Baza je ažurirana 26.12.2024. 

zaključno sa NN 127/24

EU 2024/2679

NN 18/15 od 18.02.2015. Pravilnik o ustrojstvu i načinu rada Kriznog stožera Ministarstva zdravlja

 

MINISTARSTVO ZDRAVLJA

Na temelju članka 164. stavka 4. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (»Narodne novine«, broj 150/2008, 71/2010, 139/2010, 22/2011, 84/2011, 12/2012, 35/2012, 70/2012, 82/2013, 159/2013, 22/2014 i 154/2014), ministar zdravlja donosi

 

PRAVILNIK O USTROJSTVU I NAČINU RADA KRIZNOGA STOŽERA MINISTARSTVA ZDRAVLJA

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom uređuje se unutarnje ustrojstvo i način rada Kriznoga stožera Ministarstva zdravlja (u daljnjem tekstu: Krizni stožer), kao i druga pitanja koja se odnose na upravljanje i koordiniranje rada zdravstvenih ustanova i drugih provoditelja zdravstvene zaštite u slučajevima većih incidentnih/kriznih situacija.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Pravilniku, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.

Članak 2.

(1) Veća incidentna/krizna situacija jest bilo koji događaj koji predstavlja ozbiljnu prijetnju zdravlju ljudi u određenoj zajednici te uzrokuje ili bi mogao uzrokovati takav broj ili vrstu žrtava koje nije moguće zbrinuti redovitom organizacijom rada provoditelja zdravstvene zaštite.

(2) Odredbe ovoga Pravilnika primjenjuju se na svaku incidentnu/kriznu situaciju: prirodne katastrofe, katastrofe koje su izazvali ljudi, složene hitne situacije i kombinirane katastrofe.

Članak 3.

(1) Krizni stožer obavlja poslove upravljanja i koordiniranja provoditelja zdravstvene zaštite u incidentnim/kriznim situacijama, što podrazumijeva:

– procjenu najgore moguće incidentne/krizne situacije koja prijeti zajednici,

– utvrđivanje preventivnih mjera sukladno vjerojatnim opasnostima s ciljem smanjivanja njihovih posljedica,

– donošenje planova pripravnosti za moguće poznate veće incidentne/krizne situacije,

– organiziranje početnoga odgovora hitnih službi ako dođe do veće incidentne/krizne situacije,

– provođenje aktivnosti kojima se postiže brz povratak u normalno stanje zajednice i osoba koje sudjeluju u odgovoru.

(2) U slučajevima procjene mogućnosti nastupa nesreće Krizni stožer posreduje u definiranju tehnika za ublažavanje štetnih događaja.

Članak 4.

Sjedište Kriznoga stožera je u Ministarstvu zdravlja.

Članak 5.

(1) Krizni stožer ima pečat okrugloga oblika, promjera 38 mm.

(2) U gornjem polukrugu pečata urezane su riječi: MINISTARSTVO ZDRAVLJA, u donjem polukrugu pečata urezano je: KRIZNI STOŽER, ZAGREB, a u sredini pečata urezan je grb Republike Hrvatske.

(3) Svaki pečat ima svoj broj ispod riječi ZAGREB odnosno ispod naziva.

(4) Odlukom ministra nadležnog za zdravlje (u daljnjem tekstu: ministar), utvrđuje se način upotrebe i broj pečata te osobe odgovorne za njihovo čuvanje.

(5) Krizni stožer ima svoje vlastite oznake (znak, naljepnica), a članovi Kriznoga stožera imaju identifikacijsku iskaznicu i značku Kriznoga stožera, propisane posebnom odlukom ministra.

II. USTROJSTVO KRIZNOG STOŽERA

Članak 6.

Krizni stožer čine Zapovjedništvo i ustrojstvene jedinice iz članka 8. ovoga Pravilnika, kojima rukovode pročelnici.

Članak 7.

(1) Zapovjedništvo Kriznoga stožera čine:

– Predsjednik Kriznoga stožera – ministar,

– Zamjenik predsjednika Kriznoga stožera – zapovjednik Kriznoga stožera,

– Načelnik Kriznoga stožera te

– Pomoćnici predsjednika Kriznoga stožera.

(2) Pomoćnici predsjednika Kriznog stožera su:

– Pomoćnik za informiranje, istraživanje i medije,

– Pomoćnik za preventivno medicinsku zaštitu u javnozdravstvenoj djelatnosti,

– Pomoćnik za medicinsku opskrbu – logistiku,

– Pomoćnik za skrb i liječenje žrtava većih incidenata/kriznih stanja,

– Pomoćnik za provođenje mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti.

Članak 8.

Ustrojstvene jedinice Kriznoga stožera su:

– Odsjek za informiranje, istraživanje i medije,

– Odsjek za skrb i liječenje žrtava većih incidentnih/kriznih situacija,

– Odsjek za mobilne zdravstvene ekipe,

– Odsjek za preventivno medicinsku zaštitu u javnozdravstvenoj djelatnosti,

– Odsjek za toksikologiju,

– Odsjek za radiološku i nuklearnu sigurnost,

– Odsjek za mentalno zdravlje,

– Odjek za medicinsku opskrbu – logistiku,

– Odsjek za hitne medicinske intervencije,

– Odsjek za praćenje žrtava nesreće,

– Odsjek za međunarodnu suradnju i pomoć,

– Odsjek za opće poslove,

– Odsjek za provođenje mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti,

– Radna postrojba.

III. DJELOKRUG RADA USTROJSTVENIH JEDINICA STOŽERA

Članak 9.

Odsjek za informiranje, istraživanje i medije obavlja sljedeće poslove:

– predlaže i provodi planove i postupke izvješćivanja,

– prikuplja i obrađuje informacije od značaja za zdravstvo u hitnim situacijama te ih dostavlja Zapovjedništvu Kriznoga stožera,

– priprema i dostavlja odgovore medijima, pomaže medijima, priprema informacije za javnost te po potrebi uspostavlja i organizira centar za medije.

Članak 10.

Odsjek za skrb i liječenje žrtava većih incidentnih/kriznih situacija obavlja sljedeće poslove:

– organizira liječenje žrtava,

– organizira skrb za neozlijeđene preživjele osobe,

– provodi propisane postupke za smrtno stradale osobe.

Članak 11.

Odsjek za preventivno medicinsku zaštitu u javnozdravstvenoj djelatnosti obavlja sljedeće poslove:

– kroz sustav javno-zdravstvene pripravnosti prati epidemiološku situaciju u Republici Hrvatskoj,

– kroz sustave IHR-WHO i EWRS-ECDC prati međunarodnu epidemiološku situaciju,

– prati pojavu većih incidenata u okolišu (poplave, potresi, požari, toplinski valovi i drugo),

– u suradnji s veterinarskom službom prati pojavu većih enzootija,

– izrađuje procjene rizika za pojavu bolesti širih razmjera,

– predlaže proglašavanje opasnosti od epidemije ili epidemije,

– predlaže Plan preventivnih i protuepidemijskih mjera,

– po prestanku prijetnje zdravlju, predlaže Plan mjera sanacije ugroženog područja,

– predlaže nabavu sredstava potrebnih za provedbu preventivnih/protuepidemijskih mjera,

– predlaže minimalne rezerve sredstava potrebnih za provedbu preventivnih odnosno protuepidemijskih mjera i nadzire njihovo održavanje,

– organizira, provodi i koordinira provedbu preventivnih i protuepidemijskih mjera na ugroženom području,

– nadzire provedbu preventivnih i protuepidemijskih mjera koju provode drugi subjekti (veterinarska služba, privatne pravne osobe i drugi),

– predlaže i koordinira provedbu preventivnih mjera zaštite zdravlja postrojbi na terenu (vojska, policija, vatrogasci, civilna zaštita i drugi),

– predlaže i koordinira provedbu preventivnih mjera zaštite zdravlja te nadzire uvjete privremenog smještaja izmještenog stanovništva i stradalih,

– predlaže i koordinira provedbu preventivnih mjera zaštite zdravlja te nadzire uvjete privremenog smještaja spasilačkih ekipa,

– kontrolira i nadzire opskrbu vodom za ljudsku potrošnju na ugroženom području,

– kontrolira i nadzire javne kuhinje na ugroženom području,

– daje stručna mišljenja u svezi prijedloga i provedbe preventivnih mjera zaštite zdravlja,

– sudjeluje u izradi materijala za potrebe informiranja (stanovništvo, spasilačke ekipe, mediji),

– izrađuje izvješća o pobolu i smrtnosti na području zahvaćenom incidentnom/kriznom situacijom,

– izrađuje povremena i završno izvješće o provedbi mjera,

– evaluira provedbu mjera,

– izrađuje standardne operativne postupke (SOP) za pojedine preventivne i protuepidemijske mjere.

Članak 12.

Odsjek za toksikologiju obavlja sljedeće poslove:

– na zahtjev Kriznog stožera daje podatke o potencijalnim opasnostima od pojedinih kemikalija opasnih za zdravlje ljudi,

– prati stanje na terenu i obavlja terenske izvide kod nesreća s kemikalijama,

– temeljem podataka iz vlastite baze podataka o opasnim kemikalijama, podataka iz sigurnosno-tehničkih listova i komercijalnih baza podataka:

– informira Krizni stožer o potencijalnim negativnim utjecajima opasnih kemikalija i njihovih produkata koji mogu nastati tijekom nesreće,

– predlaže Kriznom stožeru mjere koje treba poduzimati u smislu sprječavanja štetnog učinka na ljudsko zdravlje kemikalija ili produkata koji mogu nastati tijekom nesreće,

– predlaže Kriznom stožeru mjere koje treba poduzimati u smislu uklanjanja posljedica štetnog djelovanja kemikalija na ljudsko zdravlje.

Članak 13.

Odsjek za radiološku i nuklearnu sigurnost prati stanje nastalo kao posljedica incidentnog događaja koji uključuje štetno djelovanje ionizirajućeg zračenja te predlaže i poduzima mjere u cilju spašavanja života i zdravlja stanovništva sukladno važećim zakonima, propisima i drugim pravnim aktima koji reguliraju područje ionizirajućeg zračenja.

Članak 14.

Odsjek za mentalno zdravlje prati stanje i poduzima mjere glede mentalnog zdravlja posebno ugroženih skupina stanovništva (djece, starijih osoba, osoba s invaliditetom, prognanika, izbjeglica) i ekipa za hitne intervencije u toku i nakon intervencije te im pruža potrebnu stručnu pomoć.

Članak 15.

Odsjek za medicinsku opskrbu – logistiku obavlja sljedeće poslove:

– pruža svu potrebnu logističku potporu u odgovoru na svaki incidentni događaj,

– omogućava brzu mobilizaciju bitnih lijekova, medicinskih proizvoda, zaštitne opreme i sredstava putem ustaljenog sustava nabave i distribucije,

– obavlja komunikaciju i koordinaciju s dobavljačima usluge transporta u slučaju da ustaljeni sustav distribucije nije adekvatan ili dostatan,

– priprema upute za donatore lijekova, medicinskih proizvoda, opreme i sredstava,

– komunicira s donatorima vezano za koordinaciju donacija.

Članak 16.

Odsjek za hitne medicinske intervencije obavlja sljedeće poslove:

– u slučaju velikih incidenata/kriznih situacija organizira početni odgovor, uspostavlja komunikacije i upravlja stanjem na mjestu događaja i ujedno započinje s organizacijom saniranja stanja do dolaska na teren ostalih hitnih službi i specijaliziranog odsjeka Kriznoga stožera,

– u suradnji s Odsjekom za skrb i liječenje žrtava većih incidentnih/kriznih situacija, koordinira spašavanje života ljudi na prostoru incidentne/krizne situacije, organizira prijevoz ozlijeđenih do prihvatne bolnice i drugih provoditelja zdravstvene zaštite,

– organizira prijevoz između dvije zdravstvene ustanove odnosno drugih pružatelja zdravstvene zaštite,

– organizira potrebnu zdravstvenu potporu spasilačkim ekipama na terenu.

Članak 17.

Odsjek za praćenje žrtava nesreće prikuplja i obrađuje podatke o žrtvama velikih nesreća i osigurava centralno kontaktno i informativno mjesto.

Članak 18.

Odsjek za međunarodnu suradnju i pomoć obavlja sljedeće poslove:

– surađuje sa službama Ministarstva vanjskih i europskih poslova vezano uz koordinaciju akcija na području međunarodne suradnje i pomoći,

– koordinira djelovanje agencija Ujedinjenih naroda u pružanju stručne i materijalne pomoći,

– sudjeluje u uspostavljanju suradnje s drugim međunarodnim čimbenicima radi osiguranja pomoći,

– redovito izvješćuje Krizni stožer o incidentnoj/kriznoj situaciji i uspostavljenoj suradnji s čimbenicima koji osiguravaju pomoć.

Članak 19.

Odsjek za opće poslove obavlja sljedeće poslove:

– obavlja sve opće poslove (pravne, osobne, financijske i administrativne) te izvršava ostale poslove za koje ne postoje specijalno formirani odsjeci uključujući operativne zadaće u obavljanju poslova logističke potpore zapovjedništvu i odsjecima Kriznog stožera,

– razvija operativne sposobnosti civilno-vojne suradnje i brine se o razvoju civilnih kapaciteta u vojnim operacijama i misijama,

– provodi aktivnosti operativnog koordiniranja međunarodne razvojne i humanitarne suradnje

u slučaju katastrofa,

– obavlja aktivnosti u poslovima sigurnosti informacija te zaštićene komunikacije s drugimnacionalnim i međunarodnim tijelima,

– upravlja operativnim poslovima u kriznim centrima sukladno zahtjevima krize i uputama Zapovjedništva,

– uspostavlja i održava sustav veza te pruža informatičku potporu Kriznom stožeru.

Članak 20.

Odsjek za provođenje mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti obavlja sljedeće poslove:

– osigurava zdravstvenu ispravnost hrane, predmeta koji dolaze u dodir s hranom i predmeta opće uporabe te sanitarno-tehničkih i higijenskih uvjeta proizvodnje i prometa istih,

– osigurava zdravstvenu ispravnosti vode za ljudsku potrošnju te sanitarnu zaštitu zona izvorišta i objekata, odnosno uređaja koji služe za javnu opskrbu vodom za ljudsku potrošnju,

– osigurava zdravstvenu ispravnost kupališnih, bazenskih voda, voda fontana i drugih voda od javno zdravstvenog interesa,

– osigurava sanitarno-tehničke i higijenske uvjete na površinama, u prostorijama i objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru,

– osigurava provođenje dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao opće mjere na površinama, prostorima, prostorijama i objektima koji podliježu sanitarnom nadzoru,

– na prijedlog Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo osigurava i provođenje posebnih, sigurnosnih te ostalih mjera zaštite pučanstva od zaraznih bolesti u slučajevima većih incidentnih/kriznih situacija.

Članak 21.

(1) Radna postrojba je privremena podstožerna postrojba koja se formira poradi tehničke pomoći Zapovjedništvu i Odsjecima Kriznoga stožera za rad na prostoru incidentne/krizne situacije te svih ostalih situacija i događanja u kojima sudjeluje Krizni stožer.

(2) Odluku o osnivanju radne postrojbe donosi Predsjednik Kriznoga stožera na prijedlog načelnika Kriznoga stožera.

IV. ZAPOVIJEDANJE, NADZOR I KOORDINACIJA

Članak 22.

Upravljanje odgovorom na veće incidentne/krizne situacije odvija se na razinama određenim odlukom ministra.

V. PRAVA, OBVEZE I ODGOVORNOSTI ČLANOVA I SURADNIKA STOŽERA

Članak 23.

U obavljanju poslova i zadataka iz djelokruga Kriznoga stožera, članovi i suradnici Kriznoga stožera imaju prava, dužnosti i odgovornosti utvrđene ovim Pravilnikom i drugim propisima koji uređuju postupke u hitnim situacijama. U svom radu, članovi i suradnici Kriznoga stožera moraju se pridržavati važećih propisa, planova, naloga, zapovijedi i uputa predsjednika Kriznoga stožera.

VI. RASPOREĐIVANJE I IMENOVANJE ČLANOVA I SURADNIKA KRIZNOGA STOŽERA

Članak 24.

(1) Članove Kriznoga stožera imenuje predsjednik Kriznoga stožera.

(2) Suradnike pročelnika odsjeka Kriznoga stožera imenuju pročelnici tih odsjeka uz suglasnost predsjednika Kriznog stožera.

VII. FINANCIRANJE RADA KRIZNOG STOŽERA

Članak 25.

Djelovanje Kriznoga stožera financira se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, donacija i drugih izvora, prema utvrđenom financijskom planu koji donosi Zapovjedništvo Kriznoga stožera.

VIII. POSTUPCI I OBRASCI ZA HITNE SLUČAJEVE

Članak 26.

Postupke i obrasce za hitne slučajeve posebnom odlukom propisuje Predsjednik Kriznoga stožera.

IX. ORGANIZACIJA ZDRAVSTVA U INCIDENTNIM/KRIZNIM SITUACIJAMA

Članak 27.

Organizacija zdravstva u incidentnim/kriznim situacijama uređuje se posebnom odlukom ministra u skladu s propisima koji uređuju zdravstvenu djelatnost.

X. SURADNJA CIVILNE I VOJNE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE U INCIDENTNIM/KRIZNIM SITUACIJAMA

Članak 28.

Suradnja civilne i vojne zdravstvene zaštite u incidentnim/kriznim situacijama uređuje se posebnim planovima.

XI. SURADNJA S DRAGOVOLJNIM SEKTOROM – HUMANITARNIM ORGANIZACIJAMA SRODNIM ZDRAVSTVU

Članak 29.

Suradnja s dragovoljnim sektorom – humanitarnim organizacijama srodnim zdravstvu uređuje se posebnim sporazumima.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 30.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o ustrojstvu i načinu rada Kriznoga stožera Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi (»Narodne novine«, broj 46/2007).

Članak 31.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/14-04/37

Urbroj: 534-02-1-2/2-15-01

Zagreb, 10. veljače 2015.

Ministar prim. Siniša Varga, dr. med. dent., v. r.

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2015_02_18_390.html

Copyright © Ante Borić