Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Objavljeno u NN 127/14 od 29.10.2014.:

 

HRVATSKA NARODNA BANKA

Na temelju članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008. i 54/2013.) i točke XIII. Odluke o obveznoj pričuvi (»Narodne novine«, br. 133/2010., 30/2011., 109/2011., 136/2011., 12/2012., 43/2012., 142/2013. i 121/2014.) guverner Hrvatske narodne banke donio je 22. listopada 2014.

 

UPUTU ZA PROVEDBU ODLUKE O OBVEZNOJ PRIČUVI

Definicije

1. U skladu s Odlukom o obveznoj pričuvi (u nastavku teksta: Odluka) obveznu pričuvu obračunavaju, održavaju i izdvajaju sljedeće kreditne institucije:

– kreditne institucije (banke i štedne banke) sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su dobile odobrenje za rad od Hrvatske narodne banke,

– podružnice kreditnih institucija iz druge države članice Europske unije za koje je njezino nadležno tijelo dostavilo obavijest Hrvatskoj narodnoj banci o osnivanju podružnice u Republici Hrvatskoj i

– podružnice kreditnih institucija iz trećih država koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za osnivanje podružnice kreditne institucije iz treće države

(u nastavku teksta: banke).

Obveznu pričuvu ne obračunavaju, ne održavaju i ne izdvajaju:

– štedionice specijalne namjene (stambene štedionice) i banke kada je to posebnim zakonom propisano i

– Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

2. Osnovicu za obračun obvezne pričuve čini prosječno dnevno stanje izvora sredstava u određenom obračunskom razdoblju.

3. Prosječno dnevno stanje izvora sredstava za jedno obračunsko razdoblje izračunava se u kunama tako da se zbroje dnevna stanja obračunske osnovice svakoga dana i da se dobiveni zbroj podijeli s brojem dana toga obračunskog razdoblja.

4. Obračunsko razdoblje traje od prvoga do posljednjeg dana kalendarskog mjeseca.

5. Banke obračunavaju obveznu pričuvu primjenom stope iz točke VI. Odluke na propisanu osnovicu za obračun obvezne pričuve.

6. Održavanje obvezne pričuve odnosi se na iznos koji su banke dužne održavati prosječnim dnevnim stanjima likvidnih potraživanja u određenom razdoblju održavanja.

7. Prosječno dnevno stanje likvidnih potraživanja određuje se tako da se zbroje dnevna stanja likvidnih potraživanja svakoga dana u razdoblju održavanja i da se dobiveni zbroj podijeli s brojem dana toga razdoblja održavanja.

8. Likvidnim deviznim potraživanjima u smislu Odluke smatraju se devizna potraživanja navedena u Prilogu A ove Upute.

9. Danom obračuna obvezne pričuve smatra se druga srijeda u mjesecu.

10. Razdoblje održavanja obvezne pričuve počinje druge srijede u mjesecu i traje do dana koji prethodi drugoj srijedi sljedećeg mjeseca.

11. Izdvajanje obvezne pričuve odnosi se na iznos koji su banke dužne izdvojiti na račune Hrvatske narodne banke.

12. Valuta namire kunskog dijela obvezne pričuve jednaka je danu obračuna obvezne pričuve.

13. Valuta namire deviznog dijela obvezne pričuve jest tri radna dana nakon dana obračuna obvezne pričuve.

14. Radnim danima u smislu ove Upute smatraju se dani od ponedjeljka do petka, a neradnim danima smatraju se subota, nedjelja i blagdani. Ako je propisani dan obračuna i/ili valute namire obvezne pričuve neradni, obveza koja se mora izvršiti na taj dan prenosi se na prvi sljedeći radni dan.

U izračune koji se odnose na razdoblje obračuna osnovice i održavanja obvezne pričuve uključuju se svi dani, radni i neradni.

Osnovica za obračun obvezne pričuve

15. Osnovica za obračun obvezne pričuve sastoji se od kunskoga i deviznog dijela.

16. Kunski dio osnovice za obračun obvezne pričuve sastoji se od izvora sredstava u kunama i u kunama s valutnom klauzulom, i to:

– depozita po žiroračunima i tekućim računima,

– štednih depozita po viđenju i ostalih privremenih (ograničenih) depozita,

– izdanih dužničkih vrijednosnih papira,

– primljenih oročenih depozita,

– primljenih kunskih kredita,

– primljenih depozita s valutnom klauzulom,

– primljenih kredita s valutnom klauzulom,

– financijskih obveza koje se drže radi trgovanja (obveze isporuke vrijednosnih papira),

– obveza na osnovi financijskog najma (lizinga),

– hibridnih i podređenih instrumenata (s valutnom klauzulom i bez valutne klauzule) i

– obveza po ostalim osnovama.

17. Devizni dio osnovice za obračun obvezne pričuve sastoji se od izvora sredstava u stranim valutama, i to:

– redovnih deviznih računa,

– posebnih deviznih računa pravnih osoba, deviznih računa i deviznih štednih uloga po viđenju stanovništva,

– obveza po izdanim vrijednosnim papirima u devizama,

– primljenih oročenih deviznih depozita,

– primljenih deviznih kredita,

– financijskih obveza u devizama koje se drže radi trgovanja (obveze isporuke vrijednosnih papira),

– hibridnih i podređenih instrumenata u devizama i

– obveza po ostalim osnovama u devizama.

18. U skladu s Odlukom, banke ne obračunavaju obveznu pričuvu:

– na sredstva primljena od Hrvatske narodne banke,

– na sredstva primljena od banaka koje obračunavaju obveznu pričuvu u smislu Odluke,

– na sredstva depozita primljena na ime pomoći područjima stradalima od elementarnih nepogoda, uključujući i sredstva solidarnosti za otklanjanje posljedica ratnih razaranja,

– na sredstva primljena od Hrvatske banke za obnovu i razvitak ni

– na sredstva primljena od sljedećih multilateralnih razvojnih banaka:

– Međunarodne banke za obnovu i razvoj,

– Međunarodne financijske korporacije,

– Razvojne banke Vijeća Europe,

– Europske banke za obnovu i razvoj i

– Europske investicijske banke.

Obračun obvezne pričuve

19. Kunski odnosno devizni dio osnovice za obračun obvezne pričuve izračunava se zasebno, a čini ga prosječno dnevno stanje kunskih odnosno deviznih izvora sredstava u smislu točke 16. i 17. ove Upute u jednom obračunskom razdoblju.

20. Tražene podatke o stanjima sredstava koja ulaze u kunski dio osnovice za obračun obvezne pričuve banke izračunavaju na osnovi vlastitih knjigovodstvenih podataka o dnevnom stanju izvora sredstava u kunama i u kunama s valutnom klauzulom definiranih u točki 16. ove Upute.

Dnevna stanja izvora sredstava u kunama s valutnom klauzulom iskazuju se u kunama primjenom srednjih tečajeva Hrvatske narodne banke koji vrijede za pojedini dan.

21. Tražene podatke o stanjima sredstava koja ulaze u devizni dio osnovice za obračun obvezne pričuve banke izračunavaju na osnovi vlastitih knjigovodstvenih podataka o dnevnom stanju izvora sredstava u stranim valutama definiranih u točki 17. ove Upute, u originalnim valutama. Tako izračunata dnevna stanja deviznog dijela obračunske osnovice iskazuju se u kunama primjenom srednjih tečajeva Hrvatske narodne banke koji vrijede za pojedini dan.

22. Kunski dio obvezne pričuve izračunava se tako da se iznos obračunat primjenom propisane stope iz točke VI. Odluke na kunski dio osnovice uveća za iznos deviznog dijela obvezne pričuve koji se izvršava u kunama, a koji se izračunava primjenom propisanog postotka iz točke VII. stavka 2. Odluke na obračunati devizni dio obvezne pričuve.

23. Devizni dio obvezne pričuve izračunava se tako da se iznos obračunat primjenom propisane stope iz točke VI. Odluke na devizni dio osnovice umanji za iznos izračunat primjenom propisanog postotka iz točke VII. stavka 2. Odluke na obračunati devizni dio obvezne pričuve.

24. Obračun obvezne pričuve banke sastavljaju na priloženim obrascima KOP 1 i DOP 1.

Obrazac KOP 1 sastoji se od dva dijela: KOP 1/1, koji obuhvaća obračun kunskog dijela obvezne pričuve, i KOP 1/2, koji sadržava tablicu prikaza dnevnih stanja izvora sredstava u kunama i u kunama s valutnom klauzulom koji čine osnovicu za obračun kunskog dijela obvezne pričuve za sve dane pripadajućega obračunskog razdoblja.

Obrazac DOP 1 sastoji se od dva dijela: DOP 1/1, koji obuhvaća obračun deviznog dijela obvezne pričuve, i DOP 1/2, koji sadržava tablicu prikaza dnevnih stanja izvora sredstava u stranim valutama koji čine osnovicu za obračun deviznog dijela obvezne pričuve za sve dane pripadajućega obračunskog razdoblja.

Svi podaci koji se navode u obrascima KOP 1 i DOP 1 iskazuju se u kunama (bez lipa), a svi postoci iskazuju se zaokruženi na dva decimalna mjesta.

Ispunjene obrasce KOP 1 i DOP 1 banke su obvezne dostaviti u Hrvatsku narodnu banku do 12 sati na dan obračuna obvezne pričuve.

Izdvajanje obvezne pričuve

25. Od obvezne pričuve, obračunate u smislu Odluke, banke su obvezne određeni postotak izdvojiti na račune Hrvatske narodne banke, u skladu s točkom X. Odluke.

26. Izdvajanje obvezne pričuve obavlja se u skladu s valutama namire navedenima u točkama 12. i 13. ove Upute i vrijedi do sljedećeg izdvajanja.

27. Banke nad kojima je pokrenut postupak likvidacije dužne su izdvajati kunski i devizni dio obvezne pričuve u visini postotka izdvajanja kunskoga i deviznog dijela obvezne pričuve određenog propisima važećima u trenutku pokretanja postupka likvidacije.

Izdvajanje kunskog dijela obvezne pričuve

28. Postotak izdvajanja kunskog dijela obvezne pričuve određen je točkom X. stavkom 1. Odluke.

29. Kunski dio obvezne pričuve izdvaja se kod Hrvatske narodne banke prenošenjem tih sredstava na račun izdvojene obvezne pričuve što ga vodi Hrvatska narodna banka, u skladu s točkom IX. stavkom 2. Odluke.

30. Ako je kunski dio obvezne pričuve izdvojen u prethodnom obračunskom razdoblju veći od kunskog dijela obvezne pričuve obračunate za izdvajanje u tekućem razdoblju, Hrvatska narodna banka bankama će vratiti razliku između tih dvaju iznosa. U protivnom, banke će na račun izdvojene obvezne pričuve uplatiti razliku između kunskog dijela obvezne pričuve izdvojenog u prethodnom razdoblju i obračunatoga kunskog dijela obvezne pričuve za izdvajanje u tekućem razdoblju.

Izdvajanje deviznog dijela obvezne pričuve

31. Postotak izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve određen je točkom X. stavkom 2. Odluke.

32. Obveza u stranoj valuti izračunava se primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke koji vrijedi na dan obračuna obvezne pričuve.

Izdvajanje deviznog dijela obvezne pričuve izvršava se prenošenjem tih sredstava na eurski i/ili dolarski račun Hrvatske narodne banke u inozemstvu na datum valute namire deviznog dijela obvezne pričuve iz točke 13. ove Upute.

Hrvatska narodna banka dostavit će bankama koje imaju odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom i koje izvršavaju obvezu izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve u svoje ime i za račun drugih banaka, standardne instrukcije plaćanja (»Standard Payment Instructions«) za uplate deviznog dijela obvezne pričuve, koje će vrijediti za sva buduća izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve. »Standard Payment Instructions« Hrvatska narodna banka može mijenjati, a pri svakoj će promjeni bankama pravodobno pismenim putem dostaviti nove »Standard Payment Instructions«.

Udjele izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve u svakoj od navedenih valuta banke same određuju u postotnom iznosu, kako je navedeno u obrascu DOP 1/1.

Iznosi izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve u eurima i američkim dolarima zaokružuju se na tisućice.

33. Ako je devizni dio obvezne pričuve izdvojen u prethodnom obračunskom razdoblju u eurima i/ili američkim dolarima veći od deviznog dijela obvezne pričuve obračunate za izdvajanje u tekućem razdoblju u eurima i/ili američkim dolarima, Hrvatska narodna banka vratit će bankama razliku između tih iznosa u eurima i/ili američkim dolarima. U protivnom, banke će na račune Hrvatske narodne banke u inozemstvu uplatiti razliku između deviznog dijela obvezne pričuve izdvojenog u prethodnom razdoblju u eurima i/ili američkim dolarima i obračunatoga deviznog dijela obvezne pričuve za izdvajanje u tekućem razdoblju u tim valutama.

Netirati se mogu samo iznosi u istoj valuti izdvajanja.

34. Banke koje nemaju odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom izvršavaju obvezu izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve preko banaka koje imaju takvo odobrenje.

Banke koje imaju odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom mogu obvezu izdvajanja obvezne pričuve izvršavati i preko drugih banaka koje to odobrenje imaju.

Banka koja ima odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom, a koja izdvaja devizni dio obvezne pričuve za drugu banku, dužna je nalog banke za koju izdvaja devizni dio obvezne pričuve u cijelosti provesti samostalno.

35. Podatke vezane uz održavanje i izdvajanje deviznog dijela obvezne pričuve banke dostavljaju na obrascu DOP 3.

Obrazac DOP 3 sastoji se od tri dijela: DOP 3/1, koji se odnosi na popis banaka preko kojih se izvršava obveza održavanja i izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve, DOP 3/2, koji se odnosi na popis banaka za koje se izvršava obveza održavanja i izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve, i DOP 3/3, koji se odnosi na popis država i kreditnih institucija na koje glase likvidna devizna potraživanja u razdoblju održavanja deviznog dijela obvezne pričuve, a popunjavaju se na način opisan u točkama 36., 37., 45. i 46. ove Upute.

36. Obrazac DOP 3/1 popunjava banka koja obvezu izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve izvršava preko banaka iz točke 32. stavka 3. ove Upute.

Banka iz prethodnog stavka dužna je na obrascu DOP 3/1 navesti:

1. nazive i sjedišta banaka preko kojih izvršava uplatu odnosno preko kojih se izvršava povrat deviznog dijela obvezne pričuve,

2. iznos deviznog dijela obvezne pričuve koji će preko pojedine banke biti uplaćen odnosno vraćen i

3. ukupan iznos deviznog dijela obvezne pričuve koji će biti uplaćen odnosno vraćen.

37. Obrazac DOP 3/2 popunjava banka iz točke 32. stavka 3. ove Upute.

Banka iz prethodnog stavka dužna je na obrascu DOP 3/2 navesti:

1. nazive i sjedišta banaka za koje izvršava uplatu odnosno kojima se izvršava povrat deviznog dijela obvezne pričuve,

2. iznos deviznog dijela obvezne pričuve koji će za pojedinu banku biti uplaćen odnosno vraćen,

3. iznos deviznog dijela obvezne pričuve koji će banka u svoje ime uplatiti odnosno koji će banci u njezino ime biti vraćen i

4. ukupan iznos deviznog dijela obvezne pričuve koji će banka iz stavka 1. ove točke uplatiti ili koji će banci iz stavka 1. ove točke biti vraćen, a koji je jednak zbroju svih pojedinačnih uplata umanjenih za zbroj svih pojedinačnih povrata iz podstavaka 2. i 3. ove točke.

38. Banke iz točke 32. stavka 3. ove Upute dostavljaju »Standard Payment Instructions« Hrvatskoj narodnoj banci za povrat izdvojenih sredstava deviznog dijela obvezne pričuve, koje će vrijediti za sva buduća izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve.

»Standard Payment Instructions« banka može mijenjati, a pri svakoj će promjeni Hrvatskoj narodnoj banci pismenim putem dostaviti nove »Standard Payment Instructions« najkasnije na dan obračuna obvezne pričuve.

39. Ugovor o uvjetima deponiranja Hrvatska narodna banka dostavit će bankama iz točke 32. stavka 3. ove Upute najkasnije na dan valute namire deviznog dijela obvezne pričuve.

Održavanje obvezne pričuve

40. Preostali dio obračunate obvezne pričuve (nakon odbitka dijela određenog za izdvajanje u smislu ove Upute) banke su u razdoblju održavanja obvezne održavati prosječnim dnevnim stanjima likvidnih potraživanja.

41. Obračun održavanja kunskoga odnosno deviznog dijela obvezne pričuve sastavlja se na obrascu KOP 2 odnosno obrascu DOP 2.

Ispunjene obrasce KOP 2 i DOP 2 banke su obvezne dostaviti u Hrvatsku narodnu banku do 12.00 sati na dan obračuna obvezne pričuve.

Tražene podatke o stanjima sredstava koja ulaze u obračun održavanja obvezne pričuve banke izračunavaju na osnovi vlastitih knjigovodstvenih podataka i iskazuju u kunama.

Održavanje kunskog dijela obvezne pričuve

42. Kunski dio obvezne pričuve održava se prosječnim dnevnim stanjem na računu za namiru i na računu sredstava za pokriće negativnog salda na obračunskom računu u Nacionalnom klirinškom sustavu.

Održavanje deviznog dijela obvezne pričuve

43. Devizni dio obvezne pričuve održava se prosječnim dnevnim stanjem likvidnih deviznih potraživanja od država članica OECD-a te od kreditnih institucija u zemljama OECD-a čiji najniži rejting prema standardizaciji međunarodnih agencija Standard & Poor’s i FitchRatings glasi AA– odnosno prema agenciji Moody’s Aa3, i to za razdoblje održavanja. Preciznije upute vezane uz minimalni rejting država i kreditnih institucija dane su u Prilogu B ove Upute.

Devizni dio obvezne pričuve može se održavati i prosječnim dnevnim stanjem strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu.

44. Dnevna stanja likvidnih deviznih potraživanja iskazuju se u kunama primjenom srednjih tečajeva Hrvatske narodne banke koji vrijede za taj dan.

Knjigovodstvene vrijednosti likvidnih deviznih potraživanja mogu odstupati od vrijednosti koje ulaze u obračun održavanja deviznog dijela obvezne pričuve samo s osnove razlike između valutnih tečajeva banke obveznika održavanja deviznog dijela obvezne pričuve i srednjih tečajeva Hrvatske narodne banke.

45. Osim vlastite obveze održavanja deviznog dijela obvezne pričuve, banka koja ima odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom može održavati devizni dio obvezne pričuve i u svoje ime, a za račun drugih banaka.

Banka koja ima odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom, a koja održava devizni dio obvezne pričuve u svoje ime, a za račun drugih banaka, dužna je u obrascu DOP 3/2 navesti nazive i sjedišta tih banaka te prosječne iznose deviznog dijela obvezne pričuve koje održava za račun pojedine banke kao i za vlastiti račun.

Banka koja ima odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom također je obvezna ispuniti obrazac DOP 3/3, u koji se unosi popis država i kreditnih institucija na koje glase likvidna devizna potraživanja u razdoblju održavanja deviznog dijela obvezne pričuve.

Banka koja ima odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom ispunjava obrazac DOP 3/1 samo ako svoju obvezu održavanja i izdvajanja deviznog dijela obvezne pričuve izvršava preko neke druge banke koja ima odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom.

46. Banka koja ispunjava obvezu održavanja deviznog dijela obvezne pričuve prema Odluci preko banaka koje imaju odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom, dužna je banci koja ima odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom dostaviti pisani nalog da se željeni iznos deponira kod inozemne banke s odgovarajućim rejtingom u skladu s Odlukom. Banka koja ima odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom dužna je u cijelosti provesti nalog banke koja nema odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom.

Banka koja obvezu održavanja deviznog dijela obvezne pričuve izvršava preko banaka koje imaju odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom, dužna je ispuniti obrazac DOP 3/1 tako da naznači imena i sjedišta tih banaka kao i prosječan iznos deviznog dijela obvezne pričuve koji preko pojedine banke održava u likvidnim deviznim potraživanjima u razdoblju održavanja za koje se šalje obračun.

Banka koja obvezu održavanja deviznog dijela obvezne pričuve izvršava preko banaka koje imaju odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom, ne ispunjava obrasce DOP 3/2 i DOP 3/3.

Kaznene odredbe

47. Ako banka ne izdvoji ili nedovoljno izdvoji obveznu pričuvu u smislu Odluke, na nedovoljno izdvojeni iznos plaća naknadu Hrvatskoj narodnoj banci prema Odluci o kamatnim stopama i naknadama Hrvatske narodne banke.

Ako banka ne održava obveznu pričuvu, odnosno ako je ostvareno prosječno dnevno stanje likvidnih potraživanja banke za razdoblje održavanja manje od minimalnoga prosječnoga dnevnog stanja tih potraživanja za to razdoblje održavanja, na neodržavani iznos banka plaća naknadu Hrvatskoj narodnoj banci prema Odluci o kamatnim stopama i naknadama Hrvatske narodne banke.

Osim toga, Hrvatska narodna banka prema takvoj će banci poduzeti odgovarajuće mjere u skladu s Odlukom o načinu provedbe supervizije kreditnih institucija i izricanju supervizorskih mjera.

48. Ako Hrvatska narodna banka u pravnom odnosu s trećim osobama snosi bilo kakve kamate i troškove prouzročene nepravilno ili nepravodobno izvršenim transakcijama od strane banaka vezane uz izdvajanje i održavanje deviznog dijela obvezne pričuve, navedene kamate i troškove banke su dužne odmah nakon primitka obavijesti nadoknaditi Hrvatskoj narodnoj banci, i to u valuti u kojoj su navedene kamate i troškovi nastali za Hrvatsku narodnu banku.

Završne odredbe

49. Danom stupanja na snagu ove Upute prestaje važiti Uputa za provedbu Odluke o obveznoj pričuvi (»Narodne novine«, br. 139/2010., 38/2011., 52/2012. i 44/2014.).

Ova Uputa stupa na snagu 12. studenoga 2014., kada banke sastavljaju obračun obvezne pričuve za obračunsko razdoblje od 1. do 31. listopada 2014.

O. br. 391-020/10-14/BV Zagreb, 22. listopada 2014.

Guverner Hrvatske narodne banke prof. dr. sc. Boris Vujčić, v. r.

PRILOG A

Likvidna devizna potraživanja, u smislu točke VIII. Odluke, banke iskazuju u vlastitom knjigovodstvu na sljedećim računima, prema Odluci o kontnom planu za banke:

POPIS RAČUNA

150

Potraživanja u devizama za stranu gotovinu poslanu sabirnom centru

300

Strana gotovina

301

Čekovi koji glase na stranu valutu

3100

Devizni tekući računi kod stranih banaka

3101

Posebni devizni računi kod stranih banaka

3116

Devizni depoziti s osnove obvezne pričuve u stranoj valuti

33920

Depoziti s ugovorenim rokom dospijeća do 1 mjeseca

33921

Depoziti s ugovorenim rokom dospijeća preko 1 do 3 mjeseca

33922

Depoziti s ugovorenim rokom dospijeća preko 3 do 12 mjeseci

33923

Depoziti po viđenju

33924

Depoziti s ugovorenim rokom dospijeća preko 1 do 2 godine

33925

Depoziti s ugovorenim rokom dospijeća preko 2 do 3 godine

33926

Depoziti s ugovorenim rokom dospijeća preko 3 godine

33927

Dospjeli depoziti

35920

Instrumenti tržišta novca

35921

Obveznice i drugi dugoročni dužnički instrumenti

3594

Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti stranih država

369200

Nominalni iznos

369207

Dospjelo

369210

Nominalni iznos

369217

Dospjelo

369400

Nominalni iznos

369407

Dospjelo

369410

Nominalni iznos

369417

Dospjelo

379200

Nominalni iznos

379207

Dospjelo

379210

Nominalni iznos

379217

Dospjelo

379400

Nominalni iznos

379407

Dospjelo

379410

Nominalni iznos

379417

Dospjelo

38920

Instrumenti tržišta novca

38921

Obveznice i drugi dugoročni dužnički instrumenti

3894

Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti stranih država

S obzirom na to da se likvidnim deviznim potraživanjima u smislu Odluke smatraju samo ona potraživanja koja dospijevaju najkasnije za 3 mjeseca, kod navedenih računa čiji je ugovoreni rok dospijeća preko 3 mjeseca uzimaju se iznosi potraživanja koji dospijevaju u roku od 3 mjeseca u obračunskom razdoblju, osim kod računa vrijednosnih papira koji se drže radi trgovanja i koji su raspoloživi za prodaju, koji se uzimaju u ukupnom iznosu.

Računi kod kojih se u obzir uzimaju samo oni iznosi koji dospijevaju u roku do 3 mjeseca u obračunskom razdoblju jesu sljedeći:

33922

Depoziti s ugovorenim rokom dospijeća preko 3 do 12 mjeseci

33924

Depoziti s ugovorenim rokom dospijeća preko 1 do 2 godine

33925

Depoziti s ugovorenim rokom dospijeća preko 2 do 3 godine

33926

Depoziti s ugovorenim rokom dospijeća preko 3 godine

379200

Nominalni iznos

379210

Nominalni iznos

379400

Nominalni iznos

379410

Nominalni iznos

38920

Instrumenti tržišta novca

38921

Obveznice i drugi dugoročni dužnički instrumenti

3894

Vrijednosni papiri i drugi financijski instrumenti stranih država

PRILOG B

ODGOVARAJUĆA KREDITNA OCJENA DRŽAVA I KREDITNIH INSTITUCIJA KOD KOJIH BANKA IMA DEVIZNA POTRAŽIVANJA

1. U svrhu održavanja deviznog dijela obvezne pričuve devizna potraživanja koja se vode na računima navedenima u točki VIII. Odluke moraju glasiti na države članice OECD-a ili kreditne institucije u tim državama koje su propisane međunarodne agencije ocijenile odgovarajućom kreditnom ocjenom. Odgovarajuća kreditna ocjena za državu i kreditnu instituciju u koju se ulaže minimalno je (propisani uvjeti, propisane kreditne ocjene):

Standard & Poor’s     AA–

FitchRatings              AA–

Moody’s                   Aa3

2. Banke koje imaju odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom mogu deponirati devizna sredstva radi održavanja deviznog dijela obvezne pričuve kod podružnica (filijala) čije matične kreditne institucije ispunjavaju propisane uvjete ako se podružnica nalazi u državi koja također ispunjava uvjet kreditne ocjene.

3. Banke koje imaju odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom samostalno prate kretanje kreditne ocjene država u sastavu OECD-a i kreditnih institucija u tim državama te obavljaju usklađivanje deponiranja deviznih sredstava radi održavanja deviznog dijela obvezne pričuve u skladu s propisanom ocjenom rejtinga država i kreditnih institucija.

4. Ako određena država i/ili kreditna institucija naknadno, nakon izvršenog deponiranja deviznih sredstava u skladu s Odlukom, dobije lošiji rejting od propisanoga, banka koja ima odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom dužna je izvršiti deponiranje deviznih sredstava u drugu državu i/ili kreditnu instituciju s odgovarajućim rejtingom najkasnije nakon isteka roka dospijeća depozita.

5. Banke u obračun održavanja deviznog dijela obvezne pričuve uključuju i plasmane u vrijednosne papire stranih država te stranih kreditnih institucija (središnjih banaka i banaka) u skladu s načinom njihova vrednovanja u Odluci o kontnom planu za banke, pod uvjetom:

• da je strana država, izdavatelj vrijednosnog papira, članica OECD-a koja je ocijenjena minimalno propisanom kreditnom ocjenom,

• da se strana središnja banka, izdavatelj vrijednosnog papira, nalazi u državi članici OECD-a koja je ocijenjena minimalno propisanom kreditnom ocjenom i

• da strana banka, izdavatelj vrijednosnog papira i država članica OECD-a u kojoj se banka nalazi udovoljavaju propisanim uvjetima.

6. U obračun održavanja deviznog dijela obvezne pričuve ne mogu se uvrstiti devizna potraživanja koja na bilo koji način služe kao podloga (kolateral) za zaduživanje u zemlji ili u inozemstvu.

7. Banke koje imaju odobrenje za obavljanje poslova platnog prometa s inozemstvom dostavljaju na obrascu DOP 3/3, zajedno s obrascima DOP 2 i DOP 3/2, Hrvatskoj narodnoj banci popis država i kreditnih institucija na koje glase potraživanja koja se navode u obrascu DOP 2.

Obrasci

 

 

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_127_2424.html

Copyright © Ante Borić