Objavljeno u NN 66/14 od 30.05.2014.:

 

HRVATSKA NARODNA BANKA

Na temelju članka 43. stavka 2. točke 9. i članka 30. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008. i 54/2013.) guverner Hrvatske narodne banke donosi

 

ODLUKU O IZVJEŠĆIVANJU O IZLOŽENOSTI KREDITNIH INSTITUCIJA VALUTNOM RIZIKU

GLAVA I.

Članak 1.

(1) Ovom Odlukom određuju se način izračuna ukupne otvorene devizne pozicije kreditnih institucija te rokovi i način izvješćivanja Hrvatske narodne banke o izloženosti kreditnih institucija valutnom riziku.

(2) Ova Odluka primjenjuje se na kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad i podružnice kreditnih institucija iz trećih zemalja koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad (u nastavku teksta: kreditne institucije).

Članak 2.

(1) Pojedini pojmovi u ovoj Odluci imaju sljedeće značenje:

1) Valutni rizik je rizik kojemu je kreditna institucija izložena kada ima otvorenu deviznu poziciju u svakoj stranoj valuti i zlatu koja može dovesti do ostvarenja gubitaka zbog promjene međuvalutnih odnosa, promjene vrijednosti kune prema drugoj stranoj valuti i promjene vrijednosti zlata.

2) Regulatorni kapital je regulatorni kapital u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom 118. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva i o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 176, 27. 6. 2013., u nastavku teksta: Uredba (EU) br. 575/2013) koji je kreditna institucija iskazala Hrvatskoj narodnoj banci u posljednjem dostavljenom izvješću.

3) Imovina u kunama čija se vrijednost izračunava na temelju tečaja kune prema određenoj stranoj valuti samo u slučaju deprecijacije kune prema toj stranoj valuti smatra se kupljenom opcijom kupnje te strane valute, a obveze u kunama čija se vrijednost izračunava na temelju tečaja kune prema određenoj stranoj valuti samo u slučaju deprecijacije kune prema toj stranoj valuti smatraju se prodanom opcijom kupnje te strane valute.

4) Opcija kupnje na određenu stranu valutu jest opcija koja predstavlja mogućnost kupnje te strane valute, a opcija prodaje na određenu stranu valutu jest opcija koja predstavlja mogućnost prodaje te strane valute.

5) Radnim danom smatra se svaki kalendarski dan osim subote, nedjelje i blagdana.

(2) Kada dođe do promjene u regulatornom kapitalu iz stavka 1. točke 2. ovog članka, tijekom izvještajnog razdoblja, a koja može bitno promijeniti izloženost kreditne institucije valutnom riziku (npr. dokapitalizacija, iskazani gubitak), potrebno je napraviti novi izračun regulatornoga kapitala te ga bez odgode dostaviti Hrvatskoj narodnoj banci. Ako je Hrvatska narodna banka na temelju provedene supervizije nad poslovanjem kreditne institucije rješenjem naložila novi izračun regulatornoga kapitala, kreditna institucija dužna je koristiti se tako izračunatim regulatornim kapitalom za izračun otvorenosti devizne pozicije.

Članak 3.

Kreditna institucija dužna je u otvorenu deviznu poziciju u pojedinoj stranoj valuti (i u otvorenu poziciju u zlatu) uključiti sljedeće elemente:

1) neto promptnu (engl. spot) poziciju u valuti (razlika između imovine i obveza u toj valuti, uključujući i nedospjele kamate i promptnu poziciju valutnih ugovora o razmjeni i promptne transakcije koje su ugovorene, ali nisu bilančno uknjižene) odnosno neto promptnu poziciju u zlatu,

2) neto terminsku (engl. forward) poziciju (razlika između svih iznosa koji će biti primljeni i svih iznosa koji će biti plaćeni na temelju valutnih forvarda ili forvarda na zlato, uključujući i valutne budućnosnice ili budućnosnice na zlato te nominalni iznos valutnih ugovora o razmjeni koji nije uključen u promptnu poziciju),

3) neopozive garancije/jamstva, nepokrivene akreditive i slične instrumente na temelju kojih će kreditna institucija zasigurno morati izvršiti plaćanje, a postoji vjerojatnost da ta sredstva kreditna institucija neće moći namiriti,

4) buduće neto prihode/rashode koji još nisu obračunati, ali su zaštićeni na način da odnos zaštite udovoljava zahtjevima računovodstva zaštite u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardom 39 pod uvjetom da se dosljedno uključuju,

5) neto delta-ekvivalent ukupne knjige valutnih opcija i opcija na zlato, izračunat u skladu s metodom delta-plus i

6) tržišnu vrijednost bilo koje druge opcije (koja se ne odnosi na zamjenu valuta ili zlato) čiji je odnosni financijski instrument iskazan u stranoj valuti.

Članak 4.

(1) Kreditna institucija dužna je u izračun promptne pozicije za pojedinu valutu uključiti:

1) svu deviznu imovinu i obveze,

2) imovinu i obveze uz valutnu klauzulu,

3) promptne transakcije kupnje i prodaje deviza koje su ugovorene, ali nisu knjigovodstveno provedene u glavnoj knjizi kreditne institucije i

4) promptnu poziciju valutnih ugovora o razmjeni.

(2) Neto promptna pozicija u pojedinoj valuti jest duga ako su sve navedene obveze u skladu sa stavkom 1. ovog članka manje od ukupne imovine određene istim stavkom. Neto promptna pozicija u pojedinoj valuti jest kratka ako su sve navedene obveze u skladu sa stavkom 1. ovog članka veće od ukupne imovine određene istim stavkom.

(3) U deviznu imovinu i devizne obveze uključuju se sva devizna imovina i obveze te imovina i obveze u kunama čija se vrijednost u kunama izračunava na temelju tečaja kune u odnosu prema stranoj valuti (u nastavku teksta: imovina i obveze uz valutnu klauzulu).

(4) U neto promptnu poziciju ne uključuju se rezerviranja za gubitke po izvanbilančnim obvezama kao ni bilo koja druga bilančna stavka koja ne čini imovinu ili obveze kreditne institucije.

Članak 5.

(1) Kreditna institucija dužna je u izračun terminske pozicije i pozicije neopozivih garancija i drugih sličnih instrumenata uključiti:

1) forvard transakcije kupnje i prodaje deviza (ili zlata) uključujući i valutne budućnosnice ili budućnosnice na zlato te glavnicu valutnih ugovora o razmjeni koja nije uključena u promptnu poziciju i

2) neopozive garancije/jamstva, nepokrivene akreditive i slične instrumente na temelju kojih će kreditna institucija zasigurno morati izvršiti plaćanje, a postoji vjerojatnost da ta sredstva kreditna institucija neće moći nadoknaditi (iskazani u stranoj valuti ili uz valutnu klauzulu).

(2) Neopozive garancije/jamstva, nepokriveni akreditivi ili slični instrumenti uključuju se u dugu terminsku poziciju, i to u neto iznosu (nominalni iznos umanjen za formirana rezerviranja za identificirane rizike).

Članak 6.

(1) Kreditna institucija dužna je izračunati vrijednost knjige valutnih opcija za svaku valutu. Pri izračunu vrijednosti knjige valutnih opcija, opcije se uključuju u delta-ekvivalentu odnosnog instrumenta opcije. Iznimno, kreditne institucije koje prema članku 11. ove Odluke primjenjuju jednostavnu metodu pri izračunu vrijednosti knjige valutnih opcija, opcije uključuju u iznosu definiranom jednostavnom metodom.

(2) Delta-ekvivalent ili iznos utvrđen primjenom jednostavne metode individualnih opcija po svakoj valuti pri izračunu vrijednosti knjige valutnih opcija na tu valutu nosi sljedeće predznake:

(3) Na valutne opcije kojima se trguje na burzama kreditna institucija primjenjuje delta-koeficijente koje su odredile te burze. Delta-ekvivalente opcija kreditna institucija može izračunavati i na temelju odgovarajućeg modela za vrednovanje opcija iz članka 12. ove Odluke, odnosno internog modela iz članka 13. ove Odluke.

(4) Iznimno od stavka 1. ovog članka, ako kreditna institucija ima malu poziciju u kupljenim valutnim opcijama ili opcijama na zlato, otvorenu valutnu poziciju može izračunavati u skladu s jednostavnom metodom iz ove Odluke. Navedeni iznos izračunat u skladu s jednostavnom metodom iz ove Odluke dodaje se otvorenoj deviznoj poziciji.

(5) Imovina i obveze s ugrađenom opcijom kupnje zbrajaju se u njihovu nominalnom iznosu vodeći računa o predznaku koji nose. Vrijednost pozicije imovine i obveza s ugrađenom opcijom kupnje pojedine strane valute pribraja se prethodno izračunatoj otvorenoj deviznoj poziciji kreditne institucije u pojedinoj valuti vodeći računa o predznaku.

(6) Iznimno od stavka 5. ovog članka, kreditna institucija može vrijednost pozicije imovine i obveza s ugrađenom opcijom kupnje pojedine strane valute izračunavati primjenom odgovarajućeg modela iz članka 12. ove Odluke, odnosno internog modela iz članka 13. ove Odluke, ako je za primjenu tog modela dobila prethodno odobrenje Hrvatske narodne banke.

(7) Tržišna vrijednost svih drugih opcija (koja nije ni valutna ni u zlatu) kod kojih je odnosna varijabla iskazana u nekoj stranoj valuti izračunava se na način da se tržišne vrijednosti svih takvih opcija međusobno zbroje vodeći računa o predznaku, a njihov zbroj uključi u poziciju u opcijama u toj valuti.

(8) Iznimno, kreditna institucija stavke imovine i obveza sklopljenih kreditnih poslova između kreditne institucije i Hrvatske banke za obnovu i razvitak kod kojih je valutni rizik ugrađenih opcija kupnje strane valute iz kreditnih ugovora prenesen na krajnjega korisnika tih sredstava, može isključiti iz izračuna otvorene devizne pozicije kreditne institucije ako su ispunjeni svi navedeni kriteriji:

1) odredbe vezane uz valutnu klauzulu istovjetne su u oba ugovora (ugovoru o kreditu između Hrvatske banke za obnovu i razvitak i kreditne institucije i ugovoru o kreditu između kreditne institucije i krajnjega korisnika kredita);

2) ugovoreni postupak prema kojemu kreditna institucija prima sredstva od Hrvatske banke za obnovu i razvitak i ta sredstva odobrava korisnicima kredita, osigurava isti ponderirani tečaj u oba kreditna odnosa;

3) datumi dospijeća svih glavnica i ostalih plaćanja isti su u oba ugovora;

4) kreditna institucija očekuje da će dužnik obveze koje proizlaze iz odobrenoga kredita podmiriti po njihovu dospijeću i

5) kreditna institucija svakodnevno provjerava jesu li ispunjeni kriteriji iz prethodnih točaka.

Članak 7.

(1) Otvorena devizna pozicija kreditne institucije u pojedinoj valuti može biti duga ili kratka. Kreditna institucija ima kratku deviznu poziciju u određenoj valuti (ili zlatu) kada je zbroj elemenata iz članka 3. ove Odluke u toj valuti (ili zlatu) negativan. Kreditna institucija ima dugu deviznu poziciju u određenoj valuti (ili zlatu) kada je zbroj elemenata iz članka 3. ove Odluke u toj valuti (ili zlatu) pozitivan.

(2) Otvorena pozicija u jednoj valuti izračunava se u toj valuti i preračunava u kune pomoću srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke koji se primjenjuje na dan na koji se izvještaj odnosi.

(3) Kreditna institucija dužna je izračunavati otvorenu poziciju i u valutama koje nisu iskazane na tečajnoj listi Hrvatske narodne banke. Pri izračunu kreditna institucija otvorenu poziciju u navedenim valutama najprije preračunava u eure ili američke dolare koristeći se srednjim tečajevima referentnih tržišta te ih potom preračunava u kune prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke koji se primjenjuje na dan na koji se izvještaj odnosi.

(4) Za potrebe izračuna otvorene devizne pozicije u pojedinoj stranoj valuti kreditna institucija može neto pozicije u složenim valutama (engl. composite currencies) rastaviti na sastavne valute u skladu sa strukturom složene valute.

(5) Za potrebe izračuna otvorene devizne pozicije u skladu s ovom Odlukom kreditna je institucija dužna tretirati udjele u investicijskom fondu u skladu s člankom 353. Uredbe (EU) br. 575/2013.

Članak 8.

Ukupna kratka devizna pozicija kreditne institucije zbroj je svih kratkih deviznih pozicija kreditne institucije u pojedinim valutama. Ukupna duga devizna pozicija kreditne institucije zbroj je svih dugih deviznih pozicija kreditne institucije u pojedinim valutama. Ukupnu otvorenu deviznu poziciju čini veći od tih dvaju zbrojeva. Apsolutna otvorena pozicija u zlatu pribraja se ukupnoj otvorenoj deviznoj poziciji.

Članak 9.

(1) Kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostavljati izvješće Otvorene devizne pozicije u pojedinim valutama (obrazac VR). Način popunjavanja izvješća propisan je u Uputi koja je sastavni dio ove Odluke.

(2) Kreditna institucija dužna je dostavljati izvješće iz stavka 1. ovog članka telekomunikacijskim putem (ili na magnetnom mediju) svaki radni dan do 14 sati za prethodni radni dan.

(3) Kreditna institucija dužna je izvješće koje se šalje telekomunikacijskim putem (ili na magnetnom mediju) sastavljati na način propisan uputom kojom se uređuje sastavljanje i dostavljanje supervizorskih izvještaja kreditnih institucija, pridržavajući se pritom u cjelini propisanog formata pojedinog obrasca.

(4) Smatra se da je kreditna institucija dostavila izvješća u propisanim rokovima ako su izvješća prošla formalnu i logičku kontrolu u skladu s uputom kojom se uređuje sastavljanje i dostavljanje supervizorskih izvještaja kreditnih institucija.

(5) Kreditna institucija dužna je, ako Hrvatska narodna banka utvrdi pogreške u obrascu, izraditi i dostaviti novo izvješće do 15 sati za prethodni radni dan.

(6) Kreditna institucija dužna je najmanje tri godine čuvati podatke na osnovi kojih je sastavila izvješće iz stavka 1. ovog članka.

GLAVA II. POSTUPANJE S OPCIJAMA

OPĆE ODREDBE

Članak 10.

(1) Za potrebe izračuna otvorene devizne pozicije opcija kreditne institucije koje se odnose na stranu valutu, zlato, financijske instrumente ili robu nominirane u stranoj valuti, terminske ugovore na stranu valutu, robu ili zlato, tretiraju se u skladu s jednostavnom metodom iz članka 11., metodom delta-plus iz članka 12. ili metodom internog modela iz članka 13. ove Odluke.

(2) Odredbe iz stavka 1. ovog članka odnose se na sve financijske instrumente s nelinearnim rizikom.

JEDNOSTAVNA METODA

Članak 11.

(1) Jednostavnu metodu može primijeniti kreditna institucija koja ima malu poziciju isključivo u kupljenim opcijama. Iznimno, ako kreditna institucija ima malu poziciju u prodanoj opciji koja je potpuno zaštićena identičnom pozicijom u kupljenoj opciji, te će se pozicije isključiti iz izračuna otvorene devizne pozicije u opcijama.

(2) Osim navedenog u izuzeću iz stavka 1. ovog članka, za potrebe izračuna devizne pozicije opcija koje se odnose na financijske instrumente ili robu nominirane u stranoj valuti, kreditna institucija dužna je primijeniti tretman iz Glave I. ove Odluke.

(3) Za kupljene opcije kupnje ili prodaje (engl. call/put option) iznos devizne pozicije manji je od sljedeća dva iznosa:

1) tržišne vrijednosti odnosne varijable pomnožene pripadajućim faktorom koji u slučaju valutnih opcija za specifični i opći pozicijski rizik iznosi 8% ili

2) tržišne vrijednosti opcije.

(4) Za kombinaciju pozicija u kupljenoj opciji prodaje ili kupnje koja se odnosi na financijski instrument ili robu nominiranu u stranoj valuti i duge/kratke pozicije u odnosnoj varijabli, kreditna je institucija dužna obje pozicije uključiti u izračun otvorene devizne pozicije u skladu s Glavom I. ove Odluke.

METODA DELTA-PLUS

Članak 12.

(1) Kreditna institucija koja ima poziciju u prodanim opcijama (engl. written option) te kreditna institucija koja ima značajnu poziciju u kupljenim opcijama dužna je, za potrebe izračuna otvorene devizne pozicije u skladu s Glavom I. ove Odluke, uključivati pozicije u opcijama u njihovu delta-ekvivalentu.

(2) Delta-ekvivalent pozicije u opciji jednak je umnošku iznosa odnosnog instrumenta na koji se opcija odnosi i pripadajućeg delta-koeficijenta.

(3) Za opcije kojima se trguje preko burze kreditna je institucija dužna upotrijebiti delta-koeficijent koji je izračunala ta burza. Ako takav delta-koeficijent nije dostupan, odnosno ako je riječ o neuvrštenim opcijama, kreditna je institucija dužna upotrijebiti delta-koeficijente izračunate primjenom vlastitoga odgovarajućeg modela koji je odobrila Hrvatska narodna banka prema članku 352. stavku 1. točki (d) Uredbe (EU) br. 575/2013.

(4) Iznimno od stavka 3. ovog članka, Hrvatska narodna banka može, za određene instrumente, propisati delta-koeficijente.

(5) Za potrebe izračuna otvorene devizne pozicije u skladu s Glavom I. ove Odluke, delta-ekvivalenti pozicija u opcijama može se raditi prebroj s pozicijama u identičnim odnosnim vrijednosnim papirima ili izvedenim financijskim instrumentima, pri čemu se kupljene opcije kupnje i prodane opcije prodaje tretiraju kao duge pozicije, a prodane opcije kupnje i kupljene opcije prodaje kao kratke pozicije.

(6) Kreditna institucija koja primjenjuje metodu delta-plus dužna je izračunati dodatnu izloženost za gama-rizik i za vega-rizik ukupne pozicije u opcijama.

(7) Za opcije kojima se trguje preko burze kreditna je institucija dužna upotrijebiti gama-koeficijente i vega-koeficijente koje je izračunala ta burza. Ako ti koeficijenti nisu poznati, odnosno ako je riječ o neuvrštenim opcijama, kreditna institucija dužna je upotrijebiti gama-koeficijente i vega-koeficijente izračunate u skladu s člankom 352. stavkom 5. Uredbe (EU) br. 575/2013.

INTERNI MODEL

Članak 13.

Kreditna institucija može, za potrebe izračuna delta-ekvivalenta opcija te zahtjeva za gama-rizik i vega-rizik koji proizlaze iz opcija, upotrebljavati vlastiti interni model za vrednovanje opcija, ako je on zasnovan na internom modelu za izračun kapitalnog zahtjeva za valutni rizik odobrenog u skladu s člankom 363. stavkom 1. točkom (e) Uredbe (EU) br. 575/2013.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 14.

(1) Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti Odluka o ograničavanju izloženosti kreditnih institucija valutnom riziku s Uputom za provedbu Odluke (»Narodne novine«, br. 38/2010., 62/2011. i 128/2013.).

(2) Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 30. lipnja 2014.

O. br. 179-020/05-14/BV

Zagreb, 23. svibnja 2014.

Guverner Hrvatske narodne banke prof. dr. sc. Boris Vujčić, v. r.

UPUTA za provedbu Odluke o izvješćivanju o izloženosti kreditnih institucija valutnom riziku

Ovom se Uputom pobliže propisuju sadržaj, oblik i način popunjavanja izvješća o otvorenoj deviznoj poziciji u pojedinim valutama (obrazac VR) koje je kreditna institucija dužna dostavljati na temelju Odluke o izvješćivanju o izloženosti kreditnih institucija valutnom riziku.

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Sve stavke obrasca popunjavaju se u kunama. Stavke koje uvećavaju pozicije u obrascu iskazuju se u pozitivnom iznosu, dok se stavke koje umanjuju pozicije u obrascu (odbitne stavke) iskazuju u negativnom iznosu, odnosno s predznakom minus (–). Kreditna institucija ne popunjava iznose za pozicije/stavke obrasca koje su osjenčane.

II. POPUNJAVANJE OBRASCA VR

Članak 2.

Zaglavlje izvješća

U zaglavlju obrasca VR kreditna institucija navodi: naziv kreditne institucije, osobni identifikacijski broj kreditne institucije, oznaku izvješća i datum na sljedeći način:

1) »Naziv kreditne institucije« – navodi se naziv kreditne institucije,

2) »OIB kreditne institucije« – navodi se osobni identifikacijski broj kreditne institucije koji dodjeljuje Ministarstvo financija na temelju Zakona o osobnom identifikacijskom broju,

3) »Oznaka izvješća« – navodi se DN i

4) »Datum« – navodi se datum na koji se izvješće odnosi u obliku ddmmgggg.

Članak 3.

(1) Stavke za koje je kreditna institucija provela umanjenje u skladu s Međunarodnim računovodstvenim standardima uključuju se u deviznu poziciju u nadoknadivom iznosu.

(2) Plasmani rizične skupine A ne umanjuju se za ispravke vrijednosti. Devizna imovina ne umanjuje se za naplaćene nekamatne prihode koji se odnose na buduće razdoblje i imaju obilježje kamatnog prihoda.

Članak 4.

Kreditna institucija za svaku valutu popunjava stupce:

1) valuta (stupac 1), unosi se oznaka valute,

2) promptna pozicija (stupci 2 i 3), obveze se unose s negativnim predznakom,

3) terminska pozicija (stupci 4 i 5), kratke pozicije unose se s negativnim predznakom,

4) pozicije u opcijama (stupci 6, 7 i 8),

5) duga devizna pozicija (+) (stupac 9) koju čini zbroj iznosa iz stupaca 2 do 8 za svaku valutu ako je taj zbroj pozitivan i

6) kratka devizna pozicija (–) (stupac 10) koju čini zbroj iznosa iz stupaca 2 do 8 za svaku valutu ako je taj zbroj negativan.

Članak 5.

(1) Poziciju u valutnim opcijama čini iznos izračunat u skladu s člankom 6. stavcima 1. – 4. ove Odluke, a navodi se u stupcu 6.

(2) Vrijednost svih drugih opcija (koje nisu ni valutne ni u zlatu) kod kojih je odnosna varijabla iskazana u stranoj valuti (npr. opcije na naftu ako je cijena barela iskazana u nekoj stranoj valuti), izračunata u skladu s člankom 6. stavkom 7. ove Odluke, upisuje se u stupac 7.

(3) Vrijednost pozicije imovine i obveza s ugrađenom opcijom kupnje pojedine strane valute, izračunata u skladu s člankom 6. stavcima 5. i 6. ove Odluke, upisuje se u stupac 8.

Članak 6.

(1) Ukupna otvorena devizna pozicija kreditne institucije koju čini apsolutni iznos zbroja svih dugih ili zbroja svih kratkih pozicija po svim valutama (navedenih u stupcima 9 i 10), ovisno o tome koji je od tih dvaju zbrojeva veći, upisuje se u stupac 11.

(2) Pozicija u zlatu upisuje se u stupac 12 i pribraja se u apsolutnom iznosu ukupnoj otvorenoj deviznoj poziciji kreditne institucije.

(3) U posljednji redak stupca 13 upisuje se regulatorni kapital kreditne institucije.

 

 

 

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_05_66_1265.html