HRVATSKA NARODNA BANKA
Na temelju članka 101. stavka 2. točke 8. i članka 154. stavka 2. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 159/2013.) te članka 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008. i 54/2013.) guverner Hrvatske narodne banke donosi
I. OPĆE ODREDBE
Predmet Odluke
Članak 1.
(1) Ovom se Odlukom pobliže propisuju način i opseg primjene zahtjeva vezanih uz izradu plana oporavka kreditne institucije te sadržaj, način i rokovi dostave tog plana.
(2) Ova Odluka primjenjuje se na kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad.
(3) Ova Odluka na odgovarajući način primjenjuje se na podružnicu kreditne institucije iz treće zemlje koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za pružanje usluga.
Pojmovi
Članak 2.
Pojedini pojmovi koji se upotrebljavaju u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:
1) »izvanredna javna financijska potpora« jest državna potpora u smislu članka 107. stavka 1. Ugovora o funkcioniranju EU-a ili bilo koja druga javna financijska potpora na nadnacionalnoj razini koja bi, da se dodjeljuje na nacionalnoj razini, činila državnu potporu koja se dodjeljuje radi očuvanja ili obnavljanja održivosti, likvidnosti ili solventnosti kreditne institucije ili grupe,
2) »ključne funkcije« jesu aktivnosti, usluge ili djelatnosti čiji bi prestanak pružanja u jednoj ili više država članica vjerojatno doveo do prekida usluga bitnih za realno gospodarstvo ili do poremećaja financijske stabilnosti zbog veličine, tržišnog udjela, vanjske i unutarnje međusobne povezanosti, složenosti ili prekograničnih aktivnosti kreditne institucije ili grupe, a osobito s obzirom na zamjenjivost tih aktivnosti, usluga ili djelatnosti,
3) »temeljne poslovne linije« jesu poslovne linije i pripadajuće usluge koje čine bitne izvore prihoda, dobiti ili vrijednost franšize za kreditne instituciju ili grupu kojoj kreditna institucija pripada,
4) »jamstvo unutar grupe« jest ugovor prema kojem jedan subjekt grupe jamči trećoj strani za obveze drugog subjekta grupe,
5) »bitna promjena« svaka je promjena koja može utjecati na sposobnost kreditne institucije ili matičnog društva ili jedne ili više društava kćeri te kreditne institucije da provede plan oporavka ili primijeni opciju oporavka predviđenu planom oporavka,
6) »pokazatelji ranog upozorenja« (engl. early warning signals) određene su referentne vrijednosti (engl. benchmarks) koje su dio internog postupka upravljanja rizicima kreditne institucije ili grupe kreditnih institucija te koje se primjenjuju za nadziranje njezine financijske situacije i obavještavanje uprave o pokazateljima koji bi mogli biti ispunjeni,
7) »značajna podružnica ili pravni subjekt« jest podružnica ili društvo koje znatno pridonosi dobiti kreditne institucije za koju se izrađuje plan oporavka ili njezinu financiranju ili čini važan udjel u njezinoj imovini, obvezama ili kapitalu te ispunjava neki od sljedećih uvjeta:
a) obavlja ključne funkcije,
b) unutar grupe obavlja ključne operativne funkcije, funkciju upravljanja rizicima ili administrativne funkcije,
c) nosi znatan rizik, koji u najgorem scenariju može ugroziti održivost kreditne institucije ili grupe kreditnih institucija,
d) ne može prestati poslovati, a da ne pridonese nastanku značajnog rizika za kreditnu instituciju ili grupu kreditnih institucija ili
e) podružnica ili društvo važni su za financijsku stabilnost u barem jednoj državi članici u kojoj imaju sjedište ili u kojoj posluju,
8) »opcije oporavka« su aktivnosti, sporazumi, mjere ili strategije kreditne institucije ili grupe obuhvaćene planom oporavka i predviđene za ponovnu uspostavu financijske stabilnosti u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja,
9) »značajna prepreka« jest svaki čimbenik koji može negativno utjecati na pravodobno izvršenje opcije oporavka, a pogotovo pravni, operativni, poslovni, financijski i reputacijski rizik kao i svaki drugi rizik koji može rezultirati sniženjem kreditnog rejtinga kreditne institucije,
10) »obratno testiranje otpornosti na stres« (engl. reverse stress-testing) oblik je testiranja otpornosti na stres koje polazi od mogućeg rezultata skorašnjeg neispunjavanja obveza (engl. near-default) i identificira okolnosti u kojima bi se to moglo dogoditi,
11) »situacije ozbiljnoga financijskog poremećaja« jesu situacije u kojima je ugrožena funkcija financijskog posredovanja kreditne institucije do točke njezina opstanka na tržištu, odnosno daljnjega neometanog pružanja usluga za koje ima odobrenje, a može biti uzrokovana eksternim ili internim događajem.
Obuhvat primjene Odluke
Članak 3.
(1) Kreditna institucija koja nije dio grupe kreditnih institucija u RH i kreditna institucija koja je isključena iz grupe kreditnih institucija u Republici Hrvatskoj na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 575/2013 dužna je primjenjivati odredbe ove Odluke na pojedinačnoj osnovi.
(2) Matična kreditna institucija u RH dužna je primjenjivati odredbe ove Odluke na konsolidiranoj osnovi za svoju grupu kreditnih institucija u RH.
(3) Plan oporavka koji matična kreditna institucija u RH izrađuje za svoju grupu kreditnih institucija u RH odnosi se na sve članice grupe, a sadržava mjere čija se provedba zahtijeva na razini matične kreditne institucije u RH, ali i svakog društva kćeri pojedinačno (u nastavku teksta: plan oporavka za grupu).
(4) Odredbe iz stavaka 1. i 2. ovog članka ne primjenjuju se u slučajevima kada je na temelju Zakona o kreditnim institucijama donesena zajednička odluka da kreditna institucija sa sjedištem u RH koja je dio grupe kreditnih institucija u EU-u nije dužna izrađivati pojedinačni plan oporavka.
II. IZRADA I NADZOR PLANA OPORAVKA
Postupak izrade plana oporavka
Članak 4.
(1) Kreditna institucija dužna je izraditi i primjenjivati plan oporavka iz članka 154. stavka 1. Zakona o kreditnim institucijama kojim utvrđuje mjere za poboljšanje svojega financijskog položaja u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja.
(2) Kreditna institucija dužna je osigurati da plan oporavka zadovoljava sljedeće uvjete:
1) provedba mjera predloženih u planu osigurava i ponovno uspostavlja održivost redovnog poslovanja i stabilnost financijskog položaja kreditne institucije u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja, uzimajući u obzir pripremne mjere koje je kreditna institucija poduzela ili planira poduzeti i
2) plan oporavka i njime predviđene mjere mogu se brzo i učinkovito provesti u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja, a kako bi se izbjegle značajne štetne posljedice u financijskom sustavu, uključujući i situacije istodobnog provođenja planova oporavka u drugim institucijama financijskog sustava.
(3) Plan oporavka ne smije sadržavati pretpostavku dostupnosti izvanredne javne financijske potpore ili primitak te potpore.
(4) Cilj plana oporavka za grupu jest postizanje stabilnosti grupe kao cjeline ili bilo koje članice grupe u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja, radi rješavanja ili uklanjanja uzroka poremećaja i poboljšanja financijskog položaja grupe ili te kreditne institucije, pri čemu valja istodobno voditi računa o financijskom položaju drugih subjekata grupe.
(5) Kreditna institucija dužna je donijeti i provoditi politiku kojom će pobliže propisati postupak izrade, provedbe i ažuriranja plana oporavka.
(6) Kreditna institucija dužna je dokumentirati i redovito nadzirati postupak izrade, provedbe i ažuriranja plana oporavka.
(7) Kreditna institucija dužna je osigurati Hrvatskoj narodnoj banci uvid u potpune i detaljne informacije o postupku izrade, provedbe i ažuriranja plana oporavka.
III. SADRŽAJ PLANA OPORAVKA
Osnovne informacije i sažetak u planu oporavka
Članak 5.
(1) Kreditna institucija dužna je u plan oporavka uključiti sljedeće informacije:
1) sažetak ključnih elemenata plana oporavka,
2) informacije o upravljanju,
3) stratešku analizu,
4) plan komunikacije i javne objave i
5) analizu pripremnih mjera.
(2) Sažetak ključnih elemenata plana oporavka iz stavka 1. točke 1. ovog članka mora sadržavati sljedeće informacije:
1) sažetak o upravljanju,
2) sažetak strateške analize, uključujući sažetak ukupne mogućnosti oporavka,
3) sažetak svake bitne promjene u kreditnoj instituciji, grupi kreditnih institucija ili planu oporavka koja je nastupila nakon dostave posljednjeg plana oporavka Hrvatskoj narodnoj banci,
4) sažetak plana komunikacije i javne objave i
5) sažetak pripremnih mjera.
Upravljanje
Članak 6.
Plan oporavka u dijelu koji se odnosi na upravljanje mora uključiti detaljan opis sljedećih informacija:
1) o načinu izrade plana oporavka, uključujući:
a) ulogu i funkcije osoba odgovornih za pripremu, provedbu i ažuriranje svakog dijela plana i plana u cjelini,
b) postupke u situacijama kada je plan oporavka potrebno izmijeniti zbog bitnih promjena koje utječu na kreditnu instituciju, njezinu grupu ili okružje u kojem posluju,
c) opis načina integriranosti plana oporavka u sustav korporativnog upravljanja i u cjelokupan sustav upravljanja rizicima kreditne institucije ili grupe kojoj pripada, osobito s obzirom na njezin profil rizičnosti i povezanost plana oporavka s testiranjem otpornosti na stres u postupku procjene adekvatnosti internoga kapitala (u nastavku teksta: ICAAP) i ICAAP-om općenito,
d) ako se plan oporavka izrađuje za grupu kreditnih institucija, opis poduzetih mjera i sklopljenih sporazuma na razini grupe kojima se osigurava koordinacija i konzistentnost opcija oporavka grupe u cjelini i svakog društva kćeri,
2) o politikama i postupcima odobrenja plana oporavka, uključujući:
a) informaciju o tome je li plan oporavka ocijenio interni revizor, vanjski revizor odnosno odbor za rizike,
b) potvrdu da je plan oporavka procijenila i odobrila uprava kreditne institucije te napomenu o tome je li nadzorni odbor dao svoju suglasnost,
3) o postupcima i procedurama za osiguranje pravodobne provedbe opcija oporavka, uključujući:
a) detaljan opis pokazatelja iz članka 7. ove Odluke,
b) opis postupka donošenja odluke o provedbi određene opcije oporavka koja će biti odgovor na situaciju ozbiljnoga financijskog poremećaja kada pojedini pokazatelji postignu planom oporavka definiranu vrijednost za razmatranje poduzimanja mjera iz plana oporavka (uključujući ulogu i funkcije osoba koje su uključene u taj postupak, postupke koje je potrebno primijeniti te vrijeme i način obavještavanja Hrvatske narodne banke da su pokazatelji postignuli utvrđene vrijednosti)
4) o sustavu internog informiranja i izvještavanja, uključujući opis načina osiguranja pravodobne dostupnosti pouzdanih informacija koje su potrebne za donošenje odluka o primjeni opcije oporavka, u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja.
Pokazatelji u planu oporavka
Članak 7.
(1) Plan oporavka sadržava pokazatelje koji otkrivaju moguće ranjivosti, slabosti ili ugroženosti različitih područja poslovanja, a osobito:
− kapitala,
− likvidnosti,
− profitabilnosti i
− profila rizičnosti.
(2) Pokazatelji iz stavka 1. ovog članka odnose se na financijski položaj kreditne institucije ako je riječ o individualnom planu oporavka ili financijski položaj grupe kreditnih institucija ako je riječ o planu oporavka za grupu. Pokazatelji moraju biti kvalitativni i kvantitativni te jednostavni za praćenje.
(3) Pokazatelji iz stavka 1. ovog članka moraju biti konzistentni s pokazateljima kojima se kreditna institucija ili grupa za koju se izrađuje plan oporavka koristi u postupku upravljanja rizicima, a moraju uključivati barem:
1) pokazatelje kapitala, i to stopu redovnoga osnovnoga kapitala, stopu ukupnoga kapitala i omjer financijske poluge,
2) pokazatelje likvidnosti, i to minimalni koeficijent likvidnosti – MKL, koeficijent likvidnosne pokrivenosti – LCR i koeficijent neto stabilnih izvora financiranja – NSFR,
3) pokazatelje kvalitete aktive, i to udio loših plasmana u ukupnim plasmanima i pokrivenost loših plasmana ispravcima vrijednosti,
4) pokazatelje profitabilnosti (npr. profitabilnost imovine – ROA ili profitabilnost kapitala – ROE) i
5) ostale pokazatelje (npr. tržišne pokazatelje, makroekonomske pokazatelje i slično).
(4) Plan oporavka mora sadržavati obrazloženje odabira pojedinog pokazatelja i odabrane razine tog pokazatelja. Razina pojedinog pokazatelja koja se prati treba biti postavljena tako da osigurava pravodobno poduzimanje mjera iz plana oporavka. Kreditna institucija dužna je najmanje jednom godišnje, a po potrebi i češće, preispitati učinkovitost odabranih pokazatelja i odabranih razina njihovih vrijednosti.
(5) Kreditna institucija dužna je uspostaviti odgovarajući sustav redovitog praćenja odabranih pokazatelja te internim aktima urediti barem dinamiku i način praćenja te postupak izvješćivanja.
(6) Ako redovitim praćenjem odabranih pokazatelja kreditna institucija utvrdi da su oni dosegnuli razinu utvrđenu za poduzimanje mjera iz plana oporavka, uprava kreditne institucije dužna je u roku od najviše pet radnih dana donijeti odluku o poduzimanju ili suzdržavanju od poduzimanja mjera iz plana oporavka i o njoj bez odgađanja obavijestiti Hrvatsku narodnu banku. Ako je kreditna institucija donijela odluku o suzdržavanju od poduzimanja mjera iz plana oporavka, dužna je takvu odluku detaljno obrazložiti.
(7) Uprava kreditne institucije može donijeti odluku o poduzimanju mjera predviđenih planom oporavka, iako utvrđeni pokazatelji nisu dosegnuli razinu predviđenu za poduzimanje mjera, te je o njoj bez odgađanja dužna obavijestiti Hrvatsku narodnu banku.
Strateška analiza
Članak 8.
(1) Kreditna institucija dužna je u strateškoj analizi utvrditi temeljne poslovne linije i ključne funkcije te odrediti postupke koji su potrebni za održavanje njihova funkcioniranja u situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja.
(2) Strateška analiza u planu oporavka mora uključivati sljedeće:
a) informacije o kreditnoj instituciji i članicama grupe na koje se plan oporavka odnosi i
b) opcije oporavka.
Informacije o kreditnim institucijama i članicama grupe iz plana oporavka
Članak 9.
Informacije iz članka 8. stavka 2. točke a) ove Odluke moraju uključivati sljedeće:
1) opće informacije o kreditnoj instituciji i članicama grupe obuhvaćenima planom oporavka uključujući:
a) opis njihove opće poslovne strategije i strategije rizika,
b) poslovni model i poslovni plan, uključujući popis država u kojima posluju, preko značajnih podružnica ili drugih pravnih subjekata,
c) temeljne poslovne linije i ključne funkcije,
d) opis postupaka i metoda za utvrđivanje temeljnih poslovnih linija i ključnih funkcija,
2) raspoređivanje temeljnih poslovnih linija i ključnih funkcija na značajne podružnice i pravne subjekte u grupi,
3) opis unutargrupnih povezanosti svih povezanih pravnih subjekata te detaljan opis pravne i financijske strukture kreditne institucije ili članica grupe na koje se plan oporavka odnosi, a posebno opis sljedećeg:
a) svih postojećih značajnih unutargrupnih izloženosti, financiranja i tokova kapitala unutar kreditne institucije ili grupe, postojećih jamstava unutar grupe ili jamstava čije je sklapanje, prema potrebi, predviđeno planom oporavka,
b) pravnih povezanosti, uključujući sve pravno obvezujuće unutargrupne sporazume koji su važni poput ugovora o prevladavajućem utjecaju ili ugovora o prijenosu dobiti i gubitka,
c) operativne povezanosti odnosno postojanja centralizacije funkcija koje su važne za poslovanje ostalih pravnih subjekata, podružnica ili grupe u cjelini, u jednom pravnom subjektu ili podružnici, a osobito funkcije informacijske tehnologije, riznice, funkcije kontrole rizika ili administrativnih funkcija,
d) svih postojećih sporazuma o unutargrupnoj financijskoj potpori, pri čemu valja navesti pojedinosti takvih sporazuma poput naziva članica grupe potpisnica sporazuma te oblika i uvjeta u kojima se financijska potpora pruža,
4) opis vanjskih povezanosti uključujući:
a) opis značajnih izloženosti i obveza prema značajnim drugim ugovornim stranama,
b) opis važnih financijskih proizvoda i usluga koje kreditna institucija ili članica grupe obuhvaćenih planom oporavka pružaju ostalim sudionicima na financijskim tržištima i
c) opis važnih usluga koje druge ugovorne strane pružaju kreditnoj instituciji ili članici grupe obuhvaćenih planom oporavka.
Opcije oporavka
Članak 10.
(1) Plan oporavka mora sadržavati širok izbor opcija oporavka koje će biti odgovor na situacije ozbiljnoga financijskog poremećaja. Opcije oporavka trebaju biti takve da se može očekivati da će njihova primjena pomoći kreditnoj instituciji ili grupi za koju se plan izrađuje u očuvanju ili ponovnoj uspostavi održivosti njihova poslovanja i financijskog položaja.
(2) Opcije oporavka trebaju biti opisane tako da je moguće procijeniti učinak i provedivost svake opcije oporavka.
(3) Opcije oporavka trebaju uključivati redovne mjere, uobičajene u poslovanju kreditne institucije ili članice grupe obuhvaćene planom oporavka, te izvanredne mjere. Određena mjera iz opcija oporavka može predvidjeti promjene u poslovanju kreditne institucije ili članice grupe, i u tom slučaju takva činjenica ne može biti razlog za njezino isključenje iz opcija oporavka.
(4) Plan oporavka također uključuje mjere koje bi kreditna institucija mogla poduzeti ako su ispunjeni uvjeti za ranu intervenciju iz Zakona o kreditnim institucijama.
Sadržaj opcija oporavka
Članak 11.
(1) Kreditna institucija dužna je u dijelu koji se odnosi na opcije oporavka navesti popis svih opcija oporavka s njihovim detaljnim opisom i analizom svake opcije.
(2) Opcije oporavka moraju sadržavati prikaz sljedećih predviđenih aktivnosti, sporazuma, mjera ili strategija:
a) aktivnosti u području kapitala i likvidnosti potrebnih za očuvanje ili ponovnu uspostavu održivosti poslovanja i financijske situacije kreditne institucije ili članica grupe obuhvaćenih planom oporavka, a čiji je glavni cilj osigurati održivost ključnih funkcija i temeljnih poslovnih linija;
b) sporazuma i mjera čiji je glavni cilj očuvati ili ponovno osigurati potreban regulatorni kapital kreditne institucije ili regulatorni kapital na konsolidiranoj razini grupe putem povećanja regulatornog kapitala i drugih mjera, a kako bi se poboljšala situacija s kapitalom kreditne institucije ili grupe za koju se izrađuje plan;
c) sporazuma i mjera za osiguravanje pristupa izvorima financiranja u izvanrednim i nepredviđenim situacijama radi osiguranja nastavka pružanja usluga i ispunjavanja obveza po dospijeću. Navedene mjere mogu biti vanjske mjere ili mjere reorganizacije dostupne likvidnosti unutar grupe. Nepredviđeni izvori financiranja trebaju uključivati potencijalne izvore likvidnosti, procjenu raspoloživih instrumenata osiguranja i procjenu mogućnosti prijenosa likvidnosti unutar grupe i između pojedinih poslovnih linija, uključujući prema potrebi, analizu mogućnosti kako i kada institucija može, pod uvjetima koje postavlja plan, zatražiti uporabu instrumenata središnje banke uz navođenje one imovine koja bi se mogla koristiti kao instrument osiguranja;
d) sporazuma i mjera usmjerenih prema smanjivanju rizika i razine financijske poluge, odnosno restrukturiranju poslovnih linija, uključujući, prema potrebi, analizu moguće značajne prodaje imovine, pravnih subjekata ili poslovnih linija;
e) sporazuma i mjera s ciljem postizanja dobrovoljnog restrukturiranja obveza, pod uvjetom da to ne dovede do događaja poput neispunjenja ugovornih obveza, raskida ugovora, smanjenja vrijednosti imovine kreditne institucije ili članica grupe obuhvaćenih planom oporavka ili slično i
f) drugih mjera i strategija kojima se osigurava i ponovno uspostavlja održivost redovnog poslovanja i stabilnost financijskog položaja kreditne institucije ili članica grupe obuhvaćenih planom oporavka.
(3) Iznimno od stavka 2. ovog članka, kreditna institucija koja nije značajna može pri izradi plana oporavka izostaviti neku od navedenih aktivnosti, sporazuma ili mjera, te je dužna detaljno obrazložiti njihovo izostavljanje.
(4) Opcije oporavka moraju sadržavati procjenu učinka svake pojedinačne opcije oporavka, što uključuje sljedeće:
a) procjenu financijskog i operativnog učinka s navođenjem očekivanog učinka na solventnost, likvidnost, izvore financiranja, profitabilnost i poslovanje kreditne institucije ili članice grupe za koju se izrađuje plan oporavka, a na koju pojedina opcija ima učinak,
b) procjenu vanjskog učinka i procjenu sistemskih posljedica s navođenjem očekivanog učinka na ključne funkcije kreditne institucije i članica grupe obuhvaćenih planom oporavka te njihov učinak na dioničare, klijente i druge ugovorne strane,
c) pretpostavke za vrednovanje i sve ostale pretpostavke potrebne za procjenu točaka a) i b) ovog stavka, uključujući pretpostavku utrživosti imovine i ponašanje ostalih subjekata na financijskom tržištu.
(5) Procjena učinka iz stavka 4. ovog članka mora uključivati detaljan opis postupaka određivanja vrijednosti i utrživosti temeljnih poslovnih linija, dijela poslovanja i imovine kreditne institucije ili članica grupe obuhvaćenih planom oporavka.
(6) Opcije oporavka moraju sadržavati procjenu provedivosti svake pojedinačne opcije oporavka, što uključuje sljedeće:
a) procjenu rizika povezanog s određenom opcijom oporavka, polazeći od iskustva u provedbi takve opcije oporavka ili sličnih mjera,
b) detaljnu analizu i opis značajnih prepreka djelotvornoj i pravodobnoj provedbi plana te opis načina na koji se navedene prepreke mogu otkloniti,
c) analizu mogućih prepreka učinkovitoj provedbi svake pojedinačne opcije oporavka koja proizlazi iz strukture grupe ili unutargrupnih sporazuma, uključujući postojanje značajnih praktičnih ili pravnih prepreka brzom prijenosu regulatornoga kapitala ili isplati obveza ili unovčenju imovine unutar grupe (ako je riječ o planu oporavka za grupu) i opis načina na koji se navedene prepreke mogu otkloniti i
d) procjenu načina osiguranja kontinuiteta poslovanja pri primjeni svake pojedinačne opcije oporavka.
(7) Procjena kontinuiteta poslovanja iz stavka 6. točke d) ovog članka uključuje analizu:
– internih aktivnosti (npr. informacijskih sustava, odnosa s dobavljačima i upravljanja ljudskim resursima),
– pristupa kreditne institucije ili članica grupe obuhvaćenih planom oporavka tržišnoj infrastrukturi, poput pristupa sustavu kliringa i namire i pristupa platnim sustavima,
– svih sporazuma i mjera koji su potrebni za održavanje stalnog pristupa potrebnoj infrastrukturi financijskih tržišta i
– svih sporazuma i mjera koji su potrebni za održavanje stalnog funkcioniranja operativnih procesa kreditne institucije ili članica grupe obuhvaćenih planom oporavka, uključujući infrastrukturu i informatičku podršku.
(8) Opcije oporavka moraju sadržavati procjenu očekivanoga vremenskog okvira potrebnog za provedbu i učinkovitost svake pojedinačne opcije oporavka.
(9) Opcije oporavka moraju sadržavati i procjenu učinkovitosti opcija oporavka i adekvatnosti pokazatelja u odabranim situacijama ozbiljnoga financijskog poremećaja. U navedenoj procjeni mora se utvrditi koja je od opcija oporavka prikladna za određeni scenarij, mogući učinak pojedine opcije oporavka, njihova provedivost te značajne prepreke njihovoj provedbi i vremenski okvir za njihovu provedbu.
(10) Procjenom se mora utvrditi ukupna mogućnost oporavka kreditne institucije i članica grupe obuhvaćenih planom oporavka, uključujući i njihovu mogućnost oporavka u uvjetima ozbiljnoga financijskog poremećaja.
(11) Plan oporavka grupe uključuje mehanizme kojima se osigurava koordinacija i dosljedna primjena opcija oporavka na razini matičnog društva u EU-u, na razini društva kćeri i, prema potrebi, na razini značajnih podružnica.
Plan komunikacije i javne objave
Članak 12.
(1) Plan komunikacije i javne objave iz članka 5. stavka 1. točke 4. ove Odluke, kao sastavni dio plana oporavka, mora sadržavati:
a) plan interne komunikacije, a osobito komunikacije sa zaposlenicima, sindikatima, radničkim vijećima ili ostalim predstavnicima zaposlenika,
b) plan vanjske komunikacije, a osobito komunikacije s dioničarima i ostalim ulagačima, nadležnim i sanacijskim tijelima, drugim ugovornim stranama, financijskim tržištima, infrastrukturom financijskih tržišta, štedišama i ako je to potrebno s javnosti i
c) prijedloge za učinkovito upravljanje mogućim negativnim reakcijama tržišta.
(2) Plan oporavka mora uključiti i analizu načina primjene plana komunikacije i javne objave u slučaju provedbe jedne ili više mjera ili sporazuma iz plana oporavka.
(3) Planom komunikacije i javne objave moraju se predvidjeti i posebne komunikacijske potrebe vezane uz pojedinu opciju oporavka.
Pripremne mjere
Članak 13.
(1) Plan oporavka mora uključivati analizu pripremnih mjera koje je kreditna institucija ili grupa za koju se plan izrađuje provela ili je njihova provedba nužna radi olakšanja provedbe ili poboljšanja učinkovitosti plana oporavka.
(2) Planom oporavka mora biti definiran vremenski okvir za provedbu pripremnih mjera iz stavka 1. ovog članka.
(3) Pripremne mjere moraju u sebi sadržavati mjere za uklanjanje prepreka utvrđenih u planu oporavka, a koje su neophodne za djelotvornu provedbu opcija oporavka.
IV. STRESNI SCENARIJI ZA PLAN OPORAVKA
Stresni scenariji
Članak 14.
(1) Kreditna institucija dužna je, uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslova koje obavlja, izraditi niz stresnih scenarija ozbiljnoga financijskog poremećaja kako bi odredila razne hipotetične događaje na kojima će testirati učinak i provedivost svojeg plana oporavka.
(2) Kreditna institucija koja je značajna, dužna je pri testiranju plana oporavka koristiti najmanje tri scenarija ozbiljnoga financijskog poremećaja, i to:
1) scenarij koji bi obuhvatio sistemske događaje na razini cijelog sustava, a koji predstavlja događaje koji bi mogli imati ozbiljne negativne posljedice za financijski sustav ili realno gospodarstvo,
2) scenarij specifičan za kreditnu instituciju ili grupu, koji predstavlja događaje koji bi mogli imati ozbiljne negativne posljedice za jednu kreditnu instituciju, jednu grupu ili kreditnu instituciju unutar grupe i
3) kombinaciju tih dvaju scenarija koji se događaju paralelno i interaktivno.
(3) Kreditna institucija koja nije značajna, može provesti testiranje otpornosti na stres primjenom jednog scenarija koji obuhvaća nekoliko sistemskih događaja iz članka 17. ove Odluke i nekoliko događaja iz članka 18. ove Odluke, a koji su specifični za tu kreditnu instituciju ili grupu za koju se izrađuje plan oporavka.
(4) Kreditna institucija dužna je najmanje jednom godišnje provesti testiranje otpornosti na stres svojeg plana oporavka.
Zahtjevi za stresne scenarije
Članak 15.
(1) Kreditna institucija dužna je pri izradi svakog stresnog scenarija iz članka 14. ove Odluke voditi računa da oni odgovaraju sljedećim zahtjevima:
1) scenarij se temelji na događajima koji su najrelevantniji za kreditnu instituciju ili grupu, pri čemu valja paziti na poslovni model i model financiranja, aktivnosti i strukturu, veličinu ili povezanost s drugim subjektima financijskog sustava ili financijskim sustavom u cjelini, te posebno na identificirane slabosti kreditne institucije ili grupe,
2) događaji predviđeni u scenariju doveli bi do propasti kreditne institucije ili grupe, ako mjere oporavka ne bi pravodobno bile primijenjene i
3) scenarij se temelji na izvanrednim, ali mogućim događajima.
(2) Kreditna institucija dužna je u svaki stresni scenarij, tamo gdje je to moguće, uključiti procjenu utjecaja tih događaja na svaki od sljedećih aspekata poslovanja kreditne institucije ili grupe:
1) raspoloživi kapital,
2) raspoloživu likvidnost,
3) poslovni model,
4) profitabilnost,
5) platni promet i sustav namire i
6) reputaciju.
(3) Kreditna institucija dužna je, pri razvijanju stresnih scenarija koji bi doveli do situacije da poslovni model kreditne institucije ili grupe nije održiv bez uspješne primjene mjera iz plana oporavka, razmotriti mogućnost primjene obratnog testiranja otpornosti na stres.
Broj stresnih scenarija
Članak 16.
(1) Kreditna institucija dužna je broj stresnih scenarija prilagoditi vrsti, opsegu i složenosti poslova koje obavlja ta kreditna institucija ili grupa za koju se izrađuje plan oporavka, povezanosti s drugim institucijama i financijskim sustavom općenito i njezinim modelima financiranja.
(2) Sistemski važne kreditne institucije definirane u člancima 135. i 137. Zakona o kreditnim institucijama dužne su primijeniti više od tri scenarija.
(3) Raspon stresnih scenarija, kod kreditnih institucija koje su značajne, treba uključivati i sporo razvijajuće i brzo razvijajuće događaje.
Scenarij koji obuhvaća sistemske događaje na razini cijelog sustava
Članak 17.
(1) Pri izradi stresnog scenarija za sistemske događaje na razini cijelog sustava kreditna institucija koja je značajna, dužna je uzeti u obzir utjecaj barem sljedećih događaja:
1) propasti značajnih ugovornih stranaka koje utječu na financijsku stabilnost cijelog sustava,
2) smanjenja raspoložive likvidnosti na međubankovnom tržištu,
3) povećanog rizika države i odljeva kapitala iz značajnih država u kojima kreditna institucija ili grupa posluje,
4) nepovoljnih kretanja cijena nekretnina i drugih oblika imovine na jednom ili nekoliko relevantnih tržišta i
5) makroekonomske krize.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, kreditna institucija može nakon što provede detaljnu analizu odlučiti da pojedini događaj iz stavka 1. ovog članka nije za nju bitan, ali u tom slučaju takvu odluku mora detaljno obrazložiti u planu oporavka.
Scenarij specifičan za kreditnu instituciju
Članak 18.
(1) Pri izradi stresnog scenarija za događaje specifične za kreditnu instituciju ili grupu, kreditna institucija koja je značajna, dužna je uzeti u obzir utjecaj barem sljedećih događaja:
1) propasti značajnih ugovornih stranaka,
2) narušenog ugleda kreditne institucije ili grupe,
3) značajnih odljeva likvidnosti,
4) nepovoljnih kretanja cijena nekretnina i drugih oblika imovine kojoj je kreditna institucija ili grupa pretežno izložena na jednom ili više relevantnih tržišta,
5) značajnih gubitaka po kreditima i
6) značajnih gubitaka po operativnom riziku.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, kreditna institucija može nakon što provede detaljnu analizu odlučiti da pojedini događaj iz stavka 1. ovog članka nije za nju bitan, ali u tom slučaju takvu odluku mora detaljno obrazložiti u planu oporavka.
V. OPSEG PRIMJENE
Opseg plana oporavka
Članak 19.
(1) Značajna kreditna institucija dužna je primjenjivati sve odredbe ove Odluke u njihovu punom obuhvatu.
(2) Za potrebe ove Odluke značajnom kreditnom institucijom smatra se svaka kreditna institucija kojoj prosječni iznos imovine na kraju prethodne tri poslovne godine iskazane u revidiranim financijskim izvještajima prelazi iznos od sedam milijardi kuna.
(3) Kreditna institucija koja nije značajna može smanjiti broj opcija oporavka u skladu s člankom 11. stavkom 3. ove Odluke, smanjiti broj događaja pri izradi stresnih scenarija u skladu s člancima od 14. do 18. ove Odluke i smanjiti zahtjeve vezano uz osiguravanje da osobe zadužene za izradu plana oporavka nisu ujedno i osobe zadužene za postupak provođenja testiranja otpornosti na stres planova oporavka u skladu s člankom 20. stavkom 2. ove Odluke.
(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, Hrvatska narodna banka može rješenjem naložiti kreditnoj instituciji koja nije značajna primjenu odredbi ove Odluke u proširenom ili u punom obuhvatu.
VI. IZRADA PLANA OPORAVKA
Izrada, donošenje i revizija plana oporavka
Članak 20.
(1) Funkcija kontrole rizika kreditne institucije dužna je:
– koordinirati izradu plana oporavka,
– pratiti pokazatelje i izvješćivati upravu o vrijednostima odabranih pokazatelja,
– izraditi scenarije i provoditi testiranje otpornosti planova oporavka na stres i
– izvješćivati upravu o postupku izrade, potrebi ažuriranja i provedbi plana oporavka te o rezultatima testiranja otpornosti planova oporavka na stres.
(2) Značajna kreditna institucija dužna je osigurati da osobe zadužene za izradu plana oporavka nisu ujedno i osobe zadužene za postupak provođenja testiranja otpornosti planova oporavka na stres.
(3) Kreditna institucija ne može u cijelosti eksternalizirati provođenje izrade plana oporavka.
(4) Uprava kreditne institucije procjenjuje i donosi plan oporavka, uz prethodnu suglasnost nadzornog odbora.
(5) Unutarnja revizija kreditne institucije dužna je provesti ocjenjivanje plana oporavka te primjene i djelotvornosti postupaka izrade, donošenja i praćenja izvršenja plana oporavka.
VII. IZVJEŠTAVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE
Članak 21.
(1) Kreditna institucija dužna je jednom godišnje ažurirati postojeći plan oporavka ili, po potrebi, izraditi novi plan oporavka i dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije do 30. lipnja tekuće godine.
(2) Kreditna institucija dužna je ažurirati plan oporavka i nakon svake bitne promjene te ga bez odgode dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci.
VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Stupanje na snagu
Članak 22.
(1) Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«, osim odredbi iz članka 3. stavka 4. i članka 10. stavka 4. koje stupaju na snagu 1. siječnja 2015.
(2) Prvi plan oporavka u skladu s ovom Odlukom kreditna institucija dužna je dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije do 31. prosinca 2014.
O. br: 213-020/06-14/BV
Zagreb, 17. lipnja 2014.
Guverner prof. dr. sc. Boris Vujčić, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_06_78_1470.html