeni za proizvod­nju teške vode u procesu izmjene voda-vodikov sulfid. Ova puhala ili kompresori imaju propusni kapacitet od najma­nje 56 m3/s (120.000 SCFM), dok rade s usisnim tlakom jednakim ili većim od 1,8 MPa (260 psi), te imaju projektirane brtve za rad u vlažnoj atmosferi H2S. 6.3 Izmjenjivački tornjevi amonijak-vodik Izmje­njivački tor­njevi amonijak-vodik, visine jednake ili veće od 35 m (114,3 ft) s promjerom od 1,5 m (4,9 ft) do 2,5 m (8,2 ft), sposobni za rad pod tlakovima većim od 15 MPa (2.225 psi) posebno projektirani ili izrađeni za proizvod­nju teške vode procesom izmjene amonijak-vodik. Ovi tor­njevi također imaju najma­nje jedan osni otvor s prirubnicom istog promjera kao cilinidrični dio kroz koji se mogu umetnuti ili izvaditi unutar­nji dijelovi tor­nja. 6.4 Unutarnji dijelovi tornjeva i kaskadne pumpe Unutar­nji dijelovi tor­nja i kaskadne pumpe posebno projektirani ili izrađeni za tor­njeve za proizvod­nju teške vode u procesu izmjene amonijak-vodik. Unutar­nji dijelovi tor­nja su posebno projektirani kaskadni kontaktori koji omogućuju bliski kontakt plin/tekućina. Kaskadne pumpe su posebno projektirane uro­njive pumpe za cirkulaciju tekuće­g amonijaka u unutraš­njosti kontaktne kaskade u pojedinim stup­njevima tor­njeva. 6.5 »Drobilice« amonijaka »Drobilice« amonijaka, s radnim tlakom od najma­nje 3 MPa (450 psi), posebno projektirane ili izrađene za proiz­vod­nju teške vode u procesu izmjene amonijak-vodik. 6.6 Analizatori apsorpcije infracrvenim zrakama Analizatori apsorpcije infracrvenim zrakama sposobni za »on-line« analizu omjera vodik/deuterij gdje su koncentracije deuterija jednake ili veće od 90%. 6.7 Katalitički plamenici Katalitički plamenici za pretvara­nje plina obogaćenog deuterija u tešku vodu, posebno projektirani ili izrađeni za proizvod­nju teške vode u procesu izmjene amonijak-vodik. 7. Postrojenja za pretvorbu uranija i oprema posebno projektirana ili izrađena u tu svrhu UVODNA NAPOMENA Postroje­nja i sustavi za pretvorbu uranija mogu provesti jednu ili više pretvorbi iz jednoga kemijskog spoja uranija u drugi, uk­ljučujući: pretvorbu koncentrata uranijeve rude u UO3, pretvorbu UO3 u UO2, pretvorbu uranijevih oksida u UF4 ili UF6, pretvorbu UF4 u UF6, pretvorbu UF6 u UF4, pretvorbu UF4 u metal uranij i pretvorbu uranijevih flourida u UO2. Većina glavne opreme u postroje­njima za pretvorbu uranija uobičajena je i u više područja kemijske procesne industrije. Na primjer, pojedine vrste opreme koja se koristi u ovim procesima mogu biti industrijske peći, rotacijske peći za suše­nje, reaktori s fluidiziranim slojem, reaktori s plamenim tor­njem, centrifuge za teku­ćinu, destilacijske kolone i ekstrakcijske kolone tekuće–tekuće. Međutim, samo su neki dijelovi na raspolaga­nju u »slobodnoj prodaji«; većina se treba izrađivati prema zahtjevima i specifikacijama kupca. U nekim slučajevima zahtijeva se poseban projekt i konstrukcijske izvedbe zbog korozivnog djelova­nja neke od kemikalija s kojima se dolazi u dodir (HF, F2, CIF3 i uranijevi fluoridi). Konačno treba primijetiti da u svim procesima pretvorbe uranija, elementi opreme, koji pojedinačno nisu posebno projektirani ili izrađeni za pretvorbu uranija, mogu biti sklop­ljeni u sustave koji su posebno projektirani ili izrađeni za korište­nje u pretvorbi uranija. 7.1 Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvara­nje koncentrata uranijeve rude u UO3 OBJAŠNJENJE Pretvorba koncentrata uranijeve rude u UO3 može se provesti tako da se najprije otopi ruda u dušičnoj kiselini i ekstrahira pročišćeni uranil nitrat koristeći neko otapalo kao što je tributil fosfat. Zatim se uranil nitrat pretvara u UO3, bilo koncentrira­njem i denitracijom bilo neutralizacijom s plinovitim amonijakom kako bi se proizveo amonijev diuranat uz dodatno filtrira­nje, suše­nje i spa­ljiva­nje. 7.2 Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UO3 u UF6 OBJAŠNJENJE Pretvorba UO3 u UF6 može se provesti izravno fluorira­njem. Postupak zahtijeva izvor plina fluora ili klorovog trifluorida. 7.3 Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UO3 u UO2 OBJAŠNJENJE Pretvorba UO3 u UO2 može se provesti redukcijom UO3 s izdrob­ljenim plinom amonijakom ili vodikom. 7.4 Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UO2 u UF4 OBJAŠNJENJE Pretvorba UO2 u UF4 može se provesti reagira­njem UO2 s plinovitim fluorovodikom (HF) na 300–500°C. 7.5 Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UF4 u UF6 OBJAŠNJENJE Pretvorba UF4 u UF6 provodi se egzotermnom reakcijom s fluorom u reaktoru tor­nju. UF6 se kondenzira iz vrućih izlaznih plinova prolaže­njem izlazne struje kroz hladnu stupicu ohlađenu na –10°C. Postupak zahtijeva izvor plinovitog fluora. 7.6 Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UF4 u metal uranij OBJAŠNJENJE Pretvorba UF4 u metal uranij provodi se redukcijom s magnezijem (velika pu­nje­nja) ili kalcijem (mala pu­nje­nja). Reakcija se provodi na temperaturama iznad točke ta­lje­nja uranija (1130°C). 7.7 Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UF6 u UO2 OBJAŠNJENJE Pretvorba UF6 u UO2 može se provesti pomoću jednog od tri postupka. Prvo, UF6 se reducira i hidrolizira u UO2 koristeći vodik i paru. Drugo, UF6 se hidrolizira pomoću otapa­nja u vodi, dodaje se amonijak da bi se precipitirao amonijev diuranat i diuaranat se reducira u UO2 s vodikom na 820°C. U trećem se postupku plinovi UF6, CO2 i NH3 miješaju u vodi precipitirajući amonijev uranil karbonat. Amonijev uranil karbonat se miješa s parom i vodikom na 500–600°C da bi se dobio UO2. Pretvorba UO6 u UO2 često se provodi kao prvi stupa­nj postroje­nja za proizvod­nju gorivih elemenata. 7.8 Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UF6 u UF4 OBJAŠNJENJE Pretvorba UF6 u UF4 se provodi pomoću redukcije s vodikom.

PRILOG II. POPIS DJELATNOSTI KOJE SE ODNOSE NA PROIZVODNJU POSEBNE OPREME I NENUKLERNOG MATERIJALA

(prema Prilogu I. Dodatnog protokola uz Sporazum Republike Hrvatske i Međunarodne agencije za atomsku energiju o primjeni garancija u vezi s Ugovorom o neširenju nuklearnog oružja (»Narodne novine – Međunarodni ugovori« br. 11/2000) (i) Izrada centrifugalnih rotorskih cijevi ili sastav­lja­nje plinskih centrifuga. Centrifugalne rotorske cijevi znače cilindre tankih stijenki kao što je opisano u točki 5.1.1.(b) Dodatka II. Plinske centrifuge znače centrifuge kao što je opisano u uvodnoj napomeni točke 5.1. Dodatka II. (ii) Izrada difuzijskih barijera. Difuzijske barijere znače tanke porozne filtere kao što je opisano u točki 5.3.1.(a) Dodatka II. (iii) Izrada ili sastav­lja­nje laserskih sustava. Laserski sustavi znače sustave koji uključuju elemente kao što je opisano u točki 5.7. Dodatka II. (iv) Izrada ili sastavljanje elektromagnetskih separatora izotopa. Elektromagnetski separatori izotopa znače elemente navedene u točki 5.9.1 Dodatka II. koji sadrže ionske izvore kao što je opisano u 5.9.1 (a) Dodatka II. (v) Izrada ili sastavljanje kolona ili oprema za ekstrakciju. Kolone ili oprema za ekstrakciju znače elemente kao što je opisano u točkama 5.6.1., 5.6.2., 5.6.3., 5.6.5., 5.6.6., 5.6.7. i 5.6.8. Dodatka II. (vi) Izrada mlaznica za aerodinamičku separaciju ili vrtložnih cijevi. Mlaznice za aerodinamičku separaciju ili vrtložne cijevi znače mlaznice za separaciju i vrtložne cijevi kao što je opisano u točkama 5.5.1. i 5.5.2. Dodatka II. (vii) Izrada ili sastavljanje sustava za stvara­nje uranijske plazme. Sustavi za stvaranje uranijske plazme znače sustave za stvara­nje plazme uranija kao što je opisano u točki 5.8.3. Dodatka II. (viii) Izrada cirkonijevih cijevi. Cirkonijeve cijevi znače cijevi kao što je opisano u točki 1.6. Dodatka II. (ix) Izrada ili poboljšavanje kakvoće teške vode ili deuterija. Teška voda ili deuterij znači deuterij, tešku vodu (deuterijev oksid) i bilo koju drugu smjesu deuterija u kojoj omjer broja atoma deuterija i vodika prelazi 1:5000. (x) Izrada grafita nuklearne kakvoće. Grafit nuklearne kakvoće znači grafit koji ima razinu čistoće bo­lju od 5 ppm bor-ekvivalenta i gustoću veću od 1,5 g/cmł. (xi) Izrada boca za ozračeno gorivo. Boca za ozračeno gorivo znači posudu za prijevoz i/ili skladište­nje ozračenog goriva koja osigurava kemijsku, toplinsku i radiološku zaštitu te rasipa toplinu raspada tijekom rukova­nja, prijevoza i skladište­nja. (xii) Izrada reaktorskih kontrolnih šipki. Reaktorske kontrolne šipke znače šipke kao što je opisano u točki 1.4. Dodatka II. (xiii) Izrada spremnika i posuda sigurnih od kritičnosti. Spremnici i posude sigurni od kritičnosti znače elemente kao što je opisano u točkama 3.2. i 3.4. Dodatka II. (xiv) Izrada strojeva za usit­njava­nje elemenata ozračenog goriva. Strojevi za usitnjavanje elemenata ozračenog goriva znače opremu kao što je opisano u stavku 3.1. Dodatka II. (xv) Konstrukcija vrućih komora. Vruće komore znače komoru ili međusobno povezane komore ukupnog volumena najma­nje 6 mł sa zaštitnim slojem jednakim ili većim od ekvivalenta 0,5 m betona gustoće 3,2 g/cmł ili veće, oprem­ljene uređajem za da­ljinsko uprav­lja­nje.

PRILOG III. POPIS ROBE S DVOJNOM NAMJENOM

(izvadak iz Uredbe o popisu roba, koje podliježu dvojnoj namjeni, (»Narodne novine« br. 184/2004)

KATEGORIJA 1 MATERIJALI, KEMIKALIJE, »MIKROORGANIZMI« & »TOKSINI«

1A  Sustavi, oprema i komponente 1A202 Kompozitne strukture, osim onih koje su navedene u 1A002, u obliku cijevi i koje imaju obje od navedenih karakteristika: POZOR: VIDI TAKOĐER 9A010 I 9A110. a. Unutarnji promjer između 75 mm i 400 mm; i b. Izrađene od bilo kojih »vlaknastih ili filamentnih materijala« navedenih u 1C010.a. ili b. ili 1C210.a. ili sa ugljikovim predimpregniranim materijalima navedenim u 1C210.c. 1A225 Platinirani katalizatori posebno projektirani ili pripremljeni za pospješivanje reakcije izmjene vodikovog izotopa između vodika i vode za obnovu tricija iz teške vode ili za proizvodnju teške vode. 1A226 Posebna brtvila koja se mogu koristiti za odva­janje teške vode od obične vode, koja imaju obje od navedenih karakteristika: a. Izrađena od fosforne brončane mreže kemijski obrađene kako bi se poboljšalo svojstvo vlažnosti; i b. Predviđena za korištenje u vakuum destilacijskim tornjevima. 1A227 Prozore sa zaštitom od radioaktivnog zračenja visoke gustoće (olovno staklo ili drugo), koji imaju sve od navedenih karakteristika, i za njih posebno izrađeni okviri: a. »Hladna površina« veća od 0,09 m2; b. Gustoća veća od 3 g/cm3; i c. Debljina od 100 mm ili veća. Tehnička napomena: U 1A227 izraz »hladna površina« znači površinu prozora kroz koju se gleda koja je prema projektu izložena najnižoj razini radioaktivnog zračenja. 1B Oprema za ispitivanje, pregled i proizvodnju 1B201 Strojevi za namatanje filamenata, osim onih navedenih u 1B001 ili 1B101, i njihova oprema, kako slijedi: a. Strojevi za namatanje filamenata koji imaju sve od navedenih karakteristika: 1. Čije je kretanje za postavljanje, zamatanje i namatanje vlakana usklađeno i programirano na dvije ili više osovina; 2. Posebno projektirani za izradu kompozitnih struktura ili laminata iz »vlaknastih ili filamentnih materijala«; i 3. Koji mogu namatati cilindrične rotore promjera od 75 i 400 mm i dužine od 600 mm ili veće; b. Usklađivati i programirati upravljanje strojevima za namatanje filamenata navedenim u 1B201.a.; c. Precizne škripce za strojeve za namatanje filamenata navedene u 1B201.a. 1B225 Elektrolitičke ćelije za proizvodnju fluora izlaznog kapaciteta većeg od 250 g fluora na sat. 1B226 Elektromagnetske odvajače izotopa namijenjene za, ili opremljene sa, jednostrukim ili višestrukim izvorima iona koji mogu proizvesti ukupne struje ionskog snopa od 50 mA ili više. Napomena: 1B226 uključuje odvajače: a. Koji mogu obogatiti stabilne izotope; b. Čiji se izvori iona i kolektori nalaze u magnetnom polju a oni su takvih konfiguracija da se nalaze izvan polja. 1B227 Pretvarače za sintezu amonijaka ili jedinice za sintezu amonijaka, u kojima se plin za sintezu (dušik ili vodik) povlači iz visokotlačne kolone izmjenjivača amonijaka/vodika, a sintetizirani amonijak se vraća u navedenu kolonu. 1B228 Kolone za kriogenu destilaciju vodika koje imaju sve od navedenih karakteristika: a. Namijenjene za rad na vanjskoj temperaturi od 35 K (-238°C)ili manje; b. Namijenjene za rad pri unutarnjem tlaku od 0,5 do 5 MPa; c. Izrađene bilo od: 1. Nehrđajućeg čelika serije 300 s niskim sadržajem sumpora i austenitskim ASTM (ili jednakim standardom) brojem veličine zrna od 5 ili više; ili 2. Jednakih materijala koji su i kriogenski i kompatibilni s H2; i d. Unutarnjih promjera od 1 m ili više i stvarnih dužina od 5 m ili više. 1B229 Kolone za izmjenu vode i vodikovog sulfida i »unutarnji razdjelnici«, kako slijedi: Napomena: Za kolone koje su posebno projektirane ili pripremljene za proizvodnju teške vode vidi 0B004. a. Kolone za izmjenu vode i vodikovog sulfida, koje imaju sve od navedenih karakteristika: 1. Da mogu raditi pri tlaku od 2 MPa ili većem; 2. Da su izrađene od ugljikovog čelika i austenitskim ASTM (ili jednakim standardom) brojem veličine zrna od 5 ili više; i 3. Promjera od 1,8 m ili više; b. »Unutarnji razdjelnici« za kolone za izmjenu vode i vodikovog sulfida navedene u 1B229.a. Tehnička napomena: »Unutarnji razdjelnici« kolona su segmentirana korita čiji je stvarni promjer nakon montiranja 1,8 m ili veći, koji su predviđeni da olakšavaju protustrujno dodirivanje i izrađeni su od nehrđajućeg čelika sa sadržajem ugljika od 0,03% ili manje. To mogu biti sitasta korita, korita sa zaklopcem, korita s mjehurastim poklopcem ili korita s turbomrežom. 1B230 Pumpe koje mogu cirkulirati otopine koncentriranog ili razrijeđenog katalizatora kalijevog amida u tekućem amonijaku (KNH2/NH3), koje imaju sve od navedenih karakteristika: a. Zračnonepropusne (tj. hermetički zabrtvljene); b. Kapaciteta većeg od 8,5 m3/h; i c. Bilo koje od sljedećih karakteristika: 1. Za otopine koncentriranog kalijevog amida (1% ili više), pogonski tlak od 1,5 do 60 MPa; ili 2. Za otopine razrijeđenog kalijevog amida (manje od 1%), pogonski tlak od 20 do 60 MPa. 1B231 Postrojenja ili oprema za tricij, i njihova oprema, kako slijedi: a. Uređaji ili postrojenja za proizvodnju, obnovu, ekstrakciju, koncentraciju ili rukovanje tricijem; b. Oprema za uređaje ili postrojenja za tricij, kako slijedi: 1. Rashladne jedinice vodikom ili helijem koje mogu hladiti do 23 K (-250°C) ili manje, kapaciteta za uklanjanje topline većeg od 150 W; 2. Skladište izotopa vodika ili sustav pročišćavanja uporabom metalnih hidrida kao medija za skladištenje ili pro­čišćavanje. 1B232 Turboekspanderi ili turboekspander – kompresorska postrojenja koji imaju obje od sljedećih karakteristika: a. Predviđeni za rad s izlaznom temperaturom od 35 K (-238°C)ili manje; i b. Predviđeni za propusnu moć plinovitog vodika od 1000 kg/h ili veću. 1B233 Postrojenja ili uređaji za odvajanje izotopa litija, i oprema za njih, kako slijedi: a. Uređaji ili postrojenja za odvajanje izotopa litija; b. Oprema za odvajanje izotopa litija, kako slijedi: 1. Zabrtvljene kolone za izmjenu tekućina – tekućina, posebno projektirane za amalgame litija; 2. Pumpe za amalgame žive ili litija; 3. Ćelije za elektrolizu amalgama litija; 4. Isparivači za otopinu koncentriranog litijevog hidroksida. 1C Materijali Tehnička napomena: Metali i slitine: Ukoliko nije drukčije određeno, riječi »metali« i »slitine« u 1C001 do 1C012 odnose se na neobrađene i poludorađene oblike, kako slijedi: Neobrađeni oblici: Anode, kugle, šipke (uključujući nazubljene i žičane šipke), poluge, blokove, brikete, pogače, katode, kristale, kocke, kockice, zrna, granule, grede, grude, kuglice, gredice, prah, rondele, sačma, pločice, zrna, spužva, štapići; Poluproizvedeni oblici (bilo da su presvučeni, obloženi, izbušeni ili perforirani): a. Kovani ili obrađeni materijali dobiveni valjanjem, vučenjem, ekstrudiranjem, kovanjem, ekstrudiranjem pobudom, prešanjem, mrvljenjem, atomiziranjem i mljevenjem, odnosno: kutovi, kanali, krugovi, diskovi, prašina, komadići, folije i list, kovani predmeti, ploča, prah, otisnuti i utisnuti predmeti, trake, prsteni, šipke (uključujući šipke za varenje, žičane šipke i valjanu žicu), dijelove, oblike, listove, trake, cjevovod i cijevi (uključujući krugove, četverokute i udubine cijevi), vučenu ili ekstrudiranu žicu; b. Lijevani materijal proizveden lijevanjem u pijesku, ulošku za prešanje, metalnim, gipsanim ili drugim vrstama kalupa, uključujući lijevanje pod visokim pritiskom, pečene oblike i oblike dobivene metalurgijom praha. Predmetom nadzora trebaju ostati oblici koji nisu navedeni, a za koje se tvrdi da su dovršeni proizvodi ali oni stvarno predstavljaju neobrađene oblike ili poluproizvedene oblike. 1C202 Slitine, osim onih navedenih u 1C002.b.3. ili b.4., kako slijedi: a. Slitine aluminija koje imaju obje od navedenih karakteristika: 1. »Mogu podnijeti«ž graničnu čvrstoću na vlak od 460 MPa ili više pri 293 K (20°C); i 2. Nalaze se u cjevastim ili cilindričnim čvrstim oblicima (uključujući i kovane oblike) vanjskog promjera od više od 75 mm; b. Slitine titana koje imaju obje od navedenih karakteristika: 1. »Mogu podnijeti« graničnu čvrstoću na vlak od 900 MPa ili više pri 293 K (20°C); i 2. Nalaze se u cjevastim ili cilindričnim čvrstim oblicima (uključujući i kovane oblike) vanjskog promjera od više od 75 mm. Tehnička napomena: Izraz slitine koje »mogu podnijeti« obuhvaća slitine prije i nakon toplinske obrade. 1C210 »Vlaknasti ili filamentni materijali« ili predimpregnirani materijali, osim onih navedenih u 1C010.a., b. ili e., kako slijedi: a. Ugljikovi ili aramidni »vlaknasti ili filamentni materijali« koji imaju bilo koju od navedenih karakteristika: 1. »Specifični modul« od 12,7 x 106 m ili veći; ili 2. »Specifičnu čvrstoću na vlak« od 235 x 103 m ili veću; Napomena: 1C210.a. ne odnosi se na aramidne »vlaknaste ili filamentne materijale« koji imaju 0,25 posto težinskog udjela ili više modifikatora površine vlakna na bazi estera; b. Stakleni »vlaknasti ili filamentni materijali« koji imaju obje od navedenih karakteristika: 1. »Specifični modul« od 3,18 x 106 m ili veći; i 2. »Specifičnu čvrstoću na vlak« od 76,2 x 103 m ili veću; c. Neprekinute »niti«, »prediva«, »pređa« ili »trake« impregnirane termoaktivnom smolom širine od 15 mm ili manje (predimpregnirani materijali), izrađeni od ugljičnih ili staklenih »vlaknastih ili filamentnih materijala« navedeni u 1C210.a. ili b. Tehnička napomena: Smole tvore matricu smjese. Napomena: U 1C210, »vlaknasti ili filamentni materijali« su ograničeni na neprekinute »monofilamente«, »niti«, »predivo«, »pređu« ili »trake«. 1C216 Legirani čelik, osim onog navedenog u 1C116, koji »može podnijeti« graničnu čvrstoću na vlak od 2050 MPa ili više, pri 293 K (20°C). Napomena: 1C216 ne odnosi se na oblike čije su sve linearne dimenzije 75 mm ili manje. Tehnička napomena: Izraz legirani čelik koji »može podnijeti« obuhvaća legirani čelik prije ili nakon toplinske obrade. 1C225 Bor obogaćen izotopom bor-10 (10B) više od prirodne vrijednosti, kako slijedi: elementarni bor, spojevi, smjese koje sadrže bor, njihovi proizvodi, njihove otpadne tvari ili otpaci. Napomena: U 1C225 smjese koje sadrže bor treba uključiti materijale koji sadrže bor. Tehnička napomena: Prirodne vrijednosti izotopa bor-10 su približno 18,5 postotaka težinskog udjela (20 postotaka atomskog udjela). 1C226 Volfram, volfram karbid i slitine koje sadrže više od 90% težinskog udjela volframa, koji imaju obje od navedenih karakteristika: a. U oblicima sa šupljom cilindričnom simetrijom (uključujući segmente cilindra) unutarnjeg promjera između 100 mm i 300 mm; i b. Mase veće od 20 kg. Napomena: 1C226 ne odnosi se na proizvode posebno izrađene za utege ili usmjerivače gama zraka. 1C227 Kalcij koji ima obje od navedenih karakteristika: a. Sadrži manje od 1000 dijelova na milijun po težini metalne nečistoće koja nije magnezij; i b. Sadrži manje od 10 dijelova na milijun po težini bora. 1C228 Magnezij koji ima obje od navedenih karakteristika: a. Sadrži manje od 200 dijelova na milijun po težini metalne nečistoće koja nije kalcij; i b. Sadrži manje od 10 dijelova na milijun po težini bora. 1C229 Bizmut koji ima obje od navedenih karakteristika: a. Čistoću 99,99% ili veću po težini; i b. Sadrži manje od 10 dijelova na milijun po težini srebra. 1C230 Metalni berilij, slitine koje sadrže više od 50% berilija po težini, spojevi berilija, njihovi proizvodi, i njihove otpadne tvari i otpaci. Napomena: 1C230 ne odnosi se na sljedeće: a. Metalni prozori za strojeve s X-zrakama, ili za uređaje za bušenje; b. Oksidni proizvedeni ili poluproizvedeni oblici posebno projektirani za dijelove elektronskih komponenti ili kao podloga za elektroničke krugove; c. Beril (silikat berilija i aluminija) u obliku smaragda ili akvamarina. 1C231 Metalni hafnij, slitine koje sadrže više od 60% hafnija po težini, spojevi hafnija koji sadrže više od 60% hafnija po težini, njihovi proizvodi, i njihove otpadne tvari i otpaci. 1C232 Helij-3 (3He), smjese koje sadrže helij-3, i proizvodi ili uređaji koji sadrže bilo koje od navedenog. Napomena: 1C232 ne odnosi se na proizvode ili uređaje koji sadrže manje od 1g helij-3. 1C233 Izotop litij-6 (6Li) obogaćen litijem na vrijednost veću od prirodne, i proizvodi ili uređaji koji sadrže obogaćen litij, kako slijedi: elementarni litij, slitine, spojevi, smjese koje sadrže litij, njihovi proizvodi, njihove otpadne tvari i otpaci. Napomena: 1C233 ne odnosi se na termoluminescentne dozimetre. Tehnička napomena: Prirodne vrijednosti izotopa litij-6 su približno 6,5 postotaka težinskog udjela (7,5 postotaka atomskog udjela). 1C234 Cirkonij sa sadržajem hafnija manjim od 1 dijela hafnija na 500 dijelova cirkonija po težini, kako slijedi: metal, slitine koje sadrže više od 50% cirkonija po težini, spojevi, njihovi proizvodi, njihove otpadne tvari i otpaci. Napomena: 1C234 ne odnosi se na cirkonij u obliku folije debljine od 0,10 mm ili manje. 1C235 Tricij, spojevi tricija, smjese koje sadrže tricij u kojima je odnos atoma tricija prema atomima vodika veći od 1 dijela na 1000, i proizvodi i uređaji koji sadrže bilo koje od navedenog. Napomena: 1C235 ne odnosi se na proizvod ili uređaj koji sadrži manje od 1,48 x 103 GBq (40 Ci) tricija. 1C236 Radionuklidi koji emitiraju alfa-zrake čiji je alfa poluživot 10 dana ili više ali manji od 200 godina, u sljedećim oblicima: a. Elementarnom; b. Spojevima koji imaju ukupnu alfa aktivnost od 37 GBq/kg (1 Ci/kg) ili veću; c. Mješavinama koje imaju ukupnu alfa aktivnost od 37 GBq/kg (1 Ci/kg) ili veću; d. Proizvodima ili uređajima koji sadrže bilo koje od navedenog. Napomena: 1C236 ne odnosi se na nadzor proizvoda ili uređaja koji sadrže manje od 3,7 GBq (100 milikirija) alfa aktivnosti. 1C237 Radij-226 (226Ra), slitine radij-226, spojevi radij-226, smjese koje sadrže radij-226, njihovi proizvodi, i proizvodi i uređaji koji sadrže bilo koje od navedenog. Napomena: 1C237 ne odnosi se na sljedeće: a. Medicinske aplikatore; b. Proizvod ili uređaj koji sadrži manje od 0,37 GBq (10 milikirija) radij-226. 1C238 Klorov trifluorid (ClF3). 1C239 Jake eksplozive, osim onih navedenih u Kontrolnim listama predmeta za vojnu uporabu, ili tvari ili smjese koje sadrže više od 2% njihove težine, s gustoćom kristala većom od 1,8 g/cm3 i brzinom detonacije većom od 8000 m/s. 1C240 Prah nikla ili porozni metal nikla, osim onih navedenih u 0C005, kako slijedi: a. Prah nikla koji ima obje od navedenih karakteristika: 1. Sadržaj čistoće nikla od 99,0% ili veće po težini; i 2. Srednja veličina čestice manja od 10 mikrometra mjereno prema standardu B330 Američkog društva za ispitivanje materijala (ASTM); b. Porozni metal nikla proizveden od materijala navedenih u 1C240.a. Napomena: 1C240 ne odnosi se na sljedeće: a. Filamentarne praškove nikla; b. Jednostruke porozne listove nikla površine od 1000 cm2 po listu ili manje. Tehnička napomena: 1C240.b. odnosi se na porozni metal oblikovan tiješnjenjem i sinteriranjem materijala u 1C240.a. kako bi se oblikovao materijal sa svojstvima metala koji ima po cijeloj svojoj strukturi fine međusobno povezane pore. 1D Softver 1D201 »Softver« posebno projektiran za »uporabu« robe navedene u 1B201. 1E Tehnologija 1E201 »Tehnologija« prema Napomeni o tehnologiji opće­nito za »uporabu« robe navedene u 1A002, 1A202, 1A225 do 1A227, 1B201, 1B225 do 1B233, 1C002.a.2.c. ili d., 1C010.b., 1C202, 1C210, 1C216, 1C225 do 1C240 ili 1D201. 1E202 »Tehnologija« prema Napomeni o tehnologiji opće­nito za »razvoj« ili »proizvodnju« robe navedene u 1A202 ili 1A225 do 1A227. 1E203 »Tehnologija« prema Napomeni o tehnologiji opće­nito za »razvoj« »softvera« navedene u 1D201.

KATEGORIJA 2 OBRADA MATERIJALA

2A Sustavi, oprema i komponente 2A225 Lonci za taljenje izrađeni od materijala otpornih na tekuće metale aktinida, kako slijedi: a. Lonci za taljenje koji imaju obje od navedenih karakteristika: 1. Volumen između 150 cm3 i 8000 cm3; i 2. Izrađeni od ili presvučeni bilo kojim od navedenih materijala, čistoće od 98% ili veće po težini: a. Kalcijev fluorid (CaF2); b. Kalcijev cirkonat (metacirkonat) (CaZrO3); c. Cerijev sulfid (Ce2S3); d. Erbijev oksid (erbij) (Er2O3); e. Hafnijev oksid (hafnij) (HfO2); f. Magnezijev oksid (MgO); g. Slitina nitrid niobij-titan-volfram (približno 50% Nb, 30% Ti, 20% W); h. itrijev oksid (itrij) (Y2O3); ili i. Cirkonijev oksid (cirkonij) (ZrO2); b. Lonci za taljenje koji imaju obje od navedenih karakteristika: 1. Volumen između 50 cm3 and 2000 cm3; 2. Izrađen od ili obloženi tantalom, 99,9%-tne čistoće ili veće po težini; c. Lonci za taljenje koje imaju sve od navedenih karakteristika: 1. Volumen između 50 cm3 i 2000 cm3; 2. Izrađeni od ili obloženi tantalom, čistoće od 98% ili veće po težini; i 3. Prevučeni tantalovim karbidom, nitridom, boridom, ili bilo kojom njihovom kombinacijom. 2A226 Ventili koji imaju sve od navedenih karakteristika: a. »Nazivnu veličinu« 5 mm ili veću; b. Brtvljenje mijehom; i c. U potpunosti su izrađeni od ili obloženi aluminijem, slitinom aluminija, nikla ili slitinom nikla koje sadrže više od 60% nikla po težini. Tehnička napomena: Za ventile s različitim ulaznim i izlaznim promjerima, »Nazivne veličine« u 2A226 odnose se na najmanji promjer. 2B Oprema za ispitivanje, pregled i proizvodnju Tehničke napomene: 1. Sekundarne paralelne konturne osi, (npr., w-os na vodoravnoj bušilici ili sekundarna rotacijska os čija je središnja linija paralelna s primarnom rotacijskom osi) ne računaju se u ukupni broj konturnih osi. Nije potrebno da rotacijske osi mogu rotirati više od 360°. Rotacijsku os može pokretati linearni uređaj (npr. vijak ili prijenos s vretenom). 2. Za potrebe 2B, broj osi koje se može simultano uskladiti za »konturno upravljanje« je broj osi koje utječu na relativni pomak između bilo kojeg predmeta koji se obrađuje i alata, glave za rezanje ili brusnog kola koji režu ili uklanjaju materijal s predmeta koji se obrađuje. Ovo ne uključuje bilo koje dodatne osi koje utječu na druge relativne pomake stroja. Takve osi uključuju: a. Sustave za oblikovanje kotačem ili strojeve za brušenje; b. Paralelne rotacijske osi namijenjene za postavljanje odvojenih predmeta za obradu; c. Kolinearne rotacijske osi namijenjene rukovanju istih pred­meta za obradu koji ih učvršćuju u određenom položaju od različitih krajeva. 3. Nomenklatura osi bit će u skladu s Međunarodnim standardima ISO 841, »Numerički upravljački strojevi – nomenklatura osi i mehanizama» 4. Za potrebe 2B001 do 2B009 »njihajuće vreteno« računa se kao rotaciona os. 5. Navedene razine točnosti postavljanja dobivene mjerenjima prema ISO 230/2 (1988)(1) ili nacionalnim ekvivalentima mogu se koristiti za svaki model strojnog alata umjesto provođenja individualnog ispitivanja stroja. Navedena točnost postavljanja znači vrijednosti točnosti koje je izvoznik dostavio nadležnim tijelima države članice u kojoj se izvoznik utvrdio kao predstavnik točnosti modela stroja. Utvrđivanje navedenih vrijednosti a. Odabrati pet strojeva modela koji se procjenjuje; b. Mjeriti točnosti linearnih osi prema ISO 230/2 (1988)(2); c. Utvrditi A-vrijednosti za svaku os svakog stroja. Metoda izračunavanja A-vrijednosti opisana je u ISO standardu; d. Utvrditi srednju vrijednost A-vrijednosti za svaku os. To znači da vrijednost  postaje navedena vrijednost za svaku os za model (Âx Ây...); e. Budući da se popis Kategorije 2 odnosi na svaku linearnu os, bit će onoliko navedenih vrijednosti koliko ima linearnih osi; f. Ako bilo koja os modela stroja koji nije provjeren s 2B001.a. do 2B001.c. ili 2B201 ima navedenu točnost  od 6 mikrona za strojeve za brušenje i 8 mikrona za strojeve za brušenje i okretanje ili bolje, proizvođač će morati ponovno potvrditi razinu točnosti svakih osamnaest mjeseci. 2B201 Alatni strojevi, osim onih navedenih u 2B001, kako slijedi, za uklanjanje ili rezanje metala, keramike ili »smje­sa«, koji, prema tehničkim specifikacijama proi­zvođača, mogu biti opremljeni elektroničkim uređajima za istovremeno »konturno upravljanje« na dvije ili više osi: a. Alatni strojevi za brušenje, koji imaju bilo koju od navedenih karakteristika: 1. Točnost postavljanja sa »svim raspoloživim kompenzacijama« jednaku ili manju (bolju) od 6 µm prema ISO 230/2 (1988)(73) ili nacionalnim ekvivalentima duž bilo koje linearne osi; ili 2. Dvije ili više kopirnih rotacionih osi; Napomena: 2B201.a. ne odnosi se na strojeve za brušenje koji imaju navedene karakteristike: a. Putanju X-osi veću od 2 m; i b. Ukupnu točnost postavljanja na x-os više (lošije) od 30 µm. b. Alatni strojevi za brušenje, koji imaju bilo koju od navedenih karakteristika: 1. Točnost postavljanja sa »svim raspoloživim kompenzacijama« jednaku ili manju (bolju) od 4 µm prema ISO 230/2 (1988)(4) ili nacionalnim ekvivalentima duž bilo koje linearne osi; ili 2. Dvije ili više kopirnih rotacionih osi. Napomena: 2B201.b. ne odnosi se na sljedeće strojeve za brušenje: a. Strojeve za cilindrično vanjsko, unutarnje i vanjsko-unutarnje brušenje koji imaju sve od navedenih karakteristika: 1. Da su ograničeni na cilindrično brušenje; 2. Da imaju najveći vanjski promjer ili dužinu predmeta koji se obrađuje od 150 mm; 3. Da nemaju više od dvije osi koje se mogu istovremeno usklađivati za »kopirno upravljanje«; i 4. Da nemaju kopirne c osi; b. Jig brusilice s osima ograničenim na x, y, c i a gdje se c os koristi za održavanje brusnog kotača u normalnom položaju u odnosu na radnu površinu, a os je podešena za bregasto brušenje; c. Strojeve za brušenje alata ili rezača sa »softverom« posebno projektiranim za proizvodnju alata ili rezača; ili d. Strojeve za brušenje koljenastih osovina ili grebenastih osovina. 2B204 »Izostatske preše«, osim onih navedenih u 2B004 ili 2B104, i njihove opreme, kako slijedi: a. »Izostatske preše« koje imaju obje od navedenih karakteristika: 1. Koje mogu postizati najveći radni pritisak od 69 MPa ili veći; i 2. Čija je šupljina komore promjera većeg od 152 mm; b. Ulošci za prešanje, kalupi i upravljački mehanizmi, posebno projektirani za »izostatske preše« navedene u 2B204.a. Tehnička napomena: U 2B204 navedene dimenzije unutarnje komore odnose se na komoru u kojoj su postignuti i radna temperatura i radni tlak te ne uključuje ugrađene uređaje. Ta će dimenzija biti manja i od unutarnjeg promjera tlačne komore i od unutarnjeg promjera izolirane komore peći, ovisno o tome koja se od dviju komora nalazi u drugoj. 2B206 Strojevi, instrumenti ili sustavi za pregled dimenzija, osim onih navedenih u 2B006, kako slijedi: a. Strojevi za pregled dimenzija upravljani računalom ili numerički upravljani koji imaju obje od navedenih karakteristika: 1. Dvije ili više osi; i 2. Jednodimenzionalnu dužinsku »mjernu kolebljivost« jednaku ili manju (bolju) od (1,25 + L/1000) µm ispitano sa sondom za »točnost« od lošije (bolje) od 0,2 µm (L je mjerena dužina u milimetrima) (Ref.:VDI/VDE 2617 Dijelovi 1 i 2); b. Sustavi za istovremeno linearno-kutno pregledavanje poluoplate, koji imaju obje od navedenih karakteristika: 1. »Mjernu kolebljivost« duž bilo koje linearne osi jednaku ili manju (bolju) od 3,5 µm na 5 mm; i 2. »Odstupanje od kutnog položaja« jednako ili manje od 0,02°. Napomena 1: Pod nadzorom su alatni strojevi koji se mogu koristiti kao mjerni strojevi ako udovoljavaju ili premašuju kriterije navedene za alatnu ili mjernu funkciju stroja. Napomena 2: Stroj naveden u 2B206 nalazi se pod nadzorom ako premašuje kontrolirani prag bilo gdje unutar svojeg radnog raspona. Tehničke napomene: 1. Za utvrđivanje mjerne kolebljivosti sustava za pregled dimenzija koristi se sonda koja će biti opisana u VDI/VDE 2617 dijelovi 2, 3 i 4. 2. Svi parametri mjernih vrijednosti u 2B206 predstavljaju plus/minus, odnosno, ne cijeli pojas. 2B207 »Roboti«, »krajnji efektori« i regulacijske jedinice, osim onih navedenih u 2B007, kako slijedi: a. »Roboti« ili »krajnji efektori« posebno predviđeni da udovoljavaju nacionalnim sigurnosnim standardima koji se primjenjuju na rukovanje snažnim eksplozivima (na primjer, udovoljavanje brzinama električnog koda za snažne eksplozive); b. Regulacijske jedinice posebno projektirane za bilo koji od »robota« ili »krajnji efektori« navedenih u 2B207.a. 2B209 Strojevi za oblikovanje strujanjem, strojevi za oblikovanje vrtnjom koji imaju i funkcije za oblikovanje strujanjem, osim onih navedenih u 2B009 ili 2B109, i škripci, kako slijedi: a. Strojevi koji imaju obje od navedenih karakteristika: 1. Tri ili više valjaka (aktivnih ili za vođenje); i 2. Koji, prema tehničkim specifikacijama proizvođača, mogu biti opremljeni jedinicama za »brojčano upravljanje« ili upravljanje računalom; b. Škripci za oblikovanje rotora namijenjeni za oblikovanje cilindričnih rotora unutarnjeg promjera između 75 mm i 400 mm. Napomena: 2B209.a. uključuje strojeve koji imaju samo jedan valjak namijenjen za deformiranje metala i dva pomoćna valjka koji podupiru škripac, ali izravno ne sudjeluju u postupku deformiranja. 2B219 Centrifugalne strojeve za uravnoteženje na više ravnina, fiksnih ili prijenosnih, vodoravnih ili okomitih, kako slijedi: a. Centrifugalni strojevi za uravnoteženje namijenjeni za uravnoteženje pokretnih rotora dužine od 600 mm ili više i koji imaju sve od navedenih karakteristika: 1. Pokretni ili osovinski promjer veći od 75 mm; 2. Sposobnost mase od 0,9 do 23 kg; i 3. Koji mogu uravnotežavati brzinu okretaja veću od 5000 r.p.m.; b. Centrifugalni strojevi za uravnoteženje namijenjeni za uravnoteživanje šupljih cilindričnih komponenti rotora i koji imaju sve od navedenih karakteristika: 1. Osovinski promjer veći od 75 mm; 2. Sposobnost mase od 0,9 do 23 kg; 3. Koji mogu uravnotežavati do preostale neuravnoteženosti jednake ili manje od 0,01 kg × mm/kg po ravnini; i 4. Koji rade na remenski pogon. 2B225 Uređaji na daljinsko rukovanje koji se mogu koristiti za aktivnosti na daljinu kad se radi o radiokemijskom odvajanju ili vrućim ćelijama, koji imaju bilo koju od navedenih karakteristika: a. Sposobnost prodiranja 0,6 m ili više u vruću stijenku ćelije (rad kroz stijenku); ili b. Sposobnost premošćivanja preko vrha vruće ćelije debljine stijenke 0,6 m ili više (rad preko stijenke). Tehnička napomena: Uređaji na daljinsko rukovanje omogućavaju prevođenje ljudske aktivnosti na aktivnosti ruke i krajnjeg uređaja kojima se daljinski upravlja. Oni mogu biti »nadređenog/podređenog« tipa ili upravljani upravljačkom palicom ili tastaturom. 2B226 Kontrolirana atmosfera (vakuum ili inertni plin) indukcijske peći, i za njih napojna energija, kako slijedi: POZOR: VIDI TAKOĐER 3B. a. Peći koje imaju sve od navedenih karakteristika: 1. Koje mogu raditi na više od 1123 K (850°C); 2. Induktivne svitke promjera 600 mm ili manje; i 3. Predviđene za uzlaznu snagu od 5 kW ili više; b. Dovod energije, određene izlazne snage od 5 kW ili više, posebno projektiran za peći navedene u 2B226.a. POZOR: 2B226.a. ne odnosi se na peći predviđene za preradu poluvodičkih pločica. 2B227 Metalurške peći za taljenje i lijevanje na vakuum ili drugu kontroliranu atmosferu i s njima povezana oprema kako slijedi: a. Peći za lučno pretaljivanje i lijevanje koje imaju obje od navedenih karakteristika: 1. Kapacitet potrošnih elektroda između 1000 cm3 i 20000 cm3, i 2. Sposobnost da rade pri temperaturama taljenja iznad 1973 K (1700°C); b. Peći za taljenje sa elektronskim snopom i peći za atomizaciju plazme i taljenje, koje imaju obje od navedenih karakteristika: 1. Snagu od 50 kW ili veću; i 2. Da mogu raditi pri temperaturama taljenja iznad 1473 K (1200°C). c. Sustave za upravljanje računalom i praćenje posebno podešene za bilo koju od peći navedenih u 2B227.a. ili b. 2B228 Opremu za izradu rotora ili sklopa, opremu za isprav­ljanje rotora, škripce i uloške za prešanje koji tvore mijeh, kako slijedi: a. Opremu za sklop rotora za sastavljanje dijelova cijevi rotora plinske centrifuge, prigušivača, i krajnjih poklopaca; Napomena: 2B228.a.uključuje precizne škripce, pritezne uređaje i strojeve za stezno nasađivanje. b. Opremu za ispravljanje rotora za poravnavanje dijelova cijevi rotora plinske centrifuge sa zajedničkom osi; Tehnička napomena: U 2B228.b. takva se oprema normalno sastoji od sondi za mjerenje točnosti koje su povezane s računalom koje naknadno provjerava rad, na primjer, pneumatskih klipova koji se koriste za poravnavanje dijelova cijevi rotora. c. Škripci i ulošci za prešanje za oblikovanje mjehova za proizvodnju mjehova s jednostrukom konvolucijom. Tehnička napomena: U 2B228.c. mjehovi imaju sve od navedenih karakteristika: 1. Unutarnji promjer između 75 mm i 400 mm; 2. Dužina jednaka ili veća od 12,7 mm; 3. Dubina jedne konvolucije veća od 2 mm; i 4. Izrađeni od slitina aluminija visoke čvrstoće, legirani čelik ili »vlaknastih ili filamentnih materijala« visoke čvrstoće. 2B230 »Pretvornici tlaka« koji mogu mjeriti apsolutni tlak u svakoj točki u rasponu od 0 do 13 kPa i koji imaju obje od navedenih karakteristika: a. Elemente osjetljive na promjene tlaka izrađene od ili zaštićene aluminijem, slitinom aluminija, niklom ili slitinom nikla s više od 60% nikla po težini; i b. Imaju bilo koju od slijedećih karakteristika: 1. Punu skalu od manje od 13 kPa i »točnost« od bolje od ± 1% pune skale; ili 2. Punu skalu od 13 kPa ili više i »točnost« od bolje od ± 130 Pa. Tehnička napomena: Za potrebe 2B230, »točnost« uključuje nelinearnost, histerezu i ponovljivost okolne temperature. 2B231 Vakuum pumpe koje imaju sve od navedenih karakteristika: a. Ulaznu veličinu grla jednaku ili veću od 380 mm; b. Brzinu pumpanja jednaku ili veću od 15 m3/s; i c. Da mogu proizvoditi granični vakuum bolje od 13 mPa. Tehničke napomene: 1. Brzina pumpanja utvrđuje se na točci mjerenja plinom dušika ili zrakom. 2. Granični vakuum se utvrđuje na izlazu pumpe sa zatvorenim izlazom pumpe. 2B232 Višefazni topovi na svjetlosni plin ili drugi sustavi topova s velikom brzinom (na zavojnicu, elektromag­netske i elektrotermalne vrste, i ostali napredni sustavi) koji mogu ubrzavati projektile do 2 km/s ili više. 2D Softver 2D201 »Softver« posebno namijenjen za »korištenje« opreme navedene u 2B204, 2B206, 2B207, 2B209, 2B219 ili 2B227. 2D202 »Softver« posebno namijenjen ili modificiran za »razvoj«, »proizvodnju« ili »korištenje« opreme navedene u 2B201. 2E Tehnologija 2E201 »Tehnologija« prema Napomeni o tehnologiji opće­nito za »korištenje« opreme ili»softvera« navedene u 2A225, 2A226, 2B001, 2B006, 2B007.b., 2B007.c., 2B008, 2B009, 2B201, 2B204, 2B206, 2B207, 2B209, 2B225 do 2B232, 2D201 ili 2D202.

KATEGORIJA 3 ELEKTRONIKA

3A Sustavi, oprema i komponente 3A201 Elektroničke komponente, osim onih navedenih u 3A001, kako slijedi; a. Kondenzatore koji imaju bilo koju skupinu od navedenih karakteristika: 1. a. Nazivni napon veći od 1,4 kV; b. Skladištenje energije veće od 10 J; c. Kapacitivnost veću od 0,5 µF; i d. Induktivnost serije manju od 50 nH; ili 2. a. Nazivni napon veći od 750 V; b. Kapacitivnost veću od 0,25 µF; i c. Induktivnost serije manju od 10 nH; b. Supervodljive solenoidne elektromagnete koje imaju sve od navedenih karakteristika: 1. Koji mogu stvarati magnetno polje veće od 2 T; 2. Odnos dužine i unutarnjeg promjera veći od 2; 3. Unutarnji promjer veći od 300 mm; i 4. Jednolikost magnetnog polja bolju od 1% kroz središnjih 50% unutarnjeg volumena; Napomena: 3A201.b. ne odnosi se na magnete posebno projektirane za i izvožene »kao dio« medicinskih sustava za nuklearnu magnetnu rezonancu (NMR). Izraz »kao dio« ne znači nužno fizički dio iste pošiljke; dozvoljene su odvojene pošiljke iz različitih izvora, pod uvjetom da njihove izvozne dozvole jasno navode da se pošiljke šalju »kao dio« sustava za slikanje. c. Generatori treptavih X-zraka ili impulsni akceleratori elektrona koji imaju bilo koju od navedenih skupina karakteristika: 1. a. Vršnu energiju elektrona akceleratora od 500 keV ili više ali manje od 25 MeV; i b. Faktor kakvoće (K) od 0,25 ili veći; ili 2. a. Vršnu energiju elektrona akceleratora od 25 MeV ili veću; i b. Vršnu snagu veću od 50 MW. Napomena: 3A201.c. ne odnosi se na akceleratore koji su sastavni dijelovi uređaja namijenjenih za svrhe koje nisu zračenje elektronskog snopa ili X-zraka (elektronska mikroskopija, na primjer) niti one namijenjene medicinskim potrebama: Tehničke napomene: 1. Faktor kakvoće K je definiran kao: K = 1,7 × 103V2, 65Q V je vršna energija elektrona u milijunima elektron volti. Ako je trajanje impulsa snopa akceleratora manje od ili jednako 1 µs, tad je Q ukupni ubrzani naboj u kulonima. Ako je trajanje impulsa snopa akceleratora veće od 1 µs, tad je Q najveći ubrzani naboj u 1 µs. Q je jednak integralu od i u odnosu na t, kroz manje od 1 µs ili vrijeme trajanja impulsa snopa (Q = ŠintĆ itd.), gdje je i struja snopa u amperima a t je vrijeme u sekundama. 2. Vršna snaga = (vršni potencijal u voltima) × (vršna struja snopa u amperima). 3. Kod strojeva koji se temelje na šupljinama s ubrzanim mikrovalovima, vrijeme trajanja impulsa snopa je manje od 1 µs ili trajanja paketa usnopljenih zraka koji proizlazi iz jednog impulsa mikrovalnog modulatora. 4. Kod strojeva koji se temelje na šupljinama s ubrzanim mikrovalovima, vršna struja snopa je prosječna struja u vremenu trajanja paketa usnopljenih zraka. 3A225 Pretvarači ili generatori frekvencija, osim onih navedenih u 0B001.b.13., koji imaju sve od navedenih karakteristika: a. Višefazni izlaz koji može osigurati snagu od 40 W ili veću; b. Da mogu raditi u rasponu frekvencija između 600 i 2000 Hz; c. Ukupne harmoničkog izobličenja boljeg (manjeg) od 10%; i d. Upravljanjem frekvencijom boljem (manjem) od 0,1%. Tehnička napomena: Pretvarači frekvencija u 3A225 također su poznati kao pretvarači ili invertori. 3A226 Izvori istosmjerne struje velike snage, osim onih navedenih u 0B001.j.6., koji imaju obje od navedenih karakteristika: a. Da mogu stalno proizvoditi, kroz razdoblje od 8 sati, 100 V ili više s izlazom struje od 500 A ili većim; i b. Stabilnošću struje ili napona boljom od 0,1% kroz razdoblje od 8 sati. 3A227 Izvori istosmjerne struje velike snage, osim onih navedenih u 0B001.j.5., koji imaju obje od navedenih karakteristika: a. Da mogu stalno proizvoditi, kroz razdoblje od 8 sati, 20 kV ili više s izlazom struje od 1A ili većim; i b. Stabilnošću struje ili napona boljom od 0,1% kroz razdoblje od 8 sati. 3A228 Sklopni uređaji, kako slijedi: a. Cijevi s hladnom katodom, bilo da su ispunjene plinom ili ne, koje rade slično kao međuprostor između iskri, koje imaju sve od navedenih karakteristika: 1. Sadrže tri ili više elektroda; 2. Vršni nazivni napon anode od 2,5 kV ili više; 3. Vršna nazivna struja anode 100 A ili više; i 4. Vrijeme zadrške anode od 10 µs ili manje; Napomena: 3A228 uključuje cijevi na kritron i vakuum cijevi na spritron. b. Međuprostori između iskri na okidanje koji imaju obje od navedenih karakteristika: 1. Vrijeme zadrške anode od 15 µs ili manje; i 2. Svrstana za vršnu struju od 500 A ili više; c. Moduli ili sklopovi s funkcijom brzog preklapanja koji imaju sve od navedenih karakteristika: 1. Vršni nazivni napon anode veći od 2 kV; 2. Vršna nazivna struja anode od 500 A ili više; i 3. Vrijeme uključivanja od 1 µs ili manje. 3A229 Skupovi za paljenje i njima jednaki impulsni generatori jake struje kako slijedi: POZOR: VIDI TAKOĐER KONTROLU ROBE ZA VOJNU UPORABU. a. Skupovi za paljenje detonatora eksploziva namijenjeni pokretanju višestrukih upravljanih detonatora navedenih u 3A232; b. Modularni generatori električnog impulsa (impulsni generatori) koji imaju sve od navedenih karakteristika: 1. Namijenjeni za uporabu kao prijenosni, mobilni ili u nepovoljnim uvjetima; 2. Zatvoreni u oklopu nepropusnom na prašinu; 3. Koji mogu isporučiti energiju za manje od 15 µs; 4. Koji imaju izlaz veći od 100 A; 5. Čije je »vrijeme porasta« manje od 10 µs u punjenjima manjim od 40 oma; 6. Nijedna dimenzija nije veća od 254 mm; 7. Težina manja od 25 kg; i 8. Navedeni za uporabu u širem rasponu temperatura od 223 K (-50°C) do 373 K (100°C) ili navedeni kao pogodni za primjenu u aviokozmičke svrhe. Napomena: 3A229.b. uključuje pogone za bljeskalice na ksenon. Tehnička napomena: U 3A229.b.5. »vrijeme porasta« je definirano kao vremenski interval od 10% do 90% amplitude struje kad pogoni otporno punjenje. 3A230 Impulsni generatori visoke brzine koji imaju obje od navedenih karakteristika: a. Izlazni napon veći od 6 V u otporno punjenje manje od 55 oma, i b. »Vrijeme prijelaza impulsa« manje od 500 ps. Tehnička napomena: U 3A230, »vrijeme prijelaza impulsa« je definirano kao vremenski interval između 10% i 90% amplitude napona. 3A231 Sustavi za generiranje neutrona, uključujući cijevi, koji imaju obje od navedenih karakteristika: a. Namijenjeni za rad bez vanjskog sustava vakuuma; i b. Da koriste elektrostatsku akceleraciju kako bi potaknuli nuklearnu reakciju tricija-deuterija. 3A232 Detonatori i Sustavi za višestruko pokretanje, kako slijedi: POZOR: VIDI TAKOĐER KONTROLU ROBE VOJNE NAMJENE. a. Detonatori eksploziva na električni pogon, kako slijedi: 1. Eksplozivni most (EB); 2. Eksplozivna mosna žica (EBW); 3. Okidač; 4. Pokretači eksplozivne folije (EFI); b. Razmještaj jednostrukih ili višestrukih detonatora namije­njen gotovo istovremenom pokretanju eksplozivne površine više od 5000 mm2 jednim signalom za paljenje s vremenom pokretanja koje se širi preko površine u manje od 2,5 µs. Napomena: 3A232 ne odnosi se na detonatore koji koriste samo primarne eksplozive, kao što je olovni azid. Tehnička napomena: U 3A232 zanimljivi su detonatori koji svi koriste mali električni vodič (most, mosna žica ili folija) koji se eksplozivno isparava kad kroz njega prođe brzi električni impuls visokog napona. Kod vrste bez udarne pločice, eksplozivni vodič započinje kemijsku detonaciju dolazeći u dodir visokoeksplozivnim materijalom kao što je PETN (Pentaeritritoltetranitrat). Kod detonatora s udarnom pločicom, eksplozivno isparavanje električnog vodiča pokreće krilce ili pločicu preko međuprostora i udarac pločice na eksploziv započinje kemijsku detonaciju. U nekim uređajima pločicu pokreće magnetna sila. Izraz detonator eksplozivne folije može se odnositi ili na EB ili na detonator tipa s pločicom. Također riječ pokretač se ponekad koristi umjesto riječi detonator. 3A233 Maseni spektrometri, osim onih navedenih u 0B002.g., koji mogu mjeriti ione od 230 jedinica atomske mase ili više i koji imaju razlučivost bolju od 2 dijela u 230, kako slijedi, i njihove izvore iona: a. Induktivno vezani maseni spektrometri plazme (ICP/MS); b. Maseni spektrometri s tinjavim izbojem (GDMS); c. Maseni spektrometri s termičkom ionizacijom (TIMS); d. Maseni spektrometri s bombardiranjem elektrona s komorom izvora izrađenom od, presvučenom sa ili obloženom s materijalima otpornim na UF6; e. Maseni spektrometri s molekularnim snopom koji imaju bilo koju od navedenih karakteristika: 1. Komoru izvora izrađenu od, presvučenu ili obloženu s ne­hrđa­jućim čelikom ili molibdenom i opremljenu hladnim odvajačem koji može hladiti do 193 K (–80°C) ili manje; ili 2. Komoru izvora izrađenu od, presvučenu ili obloženu materijalima otpornim na UF6; f. Masene spektrometre opremljene izvorom za mikrofluorinaciju iona namijenjene za aktinide ili fluoride aktinida. 3E Tehnologija 3E201 »Tehnologija« prema Napomeni o tehnologiji općenito za »korištenje« opreme navedene u 3A001.e.2., 3A001.e.3., 3A201, 3A225 do 3A233.

KATEGORIJA 6 SENZORI I LASERI

6A Sustavi, oprema i komponente 6A202 Fotomultiplikacijske cijevi koje imaju obje sljedeće osobine: a. Područje fotokatode veće od 20 cm2; i b. Trajanje uspona impulsa anode kraće od 1 ns. 6A203 Kamere i komponente, osim onih koje su navedene u 6A003, kako slijedi: a. Kamere s mehaničkom rotacijom zrcala, kako slijedi, i za to posebno izrađene komponente: 1. Kamere koje snimaju u okvirima s brzinama snimanja većim od 225000 okvira u sekundi; 2. Kamere koje daju prugastu sliku s brzinama zapisa većim od 0,5 mm u mikrosekundi; Napomena: U 6A203.a. komponente takvih kamera uključuju njihove sinkronizacijske elektroničke jedinice i rotorske sklopove koji se sastoje od turbina, zrcala i ležaja. b. Elektroničke kamere koje daju prugastu sliku, elektroničke kamere koje snimaju u okvirima, cijevi i uređaji, kako slijedi: 1. Elektroničke kamere koje daju prugastu sliku s mogućnošću vremena rezolucije od 50 ns ili manje; 2. Prugaste cijevi za kamere navedene u 6A203.b.1.; 3. Elektroničke (ili elektronički zatvarane) kamere koje snimaju u okvirima s mogućnošću vremena ekspozicije od 50 ns ili manje; 4. Okvirne cijevi i poluvodički uređaji za stvaranje slika za korištenje s kamerama navedenim u 6A203.b.3., kako slijedi: a. Cijevi za pojačavanje slike fokusirane na blizinu s fotokatodom deponiranom na transparentnom vodičkom ovoju radi smanjenja otpora fotokatodne ploče; b. Ulaz videcon cijevi sa silicijem dopiranom metom (SIT) cijevi, gdje brzi sustav omogućuje zaprečivanje dolaska fotoelektrona iz fotokatode prije nego se sudare sa SIT pločom; c. Kerr ili Pockels elektro-optičko zatvaranje ćelije; d. Druge okvirne cijevi i poluvodički uređaji za stvaranje slika koji imaju vrijeme zatvaranje brzih slika kraće od 50 ns, posebno izrađeni za kamere navedene u 6A203.b.3.; c. TV kamere ojačane za zračenje, ili leće za njih, posebno izrađene ili izmjerene kao ojačane za zračenje da izdrže ukupnu dozu zračenja veću od 50 × 103 Gy (silicij) (5 × 106 rad (silicij)) bez slabljenja rada. Tehnička napomena: Termin Gy (silicij) odnosi se na energiju u džulima po kilogramu, koju apsorbira nezaštićeni uzorak silicija pri izloženosti ionizirajućem zračenju. 6A205 »Laseri«, »laserska« pojačala i oscilatori, osim onih koji su navedeni u 0B001.g.5., 0B001.h.6. i 6A005; kako slijedi: a. Argon ionski »laseri« koji imaju obje sljedeće osobine: 1. Rad na valnim duljinama između 400 nm i 515 nm; i 2. Prosječna izlazna snaga veća od 40 W; b. Podesni impulsni oscilatori lasera u boji, jednog moda, koji imaju sve navedene osobine: 1. Rad na valnim duljinama između 300 nm i 800 nm; 2. Prosječna izlazna snaga veća od 1 W; 3. Omjer ponavljanja veći od 1 kHz; i 4. Širina impulsa manja od 100 ns; c. Podesna impulsna pojačala i oscilatori lasera u boji, koji imaju sve navedene osobine: 1. Rad na valnim duljinama između 300 nm i 800 nm; 2. Prosječna izlazna snaga veća od 30 W; 3. Omjer ponavljanja veći od 1 kHz; i 4. Širina impulsa manja od 100 ns; Napomena: 6A205.c. ne kontrolira oscilatore jednoga načina rada (moda); d. Impulsni »laseri« s uključnim dioksidom koji imaju sve navedene osobine: 1. Rad na valnim duljinama između 9000 nm i 11000 nm; 2. Brzina ponavljanja veća od 250 Hz; 3. Prosječna izlazna snaga veća od 500 W; i 4. Širina impulsa manja od 200 ns; e. Para-vodik Raman uređaji za premještanje izrađeni za rad pri izlaznoj valnoj duljini od 16 mikrometara i pri omjeru ponavljanja većem od 250 Hz; f. Impulsno-pobudni »laseri« s Q-sklopkom s neodimijem (koji nije staklo), koji imaju sve navedene osobine: 1. Izlazna valna duljina preko 1000 nm ali ne preko 1100 nm; 2. Trajanje impulsa jednako ili dulje od 1 ns; i 3. Izlaz s višestrukim poprečnim rasprostiranjem koji ima prosječnu snagu preko 50 W. 6A225 Interferometri brzine za mjerenje brzina preko 1 km/s u vremenskim intervalima kraćim od 10 mikrosekundi. Napomena: 6A225 Uključuje interferometre brzine kao što su VISAR (sustavi interferometara brzine za bilo koji reflektor) i DLI (Doppler laserski interferometri). 6A226 Senzori tlaka, kako slijedi: a. Manganinski mjerači za tlakove veće od 10 GPa; b. Kvarcni tlačni pretvarači za tlakove veće od 10 GPa. 6E Tehnologija 6E201 »Tehnologija« u skladu s Općom tehnološkom napomenom za »korištenje« opreme navedene u 6A003, 6A005.a.1.c., 6A005.a.2.a., 6A005.c.1.b., 6A005.c.2.c.2., 6A005.c.2.d.2.b., 6A202, 6A203, 6A205, 6A225 ili 6A226.

PRILOG IV. IZGLED ZNAČKE INSPEKTORA

 

IZGLED PREDNJE STRANICE I POLEĐINE ISKAZNICE INSPEKTORA

Prednja stranica

Poleđina

NAJAVA NAMJERE IZVOZA/UVOZA ROBA

 

DZNS-NM-01

DZNS-NM-02

 

DZNS-NM-03

 

 

DZNS-NM-04

 

DZNS-NM-05

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/337971.html