1

Broj: Ppž-10895/2021

                                  

 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. K.T., zbog prekršaja iz čl. 216. st. 3. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.) i dr., odlučujući o prigovoru okrivljenika, podnesenim protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave splitsko-dalmatinske, PP Trogir od 15. rujna 2021., broj 511-12-33/05-3-77-1/2021, u sjednici vijeća održanoj 25. listopada 2023.,

 

 

p r e s u d i o    j e

 

I. U povodu prigovora okr. K.T., a po službenoj dužnosti te djelomičnim prihvaćanjem prigovora, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i kazni u odnosu na prekršaje iz čl. 49. st. 4. u vezi sa čl. 293. st. 1., čl. 176. st. 5., čl. 238. st. 7. i  čl. 216. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.) te se izriče da je okr. K.T., djelom opisanim u točki 1. izreke pobijanog prekršajnog naloga, počinio prekršaj iz čl. 49. st. 4. u vezi sa čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), za koji mu se, na temelju navedenih zakonskih odredbi, utvrđuje novčana kazna 390,00 EUR (tristo devedeset eura) / 2.938,46 HRK (dvije tisuće devetsto trideset osam kuna i četrdeset šest lipa)[1], djelom opisanim u točki 2. izreke pobijanog prekršajnog naloga, počinio prekršaj iz čl. 176. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), za koji mu se, na temelju navedene zakonske odredbe, utvrđuje novčana kazna 390,00 EUR (tristo devedeset eura) / 2.938,46 HRK (dvije tisuće devetsto trideset osam kuna i četrdeset šest lipa)1, djelom opisanim u točki 3. izreke pobijanog prekršajnog naloga počinio prekršaj iz čl. 238. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), za koji mu se, na temelju navedene zakonske odredbe, utvrđuje novčana kazna 260,00 EUR (dvjesto šezdeset eura) / 1.958,97 HRK (tisuću devetsto pedeset osam kuna i devedeset sedam lipa)1, a djelom opisanim u točki 5. izreke pobijanog prekršajnog naloga počinio prekršaj iz čl. 216. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), za koji mu se, na temelju navedene zakonske odredbe, utvrđuje novčana kazna 1.320,00 EUR (tisuću tristo dvadeset eura) / 9.945,54 HRK (devet tisuća devetsto četrdeset pet kuna i pedeset četiri lipe)[2], dok se u odnosu na djelo opisano u točki 4. izreke pobijanog prekršajnog naloga prihvaća utvrđena novčana kazna 663,61 EUR (šesto šezdeset tri eura i šezdeset jednu lipu) / 5.000,00 HRK (pet tisuća kuna)1, pa se na temelju čl. 39. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.), izriče ukupna novčana kazna 3.023,61 EUR (tri tisuće dvadeset tri eura i šezdeset jedan cent) / 22.781,39 HRK (dvadeset dvije tisuće sedamsto osamdeset jednu kunu i trideset devet lipa) 2, koju je okrivljenik dužan platiti u šest jednakih mjesečna obroka, s time da prvi obrok dospijeva u roku od 15 dana od primitka ove presude, a svaki daljnji obrok 15. dana u svakom narednom mjesecu, a ako okrivljenik u navedenom roku plati dvije trećine te novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna plaćena u cijelosti.

II. U ostalom dijelu, odbija se prigovor okr. K.T. kao neosnovan te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prekršajni nalog.

III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. K.T. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 15,00 EUR (petnaest eura) / 113,02 HRK (sto trinaest kuna i dvije lipe) u roku 15 dana od primitka ove presude.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim prekršajnim nalogom, proglašen je krivim okr. K.T. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaje iz čl. 49. st. 4. u vezi sa čl. 293. st. 1., čl. 176. st. 5., čl. 238. st. 7. i  čl. 216. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te prekršaj iz čl. 65. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometa, za koje mu je, nakon utvrđenih novčanih kazni za svaki pojedini prekršaj, na temelju članka 39. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna 23.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku osam dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Osim navedenog, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka 500,00 kuna te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom A1 kategorije 10 mjeseci.

 

2. Protiv navedenog prekršajnog naloga, okrivljenik, osobno, pravodobno je podnio prigovor zbog izrečene novčane kazne. Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.

 

3. S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove čl. 237. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi čl. 238. st. 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.

 

4. Prigovor je djelomično osnovan.

 

5. Prije svega, ispitujući pobijani prekršajni nalog po službenoj dužnosti, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer je, nakon donošenja pobijanog prekršajnog naloga, stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 114/22.), koji za prekršaje iz čl. 49. st. 4. u vezi sa člankom 293. st. 1., čl. 176. st. 5., čl. 238. st. 7. i  čl. 216. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisuje niže novčane kazne (u odnosu na prekršaj čl. 176. st. 5 i čl. 216. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u posebnom minimumu i posebnom maksimumu), pa je, prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona, a iz razloga jer je okrivljeniku za prekršaj iz čl. 49. st. 4. u vezi sa člankom 293. st. 1. te za prekršaj iz čl. 238. st. 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, utvrđena novčana kazna u visini zakonom predviđene novčane kazne, a za preostale navedene prekršaje u visini posebnog minimuma, blaži za ovog okrivljenika.

 

6. Naime, u vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.) po kojem je okrivljenik proglašen krivim i koji je za prekršaj iz čl. 49. st. 4. u vezi sa čl. 293. st. 1. propisivao novčanu kaznu 3.000,00 kuna, za prekršaj iz čl. 176. st. 5. novčanu kaznu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna, za prekršaj iz čl. 238. st. 7. novčanu kaznu 2.000,00 kuna, a za prekršaj iz čl. 216. st. 3., osim kazne zatvora do 60 dana, novčanu kaznu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 114/22.), za prekršaj iz čl. 49. st. 4. u vezi sa čl. 293. st. 1. sada je propisivana novčana kazna 390,00 eura, za prekršaj iz čl. 176. st. 5. novčana kazna od 390 do 920,00 eura, za prekršaj iz čl. 238. st. 7. novčana kazna 260,00 eura, a za prekršaj iz čl. 216. st. 3., osim kazne zatvora do 60 dana, novčana kazna 1.320,00 do 2.650,00 eura. Preračunavanjem, prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450), sada propisane novčane kazne u novčanu valutu kune, jasno je da sada važeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), za navedene prekršaje, propisuje niže novčane kazne, a u odnosu na prekršaj čl. 176. st. 5. i čl. 216. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama niže novčane kazne u posebnom minimumu i posebnom maksimumu.

 

7. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.

 

8. Budući da su naprijed navedeni prekršaji počinjeni 7. rujna 2021., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o sigurnosti prometa na cestama te budući da je 1. siječnja 2023. stupio na snagu „novi“ Zakon o sigurnosti prometa na cestama, koji je u odnosu na predmetne prekršaje blaži za okrivljenika (prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona, a iz razloga jer mu je prekršajnim nalogom izrečena novčana kazna u visini zakonom propisane, odnosno u visini posebnog minimuma), to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona preinačio pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.

 

9. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i u povodu podnesenog prigovora. Okrivljenik u prigovoru priznaje počinjenje prekršaja, opisuje okolnosti počinjenja prekršaja, tj. u bitnom navodi kako mu prodavatelj predmetnog motora nije na vrijeme dao potrebne dokumente za registraciju motora i plaćanje osiguranja, potom okrivljenik ističe loše financijsko i zdravstveno stanje. Moli plaćanje u obrocima ili rad za opće dobro.

 

10. Prije svega treba navesti da je, sukladno odredbi čl. 237. st. 2. Prekršajnog zakona, okrivljenik bio dužan podnijeti dokaze o činjenicama na kojima temelji prigovor (loše financijsko i zdravstveno stanje), što okrivljenik nije učinio pa su navodi prigovora, u tom smislu, ostali na razini paušalnog isticanja. Okolnosti koje okrivljenik navodi u prigovoru su irelevantni jer nisu razlog da se okrivljeniku uputi manji prijekor zbog počinjenja predmetnih prekršaja. Priznanje počinjenja prekršaja nije naročito izražena olakotna okolnost koja bi opravdala primjenu instituta ublažavanja kazne.

 

11. Cijeneći da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, da nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti koje bi opravdale utvrđivanje kazne ispod zakonom propisane novčane kazne, odnosno ispod propisanog posebnog minimuma, ovaj sud smatra da su novčane kazne u visini zakonom propisane, odnosno propisanog posebnog minimuma za predmetne prekršaje primjerene stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona, zbog čega nije bilo osnove za prihvaćanje prigovora, nego je pobijani prekršajni nalog preinačen u novčanoj kazni samo kao posljedica primjene blažeg propisa, što je ranije obrazloženo.

 

12. No, okrivljenik je u prigovoru predložio da mu se odobri plaćanje novčane kazne u obrocima. S obzirom na visinu izrečene novčane kazne, ovaj drugostupanjski sud smatra opravdanim u konkretnom slučaju dopustiti okrivljeniku da istu plati u šest jednakih mjesečnih obroka, što je, sukladno odredbi čl. 33. st. 11. Prekršajnog zakona, najdulji mogući rok obročne otplate novčane kazne, a što će okrivljeniku zasigurno olakšati plaćanje iste.

13. U odnosu na prijedlog da se novčana kazna zamijeni radom za opće dobro, treba navesti kako sukladno odredbi čl. 5. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona rad za opće dobro nije prekršajnopravna sankcija, odnosno ne može se počinitelju prekršaja izreći odlukom o prekršaju. Sukladno odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona, tek u fazi izvršenja novčane kazne, uz prethodno ispunjene zakonske uvjete, novčana kazna se na zakonom propisani način zamjenjuje radom za opće dobro.

 

14. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije, zbog stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj), a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. Naime, iz podataka u spisu ne proizlazi da bi okrivljenik bio lošeg imovnog stanja ili nesposoban za rad pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 15,00 eura, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

 

15. Slijedom navedenog, na temelju čl. 238. st. 11. u vezi sa čl. 207. (t. I. izreke) i čl. 205. (t. II. izreke) Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.             

 

 

Zagreb, 25. listopada 2023.

 

Zapisničarka:                                                                                                Predsjednica vijeća: 

 

Nikolina Maretić, v.r.                                                                                  Gordana Korotaj, v.r.

 

 

              Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi splitsko-dalmatinskoj, PP Trogir u 2 ovjerena prijepisa: za spis i okrivljenika.