Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Objavljeno u NN 66/06 od 12.06.2006.:

 

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA

Na temelju članka 18. Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori (»Narodne novine« broj 66/91, 73/91, 77/93. i članka 21. stavak 1. točke 1. alineje 3. Statuta Hrvatske gospodarske komore (»Narodne novine«» broj 11/94. - pročišćeni tekst, 16/96. i 64/01.) Skupština Hrvatske gospodarske komore na 5. sjednici održanoj 31. svibnja 2006. godine donijela je

 

PRAVILNIK O SUDU ČASTI PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (u daljnjem tekstu: Komora) djeluje Sud časti. Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori je sud ustanovljen u skladu sa zakonom, Statutom Hrvatske gospodarske komore i ovim Pravilnikom.

Članak 2.

Naziv Suda je: Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (u daljnjem tekstu: Sud) Skraćeni je naziv: Sud časti pri HGK. Sjedište Suda je u Zagrebu, Dalmatinska 10. Sud ima svoj pečat okruglog oblika, na kojem je uz obod natpis »Sud časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori«, a u sredini pečata otisnut je znak Suda. Pečat je plave boje.

Članak 3.

Sud je u svom radu nezavisan i samostalan u odlučivanju. Sud sudi na temelju Ustava, međunarodnih ugovora, zakona, podzakonskih akata, općih akata Komore, osnovnih načela obveznih odnosa utemeljenih Zakonom o obveznim odnosima, a posebno načela savjesnosti i poštenja u obveznim odnosima i sukladno moralu društva.

Članak 4.

Sud odlučuje o povredama pravila morala (dobrih poslovnih običaja) u obavljanju gospodarskih djelatnosti i prometa roba i usluga na području Komore, o neizvršavanju obveza članica Komore, kao i zbog povrede Statuta i drugih općih akata Komore, bilo da to članice učine u međusobnom poslovanju ili prema trećim osobama kada je za takvo ponašanje predviđeno izricanje stegovnih mjera. Sud ne obavlja poslove pravne pomoći.

Članak 5.

Povredom pravila morala iz članka 4. naročito se smatra: – prodaja proizvoda ili pružanja usluga loše kvalitete pod vidom dobre kvalitete, – svjesno preuzimanje obaveza bez namjere da ih se ispuni, – namjerno zaključivanje nejasnih ili nepotpunih ugovora u prometu roba i usluga, – neistinita reklama na štetu drugih trgovačkih društava ili potrošača, – postupak ili propust usmjeren na rušenje ugleda drugih članica, – svjesno postupanje kojim se drugima može prouzročiti šteta, – prekoračenje dopuštene samopomoći u svrhu pribavljanja ili zaštite svoga prava, – povrede odredbi strukovnih kodeksa u pogledu članica na koje se kodeks primjenjuje, kao i drugi slučajevi za koje Sud ocijeni da predstavljaju povredu pravila morala.

Članak 6.

Sud odlučuje i kada je prijavitelj (fizička ili pravna osoba) sa prebivalištem, odnosno sjedištem izvan teritorija Republike Hrvatske. Sud odlučuje po prijavi prijavitelja i u slučaju kada je u istoj stvari među istim strankama pokrenuta parnica pri redovnom, odnosno specijaliziranom sudu.

Članak 7.

Sud sudi u svom sjedištu, u prostorijama Suda. Rasprave se mogu održati i izvan sjedišta suda, a u sjedištu pojedine županijske komore. Ovo u slučajevima kada prijavitelj i prijavljeni imaju prebivalište na području pojedine županijske komore, a prvostupanjsko vijeće je moguće formirati od sudaca koji imaju prebivalište na području koje županijska komora pokriva.

Članak 8.

Na pitanja procesno pravne naravi koja nisu uređena ovim Pravilnikom, primjenjuju se na odgovarajući način odredbe glave I-XXVI Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine« broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03), osim odredbi o presudi na temelju priznanja, presudi zbog ogluhe, presudi zbog izostanka, sudskoj nagodbi i reviziji.

Članak 9.

Sudionici u postupku i druge članice Komore dužni su Sudu dostavljati isprave, podatke i obavijesti potrebne za odlučivanje u postupku. Članice Komore dužne su na zahtjev Suda dostaviti svoje opće akte koji su potrebni za odlučivanje u postupku. Ako tako ne postupe, krše odredbe Statuta Hrvatske gospodarske komore.

II. SASTAV SUDA

Članak 10.

U postupku u prvom stupnju sudi vijeće sastavljeno od trojice sudaca. Predsjednik prvostupanjskog vijeća mora imati položen pravosudni ispit.

Članak 11.

Sastav prvostupanjskog vijeća za svaki pojedini slučaj određuje predsjednik suda, odnosno, u slučaju njegove spriječenosti jedan od zamjenika predsjednika, s liste sudaca za prvostupanjska vijeća, na prijedlog tajnika Suda. Ako se u tijeku postupka izmjeni sastav prvostupanjskog vijeća, rasprava se neće ponoviti ako stranke na to pristanu.

Članak 12.

O žalbama protiv prvostupanjskih presuda, odnosno rješenja odlučuje drugostupanjsko vijeće sastavljeno od petorice sudaca. Predsjednik drugostupanjskog vijeća mora imati položen pravosudni ispit.

Članak 13.

Sastav drugostupanjskog vijeća za svaki pojedini slučaj određuje predsjednik Suda, odnosno, u slučaju njegove spriječenosti jedan od zamjenika predsjednika, s liste sudaca za drugostupanjsko vijeće, na prijedlog tajnika Suda. Za predsjednika drugostupanjskog vijeća može biti određen i zamjenik predsjednika Suda, ukoliko ima položen pravosudni ispit.

Članak 14.

Član prvostupanjskog, odnosno drugostupanjskog vijeća koji je spriječen i ne može sudjelovati na raspravi, odnosno sjednici drugostupanjskog vijeća, mora o tome obavijestiti tajnika Suda najkasnije tri dana prije održavanja rasprave.

III. TIJEK POSTUPKA PRED SUDOM ČASTI

a) Podnošenje prijave

Članak 15.

Postupak pred Sudom časti pokreće se pismenom prijavom. Za pokretanje postupka ne plaća se pristojba.

Članak 16.

Prijava treba sadržavati: – naziv Suda – podatke o prijavitelju (osobno ime, odnosno naziv prijavitelja, adresa stanovanja, odnosno sjedište), – podatke o punomoćniku ako prijavitelj ima punomoćnika, – podatke o prijavljenom (naziv i sjedište), – činjenice i razloge na kojima prijavitelj temelji tvrdnja da su povrijeđena pravila morala, – podatke o vremenu kada se povreda dogodila, – prijedlog prijavitelja da se izrekne jedna od mjera iz članka 36. ovog Pravilnika, – popis isprava ili drugih dokaza koji se prilažu uz prijavu, a kojima se dokazuje da se povreda dogodila od strane prijavljenog, – vlastoručni potpis prijavitelja ili ovlaštenog punomoćnika.

Članak 17.

Prijava se predaje putem pošte ili pri Sudu, u kojem slučaju se može predati svakog radnog dana, tijekom radnog vremena. Prijave se ne može podnositi putem elektronske pošte.

Članak 18.

Prijava i prilozi predaju se u tri primjerka za Sud, a za dostavu protivnoj strani u onolikom broju primjeraka koliko ima prijavljenih.

Članak 19.

Ako je prijava nejasna ili ne sadrži sve podatke propisane člankom 16., tajnik Suda može prijavitelja pozvati da je ispravi, odnosno dopuni te odrediti rok u kojem je prijavitelj dužan ukloniti uočene nedostatke.

Članak 20.

Ako prijavitelj ne postupi po zahtjevu tajnika Suda smatrat će se da je povukao prijavu, o čemu će sudac pojedinac donijeti rješenje.

Članak 21.

Prijava se može podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja prijavitelja za učinjenu povredu i učinioca, a najkasnije u roku od godinu dana od dana kada je povreda učinjena.

Članak 22.

Na rokove iz prethodnog članka Sud pazi po službenoj dužnosti. Ako tajnik Suda uoči iz prijave da je prijava podnesena po proteku subjektivnog, odnosno objektivnog roka, može o tome obavijestiti suca pojedinca koji nakon što izvrši uvid u prijavu i priloženu dokumentaciju donosi rješenje kojim se prijava odbacuje.

Članak 23.

Sudac pojedinac odbacit će prijavu rješenjem: 1. ako prijavljeni nije član Hrvatske gospodarske komore ili je prestao postojati, 2. ako je prijava podnesena radi povrede o kojoj je Sud već raspravljao i odlučio, 3. ako je prijava podnesena radi povrede o kojoj je pred Sudom zaključena nagodba, 4. ako je prijava podnesena po proteku roka za podnošenje prijave.

b) Prethodni postupak mirenja

Članak 24.

Povodom prijave tajnik Suda zakazuje prethodni postupak mirenja. Uz poziv na postupak mirenja prijavljenom se na odgovor dostavlja prijava prijavitelja. Dostava odgovora na prijavu nije uvjet za nastavak postupka pred Sudom.

Članak 25.

Postupak mirenja provodi tajnik Suda. U slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti tajnik Suda može za izmiritelja odrediti jednog od sudaca s liste sudaca za prvostupanjsko vijeće. Sudac koji je kao izmiritelj sudjelovao u prethodnom postupku mirenja, ne može biti član prvostupanjskog vijeća koje rješava po prijavi, ukoliko prethodni postupak mirenja ne uspije. Za sudjelovanje u postupku mirenja sucu izmiritelju pripada nagrada koju bi ostvario za sudjelovanje na raspravnom ročištu.

Članak 26.

U slučaju postizanja rješenja spora stranke sklapaju nagodbu. Tekst nagodbe unosi se u zapisnik. Nagodba je zaključena kad stranke, pošto pročitaju zapisnik o nagodbi, potpišu taj zapisnik. Nagodba ima svojstvo ovršne isprave. Zaključenjem nagodbe postupak pokrenut po prijavi prijavitelja smatra se okončanim.

Članak 27.

Kada u postupku pred Sudom sudjeluju prijavitelj i prijavljeni čije je prebivalište, odnosno sjedište na području koje pokriva neka od županijskih komora, tajnik Suda može, radi ekonomičnosti postupka, odrediti da se postupak mirenja provede u sjedištu županijske komore koja pokriva područje na kojem stranke imaju prebivalište, odnosno sjedište. U tom slučaju postupak mirenja provodi stručni radnik kojeg za to odredi predsjednik ili tajnik dotične županijske komore. Stručni radnik Komore provest će postupak mirenja u roku od 30 dana od dana dostave spisa županijskoj komori.

c) Postupak pred prvostupanjskim vijećem

Članak 28.

Predsjednik prvostupanjskog vijeća zakazuje raspravu: – ako u prethodnom postupku mirenja stranke ne postignu mirno rješenje spora, – ako jedna od stranaka neopravdano ne pristupi prethodnom postupku mirenja, u kojem slučaju se smatra da nije zainteresirana za mirno rješenje spora.

Članak 29.

Pozivom na raspravu predsjednik vijeća određuje dan, sat i mjesto održavanja rasprave. Odsutnost uredno pozvanog prijavljenog ne sprječava održavanje rasprave.

Članak 30.

Ako uredno pozvan prijavitelj izostane s rasprave, a svoj izostanak ne opravda u roku od 8 dana od dana održavanja rasprave smatrat će se da je povukao prijavu, o čemu će predsjednik vijeća donijeti rješenje.

Članak 31.

Predsjednik vijeća rukovodi raspravom, brine za svestrano raspravljanje o predmetu i otklanjanju svega što odugovlači postupak, a ne služi razrješenju stvari.

Članak 32.

Predsjednik vijeća dužan je brinuti o održavanju reda u sudnici i dostojanstvu Suda.

Članak 33.

Suci se moraju ponašati tako da ne umanje svoj ugled i ugled Suda, te ne dovedu u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suđenju. Suci Suda i administrativno osoblje obvezuje se da će podatke i informacije koje su doznali u vođenju postupka čuvati kao tajnu, kako tijekom trajanja postupka, tako i nakon prestanka rada u Sudu časti.

Članak 34.

Po zaključenju glavne rasprave prvostupanjsko vijeće donosi presudu. Presudu prvostupanjskog vijeća Sud dostavlja strankama u pisanom obliku. Presuda mora sadržavati uvod, izreku, obrazloženje i pouku o pravnom lijeku. Uvod mora sadržavati naziv i sjedište Suda, ime i prezime predsjednika vijeća i članova vijeća, ime i prezime ili naziv te prebivalište ili boravište, odnosno sjedište stranaka, njihovog zastupnika ili punomoćnika, kratko navođenje predmeta spora, dan zaključenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomoćnika koji su na toj raspravi prisustvovali te dan kada je presuda donesena. U izreci se navodi odluka Suda je li prijavljeni odgovoran, u kojem slučaju se navodi činjenični opis povrede, vrijeme i način kako je povreda učinjena, te koja mu se mjera izriče, ili se oslobađa odgovornosti. U obrazloženju Sud navodi prijavu prijavitelja, navode prijavitelja i prijavljenog trgovačkog društva o činjenicama na kojima su osnivali svoje tvrdnje, predložene dokaze i temelj na kojem je osnovao svoju odluku. Presudu potpisuje predsjednik vijeća.

Članak 35.

Rješavajući po prijavi prvostupanjsko vijeće može: 1. presudom osloboditi prijavljenog odgovornosti 2. presudom utvrditi odgovornost prijavljenog te ovisno o težini odgovornosti izreći jednu od mjera iz članka 36. ovog Pravilnika.

Članak 36.

Zbog povrede iz članka 5. ovog Pravilnika Sud može izreći sljedeće mjere društvene stege: 1. opomena 2. javna opomena uz objavljivanje na sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore 3. javna opomena uz objavljivanje u dnevnom tisku i Web stranici Hrvatske gospodarske komore. Pri izricanju mjere Sud nije vezan uz prijedlog prijavitelja (čl. 16. alineja 7.)

Članak 37.

Pravomoćna presuda kojom je izrečena mjera javne opomene uz objavljivanje na sjednici Skupštine, odnosno u dnevnom tisku i Web stranici Hrvatske gospodarske komore objavljuje se u skraćenom obliku.

Članak 38.

Mjera opomene izvršava se dostavljanjem pravomoćne presude strankama. Mjera javne opomene uz objavljivanje na sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore, izvršava se objavljivanjem pravomoćne presude u skraćenom obliku na sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore. Mjera javne opomene uz objavljivanje u dnevnom tisku i Web stranici Hrvatske gospodarske komore, izvršava se objavljivanjem pravomoćne presude u skraćenom obliku, o trošku prijavljenog, u dnevnom tisku kojeg odredi Sud u presudi te na Web stranici Hrvatske gospodarske komore. Objava na Web stranici Hrvatske gospodarske komore može trajati najduže 60 dana od dana objave. Ako prijavljeni, kojem je izrečena mjera javne opomene uz objavljivanje u dnevnom tisku, odbije nadoknaditi trošak objave presude u skraćenom obliku u dnevnom tisku, objavu će izvršiti Hrvatska gospodarska komora o svom trošku, ako smatra da će time biti zaštićen interes i pravo prijavitelja te ostvaren cilj rada Suda časti pri HGK. Izrečena mjera ne može se izvršiti po proteka roka od dvije godine od dana pravomoćnosti presude kojom je izrečena.

IV. PRAVNI LIJEKOVI

Članak 39.

Protiv presude u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka presude. Protiv rješenja u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka rješenja.

Članak 40.

O žalbi protiv presude, odnosno rješenja, odlučuje drugostupanjsko vijeće Suda u nejavnoj sjednici vijeća kojoj prisustvuju članovi vijeća i zapisničar.

Članak 41.

Odluka drugostupanjskog vijeća Suda je konačna s danom donošenja odluke drugostupanjskog vijeća i protiv nje nije dopušten pravni lijek.

V. DOSTAVA

Članak 42.

Dostava prijavitelju obavlja se na adresu koju je prijavitelj naveo u prijavi. Ako dostava ne uspije na adresu navedenu u prijavi, dostava pismena i sudskih odluka obavit će se na oglasnoj ploči Suda. Dostava prijavljenom obavlja se na adresu koju je prijavitelj naveo u prijavi. Ako dostava na adresu navedenu u prijavi ne uspije, dostava pismena i sudskih odluka obavlja se na adresu sjedišta prijavljenog. Ako dostava ne uspije niti na toj adresi, dostava će se obaviti na oglasnoj ploči Suda.

Članak 43.

Stranke i njihovi zastupnici dužni su o promjeni svoje adrese uredno obavještavati Sud. Ako stranka ili njezin zastupnik ne obavijesti Sud o promjeni adrese, pa zbog toga dostava ne uspije, daljnja dostava će se obavljati stavljanjem pismena i sudskih odluka na oglasnu ploču Suda.

Članak 44.

Dostava putem oglasne ploče smatra se obavljenom istekom osmog dana od dana stavljanja pismena, odnosno sudske odluke na oglasnu ploču Suda.

VI. TROŠKOVI POSTUPKA

Članak 45.

Troškove postupka koje čine: osobni troškovi stranaka i zastupnika u vezi s njihovim dolaskom na sud (putni troškovi, troškovi za hranu, troškovi za smještaj, naknada za neostvarenu plaću odnosno zaradu), nagrada odvjetnika i sl., snose same stranke.

Članak 46.

Troškove izvođenja dokaza saslušanjem svjedoka, odnosno vještačenjem, snosi stranka koja je predložila izvođenje tog dokaza.

Članak 47.

Troškove postupka pred Sudom koje čine: iznos nagrada koje se isplaćuju sucima, iznos naknada putnih troškova sucima, vještacima i drugim stručnim osobama čije stručno znanje je neophodno Sudu, a koji imaju prebivalište izvan mjesta održavanja rasprave, snosi Hrvatska gospodarska komora.

Članak 48.

Putni troškovi obuhvaćaju naknadu za prijevoz sredstvima javnog prometa. Putni troškovi obuhvaćaju izdatke za dolazak iz mjesta prebivališta, odnosno boravišta do sjedišta Suda, kao i za povratak u prebivalište odnosno boravište. Sredstva javnog prometa u smislu ovog Pravilnika su tramvaj, vlak, autobus, brod i zrakoplov.

Članak 49.

Naknada za prijevoz pripada za putovanje obavljeno najkraćim putem i najekonomičnijim prometnim sredstvom. Prijevozni troškovi priznaju se u visini stvarnih izdataka na osnovu odgovarajuće dokumentacije koja se prilaže uz putni nalog.

Članak 50.

Ako je putovanje obavljeno vlastitim prijevoznim sredstvom visina naknade za prijevoz priznaje se u visini cijene javnog prijevoza. U tom slučaju obrascu putnog naloga prilaže se potvrda o cijeni javnog prijevoza označenog na nalogu za službeno putovanje.

Članak 51.

Visina nagrade sucima kao i pravo na nagradu predsjedniku Suda i članovima Predsjedništva za obavljanje poslova Suda izvan pojedinih postupaka, određeni su Odlukom o nagradama Upravnog odbora Hrvatske gospodarske komore. Visina naknade putnih troškova sucima, vještacima i drugim stručnim osobama čije stručno znanje je neophodno Sudu, a koji imaju prebivalište izvan sjedišta Suda, određuje se u skladu s općim aktom Hrvatske gospodarske komore.

VII. REGISTAR MJERA

Članak 52.

Sud vodi registar pravomoćno izrečenih mjera. Registar obuhvaća: naziv, odnosno ime i prezime prijavitelja, tvrtku, sjedište, matični broj prijavljenog, naziv povrede, broj pravomoćne presude, vrstu izrečene mjere s naznakom njezina trajanja, datum brisanja mjere.

Članak 53.

Temeljem uvida u registar sudskih mjera, tajnik Suda može izdati uvjerenje o neizricanju mjere. Uvjerenje se izdaje na pismeni zahtjev članice Hrvatske gospodarske komore, a u svrhu dokazivanja njenog dobrog ugleda. U uvjerenju se ne navode podaci o brisanoj mjeri. Za izdavanje uvjerenja ne naplaćuje se pristojba.

VIII. BRISANJE SUDSKIH MJERA

Članak 54.

Mjere upisane u registar sudskih mjera brišu se: a. mjera opomene – po proteku jedne godine od pravomoćnosti presude, b. mjera javne opomene uz objavljivanje na sjednici Skupštine Hrvatske gospodarske komore – po proteku dvije godine od pravomoćnosti presude, c. mjera javne opomene uz objavljivanje u dnevnom tisku i Web stranici Hrvatske gospodarske komore po proteku 3 godine od pravomoćnosti presude.

Članak 55.

Podaci o brisanim mjerama ne daju se nikome na uvid.

IX. TIJELA SUDA ČASTI I NJIHOV IZBOR

Članak 56.

Tijela Suda su: – Predsjedništvo – predsjednik – tajnik Suda – prvostupanjska i drugostupanjska vijeća – sudac pojedinac

Članak 57.

Predsjednika, dva zamjenika predsjednika i suce Suda imenuje Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore, za razdoblje od četiri godine, s tim da iste osobe po isteku mandata mogu biti ponovno imenovane.

Članak 58.

Za predsjednika Suda, zamjenike predsjednika i suce Suda mogu biti imenovani radnici članica Komore koji imaju za to stručnu i radnu sposobnost, suci redovnih i specijaliziranih sudova, sveučilišni profesori, znanstveni radnici, te drugi istaknuti stručnjaci.

Članak 59.

Za predsjednika Suda i zamjenike predsjednika i suce ne mogu biti birani članovi Upravnog odbora i Skupštine Hrvatske gospodarske komore te radnici stručne službe Komore.

Članak 60.

Postupak za imenovanje predsjednika Suda, njegove zamjenike i suce pokreće tajnik Suda najkasnije tri mjeseca prije isteka mandata.

Članak 61.

Ako imenovanje predsjednika Suda, njegovih zamjenika i sudaca, započeto u roku iz članka 64. ovog Pravilnika nije dovršeno do isteka mandata, prijašnji predsjednik, zamjenici predsjednika i suci ostaju na dužnosti do imenovanja predsjednika, njegovih zamjenika i sudaca s novim mandatom.

Članak 62.

Prije stupanja na dužnost suci daju prisegu pred predsjednikom Hrvatske gospodarske komore. Prisega glasi: »Prisežem svojom čašću da ću se u obnašanju dužnosti suca Suda časti pridržavati Ustava i zakona Republike Hrvatske, podzakonskih akata i morala društva i da ću dužnost suca obavljati savjesno i nepristrano«.

Članak 63.

Sudac može biti razriješen prije isteka mandata: 1. ako sam zatraži razrješenje, 2. ako se utvrdi da je teže kršio sudačku dužnost ili njen ugled ili ukoliko je svojim radom pokazao da nije sposoban obavljati funkciju, 3. ako zanemaruje dužnosti pri Sudu časti. Odluku o razrješenju suca donosi Upravni odbor Hrvatske gospodarske komore. Novoizabrani sudac dovršava mandat suca kojemu je mandat prestao prije isteka vremena na koje je izabran.

Članak 64.

Tajnika Suda imenuje predsjednik Hrvatske gospodarske komore. Tajnik svoju dužnost obavlja na temelju ugovora o radu na neodređeno vrijeme. Tajnik može biti diplomirani pravnik s položenim pravosudnim ispitom.

Članak 65.

Predsjedništvo Suda čine: predsjednik Suda časti, dva zamjenika predsjednika i tajnik Suda.

Članak 66.

Predsjedništvo Suda: Vrši opći nadzor nad radom Suda časti, brine o pravilnoj primjeni pravilnika i drugih općih akata Suda, raspravlja o spornim pravnim pitanjima, donosi godišnji Program rada Suda časti, razmatra i prihvaća Izvješće o radu Suda časti za proteklu godinu, utvrđuje visinu nagrade predsjedniku Suda i članovima Predsjedništva za obavljanje poslova Suda izvan pojedinih predmeta za tekuću godinu, odobrava isplatu nagrada sucima prvostupanjskog i drugostupanjskog vijeća za sudjelovanje na raspravnom ročištu, odnosno sjednici vijeća, te izradu presuda i obrazloženih rješenja, razmatra prijedloge općih akata Suda te obavlja druge poslove određene ovim Pravilnikom i drugim aktima Suda časti.

Članak 67.

Kad Predsjedništvo Suda na temelju odredaba ovog Pravilnika ili drugog akta Suda samostalno odlučuje o određenoj stvari, za pravovaljano odlučivanje potrebno je da sjednici Predsjedništva prisustvuje predsjednik Suda, jedan zamjenik predsjednika i tajnik Suda, kao članovi Predsjedništva.

Članak 68.

Predsjednik Suda: Zastupa i predstavlja Sud, osigurava uvjete za pravilan rad i poslovanje Suda, brine o urednom i pravodobnom obavljanju poslova Suda, podnosi Hrvatskoj gospodarskoj komori godišnji Izvještaj o radu Suda časti, na prijedlog tajnika Suda imenuje suca pojedinca, predsjednika i članove prvostupanjskih i drugostupanjskih vijeća, odlučuje o izuzeću predsjednika i članova prvostupanjskih i drugostupanjskih vijeća, saziva i predsjedava sjednicama Predsjedništva, brine o održavanju i razvijanju suradnje s istim ili sličnim sudovima, drugim organizacijama ili tijelima iz zemlje i inozemstva, a čija je djelatnost od interesa za rad Suda, te obavlja druge poslove određene aktima Suda i odlukama Predsjedništva.

Članak 69.

Pojedine poslove iz svog djelokruga predsjednik Suda može povjeriti jednom od zamjenika predsjednika.

Članak 70.

Tajnik Suda: Priprema sjednice Predsjedništva Suda i izvršava njegove odluke, priprema sjednice drugostupanjskih vijeća i prisustvuje im u svojstvu zapisničara, provodi prethodni postupak mirenja, predlaže predsjedniku Suda suca pojedinca, odnosno predsjednika članove prvostupanjskog i drugostupanjskog vijeća te obavlja administrativne poslove radi pripremanja rasprava u određenoj pravnoj stvari, može prisustvovati raspravama prvostupanjskog vijeća, daje potrebne obavijesti strankama u svezi pokretanja postupka pred Sudom, nadzire upis pravomoćno izrečenih mjera u Registar sudskih mjera, sudjeluje u izradi godišnjeg Plana rada Suda časti i Izvještaja o radu Suda časti za proteklo razdoblje, vrši obračun troškova u vezi s radom suca izmiritelja, suca pojedinca, sudskih vijeća, izdaje nalog za isplatu nagrada predsjedniku i članovima Predsjedništva za obavljanje poslova Suda izvan pojedinih postupaka, te obavlja druge stručne poslove kojima se osiguravaju uvjeti potrebi za rad Suda.

Članak 71.

Radi obavljanja poslova sudske uprave tajniku Suda časti pomažu i drugi radnici Hrvatske gospodarske komore.

Članak 72.

Sud ima administratora Suda. Administrator Suda: zaprima poštu i vrši upis iste u urudžbeni zapisnik, odnosno upisnik predmeta ili interne dostavne knjige, obavlja poslove prijepisa i otpreme, poslove fotokopiranja, prisustvuje prethodnom postupku mirenja i raspravama prvostupanjskog vijeća u svojstvu zapisničara, vrši upis u registar sudskih mjera, ažurira web stranicu Suda, vrši nabavu uredskog materijala, Osim gore navedenih poslova, administrator suda obavlja i druge poslove koje mu naloži predsjednik ili tajnik Suda.

X. SREDSTVA ZA RAD SUDA

Članak 73.

Hrvatska gospodarska komora obavlja nadzor nad administrativnim i materijalno-financijskim poslovanjem Suda i osigurava sredstva potreba za njegov rad.

XI. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 74.

Postupci koji su pokrenuti pred Sudom časti prije stupanja na snagu ovog Pravilnika, dovršit će se po odredbama Pravilnika o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (»Narodne novine« broj: 15/89., 69/91., 47/00. i 64/01. – pročišćeni tekst).

Članak 75.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«. Tog dana prestaje važiti Pravilnik o Sudu časti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (»Narodne novine« broj 15/89., 69/91., 47/00., 64/01. – pročišćeni tekst). Klasa: 740-15/06-01/15 Urbroj: 311-19/06-1 Zagreb, 31. svibnja 2006.

Predsjednik Nadan Vidošević, v. r.

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/127331.html

Copyright © Ante Borić