Objavljeno u NN 01/09 od 02.01.2009.:

 

HRVATSKA NARODNA BANKA

Na temelju članka 161. stavka 1. točke 10. Zakona o kreditnim institucijama (»Narodne novine«, br. 117/2008) te 43. stavka 2. točke 9. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci (»Narodne novine«, br. 75/2008) guverner Hrvatske narodne banke donosi

 

ODLUKU O OBVEZI REZERVIRANJA SREDSTAVA ZA SUDSKE SPOROVE KOJI SE VODE PROTIV KREDITNE INSTITUCIJE

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom propisuju se:

1) način i postupak evidentiranja i praćenja sudskih sporova koji se vode protiv kreditne institucije,

2) kriteriji za raspoređivanje sudskih sporova koji se vode protiv kreditne institucije u rizične skupine i

3) način i postupak provođenja obveze rezerviranja.

Članak 2.

(1) Odredbe ove Odluke primjenjuju se na kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad, osim institucija za elektronički novac.

(2) Odredbe ove Odluke na odgovarajući način primjenjuju se na podružnice kreditnih institucija iz treće države koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za pružanje usluga.

Članak 3.

(1) U smislu ove Odluke sudski sporovi koji se vode protiv kreditne institucije su postupci pokrenuti pred sudom ili drugim nadležnim tijelom u kojima je kreditna institucija pasivno legitimirana strana te čija posljedica, ako ih kreditna institucija izgubi, može biti povećanje obveza kreditne institucije i odljev novčanih sredstava za podmirenje tih obveza (u nastavku teksta: sudski sporovi).

(2) Sudski sporovi u kojima je dužnik podnio protutužbu ili prijedlog radi proglašenja ovrhe nedopuštenom a koji se odnose na smanjenje njegovih obveza prema kreditnoj instituciji, nisu predmet ove Odluke.

II. OBVEZA I NAČIN VOĐENJA EVIDENCIJE O SUDSKIM SPOROVIMA

Članak 4.

(1) Kreditna institucija dužna je za svaki pokrenuti sudski spor otvoriti spis i u evidenciju o sudskim sporovima unijeti sljedeće podatke:

1) opće podatke o tužitelju kao što su ime i prezime/tvrtka, adresa i sl.,

2) vrijednost predmeta spora odnosno iznos minimalne zakonom zaprijećene kazne,

3) vrijednost sporednih traženja kao što su kamate, troškovi postupka i sl.,

4) vrsta postupka,

5) pravna osnova tužbenog zahtjeva,

6) tijelo pred kojim se vodi postupak i broj spisa,

7) oznaka rizične skupine (A, B ili C),

8) visina rezerviranja izražena u postocima i apsolutnom iznosu,

9) stanje sudskog spora s kratkim mišljenjem o procjeni ishoda sudskog spora,

10) osoba zadužena za vođenje sudskog spora i

11) datum otvaranja spisa.

(2) U prekršajnim postupcima podatke iz stavka 1. ovog članka kreditna institucija dužna je unijeti u evidenciju o sudskim sporovima na odgovarajući način.

(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka, za sporove za koje je prema odredbama ove Odluke rezerviranje obuhvaćeno paušalnim iznosom u evidenciju o sudskim sporovima kreditna institucija dužna je unijeti sljedeće podatke:

1) ukupan iznos vrijednosti predmeta spora odnosno ukupan iznos minimalne zakonom zaprijećene kazne,

2) ukupan iznos vrijednosti sporednih traženja (kamata, troškova) i

3) ukupan iznos visine rezerviranja izražene u postocima i apsolutnom iznosu.

(4) Iznimno od stavka 1. ovog članka, kreditna institucija može više sudskih sporova spojiti u jedan spis i u evidenciji naznačiti na koje se sudske sporove spis odnosi ako se radi o sudskim sporovima koji se zasnivaju na istoj činjeničnoj i pravnoj osnovi.

(5) U slučaju da kreditna institucija vođenje sudskog spora povjeri punomoćniku koji nije u radnom odnosu s kreditnom institucijom dužna je u evidenciji o sudskim sporovima naznačiti osobu kreditne institucije zaduženu za kontrolu rada tog punomoćnika.

(6) Evidenciju o sudskim sporovima iz stavka 1. ovog članka, kreditna institucija dužna je voditi u elektroničkom obliku. Kreditna institucija dužna je podatke iz evidencije iz stavka 1. ovog članka redovito ažurirati. Podatke iz evidencije iz stavka 1. točke 3. ovog članka kreditna institucija dužna je ažurirati odnosno izračunavati tromjesečno na način da odražava najbolju procjenu na datum bilance.

(7) Spis mora, osim podataka iz evidencije o sudskim sporovima iz stavka 1. ovog članka, sadržavati dokumentaciju u vezi sa sudskim sporom.

Članak 5.

(1) Kreditna institucija dužna je odmah po saznanju o pokrenutom sudskom sporu, sudski spor:

1) rasporediti u rizičnu skupinu na način utvrđen u članku 6. ove Odluke,

2) izvršiti rezerviranje u skladu s člankom 8. ove Odluke te

3) podatke o rizičnoj skupini i iznosu rezerviranja i druge potrebne podatke unijeti u evidenciju o sudskom sporu.

(2) Osoba odnosno organizacijski dio kreditne institucije nadležan za obavljanje poslova iz stavka 1. točke 1. i 2. ovog članka dužan je za svaki sudski spor pismeno obrazložiti raspoređivanje u rizičnu skupinu i utvrđen iznos rezerviranja. Ovo pismeno obrazloženje čini dio dokumentacije iz članka 4. stavka 7. ove Odluke.

(3) Stavak 1. i 2. ovog članka ne primjenjuje se na sporove za koje je rezerviranje obuhvaćeno paušalnim iznosom.

III. POSTUPAK I KRITERIJI ZA RASPOREĐIVANJE SUDSKIH SPOROVA U RIZIČNE SKUPINE I UTVRĐIVANJE POTREBNIH REZERVIRANJA

Članak 6.

(1) Kreditna institucija dužna je sudski spor rasporediti u rizičnu skupinu A, B ili C ovisno o procjeni gubitka u sudskom sporu, izraženoj u postocima i apsolutnom iznosu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka, sudski spor za koji je rezerviranje obuhvaćeno paušalnim iznosom iz članka 8. stavka 3. ove Odluke kreditna institucija nije dužna pojedinačno raspoređivati u rizičnu skupinu odnosno procjenjivati gubitak u sudskom sporu.

(3) Kreditna institucija dužna je u rizičnu skupinu A rasporediti sudski spor za koji je utvrđeno nepostojanje rizika gubitka odnosno za koji se procjenjuje odljev novčanih sredstava u iznosu manjem od 10% cjelokupnog iznosa.

(4) Kreditna institucija dužna je u rizičnu skupinu B rasporediti sudski spor za koji je utvrđeno postojanje rizika gubitka odnosno za koji se procjenjuje odljev novčanih sredstava u rasponu od 10% do 70% cjelokupnog iznosa.

(5) Kreditna institucija dužna je u rizičnu skupinu C rasporediti sudski spor za koji je utvrđeno postojanje visokog rizika gubitka odnosno za koji se procjenjuje odljev novčanih sredstava u iznosu većem od 70% cjelokupnog iznosa.

(6) Cjelokupni iznos je vrijednost predmeta spora i sporednih traženja koji se sudskim sporom potražuju od kreditne institucije, a koje će protivna strana steći pravo potraživati ako kreditna institucija sudski spor izgubi u potpunosti.

(7) Iznimno od stavka 6. ovog članka cjelokupni iznos u prekršajnim postupcima je iznos minimalne zakonom zaprijećene kazne za svaki prekršaj.

Članak 7.

Kreditna institucija dužna je pri procjeni postojanja rizika gubitka u sudskom sporu procijeniti sljedeće kriterije:

1) položaj aktivno i pasivno legitimiranih stranaka u sudskom sporu,

2) osnovanost tužbenog zahtjeva,

3) dokazivost osnovanosti tužbenog zahtjeva,

4) mogućnost prigovora prestanka postojanja obveze (prijeboj, zastara),

5) mogućnost prigovora nadležnosti suda ili drugog tijela pred kojim je pokrenut sudski spor,

6) mogućnost prigovora na temelju internih akata ili općih uvjeta poslovanja kreditne institucije,

7) nalaz i mišljenje vještaka te iskaza svjedoka,

8) sudske prakse u identičnim slučajevima i

9) ostale kriterije koji po savjesnoj procjeni kreditne institucije mogu imati utjecaj na odljev novčanih sredstava.

Članak 8.

(1) Za sudski spor raspoređen u rizičnu skupinu A, kreditna institucija dužna je izvršiti rezerviranje ako cjelokupni iznos sudskog spora prelazi 0,1% aktive kreditne institucije prema revidiranim financijskim izvještajima iz prethodne godine. Rezerviranje se vrši u iznosu procijenjenog odljeva novčanih sredstava u skladu s članom 6. stavkom 3. ove Odluke, a najmanje u visini od 1% cjelokupnog iznosa sudskog spora.

(2) Za sudske sporove raspoređene u rizičnu skupinu B i C kreditna institucija dužna je izvršiti rezerviranje u iznosu procijenjenog odljeva novčanih sredstava u skladu sa člankom 6. stavcima 4. i 5. ove Odluke.

(3) Kreditna institucija može u paušalnom iznosu rezervirati sudske sporove čiji cjelokupni iznos pojedinačno ne prelazi:

1) 70.000 kuna kod kreditne institucije koja ima aktivu veću od 15 milijardi kuna prema revidiranim financijskim izvještajima iz prethodne godine,

2) 50.000 kuna kod kreditne institucije koja ima aktivu veću od 3, a manju od 15 milijardi kuna prema revidiranim financijskim izvještajima iz prethodne godine,

3) 30.000 kuna kod kreditne institucije koja ima aktivu manju od 3 milijarde kuna prema revidiranim financijskim izvještajima iz prethodne godine.

(4) Ako kreditna institucija postupi u skladu sa stavkom 3. ovog članka paušalni iznos rezerviranja formira se na teret troškova obračunskog razdoblja najmanje u visini 30% cjelokupnog iznosa svih sudskih sporova za koje se formira paušalni iznos.

(5) Potrebna rezerviranja kreditna institucija dužna je provesti u skladu s načelima MRS-a 37 – Rezerviranja, nepredviđene obveze i nepredviđena imovina.

Članak 9.

Rezerviranja za sudske sporove knjiže se u poslovnim knjigama kreditne institucije kao trošak rezerviranja razdoblja u kojem je rezerviranje priznato te u pasivi bilance kao rezerviranja za sudske sporove pokrenute protiv kreditne institucije.

Članak 10.

Kreditna institucija može propisati kriterije za utvrđivanje značajnoga vremenskog učinka vrijednosti novca kao i kriterije za odabir diskontne stope ili diskontnih stopa kojima će se koristiti za utvrđivanje sadašnje vrijednosti budućih novčanih tokova, uzimajući u obzir sve čimbenike koji su utjecali ili koji će utjecati na vremenski učinak vrijednosti novca.

Članak 11.

(1) Kreditna institucija dužna je najmanje tromjesečno iznos rezerviranja uskladiti na način da odražava najbolju procjenu na datum bilance.

(2) Pored obveze iz stavka 1. ovog članka, kreditna institucija dužna je raspoređivanja u rizičnu skupinu i iznos potrebnih rezerviranja promijeniti i ako je:

1) donesena nepravomoćna odluka,

2) donesena pravomoćna odluka protiv koje je izjavljena revizija ili drugi izvanredni pravni lijek ili

3) promijenjeno stanje tijekom postupka u odnosu na utvrđene kriterije iz članka 7. ove Odluke koje može imati utjecaj na ishod sudskog spora.

(3) Promjenu rizične skupine i iznos potrebnih rezerviranja kreditna institucija dužna je izvršiti samo ako dotadašnja rizična skupina i/ili iznos potrebnih rezerviranja zbog nastupanja okolnosti iz stavka 2. ovog članka više nisu adekvatni.

4) U slučaju djelomičnog ili potpunog gubitka u sporu kreditna institucija dužna je obvezno izvršiti rezerviranje i to:

1) minimalno 10% cjelokupnog iznosa u slučaju donesene nepravomoćne odluke,

2) 100% cjelokupnog iznosa u slučaju pravomoćne odluke protiv koje je izjavljena revizija ili drugi izvanredni pravni lijek

(5) Odluka o promjeni rizične skupine i iznosu rezerviranja obvezno sadrži razlog i datum promjene rizične skupine i iznos potrebnih rezerviranja.

IV. IZVJEŠĆE UPRAVI

Članak 12.

(1) Osoba odnosno organizacijski dio kreditne institucije nadležan za vođenje evidencije o sudskim sporovima kreditne institucije obvezan je barem polugodišnje dostavljati upravi kreditne institucije izvješće o stanju sudskih sporova.

(2) Kreditna institucija dužna je izvješće iz stavka 1. ovog članka sastaviti na temelju podatka iz evidencija iz članka 4. ove Odluke, a koje izvješće mora sadržavati najmanje podatke o:

1) ukupnom broju sudskih sporova s cjelokupnim iznosom,

2) ukupnom broju sudskih sporova po rizičnim skupinama,

3) ukupnom iznosu formiranih rezerviranja,

4) ukupnom broju sudskih sporova s iznosom rezerviranja za sudske sporove za koje se formira paušalni iznos rezerviranja te

5) ukupnom broju i iznosu procijenjenih obveza koje se u skladu s MRS-om 37 smatraju nepredviđenom obvezom.

V. UNUTARNJA REVIZIJA

Članak 14.

Predmet redovite unutarnje revizije su rezerviranja za sudske sporove. Uprava kreditne institucije dužna je dati ocjenu rezerviranja za sudske sporove.

VI. IZVJEŠĆIVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE

Članak 15.

(1) Kreditna institucija dužna je Hrvatskoj narodnoj banci dostaviti izvješće o sudskim sporovima sa detaljnim opisom stanja sporova. Zbroj cjelokupnih iznosa sudskih sporova u izvješću o sudskim sporovima mora iznositi najmanje 50% vrijednosti svih sudskih sporova. Kreditna institucija dužna je izvješće sastaviti sa stanjem na dan 31. prosinca a dostaviti ga Hrvatskoj narodnoj banci najkasnije do 31. siječnja sljedeće godine.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se na obrascu koji se prilaže ovoj Odluci i čini njen sastavni dio.

VII. INTERNI AKTI KREDITNE INSTITUCIJE

Članak 16.

(1) Kreditna institucija dužna je donijeti odnosno izmijeniti svoj interni akt o sudskim sporovima u skladu s odredbama ove Odluke kao i detaljnije propisati:

1) procedure u vezi s praćenjem sudskih sporova i

2) rokove i nadležne osobe za procjenu rizika te utvrđivanje potrebnih rezerviranja koje proizlaze iz sudskih sporova.

(2) Kreditna institucija dužna je internim aktom iz stavka 1. ovog članka pobliže propisati postupanje sa sudskim sporovima čije je vođenje povjereno punomoćniku koji nije u radnom odnosu s kreditnom institucijom. U tom je slučaju navedeni punomoćnik dužan obavještavati kreditnu instituciju o stanju sudskog spora i svim drugim podacima potrebnim kreditnoj instituciji za postupanje u skladu s ovom Odlukom.

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 17.

Ova Odluka objavljuje se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. srpnja 2009.

O. br. 21-020/01-09/ŽR

Zagreb, 2. siječnja 2009.

Guverner Hrvatske narodne banke dr. sc. Željko Rohatinski, v. r.

 

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_01_1_36.html