1

                                                              Broj: Ppž-12629/2021             

                                 

 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje sudske savjetnice Nikoline Maretić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. T.M., zbog prekršaja iz čl. 216. st. 3. i dr. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.), odlučujući o prigovoru okrivljenika, podnesenim protiv prekršajnog naloga Općinskog suda u Karlovcu od 27. travnja 2021., broj: Pp-166/2021, u sjednici vijeća održanoj 26. rujna 2023.,

 

p r e s u d i o    j e

 

I. U povodu prigovora okr. T.M., a po službenoj dužnosti, preinačuje se pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela i kazni te se izriče da je okr. T.M. prvim opisanim djelom počinio prekršaj iz čl. 216. st. 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), za koji mu se, na temelju te zakonske odredbe utvrđuje novčana kazna 1.320,00 EUR (tisuću tristo dvadeset eura) / 9.945,54 HRK (devet tisuća devetsto četrdeset pet kuna i pedeset četiri lipe)[1], dok je drugim opisanim djelom počinio prekršaj iz čl. 199. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), za koji mu se, na temelju te zakonske odredbe utvrđuje novčana kazna 1.320,00 EUR (tisuću tristo dvadeset eura) / 9.945,54 HRK (devet tisuća devetsto četrdeset pet kuna i pedeset četiri lipe)1, pa se, na temelju čl. 39. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17.,118/18. i 114/22.), izriče ukupna novčana kazna 2.640,00 EUR (dvije tisuće šesto četrdeset eura) / 19.891,08 HRK (devetnaest tisuća osamsto devedeset jednu kunu i osam centi)1, koju je dužan platiti u roku 4  (četiri) mjeseca od primitka ove presude, a ako u navedenom roku plati dvije trećine izrečene ukupne novčane kazne, smatrat će se da je kazna plaćena u cijelosti.

II. Odbija se prigovor okr. T.M. kao neosnovan te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje prekršajni nalog.

III. Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okr. T.M. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka 15,00 EUR (petnaest eura) / 113,02 HRK (sto trinaest kuna i dvije lipe)1 u roku 15 dana od primitka ove presude.

Obrazloženje

 

1. Pobijanim prekršajnim nalogom, proglašen je krivim okr. T.M. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaje iz čl. 216. st. 3. i čl. 199. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koje mu je, nakon utvrđenih novčanih kazni za svaki pojedini prekršaj, na temelju članka 39. Prekršajnog zakona izrečena ukupna novčana kazna 20.000,00 kuna, koju je novčanu kaznu okrivljenik dužan platiti u roku osam dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Osim navedenog, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka 230,00 kuna te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije šest mjeseci.

 

2. Protiv navedenog prekršajnog naloga, okrivljenik, osobno, pravodobno je podnio prigovor zbog izrečene novčane kazne. Predlaže da se, iz razloga navedenih u prigovoru, isti prihvati.

 

3. S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove čl. 237. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi čl. 238. st. 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.

 

4. Prigovor nije osnovan.             

 

5. Prije svega, ispitujući pobijani prekršajni nalog po službenoj dužnosti, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ovaj sud je utvrdio povredu odredaba materijalnog prekršajnog prava iz čl. 196. t. 4. Prekršajnog zakona na štetu okrivljenika, jer je, nakon donošenja pobijanog prekršajnog naloga, stupio na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 114/22.), koji za inkriminirane prekršaje propisuje niže novčane kazne (i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu) pa je, prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona, a iz razloga jer su okrivljeniku prekršajnim nalogom utvrđene novčane kazne u visini posebnog minimuma, blaži za ovog okrivljenika.

 

6. Naime, u vrijeme počinjenja prekršaja bio je na snazi Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13.,92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20. i 85/22.) po kojem je okrivljenik proglašen krivim i koji je za prekršaje iz čl. 216. st. 3. i čl. 199. st. 8. tog Zakona propisivao, osim kazne zatvora do 60 dana, novčanu kaznu od 10.000,00 do 20.000,00 kuna. Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 114/22.), za prekršaje iz čl. 216. st. 3. i čl. 199. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) sada je propisana, osim kazne zatvora do 60 dana, novčana kazna od 1.320,00 do 2.650,00 eura. Preračunavanjem, prema fiksnom tečaju konverzije (7,53450), sada propisanu novčanu kaznu u novčanu valutu kune, jasno je da sada važeći Zakon o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.), za ove prekršaje, propisuje niže novčane kazne, i u posebnom minimumu i u posebnom maksimumu.

 

7. Prema odredbi čl. 3. st. 1. i 2. Prekršajnog zakona, prema počinitelju prekršaja se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekršaj počinjen, a ako se nakon počinjenja prekršaja, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, propis jedanput ili više puta izmijeni, obavezno će se primijeniti propis koji je najblaži za počinitelja.

 

8. Budući da su inkriminirani prekršaji počinjeni 12. prosinca 2020., kada je bio na snazi „stari“ Zakon o sigurnosti prometa na cestama te budući da je 1. siječnja 2023. stupio na snagu „novi“ Zakon o sigurnosti prometa na cestama, koji je u odnosu na predmetne prekršaje blaži za okrivljenika (prema načelu konkretnosti u primjeni blažeg zakona, a iz razloga jer su okrivljeniku prekršajnim nalogom utvrđene novčane kazne u visini posebnog minimuma), to ga je ovaj drugostupanjski sud, na temelju čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona, dužan primijeniti. Stoga je ovaj drugostupanjski sud, postupajući po službenoj dužnosti, pravilnom primjenom zakona, preinačio pobijani prekršajni nalog u pravnoj oznaci djela prekršaja, kako je to navedeno u t. I. izreke ove drugostupanjske presude.

 

9. Odluka o izrečenoj novčanoj kazni razmatrana je uslijed preinake u pravnoj oznaci djela (budući da je sukladno tome promijenjen i temelj za izricanje kazne), kao i u povodu podnesenog prigovora. Okrivljenik u prigovoru priznaje počinjenje prekršaja, izražava svijest i kajanje te daje obećanje kako se isto neće ponoviti, ističe teško financijsko stanje, tj. navodi da je nezaposlen, u obitelji ih je trinaestero, otac i majka te njih jedanaestero djece, od kojih je šest osnovnoškolaca. Ističe prekršajnu osuđivanost.

 

10. Razmatrajući navode prigovora, treba navesti da je, sukladno odredbi čl. 237. st. 2. Prekršajnog zakona, okrivljenik bio dužan podnijeti dokaze o činjenicama na kojima temelji prigovor (loše financijsko stanje), što okrivljenik nije učinio pa su navodi prigovora, u tom smislu, ostali na razini paušalnog isticanja. U odnosu na okolnost prekršajne neosuđivanosti, treba navesti da čl. 5. Ustava Republike Hrvatske obvezuje sve građane na poštivanje pravnog poretka te da se radi o očekivanoj okolnosti kod svakog građanina, zbog čega se, po stavu ovog suda, navedena okolnost ne može smatrati naročito izraženom olakotnom okolnosti koja bi opravdala primjenu instituta ublažavanja kazne. Okolnosti priznanja počinjenja prekršaja, izražavanje svijesti i kajanja te dano obećanje kako se prekršaj neće ponoviti, nisu, ni svaka za sebe, a niti u svojoj ukupnosti, naročito izražene olakotne okolnosti koje bi opravdavale primjenu instituta ublažavanja kazne.

11. Stoga, cijeneći da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja te da nisu utvrđene naročito izražene olakotne okolnosti koje bi opravdale utvrđivanje kazni ispod zakonom propisanog posebnog minimuma, ovaj sud smatra da su novčane kazne u visini zakonom propisanog posebnog minimuma za predmetne prekršaje primjerene stupnju krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona, zbog čega nije bilo osnove za prihvaćanje prigovora, nego je pobijani prekršajni nalog preinačen u novčanoj kazni samo kao posljedica primjene blažeg propisa.

12. Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna (preračunato u eure na temelju fiksnog tečaja konverzije, zbog stupanja na snagu Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj), a s obzirom na složenost i trajanje postupka te imovinsko stanje okrivljenika. Naime, iz podataka u spisu ne proizlazi da bi okrivljenik bio lošeg imovinskog stanja pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka 15,00 eura, dakle vrlo blizu minimalno mogućeg iznosa paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

13. Slijedom navedenog, na temelju na temelju čl. 238. st. 11. u vezi sa čl. 207. (t. I. izreke) i čl. 205. (t. II. izreke) Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.             

 

Zagreb, 26. rujna 2023.

 

 

Zapisničarka:                                                                                                Predsjednica vijeća: 

 

Nikolina Maretić, v.r.                                                                                  Gordana Korotaj, v.r.

 

 

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 3 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenika i tužitelja.