PRESTALO VAŽITI, ALI VIDI OVDJE!

Ovaj propis je izmijenjen izmjenama objavljenim u NN 03/11, 34/11, 100/11, 123/11, 138/11, 38/12, 111/12, 39/13, 48/13, 59/13, 91/13

NN 158/09 od 31.12.2009. Sudski poslovnik

 

MINISTARSTVO PRAVOSUĐA

Na temelju članka 68. stavak 1. Zakona o sudovima (»Narodne novine«, br. 150/05, 16/07 i 113/08) ministar pravosuđa donosi

 

SUDSKI POSLOVNIK

DIO PRVI OPĆE ODREDBE O UNUTARNJEM USTROJU I POSLOVANJU

I. glava UVODNE ODREDBE

Članak 1.

Sudskim poslovnikom propisuju se osnove ustroja i poslovanja u sudovima.

Odredbe Sudskog poslovnika Vrhovni sud Republike Hrvatske primijenjuje ako pojedina pitanja nisu drugačije riješena posebnim propisima ili Poslovnikom o radu Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Odredbe Sudskog poslovnika primjenjuju se u postupku sudjelovanja javnih bilježnika u ostavinskim postupcima i postupcima ovrhe, ako pojedina pitanja nisu drukčije riješena posebnim propisima o radu javnih bilježnika.

Primjenom Sudskog poslovnika osigurava se uredno i pravodobno obavljanje poslova sudske uprave, uredskog poslovanja i drugih poslova važnih za unutarnje poslovanje sudova i stalnih službi.

Članak 2.

Radi obavljanja poslova sudske uprave, uredskog poslovanja i drugih poslova važnih za unutarnje poslovanje sudova te vođenja registara, sudovi se mogu koristiti informatičkom tehnologijom i drugim tehnologijama automatske obrade podataka.

Ovim Sudskim poslovnikom propisuje se način postupanja sudova koji koriste sustav eSpis.

Za svaki pojedini sud početak korištenja sustava eSpis određuje odlukom ministar pravosuđa nakon što za isto budu ispunjeni tehnički i organizacijski uvjeti.

Članak 3.

eSpis je jedinstveni informatički sustav za upravljanje sudskim predmetima koji se sastoji od standardne aplikacije, računalne i telekomunikacijske opreme i infrastrukture, sistemske programske opreme i alata te svih podataka koji se tim sustavom unose, pohranjuju i prenose iz svih vrsta upisnika i na svim vrstama te razinama sudova.

Osobe ovlaštene za pristup sustavu eSpis su:

– korisnik sustava eSpis,

– službena osoba ovlaštena za uvid u podatke sustava eSpis određenog suda,

– vanjski korisnik sustava eSpis,

– ovlašteni stručnjak,

– administrator središnjeg sustava eSpis,

– administrator sustava eSpis u sudu.

Korisnik sustava eSpis je osoba ovlaštena za obavljanje određenih radnji pomoću sustava eSpis, što uključuje unos podataka i upravljanje sudskim predmetima u okviru dodijeljene uloge i ovlaštenja.

U okviru svojih nadležnosti i radnji koje obavljaju pomoću sustava eSpis, korisnici sustava eSpis su:

– ključni korisnik,

– službenik sudske pisarnice,

– sudac, sudski savjetnik i službenik u referadi,

– predsjednik suda i službenik u uredu predsjednika,

– voditelj sudskog arhiva,

– druga osoba koju rasporedom poslova određuje predsjednik suda.

Službena osoba ovlaštena za uvid u podatke sustava eSpis određenog suda je zaposlenik dotičnog suda, drugog suda ili Ministarstva pravosuđa, koji nije ovlašten za unos i promjene podataka o sudskim predmetima, ali ima ovlaštenje za uvid u podatke na temelju ovlaštenja predsjednika suda te dodijeljene uloge i ovlaštenja u sustavu eSpis.

Vanjski korisnik sustava eSpis je osoba koja ima pravo na ograničen uvid u podatke sustava eSpis za predmete u kojima ima pravni interes i na način koji odredi i objavi Ministarstvo pravosuđa.

Osim stranaka u predmetima, vanjski korisnik može biti javni bilježnik, odvjetnik i sl.

Ovlašteni stručnjak je osoba zadužena za razvoj i održavanje sustava eSpis, koju odredi i ovlasti Ministarstvo pravosuđa.

Ovlašteni stručnjaci određuju se za pojedina područja razvoja i održavanja sustava eSpis (strojna oprema, programska oprema, baza podataka, komunikacije, školovanje itd.), a njihovo ovlaštenje određuje djelokrug rada, obaveze i odgovornosti.

Administratori središnjeg sustava su osobe zadužene i ovlaštene za unošenje svih podataka o sudovima, korisnicima, njihovim ulogama te ostalih podataka potrebnih za nesmetani rad sustava, kao i za davanje obvezujućih uputa o načinu rada u sustavu eSpisa.

Administrator sustava eSpis na sudu je osoba određena godišnjim rasporedom poslova, zadužena za dodjeljivanje i ukidanje korisničkih imena, uloga i ovlaštenja za pristup sustavu eSpis na sudu te unos podataka u algoritam za automatsku dodjelu predmeta.

Članak 4.

Unutarnje poslovanje u sudu odvojeno je od suđenja.

Članak 5.

O pravilnoj primjeni Sudskog poslovnika skrbe se tijela pravosudne i sudske uprave kao i sudovi na koje se odnose odredbe Sudskog poslovnika.

Obvezatne upute i tumačenja za primjenu Sudskog poslovnika daje Ministarstvo pravosuđa.

Objašnjenja i upozorenja o primjeni pojedinih odredaba Sudskog poslovnika daje neposredno više tijelo sudske uprave. O danim objašnjenjima i upozorenjima obavijestit će se Ministarstvo pravosuđa i Vrhovni sud Republike Hrvatske koji ih mogu izmijeniti ili ukinuti.

Predsjednik suda daje upute o primjeni pojedinih odredaba ovog Sudskog poslovnika u pojedinom slučaju.

Članak 6.

U sudovima koji koriste sustav eSpis predsjednik suda skrbi za osiguranje nužnih kadrovskih, tehničkih i organizacijskih uvjeta za funkcioniranje sustava eSpis, za točan i ažuran unos podataka u sustav eSpis na sudu te za urednu provedbu mjera sigurnosti, pohranjivanja i zaštite podataka, vezano uz korištenje sustava eSpis u sudu.

Članak 7.

Ministar pravosuđa određuje osobe koje su ovlaštene i odgovorne za:

– provedbu mjera osiguranja, pohranjivanja i zaštite podataka cjelokupnog sustava eSpis,

– utvrđivanje da li su ispunjeni propisani tehnički organizacijski i drugi uvjeti za primjenu sustava eSpis na pojedinom sudu,

– funkcioniranje središnjeg sustava,

– iznošenje podataka sustava pohranjenih na prenosivim magnetskim i optičkim medijima iz prostorija središnjeg sustava, radi spremanja na udaljeno sigurno mjesto i vraćanje tih podataka u prostorije središnjeg sustava,

− izdavanje skupova podataka iz središnjeg sustava vanjskim korisnicima, telekomunikacijskim putem ili na prenosivim magnetskim i optičkim medijima,

– nadzor nad primjenom i korištenjem sustava eSpis na sudovima.

II. glava SUDSKA UPRAVA

1. Poslovi sudske uprave

Članak 8.

Poslovi sudske uprave obuhvaćaju osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda.

Poslovi sudske uprave obuhvaćaju osobito:

– ustrojavanje unutarnjeg poslovanja u sudu,

– skrb o pravodobnom i urednom obavljanju poslova u sudu,

– poslove izvršenja kaznenopravnih sankcija (osim izvršenja kazne zatvora) i postupak s pritvorenicima,

– pozivanje i raspoređivanje sudaca porotnika,

– poslove u svezi stečajnih upravitelja ako to drugim propisom nije drukčije određeno,

– poslove u svezi sa stalnim sudskim vještacima, tumačima i procjeniteljima,

– poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu,

– poslove međunarodne pravne pomoći,

– stručne poslove u svezi s ostvarivanjem prava, obveza i odgovornosti državnih službenika i namještenika te sudaca u sudu,

– poslove u svezi s imenovanjem i razrješenjem sudaca, odnosno prestankom sudačke dužnosti, stručnim usavršavanjem sudaca posebno sudaca koji rade na predmetima iz članka 21. Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (u daljnjem tekstu: Zakon o USKOK-u), sudskih savjetnika, vježbenika i drugih zaposlenika suda,

– poslove organiziranja i pružanja podrške svjedocima i žrtvama,

– poslove vezane uz funkcioniranje informatičkih sustava,

– poslove vođenja statistike,

– poslove analize upravljačkih izvješća o radu sudaca i suda,

– poslove upravljanja sudskom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene sudu na korištenje,

– financijsko-materijalno poslovanje suda,

– poslove oko praćenja naplate sudskih pristojbi,

– poslove vezane uz praćenje oslobođenja od plaćanja troškova postupaka temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći,

– poslove sudskih pologa (depozita),

– i druge poslove određene Zakonom o sudovima i ovim Sudskim poslovnikom.

2. Ovlasti i dužnosti predsjednika suda

Članak 9.

Predsjednik suda upravlja sudom.

Obavljanje pojedinih poslova sudske uprave predsjednik suda može povjeriti, zamjeniku predsjednika suda, predsjednicima odjela, sucima, tajniku suda i sudskim službenicima, a u velikim sudovima ih može organizirati u upravljačke timove.

Zamjenik predsjednika suda pomaže predsjedniku suda u obavljanju poslova sudske uprave, a u velikim sudovima te poslove može obavljati u okviru čitavog radnog vremena.

U slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika suda zamjenjuje zamjenik predsjednika suda.

U smislu ovog Sudskog poslovnika veliki sudovi su sudovi u kojima radi više od 50 sudaca.

Članak 10.

U obavljanju poslova sudske uprave predsjednik suda donosi upravne akte, izdaje naredbe i daje upute u okviru svojih ovlasti.

Članak 11.

Predsjednik suda skrbi se za pravilne odnose i postupak sudaca i drugih zaposlenika suda prema strankama, državnim tijelima i drugim pravnim osobama, te za pravilne odnose među zaposlenicima suda.

O pojavama u sudu kojima se u znatnoj mjeri narušavaju međuljudski odnosi u sudu, ometaju građani u ostvarivanju svojih prava, zlorabi ili prekoračuje službeni položaj ili ovlast, ili na drugi način šteti ugledu suda, predsjednik suda dužan je obavijestiti neposredno više tijelo sudske uprave i Ministarstvo pravosuđa.

Članak 12.

Predsjednik suda obavlja nadzor nad urednim i pravodobnim obavljanjem svih poslova u sudu i stalnim službama.

Nadzor nad radom ostvaruje se uvidom u rad sudskih vijeća, sudaca pojedinaca, istražnih sudaca (sudaca istrage) i drugih zaposlenika suda, uvidom u spise, odluke i odluke viših sudova donesene u povodu pravnih lijekova, pregledom upisnika, ročišnika, pomoćnih knjiga i popisa, uvidom u podatke sustava eSpis u sudovima koji koriste sustav eSpis i na drugi pogodan način te nadzorom nad radom sudske pisarnice, službe javnih knjiga i drugih ustrojstvenih jedinica.

Predsjednik suda koji koristi sustav eSpis nadzor iz stavka 1. i 2. ovoga članka u dijelu u kojem se odnosi na postupanje u sustavu eSpis vrši najmanje jedanput mjesečno uvidom u upravljačka i druga izvješća eSpis sustava.

O izvršenom nadzoru iz stavka 3. ovoga članka i rezultatima nadzora te poduzetim mjerama, predsjednik suda dužan je sastaviti službenu bilješku koju će uložiti u za to otvoren spis sudske uprave pod grupom 12 Su.

Članak 13.

Predsjednik suda usklađuje rad stalnih službi, sudskih odjela i drugih ustrojstvenih jedinica u sudu.

Kad predsjednik suda uoči u radu odjela, vijeća, sudaca pojedinaca istražnih sudaca (sudaca istrage) nejednako postupanje ili protivno postojećim propisima ili odstupanje od ustaljene sudske prakse viših sudova, iznijet će svoja zapažanja na razmatranje na sjednicama sudaca.

Predsjednik suda dužan je izvijestiti viši sud, odnosno više tijelo sudske uprave o svim pitanjima važnim za rad suda, a posebno o predmetima iz članka 21. Zakona o USKOK-u i o tim predmetima podnositi mjesečno izvješće. Predsjednik suda dužan je voditi računa o dinamici održavanja ročišta u ovim predmetima.

Članak 14.

Predsjednik suda dužan je pri imenovanju branitelja u kaznenim predmetima ratnih zločina pridržavati se liste odvjetnika koji su specijalizirani za obrane u kaznenim predmetima ratnih zločina.

3. Stručno osposobljavanje

Članak 15.

Predsjednik suda uređuje i nadzire rad vježbenika i drugih osoba na stručnom osposobljavanju u sudu sukladno posebnim propisima.

Na poslove iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 9. Sudskog poslovnika.

Program, metode i organizaciju osposobljavanja sudaca i sudskih službenika za korištenje sustava eSpis određuje Ministarstvo pravosuđa. Provedbu osposobljavanja za korištenje sustava eSpis na određenom sudu određuje predsjednik suda naredbama i uputama u okviru svojih ovlasti.

4. Sjednice i sastanci

Članak 16.

Predsjednik suda saziva sjednice i sastanke sudaca i ostalih zaposlenika suda.

Sastanci sudaca i ostalih zaposlenika suda sazivaju se radi uspješnijeg obavljanja poslova iz djelokruga suda, pribavljanja mišljenja o rasporedu poslova, usklađivanja rada pojedinih odjela, vijeća i službi, unapređenja metoda rada, stručnog usavršavanja i drugih pitanja važnih za rad suda.

Sjednice sudaca razmatraju osobito: ustrojstvo unutarnjeg poslovanja suda i stalnih službi i raspored poslova; ostvarivanje programa rada suda i izvješće o radu; sporna pravna pitanja; ujednačavanje sudske prakse; unapređenje metoda rada; stručno usavršavanje sudaca, sudskih savjetnika, vježbenika i ostalih zaposlenika suda, kao i druga pitanja važna za rad suda.

U sudovima u kojima su osnovani sudski odjeli pitanja iz stavka 3. ovog članka razmatraju se na sjednicama sudskih odjela, ako zakonom nije određeno njihovo razmatranje na sjednici svih sudaca.

Sjednice odjela saziva predsjednik suda ili predsjednik odjela, po potrebi, a najmanje jednom mjesečno.

Članak 17.

Ministar pravosuđa, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjednik Upravnog suda Republike Hrvatske, predsjednik županijskog suda u odnosu na općinske sudove, predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u odnosu na prekršajne sudove i predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske u odnosu na trgovačke sudove mogu zahtijevati da se na sjednicama sudaca ili sastancima zaposlenika suda razmotre pojedina pitanja sudske odnosno pravosudne uprave važna za rad pravosudnih tijela i izvjesti ih se o prihvaćenim stajalištima.

Članak 18.

O radu sjednice sudaca i sastanku zaposlenika suda vodi se zapisnik u koji se u bitnom unosi tijek i zaključci sjednice ili sastanka.

O razmotrenim pitanjima i zaključcima od šireg značenja za obavljanje djelatnosti suda predsjednik će suda obavijestiti neposredno viši sud i Ministarstvo pravosuđa.

Članak 19.

Predsjednik suda može sucu, sudskom savjetniku i drugom zaposleniku suda povjeriti obradu pojedinih pitanja iz primjene propisa, sudske prakse ili nacrta propisa koje donosi zakonodavna ili izvršna vlast radi razmatranja na sjednici sudaca, a po potrebi, i na sastanku svih zaposlenika suda.

5. Ovlasti predsjednika višeg suda

Članak 20.

Predsjednik Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno predsjednik županijskog suda (u daljnjem tekstu – »viši sud«) drugostupanjska su tijela u poslovima sudske uprave iz ovlasti predsjednika trgovačkog suda, predsjednika prekršajnog suda odnosno predsjednika općinskog suda (u daljnjem tekstu – »niži sud«), ako posebnim propisima ili Sudskim poslovnikom nije drukčije određeno.

Predsjednik višeg suda i od njega ovlaštena osoba ima pravo uvida u sve podatke sustava eSpisa za niže sudove koji koriste sustav eSpis iz područja nadležnosti toga suda.

Članak 21.

Viši sud dužan je najmanje jednom godišnje održati zajedničke sastanke i savjetovanja sudaca višeg suda sa sucima nižih sudova radi razmatranja pitanja od općeg značenja za rad nižih sudova. O tim sastancima i savjetovanjima viši sud obavijestit će Ministarstvo pravosuđa i Vrhovni sud Republike Hrvatske.

Predsjednik višeg suda, prema potrebi, obilazi niže sudove u svezi s rješavanjem pojedinih pitanja.

Članak 22.

Viši sud u poslovima sudske uprave nadzire rad nižih sudova sa svoga područja.

U obavljanju nadzora viši sud pribavlja izvješća i druge podatke o radu nižih sudova koristeći se i sustavom eSpis te drugim informatičkim sustavima kojima se sudovi koriste u svome radu.

Predsjednik višeg suda, prema programu rada, osobno će ili preko određenih sudaca i drugih stručnih osoba obaviti svake godine pregled cjelokupnog poslovanja ili pojedinih dijelova poslovanja nižih sudova sa svoga područja.

O obavljenom pregledu, te nađenom stanju i poduzetim mjerama, podnosi se izvješće Ministarstvu pravosuđa i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, a dostavlja se i sudu u kojem je obavljen pregled rada.

6. Odnos prema višim tijelima sudske uprave

Članak 23.

U poslovima sudske uprave općinski, prekršajni i trgovački sudovi obraćaju se Ministarstvu pravosuđa i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, putem neposredno višeg suda, a veliki sudovi, županijski sudovi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske i Visoki trgovački sudu Republike Hrvatske obraćaju se neposredno.

Primjerak akta upućenog Ministarstvu pravosuđa sudovi će dostavit i Vrhovnom sudu Republike Hrvatske.

III. glava USTROJSTVENE JEDINICE

1. Sudski odjeli i vijeća

Članak 24.

Sudski odjeli osnivaju se u sudovima u kojima ima više sudskih vijeća, odnosno sudaca pojedinaca (najmanje tri) koji odlučuju o stvarima iz jednog ili više srodnih pravnih područja.

Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga članka sudovi osnivaju odjele prema granama sudovanja, odnosno prema vrstama predmeta, a u sudovima u kojima broj predmeta u kojima postupak traje duže od tri godine prelazi više od 10% od ukupnog broja predmeta mogu se osnovati i posebni odjeli za rad na tim predmetima.

Ako nema uvjeta za osnivanje posebnog odjela za radne i obiteljske sporove, sudovi su dužni osnovati posebno vijeće odnosno za rad u tim predmetima predsjednik suda zadužit će odgovarajuće suce.

Članak 25.

U Županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku osnivaju se sudski odjeli za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a.

U općinskim sudovima u sjedištu županijskih sudova iz prethodnog stavka ovoga članka, predsjednici sudova dužni su osnovati poseban sudski odjel za postupanje u predmetima kaznenih djela iz nadležnosti USKOK-a.

U istražnim centrima Županijskih sudova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku osnivaju se posebni istražni odjeli za predmete kaznenih djela iz članka 21. Zakona o USKOK-u.

Članak 26.

Sudskim odjelom upravlja predsjednik odjela. Predsjednik odjela ima zamjenika.

Predsjednici odjela i svi suci u odjelu skrbe se za uredno i pravodobno obavljanje poslova u odjelima, vijećima i odsjecima.

Predsjednik odjela i svi suci odjela iz članka 25. ovoga Sudskog poslovnika, skrbe za uredno i pravodobno obavljanje poslova u odjelu, a posebno vode računa o primjeni odredaba Zakona o zaštiti tajnosti podataka i Zakonu o USKOK-u.

Ako sudski odjel ima više od 20 sudaca, može se radi obavljanja uredskih poslova sudske uprave ustrojiti pisarnica predsjednika odjela.

2. Stalne službe

Članak 27.

U prekršajnim i općinskim sudovima osnivaju se stalne službe izvan sjedišta suda, kao posebne ustrojstvene jedinice suda.

U stalnim službama rješavaju se svi predmeti iz stvarne nadležnosti prekršajnog i općinskog suda sukladno članku 17. i 18. Zakona o sudovima.

Poslovi ovjere isprava i ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu i poslovi međunarodne pravne pomoći iz nadležnosti stalne službe obavljat će se u sjedištu općinskog suda.

Poslove izdavanja uvjerenja da nije pokrenuta istraga niti podignuta optužnica koja je stala na pravnu snagu, a niti je izrečena nepravomoćna presuda za kaznena djela za koja je zapriječena kazna zatvora ili novčana kazna, obavljat će stalne službe iz nadležnosti stalnih službi.

U stalnim službama ustrojavaju se posebni zemljišnoknjižni odjeli općinskih sudova za katastarske općine iz nadležnosti stalnih službi sa sjedištem u stalnoj službi.

Članak 28.

Predsjednik prekršajnog suda odnosno općinskog suda može radi ravnomjerne radne opterećenosti sudaca odrediti da se u stalnim službama toga suda rješavaju predmeti iz nadležnosti drugih ustrojstvenih jedinica suda.

3. Praćenje i proučavanje sudske prakse

Članak 29.

U sudovima se osigurava praćenje i proučavanje sudske prakse.

U sudovima s više od 20 sudaca osnivaju se odjeli ili odjelne službe za praćenje i proučavanje sudske prakse.

U sudovima s manje od 20 sudaca predsjednik suda godišnjim rasporedom poslova određuje suca za praćenje i proučavanje sudske prakse.

U županijskim sudovima iz članka 25. ovoga Sudskog poslovnika, obvezatno se ustrojava posebna služba za praćenje i proučavanje sudske prakse u predmetima iz članka 21. Zakona o USKOK-u.

U sudovima u kojima se osnivaju stalne službe, predsjednik suda godišnjim rasporedom određuje suca za praćenje i proučavanje sudske prakse.

Praćenje i proučavanje sudske prakse obuhvaća osobito: praćenje sudske prakse prvostupanjskih i sudova višeg stupnja; praćenje općih pravnih shvaćanja i općih stajališta za osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana te jednakosti svih pred zakonom; pripremanje nacrta pravnih shvaćanja i drugih materijala za sjednice sudskih odjela; te obavljanje drugih poslova određenih Zakonom o sudovima i rasporedom poslova.

4. Sudska pisarnica

Članak 30.

Sudska pisarnica obavlja uredske poslove u sudu.

U sudovima s većim opsegom poslova sudska pisarnica može imati više ustrojstvenih jedinica (prijamna, kaznena, parnična, izvanparnična, ostavinska, ovršna itd.).

Županijski sudovi iz članka 25. ovoga Sudskog poslovnika dužni su osnovati posebnu pisarnicu za postupanje s predmetima iz članka 21. Zakona o USKOK-u. Ovi se predmeti ne vode u sustavu eSpis.

Uredski poslovi koji se odnose na predmete prethodnog postupka obavljaju se u kaznenoj pisarnici ako za te predmete nije osnovana posebna pisarnica.

Članak 31.

Radom sudske pisarnice upravlja upravitelj sudske pisarnice koji se skrbi za pravodobno i uredno obavljanje uredskih poslova, a upravitelj posebne pisarnice iz članka 30. stavak 3. ovoga Sudskog poslovnika dužan je primjenjivati odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka.

Upravitelj se sudske pisarnice skrbi za uredno i pravodobno obavljanje poslova prijepisa i obavlja raspored administrativnih referenata-sudskih zapisničara i sudskih zapisničara-daktilografa.

Kad je sudska pisarnica podijeljena na više ustrojstvenih jedinica, radom pojedinih jedinica upravlja voditelj pod nadzorom upravitelja sudske pisarnice.

5. Sudska pisarnica u stalnim službama

Članak 32.

U stalnim službama ustrojit će se sudska pisarnica.

Pismena i podnesci koji se odnose na stalnu službu primaju se u sudskoj pisarnici stalne službe.

Podnesci i dopisi koji se odnose na zemljišne knjige (zemljišno -knjižni podnesci) primaju se u posebnoj pisarnici zemljišnoknjižnog odjela u stalnoj službi.

6. Ured predsjednika suda

Članak 33.

Poslovi sudske uprave obavljaju se u uredu predsjednika suda.

Za obavljanje uredskih poslova sudske uprave odredit će se, prema potrebi, jedan ili više službenika koji će po uputama predsjednika suda obavljati poslove u predmetima sudske uprave.

U sudovima s većim opsegom poslova ured predsjednika suda može imati više ustrojstvenih jedinica kao tajništvo, pisarnicu ureda predsjednika suda, odjele ili odsjeke za materijalno-financijsko poslovanje, sudsku statistiku, odjel za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama i druge ustrojstvene jedinice koje obavljaju određene poslove sudske uprave.

Članak 34.

U uredu predsjednika suda obavljaju se osobito ovi poslovi:

– vodi se upisnik za predmete sudske uprave i čuva priručna arhiva,

– prima i obavlja prijepis akata sudske uprave,

– poslovi koji se odnose na prijam službenika i namještenika,

– vodi se evidencija o svim sucima i ostalim zaposlenicima suda,

– vodi se popis sudaca porotnika,

– vrši se pozivanje na rasprave i raspoređivanje sudaca porotnika,

– utvrđuje se lista stečajnih upravitelja, ako drugim propisom nije drukčije određeno,

– vođenje popisa ili registara stalnih sudskih vještaka, tumača i procjenitelja,

– vođenje putnog dnevnika i popisa o udaljenosti pojedinih mjesta od sjedišta suda (daljinar),

– poslovi obrane i zaštite,

– vođenje popisa o vježbenicima i osobama na praksi,

– vođenje sudske statistike i praćenja upravljačkih izvješća o radu suda i sudaca,

– vođenje evidencije imovinskih kartica sudaca,

– primanje i čuvanje općih punomoći i

– ostali poslovi koje odredi predsjednik suda odnosno Ministarstvo pravosuđa.

Članak 35.

Materijalno-financijski poslovi obavljaju se, u pravilu, u posebnom odjelu ili odsjeku pod neposrednim nadzorom predsjednika suda ili tajnika suda.

U sudovima s manjim opsegom poslova službenici koji rade na materijalno-financijskim poslovima obavljaju i druge poslove utvrđene rasporedom poslova.

Članak 36.

Materijalno-financijski poslovi mogu se obavljati u okviru zajedničke materijalno-financijske službe za potrebe više pravosudnih tijela sukladno odluci Ministarstva pravosuđa.

Materijalno-financijske poslovi za stalne službe obavljaju se u sjedištu općinskog odnosno prekršajnom sudu ili sudu kojega odredi Ministarstvo pravosuđa.

Članak 37.

Odjeli za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama osiguravaju emocionalnu podršku svjedocima i žrtvama, pomoć u organizaciji pristupa sudu starijim, invalidnim i teško pokretnim osobama te praktičnu pomoć i snalaženju u sudskoj zgradi, s ciljem izbjegavanja mogućnosti da svjedočenje izazove dodatne negativne posljedice, novu patnju ili traumu svjedoku odnosno žrtvi.

Poslovi podrške svjedocima i žrtvama obavljaju se u posebnom odjelu pod neposrednim nadzorom predsjednika suda ili tajnika suda.

Više pravosudnih tijela smještenih na području županijskog suda u kojemu je Odjel ustrojen, sporazumom čelnika tih pravosudnih tijela mogu ustanoviti zajedničku službu za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama.

7. Javne knjige

Članak 38.

Zemljišne knjige, sudski registar i ostale javne knjige vode se po posebnim propisima pod neposrednim nadzorom predsjednika suda, suca u stalnoj službi općinskog suda ili suca koji je godišnjim rasporedom poslova određen za rad na tim predmetima.

Službom javnih knjiga upravlja voditelj službe.

8. Informatička potpora radu suda

Članak 39.

Sudovi mogu osnovati službu za informatiku, a Vrhovni sud Republike Hrvatske službu ili odjel za informatiku.

Više sudova mogu imati zajedničku službu za informatiku.

Služba ili odjel organizira informatičku potporu radu suda, brine se za informatičku infrastrukturu, aplikacije i baze podataka koje vodi i koristi sud, prati i implementira nove tehnološke napretke, brine o sigurnosti podataka i sustava, sustavno arhivira i na adekvatni način pohranjuje podatke, educira zaposlenike suda i pruža stručnu pomoć nižim sudovima.

IV. glava GODIŠNJI RASPORED POSLOVA

1. Godišnji raspored poslova

Članak 40.

Godišnji raspored poslova predsjednik suda mora donijeti najkasnije do 10. prosinca tekuće godine za narednu godinu.

Prije utvrđivanja godišnjeg rasporeda poslova predsjednik suda pribavit će mišljenje sjednice svih sudaca, dok će glede ostalih službenika i zaposlenika biti pribavljeno mišljenje ustrojstvenih jedinica suda.

Prigodom rasporeda sudaca i ostalih zaposlenika na pojedine poslove imat će se prvenstveno u vidu potrebe suda, stručne sposobnosti i sklonosti sudaca, sudskih savjetnika te ostalih službenika i zaposlenika za obavljanje određenih poslova.

Članak 41.

Godišnjim rasporedom poslova određuje se naročito: zamjenik predsjednika suda, sudski odjeli, sudske službe i odsjeci, predsjednici sudskih odjela i njihovi zamjenici, članovi sudskih odjela, voditelji sudskih službi i odsjeka, članovi drugostupanjskih vijeća, predsjednik i zamjenik predsjednika i članovi izvan raspravnog vijeća, predsjednici prvostupanjskih vijeća, vijeća za mladež, suci pojedinci, i istražni suci (suci istrage), suci za praćenje sudske prakse, suci mentori, glasnogovornik suda, službenici za informiranje, te se raspoređuju na poslove sudski savjetnici te drugi službenici i zaposlenici suda.

Godišnjim rasporedom poslova određuje se suci i sudski službenici za rad na predmetima iz čl. 21. Zakona o USKOK-u, a sukladno čl. 27. Zakona o USKOK-u.

Na predmetima iz čl. 21. Zakona o USKOK-u mogu raditi suci i sudski službenici koji su prošli sigurnosnu provjeru, sukladno odredbi čl. 13. Zakona o sigurnosnim provjerama.

Sigurnosnu provjeru zatražit će predsjednik nadležnog suda koji postupa u predmetima iz čl. 21. Zakona o USKOK-u.

Po provedenoj sigurnosnoj provjeri nadležna obavještajna – sigurnosna agencija dostavit će izvješće o provedenoj sigurnosnoj provjeri predsjedniku suda iz prethodnog stavka ovog članka.

Osoba za koje je provedena sigurnosna provjera imaju pravo zatražiti uvid u izvješće o sigurnosnoj provjeri od predsjednika suda iz prethodnog stavka ovoga članka.

Sudska vijeća, suci pojedinci i suci istrage te sudski savjetnici označuju se rednim brojevima.

Godišnjim rasporedom poslova određuje se administrator sustava eSpis u sudu.

Matrica ovlaštenja, kojom se određuju raspored i ovlaštenja sudaca i sudskih službenika za rad u sustavu eSpis, čini sastavni dio godišnjeg rasporeda poslova.

Godišnjim rasporedom poslova određuju se specijalizacije kao popis vrsta predmeta na kojima se u sudu radi, a u skladu sa propisanim šifarnicima vrsta sudskih predmeta.

U godišnjem rasporedu poslova moraju biti sadržana sva oslobođenja sudaca od rada na sudskim predmetima i osnova na temelju koje su dodijeljena.

Odredbe stavka 8. i 9. ovoga članka primjenjuju se samo u sudovima koji koriste sustav eSpis.

Članak 42.

U tijeku jedne kalendarske godine suci će se u pravilu određivati za rad na poslovima iste vrste.

U manjim sudovima u kojima opseg poslova i broj sudaca ne traže podjelu rada po vrstama poslova, istovremeno obavljanje poslova u različitim vrstama predmeta svesti će se na najmanju moguću mjeru.

Specijalizacija sudaca prema pojedinim vrstama predmeta vrši se prema šifarnicima vrsta sudskih predmeta.

Šifarnici vrsta sudskih predmeta sadrže popis svih vrsta predmeta na kojima rade sudovi raščlanjenih na grupe i podgrupe. U šifarnicima vrsta sudskih predmeta svaka podgrupa sadrži dodijeljenu težinu predmeta kao inicijalnu vrijednost koja se dodjeljuje prema iskustvenim pokazateljima o uobičajenoj složenosti te vrste predmeta.

Šifarnike vrsta sudskih predmeta na prijedlog radnih grupa Ministarstva pravosuđa verificira Stalno verifikacijsko tijelo sastavljeno od sudaca koje imenuje ministar pravosuđa, a verificirane šifarnike propisuje kao obvezne svojom odlukom ministar pravosuđa.

Članak 43.

Pri utvrđivanju godišnjeg raspreda poslova utvrdit će se način podjele predmeta.

Predmete u rad sucima raspoređuje predsjednik suda u sudovima bez ustrojenih sudskih odjela, a predsjednik sudskog odjela u sudovima u kojima su sudski odjeli ustrojeni.

Predmete u rad sucima u stalnim službama raspoređuje predsjednik suda, a sukladno načinu podjele utvrđenom za podjelu predmeta iz stavka 2 ovoga članka.

Predsjednik suda svaka tri mjeseca utvrđivat će ravnomjernu radnu opterećenost sudaca.

Pri rasporedu predmeta u rad sucima, predmeti se razvrstavaju po danu vremenskog primitka prvog podneska kojem se pokreće postupak. Ako je istodobno podneseno više podnesaka kojim se pokreće postupak tada se predmeti svrstavaju po abecednom redu stranke protiv koje se postupak pokreće (tuženici, okrivljenici, protustranke, ovršenici, i sl.)

Tako svrstani predmeti raspoređuju se po abecednom redu sudaca u sudu, odnosno sudskom odjelu, vodeći pri tom računa o ravnomjernosti podjele predmeta tijekom godine, te vrsti i složenosti, odnosno dodijeljenoj težini predmeta. Predmeti drugostupanjskog suda raspoređuju se po abecednom redu predsjednika vijeća, a predsjednici vijeća raspoređuju predmete u rad članovima vijeća po abecednom redu sudaca – članova vijeća.

Ako se zbog većih zaostataka u radu ili veće radne opterećenosti sudaca predmeti ne dodjeljuju odmah u rad sucima, predsjednik suda, odnosno predsjednik sudskog odjela dužan je sukladno mjerilima iz prethodnih stavaka ovoga članka bez odgode odrediti suce koji će postupati u predmetima kad dođu na red za dodjelu u rad.

Predmet u kojem je odluka ukinuta od strane višeg suda vraća se u rad istom sucu odnosno istom vijeću koje je donijelo odluku.

Ako se novi postupak mora provesti i odluka donijeti pred drugim sucem odnosno sudskim vijećem, predsjednik suda će predmet dodijeliti u rad na način propisan u stavcima 2. do 6. ovoga članka.

Predmet koji je trebao biti dodijeljen u rad jednom sucu zbog objektivne spriječenosti toga suca prerasporediti će se u rad drugom sucu na način propisan u odredbama prethodnih stavaka ovog članka.

Na način propisan u prethodnom stavku ovoga članka postupit će se i s već dodijeljenim predmetima sucima koji su objektivno spriječeni postupati zbog izuzeća, izbivanja s rada, naročite izražene opterećenosti predmetima ili zbog drugih opravdanih razloga kad je to potrebno radi zakonitog i učinkovitog rada suda, te zaštite prava stranke na suđenje bez neosnovanog odugovlačenja.

Odredbe ovog članka ne primijenjuju se u sudovima koji koriste sustav eSpis.

Članak 44.

Pravomoćan godišnji raspored poslova za narednu godinu predsjednik suda dostavlja administratoru sustava eSpis u sudu najkasnije do 24. prosinca tekuće godine.

Administrator sustava eSpis u sudu unosi podatke iz godišnjeg rasporeda poslova u algoritam za dodjelu predmeta najkasnije do dana 31. prosinca tekuće godine.

Ured predsjednika suda ili tajnik suda dostaviti će obavijest ili podatke o izostanku suca ili sudskog savjetnika s rada administratoru sustava eSpis u sudu najkasnije u roku od tri dana od primitka istih.

Obavijest ili podatke o izostanku suca ili sudskog savjetnika s rada administrator sustava eSpis u sudu unosi u sustav eSpis najkasnije u roku od tri dana od dana primitka istih.

Administrator sustava eSpis u sudu iz godišnjeg rasporeda poslova u algoritam upisuje podatke o vrstama predmeta na kojima pojedini sudaca ili sudski savjetnik radi (specijalizaciju prema šifarniku) i postotak oslobođenja pojedinog suca.

Iz šifarnika vrsta sudskih predmeta administrator sustava eSpis u algoritam upisuje vrste sudskih predmeta i dodijeljene težine pojedine vrste predmeta.

Dodjela novih predmeta u rad sucima ili sudskim savjetnicima vrši se kroz algoritam za dodjelu predmeta koji je sastavni dio aplikacije eSpis automatski (nasumce) nakon što u karticu predmeta budu upisani osnovni podaci o predmetu.

Predsjednik suda može pisanom naredbom odrediti ručnu dodijelu spisa samo u iznimnim slučajevima.

Sve pisane naredbe iz prethodnog stavka ovog članka ulažu kronološkim redom u spis sudske uprave u grupu 5 Su.

Administrator sustava eSpis u sudu dostaviti će predsjedniku suda izvješće o opterećenosti sudaca sa predmetima o radu najkasnije do 15. travnja sa podacima na dan 31. ožujka, 15. srpnja sa podacima na dan 30. lipnja, 15. listopada sa podacima na dan 30. rujna i 15. siječnja sa podacima na dan 31. prosinca prethodne godine, a sve radi utvrđivanja ravnomjernosti radne opterećenosti sudaca.

Prije prvog unosa parametara iz godišnjeg rasporeda poslova u algoritam predsjednik suda dužan je zatražiti od administratora sustava eSpis na sudu ispis postojećih radnih opterećenja sudaca i sudskih savjetnika. Temeljem tog ispisa potrebno je izračunati radna opterećenja sudaca i u sustav unijeti odgovarajuće korektivne faktore i početne vrijednosti opterećenja koje će omogućiti izjednačavanje radne opterećenosti svih sudaca u daljnjoj dodjeli.

Kada sudac počne sa radom tijekom kalendarske godine u sustav treba upisati broj radnih dana u godini i pomnožiti ga sa odgovarajućim korektivnim faktorom prisutnosti na radu kako bi se njegova radna opterećenost ujednačila sa radnim opterećenjem ostalih sudaca. Korektivni faktor prisutnosti (kfp) izračunava se na način da se broj radnih dana u godini (brd) podijeli sa brojem radnih dana u godini umanjenim za broj dana odsutnosti (brdo) tj. broj dana u toj godini koji su protekli do početka rada i to prema slijedećoj formuli kfp = brd/(brd-brdo).

Kada sudac radi bolesti ili drugih opravdanih razloga nije prisutan na radu, sukladno obavijesti Ureda predsjednika suda ili tajnika suda o njegovom izostanku, sucu se isključuje automatska dodjela predmeta tijekom trajanja izostanka, a po povratku njegovo radno opterećenje će se množenjem sa odgovarajućim korektivnim faktorom prisutnosti na rad ujednačiti sa radnim opterećenjem ostalih sudaca.

Nakon što sudac ili sudski savjetnik prestane sa radom u sudu koji koristi sustav eSpis po izmjeni godišnjeg rasporeda poslova ugasiti će se automatska dodjela predmeta, a preraspodjela njegovih predmeta na nove suce ili sudske savjetnike izvršiti će se na način kao da se predmeti prvi puta dodjeljuju u rad.

Ukidnu odluku koja se vraća istom sucu upisom u za to predviđeno polje na kartonu predmeta algoritam će isti predmet automatski dodijeliti sucu kojem je odluka ukinuta.

Ukidnu odluku koja se vraća pred drugog suca upisom u za to predviđeno polje na kartonu predmeta algoritam će isti predmet automatskom dodjelom nasumce dodijeliti u rad novom sucu ili sudskom savjetniku.

U slučajevima izuzeća ili druge opravdane spriječenosti suca kojem je predmet dodijeljen u rad, prema odluci predsjednika suda narediti će ponovljenu automatsku dodjelu čime će algoritam nasumce dodijeliti spis u rad novom sucu ili sudskom savjetniku.

Predmeti dodijeljeni u rad pojedinom sucu u slučaju njegova dužeg izbivanja (više od tri mjeseca) temeljem odluke predsjednika suda mogu se automatskom dodjelom (nasumce) dodijeliti novom sucu ili sudskom savjetniku.

Odredbe ovog članka primijenjuju se samo na sudove koji koriste sustav eSpis.

Članak 45.

Godišnjim rasporedom poslova utvrdit će se ustrojstvene jedinice u sudskoj pisarnici i pojedinim službama i utvrditi im djelokrug i opseg njihova rada.

Godišnjim rasporedom poslova odredit će se raspored administrativnih referenata-sudskih zapisničara po referadama sudaca i sudskih savjetnika te raspored administrativnih referenata-upisničara po ustrojstvenim jedinicama u sudskoj pisarnici.

Godišnjim rasporedom poslova odredit će se zaposlenici za dostavu i ostale poslove, kao i način obavljanja tih poslova ako za to ima potrebe.

Članak 46.

Godišnjim rasporedom poslova ustrojit će se u sastavu sudske pisarnice služba prijepisa i pobliže odrediti način rada, a za predmete iz članka 21. Zakona o USKOK-u primjenjivat će se odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka.

2. Prigovor na godišnji raspored poslova

Članak 47.

Godišnji raspored poslova dostavlja se sucima i sudskim savjetnicima i ostalim službenicima suda uz dostavnicu kao dokaz o izvršenoj dostavi.

Svaki sudac i sudski savjetnik može u roku od 3 dana izjaviti prigovor predsjedniku suda na godišnji raspored poslova, a ostali zaposlenici mogu u istom roku staviti primjedbe na godišnji raspored poslova.

Predsjednik suda dostavlja godišnji raspored poslova zajedno s primjedbama i prigovorima višem tijelu sudske uprave odmah po proteku roka za njihovo izjavljivanje. Predsjednik suda može dostaviti i svoje mišljenje o izjavljenim primjedbama i prigovorima.

Više tijelo sudske uprave može po službenoj dužnosti ili povodom primjedbi i prigovora izmijeniti ili dopuniti godišnji raspored poslova, ukinuti i vratiti ga na dopunu predsjedniku suda koji ga je donio, odnosno potvrditi doneseni godišnji raspored poslova.

Više tijelo sudske uprave mora odluku po službenoj dužnosti donijeti u roku od 3 dana po primitku godišnjeg rasporeda poslova, odnosno u roku od 3 dana po primitku godišnjeg rasporeda poslova zajedno sa primjedbama i prigovorima na isti.

Članak 48.

Ako nema potrebe za izmjenom godišnjeg rasporeda poslova godišnji raspored poslova iz ranije godine može se produžiti za sljedeću godinu, ali i u tom slučaju postupa se na način propisan odredbama čl. 47. ovoga Sudskog poslovnika.

3. Izmjene godišnjeg rasporeda poslova

Članak 49.

Utvrđeni godišnji raspored poslova mora se u tijeku godine mijenjati zbog znatnijeg povećanja broja predmeta određene vrste, zbog izrazite neujednačenosti dodjele u prethodnom razdoblju, zbog traženja da se pojedine vrste predmeta odnosno pravnih stvari dade prvenstvo rješavanja, zbog dulje odsutnosti suca, sudskog savjetnika ili drugog zaposlenika kao i iz drugih opravdanih razloga. Pri izmjenama godišnjeg rasporeda poslova postupit će se na način propisan odredbama članaka 40. do 49. ovoga Sudskog poslovnika.

U sudovima u kojima se koristi sustav eSpis izmjenu godišnjeg rasporeda poslova predsjednik suda dužan je dostaviti glavnom administratoru sustava najkasnije u roku od 3 dana od dana pravomoćnosti istoga.

V. glava RADNO VRIJEME, ODMORI I DOPUSTI

1. Radno vrijeme

Članak 50.

Dnevni raspored radnog vremena utvrđuje predsjednik suda u skladu sa zakonom.

Hitni poslovi koji ne trpe odgađanja, kao i već započete rasprave i ročišta čija bi odgoda izazvala veće troškove ili odugovlačenje postupka, dovršit će se bez obzira na redovito radno vrijeme.

Ministar pravosuđa može odrediti rad u sudu prije i poslije podne, ako radni prostor u sudu nije dovoljan za smještaj svih sudaca, službenika i namještenika ili je to potrebno zbog povećanog obima određene vrste poslova.

Odluku iz stavka 3. ovoga članka ministar pravosuđa donosi uz prethodno pribavljeno mišljenje predsjednika suda.

Članak 51.

U sudovima radno vrijeme od 40 sati tjedno raspoređuje se u pet radnih dana.

Dnevni raspored radnog vremena u stalnim službama utvrđuje predsjednik suda.

Ovisno o mjesnim uvjetima predsjednik suda može početak radnog vremena odrediti između 7,00 i 9,00 sati, o čemu je dužan izvijestiti predsjednika neposredno višeg suda i Ministarstva pravosuđa.

Ako je u sudu određen rad u smislu članka 50. st. 3. Sudskog poslovnika, radno vrijeme prije podne počinje u 7,00 sati a završava u 14,30 sati. Radno vrijeme poslije podne počinje u 14,30 sati a završava u 22,00 sata.

Predsjednik će suda organizirati rad u sudu sukladno odluci ministra pravosuđa o uvođenju rada u sudu prije i poslije podne.

Ako je u sudu organiziran rad prije i poslije podne, glavne će se rasprave u kaznenim i parničnim predmetima održavati između 8,00 i 14,30 sati.

2. Služba dežurstva

Članak 52.

Izvan redovitog radnog vremena, u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane obavljat će se, u pravilu, samo one radnje koje ne trpe odgodu.

Obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku u županijskim sudovima osigurat će se na jedan od sljedećih načina:

– neprekidno u zgradi suda, a u radne dane od 16 sati do 8 sati sljedećeg radnog dana,

– u zgradi suda od 8 sati do 20 sati – u radne dane od 16 sati do 20 sati, a nakon 20 sati obvezatna prisutnost u mjestu sjedišta suda,

– obvezatna prisutnost u mjestu sjedišta suda radnim danom nakon 16 sati do 8 sati sljedećeg radnog dana, a blagdanom i neradnim danom neprekidno.

Obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane osigurava se u zgradi suda u onim županijskim sudovima u kojima se dežurstvo obavlja neprekidno, a u radne dane od 16 sati do 8 sati sljedećeg radnog dana, ili u vremenu od 8 sati do 20 sati.

U vrijeme kad u zgradi županijskog suda nije osigurano obavljanje poslova u prethodnom kaznenom postupku, te poslove obavljaju suci i ostali zaposlenici koji po rasporedu moraju biti u mjestu sjedišta suda.

Obavljanje poslova koji sukladno Obiteljskom zakonu ne trpe odgodu u općinskim sudovima osigurat će se obvezatnom prisutnošću u mjestu sjedišta suda radnim danom nakon 16 sati do 8 sati slijedećeg radnog dana, a blagdanom i neradnim danom neprekidno.

Obavljanje poslova koji sukladno Zakonu o prekršajima ne trpe odgodu u prekršajnim sudovima osigurat će se na jedan od slijedećih načina:

– u zgradi suda od 8 sati do 20 sati – u radne dane od 16 sati do 20 sati, a nakon 20 sati obvezatna prisutnost u mjestu sjedišta suda,

– obvezatna prisutnost u mjestu sjedišta suda radnim danom od 16 sati do 20 sati, a u dane tjednog odmora, neradne dane i državne blagdane od 8 sati do 20 sati.

O rasporedu dežurstava sudaca i službenika, gdje ih se u to vrijeme može naći izvan redovitog radnog vremena, sud će izvijestiti nadležno državno odvjetništvo i policijsku upravu, odnosno nadležni centar za socijalnu skrb.

Rad izvan redovitog radnog vremena za slučajeve iz ovoga članka, za stalne službe obavljat će se u sjedištu prekršajnog odnosno općinskog suda.

3. Godišnji odmori

Članak 53.

Suci i ostali zaposlenici koristit će, u pravilu, godišnji odmor tijekom mjeseca srpnja i kolovoza tekuće godine.

Plan godišnjih odmora utvrđuje predsjednik suda po pribavljenom mišljenju ustrojstvenih jedinica, polazeći pritom od potreba službe i želja zaposlenika.

Nakon što pribavi prijedloge svih sudaca i drugih zaposlenika suda, predsjednik suda sastavlja raspored korištenja godišnjih odmora sudaca i zaposlenika i o tome donosi odgovarajuće rješenje. Pri određivanju godišnjih odmora pazit će se da u sudu ostane dovoljan broj sudaca i drugih zaposlenika potrebnih za rješavanje hitnih predmeta.

Raspored godišnjih odmora predsjednika i zamjenika predsjednika suda za svaku kalendarsku godinu dostavit će se predsjedniku neposredno višeg suda i Ministarstvu pravosuđa.

Kod utvrđivanja plana godišnjeg odmora predsjednik suda dužan je voditi računa da se uvijek osigura prisutnost sudaca za rad na predmetima iz članka 21. Zakona o USKOK-u.

VI. glava SUCI POROTNICI

1. Pozivanje na rasprave

Članak 54.

Predsjednik suda ili osoba koju on odredi poziva na rasprave suce porotnike i raspoređuje ih u vijeća najmanje osam dana prije dana održavanja glavne rasprave.

Predsjednik vijeća dužan je pravodobno pismeno obavijestiti predsjednika suda o potrebi pozivanja sudaca porotnika. Ako je s obzirom na vrstu raspravnih predmeta potrebno sudjelovanje određenih sudaca porotnika, predsjednik je vijeća dužan označiti i te posebne okolnosti (suđenje maloljetniku, vrsta trgovačkog spora i sl.).

Predsjednici vijeća koji postupaju i kao suci pojedinci predvidjet će u okviru jednog raspravnog dana, u pravilu, predmete iz nadležnosti vijeća.

Predsjednik vijeća izdaje naredbu za pozivanje sudaca porotnika koju u sustavu eSpis izvršava ovlašteni službenik odabirom iz kartice »Imenovani sudionici – suci porotnici«.

Članak 55.

Suci porotnici pozivat će se prema utvrđenom redoslijedu, odnosno prema njihovim sposobnostima i drugim osobinama koje su važne za pravilno raspravljanje predmeta.

2. Popis sudaca porotnika

Članak 56.

U uredu predsjednika suda vodi se Popis (kartoteka) sudaca porotnika (Obrazac br. 1).

Osim općih podataka za svakog suca porotnika u popis se unose podaci o pozivanju i odazivanju, kao i drugi potrebni podaci o njegovu sudjelovanju u radu suda.

Sudovi s većim brojem vijeća vodit će, prema potrebi, poseban popis o pozivanju sudaca porotnika u obliku Dnevnika (Obrazac br. 2).

O neopravdanim izostancima sudaca porotnika predsjednik suda obavijestit će tijelo koje ih je imenovalo.

Suci porotnici koji su bili suci porotnici u općinskim sudovima koji se spajaju, postaju suci porotnici spojenog općinskog suda i u uredu predsjednika uvrštavaju se na popis sudaca porotnika.

Predsjednik suda u sudu koji koristi sustav eSpis će odluku o imenovanju sudaca porotnika dostaviti administratoru sustava eSpis u sudu radi unosa u sustav eSpis.

Sudac porotnik se dodjeljuje predmetu pomoću sustava eSpis izborom s liste sudaca porotnika.

Članak 57.

U radu odjela za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama mogu sudjelovati volonteri Udruge volontera za podršku žrtvama i svjedocima u sudskim postupcima, i to kao neposredni pružatelji podrške.

U svom radu volonteri su dužni poštovati odrede Zakona o volonterstvu, Etičkog kodeksa volontera i Ugovora Ministarstva pravosuđa i Udruge volontera za podršku žrtvama i svjedocima u sudskim postupcima.

Volonteri odjela za svjedoke i žrtve tretiraju sve podatke o svjedocima i žrtvama kao »vrlo tajne«

Članak 58.

U Odjelu za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama vodi se popis volontera ovlaštenih za pružanje podrške žrtvama i svjedocima.

Osim općih podataka za svakog volontera u popis se unose podaci o pozivanju i odazivanju, kao i drugi potrebni podaci o njegovu sudjelovanju u radu odjela.

Volonteri će se pozivati prema potrebama odjela za podršku žrtvama i svjedocima i drugim okolnostima važnim za osiguranje podrške.

VII. glava SUDSKA ZGRADA I RADNE PROSTORIJE

1. Sudska zgrada

Članak 59.

Sudskom zgradom upravlja predsjednik suda.

Predsjednik prekršajnog odnosno predsjednik općinskog suda upravlja i sudskom zgradom stalne službe.

Ako je u istoj zgradi smješteno više sudova, sudskom zgradom upravlja predsjednik višeg suda, a ako nema višeg suda, zgradom upravlja predsjednik općinskog suda.

Ako su u istoj zgradi smještena različita pravosudna tijela, zgradom upravlja predsjednik suda.

U slučaju prigovora čelnika pravosudnog tijela na odluku o načinu upravljanja zgradom u kojoj je smješteno više pravosudnih tijela konačnu odluku donosi ministar pravosuđa na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Sudska zgrada ili njezin dio ne može se dati na korištenje, ustupiti ili dati u zakup bez odobrenja Ministarstva pravosuđa.

Članak 60.

Na svakoj zgradi u kojoj je smješten sud mora biti istaknut naziv suda i zastava Republike Hrvatske.

Na zgradi u kojoj je smještena stalna služba prekršajnog odnosno općinskog suda, mora biti natpisna ploča koja sadrži grb i naziv Republika Hrvatska, naziv prekršajnog odnosno općinskog suda i istaknuti naziv stalne službe i zastava Republike Hrvatske.

Naziv suda ispisuje se na posebnoj staklenoj ploči četverokutna oblika, dimenzija 45x25 cm. Ovisno o veličini i vanjskom izgledu zgrade natpisna ploča može se izraditi u drugoj veličini ili od drugog materijala, ako za to postoje posebni razlozi, uz prethodnu suglasnost Ministarstva pravosuđa.

Natpisna ploča sadrži grb i naziv Republika Hrvatska, te naziv i sjedište suda. Tekst mora biti napisan velikim tiskanim slovima u zlatnoj, srebrnoj ili žutoj boji na crnoj (plavoj) podlozi.

Natpisna ploča pričvršćuje se na desnoj strani zgrade uz glavni ulaz, u visini polovice otvora glavnog ulaza. Ako je u sudskoj zgradi smješteno više sudova, natpisne ploče pričvršćuju se na istoj strani zgrade, tako da najprije bude pričvršćena natpisna ploča višeg suda, a zatim natpisne ploče ostalih sudova.

Ako je u sudskoj zgradi smješteno više pravosudnih tijela, natpisne ploče ostalih pravosudnih tijela pričvršćuju se na lijevoj strani zgrade uz glavni ulaz, u istoj ravnini s natpisnim pločama sudova istog stupnja.

2. Kućni red

Članak 61.

Predsjednik suda propisuje kućni red. Ako se istom zgradom koristi više sudova, kućni red propisuje predsjednik višeg suda. Ako se u zgradi nalaze sudovi istog stupnja, predsjednici sudova sporazumno potpisuju kućni red. Ako se u zgradi nalazi više pravosudnih tijela, kućni će se red sastaviti u sporazumu s čelnicima tijela, osim ako su prostorije suda potpuno odvojene. Ako se kućni red ne donese sporazumom, onda će ga propisati Ministarstvo pravosuđa.

Kućnim redom utvrđuje se način korištenja radnih i ostalih prostorija u sudskoj zgradi, vrijeme zadržavanja u zgradi, mjere za održavanje reda i čistoće, mjere potrebne za sigurnost prostorija i ostale mjere potrebne za čuvanje sredstava za rad i drugih predmeta koji se nalaze u sudu.

Kućnim redom utvrđuju se dužnosti službenih osoba kojima je povjerena skrb o sigurnosti zgrade, kao i ostalih osoba koje se koriste prostorijama suda ili se u njima povremeno zadržavaju.

S kućnim redom upoznat će se svi suci i drugi zaposlenici u sudu, a izvadak iz kućnog reda u dijelu koji se odnosi na građane istaknut će se na vidljivom mjestu u sudu.

3. Raspored radnih prostorija

Članak 62.

Radne prostorije, hodnici, čekaonice za svjedoke i žrtve, stranke i odvjetnike moraju biti uredne, čiste i opskrbljene potrebnim higijenskim uređajima i protupožarnim uređajima i sredstvima.

Članak 63.

Predsjednik suda određuje raspored prostorija u sudskoj zgradi i u zgradi u kojoj je smještena stalna služba. Tim rasporedom određuju se prostorije za održavanje rasprava (raspravne dvorane) i ročišta, za primanje stranaka, svjedoka i žrtava i njihovo zadržavanje u zgradi (čekaonice), kao i za smještaj predsjednika suda, sudskih odjela i vijeća, pisarnice, odjela za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama i ostalih službi u sudu.

Članak 64.

Raspored prostorija prilagodit će se tako da radne prostorije namijenjene za rad na predmetima iste vrste budu međusobno povezane i da se u njihovoj blizini nalaze odgovarajuće sudske pisarnice.

Prigodom utvrđivanja rasporeda prostorija imat će se u vidu potreba održavanja rasprava i ročišta u većim prostorijama koje su pristupačne strankama i povezane s prostorijama za čekanje. Drugostupanjska i izvanraspravna vijeća smjestit će se, u pravilu, u prostorijama koje su odvojene od ostalih prostorija u sudu. Prigodom određivanja prostorija za sudsku pisarnicu, zemljišne i druge javne knjige i dr. imat će se u vidu potreba strankama olakšati obavljanje poslova i osigurati najprikladniju povezanost između pojedinih ustrojstvenih jedinica i službi.

Za primitak podnesaka i pošiljaka odredit će se, u pravilu, prostorije u neposrednoj blizini ulaza u sudsku zgradu.

Prostorije odjela za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama sastoje se od ureda za službenike i čekaonice za svjedoke i žrtve, a koje se, u pravilu, nalaze u neposrednoj blizini raspravnih dvorana.

Članak 65.

Raspored prostorija istaknut će se na vidljivom mjestu na ulazu u sudsku zgradu.

U rasporedu prostorija pregledno će se prikazati smještaj ureda predsjednika suda, sudskih odjela, vijeća, sudaca, sudske pisarnice, zemljišnih i drugih javnih knjiga i dr. s kratkim opisom poslova koje se u pojedinim prostorijama obavljaju, s naznakom vremena određenog za primanje stranaka i oznakom rednog broja sobe i kata gdje se prostorije nalaze.

Iz rasporeda prostorija mora biti vidljivo u kojoj se prostoriji obavlja služba dežurstva.

Na hodnicima, stubištima i čekaonicama postavljaju se orijentacijske oznake s upozorenjem koje se radne prostorije nalaze u određenom dijelu sudske zgrade (npr. ured predsjednika suda, soba br. 3-5, raspravna dvorana II, soba br. 8 itd.).

Članak 66.

Na vratima prostorija u kojima rade suci stavit će se natpis s oznakom vijeća ili suca pojedinca prema vrsti poslova koji se u toj prostoriji pretežno obavljaju, te imenom i prezimenom suca (npr. prvostupanjsko kazneno vijeće – sudac Marko Marković, ili samo sudac – Ivo Nikolić i sl.).

Ured predsjednika suda označit će se posebnim natpisom. Na ostale prostorije stavlja se naziv pisarnice i dr. (npr. ovjere i sl.) prema poslovima koji se u njima pretežito obavljaju. Na ulazna vrata jedne prostorije stavlja se, u pravilu, jedan natpis, a više natpisa samo ako je to potrebno radi boljeg snalaženja stranaka. Uz oznaku naziva stavlja se ime i prezime upravitelja pisarnice ili voditelja službe (npr. sudska pisarnica – upravitelj Petar Petrović). Imena ostalih zaposlenika ne stavljaju se u natpis.

4. Oglasna ploča

Članak 67.

Za objavljivanje sudskih odluka i priopćenja putem javnog oglašavanja, koja se obavljaju po odredbama pojedinih sudskih postupaka, služi oglasna ploča koja se postavlja na vidnom mjestu u sudu i stalnoj službi (sudska ploča).

Na oglasnoj ploči u stalnim službama objavljivat će se sudske odluke i priopćenja iz nadležnosti stalne službe, kao i druga priopćenja prekršajnog odnosno općinskog suda.

Osim sudske ploče iz stavka 1. ovoga članka trgovački sudovi imaju i posebnu stečajnu oglasnu ploču na kojoj objavljuju sve odluke u svezi sa stečajem.

Upravitelj sudske pisarnice i upravitelj sudske pisarnice u stalnoj službi skrbe se o pravodobnom i urednom stavljanju oglasnih primjeraka na oglasnoj ploči i njihovu skidanju s oglasne ploče kad im rok istječe. Na skinutom oglasnom primjerku stavit će se bilješka o danu stavljanja i skidanja s oglasne ploče, koju potvrđuje upravitelj sudske pisarnice stavljanjem pečata i potpisa. Nakon toga oglasni će se primjerak uložiti u odgovarajući spis.

VIII. glava RAD SA STRANKAMA I DRUGIM OSOBAMA

1. Radno vrijeme za primanje stranaka

Članak 68.

Stranke, njihovi punomoćnici i druge osobe koje dolaze nepozvane u sud i u stalnu službu prekršajnog odnosno općinskog suda radi traženja obavijesti, razgledanja i prijepisa spisa, dobivanja službenih potvrda i slično primaju se u vrijeme određeno godišnjim rasporedom poslova.

Vrijeme određeno za primanje stranaka objavit će se na vidnom mjestu pri ulazu u sudsku zgradu, u rasporedu prostorija i na drugi pogodan način.

Članak 69.

Stranke se primaju u sudskoj pisarnici, zemljišnoknjižnoj službi i sudskom registru tijekom radnog vremena, ako predsjednik suda ne odredi kraće vrijeme za primanje stranaka.

Primanje stranaka u uredu predsjednika suda odredit će predsjednik suda prema potrebama.

Suci odnosno sudski savjetnici primaju u pravilu samo pozvane stranke.

Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga članka sudac odnosno sudski savjetnik može radi davanja obavijesti primiti i nepozvanu stranku u svezi s predmetom koji im je dodijeljen u rad, ako smatra da bi to pridonijelo bržem ili efikasnijem rješenju predmeta, pazeći pritom da ne dovede u sumnju svoju nepristranost.

Članak 70.

Stranke kojima je zbog udaljenosti ili drugih razloga otežan ponovni dolazak u sud primit će se i izvan vremena određenog za primanje stranaka. Tako će se postupiti i u hitnim i drugim opravdanim slučajevima.

2. Obavještavanje stranaka o stanju predmeta

Članak 71.

Stranke, njihove punomoćnike i druge ovlaštene osobe obavještava o stanju predmeta službenik sudske pisarnice i službenik sudske pisarnice u stalnoj službi na osnovi podataka iz upisnika i spisa te uvidom u podatke o predmetu pomoću sustava eSpis.

Obavijest će se ograničiti na podatke o tomu u kojem se stadiju postupak nalazi.

Službenik sudske pisarnice dužan je voditi računa o primjeni Zakona o zaštiti tajnosti podataka za predmete iz članka 21. Zakona o USKOK-u.

Pri davanju obavijesti zabranjeno je davati izjave o pravilnosti pojedinih sudskih radnji i naredaba, kao i o vjerojatnom ishodu postupka.

Ostalim osobama daju se obavijesti o stanju predmeta samo po odobrenju suca.

Obavijesti se mogu davati telefonski i pismeno, u pravilu na trošak stranke ili druge osobe koja traži takvu obavijest.

Drugostupanjski sud ne može davati obavijesti o tome kod kojeg se suca predmet nalazi na rješavanju i o donesenim odlukama koje nisu otpravljene prvostupanjskom sudu.

Članak 72.

Osobe navedene u članku 71. ovog Sudskog poslovnika ovlaštene su razgledati i tražiti prijepis ili presliku spisa odnosno njihovih dijelova.

Razgledanje i prepisivanje spisa obavlja se u sudskoj pisarnici i sudskoj pisarnici stalne službe na određenom mjestu pod nadzorom službenika sudske pisarnice.

Nacrti neotpravljenih odluka i moguće bilješke suca prethodno će se izdvojiti iz spisa.

Iznimno spis se može na zahtjev stranke uputiti drugom sudu radi razgledanja, ako se time ne odugovlači postupak ili ako je postupak već pravomoćno dovršen. Odluku o tome donosi predsjednik vijeća odnosno sudac kojem je predmet dodijeljen u rad.

Troškove oko dostavljanja spisa drugom sudu i vraćanja u pravilu snosi stranka na čije se traženje spis dostavlja.

Spisi se dostavljaju drugom sudu u pravilu na kratak rok, a protek roka upisuje se u Popisu poslanih i priloženih spisa koje treba vratiti (Obrazac br. 3).

Članak 73.

Dozvolu za razgledavanje spisa u sudovima koji koriste sustav eSpis, izdaje predsjednik suda, u obliku naredbe upućene sudskoj pisarnici pomoću sustava eSpis.

Kad se predmet vodi pomoću aplikacije eSpis i kada za to postoje tehnički i drugi uvjeti, sud može osobama koje su ovlaštene razgledati spis omogućiti uvid u određene podatke o predmetu pomoću posebnog modula za pregledavanje podataka.

Razgledanje i prepisivanje spisa u sustavu eSpis obavlja se u sudskoj pisarnici i u sudskoj pisarnici stalne službe na određenom mjestu pod nadzorom službenika sudske pisarnice.

Dostavljanje spisa drugom sudu radi uvida obavlja se pomoću sustava eSpis, uz naznaku roka do kojeg spis treba vratiti. S tim se datumom spis automatski stavlja u kalendar, što je vidljivo u pregledu aplikacije eSpis.

Članak 74.

Na zahtjev stranaka ili trećih osoba koje po ocjeni predsjednika suda odnosno predsjednika vijeća, istražnog suca (suca istrage) ili suca pojedinca učine vjerojatnim svoj pravni interes izdat će se službena potvrda o pojedinim činjenicama sadržanim u spisu.

Predsjednik suda, odnosno predsjednik vijeća, istražni sudac (sudac istrage) ili sudac pojedinac izdaje o tome odgovarajuću naredbu voditelju upisnika, što se evidentira u sustavu eSpis.

Upravitelj sudske pisarnice izdaje potvrdu o činjenicama o kojima sudska pisarnica vodi popis te je unosi u sustav eSpis.

3. Rad s drugim tijelima

Članak 75.

Dopisivanje s drugim tijelima obavlja se putem predsjednika suda.

Predsjednik vijeća odnosno sudac pojedinac izravno se obraća drugim sudovima i tijelima za pravnu pomoć i pribavljanja drugih podataka i obavijesti u predmetima u kojima je postupak u tijeku.

Članak 76.

Predsjednik suda odlučuje o dostavi spisa drugim tijelima za predmete u kojima je postupak dovršen.

Državnom odvjetništvu, tijelima unutarnjih poslova u predmetima iz njihove nadležnosti dostavljaju se spisi izravno na njihovo traženje u smislu postojećih propisa samo ako su pravomoćno dovršeni. Drugim tijelima i pravnim osobama spisi se dostavljaju izravno ako je to izričito određeno posebnim propisima.

Državnom tijelu i drugoj pravnoj osobi koje su stranke u postupku odnosno njihovu zastupniku ili punomoćniku spis se neće dostavljati na uvid. Njima će se omogućiti uvid u spis u smislu postojećih propisa.

Članak 77.

Sudovi daju priopćenja našim diplomatskim i konzularnim predstavništvima u inozemstvu, predstavništvima drugih država u zemlji, inozemnim pravnim osobama, te svu dostavu u inozemstvu upućuju putem Ministarstva pravosuđa ako međunarodnim ugovorima ili naputkom Ministarstva pravosuđa nije drukčije određeno.

4. Priopćenja javnosti o radu suda

Članak 78.

Glasnogovornik suda daje priopćenja javnosti o radu suda sukladno Zakonu o sudovima, Zakonu o pravu na pristup informacijama i ovom Sudskom poslovniku.

Glasnogovornik suda dužan je kod priopćenja javnosti o radu suda u predmetima iz članka 21. Zakona o USKOK-u voditi računa o primjeni Zakona o zaštiti tajnosti podataka.

Pravo na pristup informaciji može se uskratiti ako postoje osnove sumnje da bi njezino objavljivanje onemogućilo učinkovito, neovisno i nepristrano vođenje sudskog postupka, izvršenje sudske odluke ili kazne.

Članak 79.

Odjel za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama u svome radu surađuje s državnim tijelima i nevladinim organizacijama.

5. Sudbeni dani

Članak 80.

Odluka o održavanju sudskih dana donosi se sukladno Zakonu o sudovima.

Na sudbenim danima mogu se održavati rasprave ili ročišta ako stranke i druge osobe koje treba pozvati borave na području za koje se održavaju sudbeni dani ili izvan tog područja ako je to, s obzirom na prometne prilike i troškove, za njih prikladnije.

Članak 81.

Spisi koji se odnose na predmete u kojima su pozvane stranke za sudbeni dan, kao i ostali potrebni sudski spisi koji se iznose iz suda, upisuju se u poseban Popis poslova obavljenih na sudbenom danu (Obrazac br. 4). Popis će se zajedno sa spisima ponijeti u mjesto gdje se održava sudbeni dan.

U popis će se zatim unijeti, po redu primitka, svi podnesci i zapisnici koji sadrže podneske, a koji su sastavljeni za vrijeme održavanja sudbenog dana.

Dan primitka podneska na sudbenom danu smatra se kao dan primitka u sudu, pa će se taj dan unijeti u odgovarajući upisnik ili popis pismena.

Odredbe prethodnoga stavka ne odnose se na zemljišno- knjižne predmete za koje važe posebni propisi, a na što će sud upozoriti stranke.

Ako na lokaciji gdje se odvija sudbeni dan postoje uvjeti za normalno korištenje sustava eSpis, sustav se koristi kao i unutar zgrade suda. U protivnom, primjenjuju se odredbe stavak 1. do 4. ovog članka.

Članak 82.

Spisi, podnesci i zapisnici primljeni odnosno sastavljeni za vrijeme održavanja sudbenog dana predat će se službeniku određenom za primanje podnesaka (prijamnoj pisarnici) zajedno s popisom odmah nakon povratka u sud, a najkasnije sljedećeg službenog dana.

Službenik određen za primitak podnesaka potvrdit će primitak podnesaka i zapisnika sastavljenih na sudbenom danu tako što će uz svaki podnesak odnosno zapisnik u popisu označiti odgovarajući redni broj upisnika, gdje je podnesak upisan, odnosno staviti oznaku spisa u koji je uložen.

Na primljenom podnesku, osim na zapisniku koji sadrži podnesak sastavljen za vrijeme održavanja sudbenog dana, službenik prijamne pisarnice stavlja bilješku o primitku podneska na sudbenom danu (štambilja br. 29).

Popis spisa iz članka 81. Sudskog poslovnika predat će se predsjedniku suda, upisati u upisnik sudske uprave i čuvati među spisima sudske uprave.

Ukoliko na lokaciji gdje se odvija sudbeni dan postoje uvjeti za normalno korištenje sustava eSpis, sustav se koristi kao i unutar zgrade suda. U protivnom, primjenjuju se odredbe stavak 1. do 4. ovog članka.

6. Uporaba brzojava, telefona, fax uređaja i elektroničke pošte

Članak 83.

Telefon će se koristiti kad za priopćenje nije propisan pisani oblik i kad je potrebno hitno obavljanje službene radnje ili ako bi se na taj način službeni posao mogao brže i ekonomičnije obaviti. Na taj će se način osobito prikupljati obavijesti od državnog odvjetništva, drugih tijela, trgovačkih društava i pravnih osoba u hitnim predmetima; obavještavati dežurni sudac i drugi službenici; pozivati stranke, njihovi zastupnici i opunomoćenici, svjedoci i vještaci, suci porotnici, požurivati dostavljanje traženih spisa, predmeta, izvještaja i ostalih akata od drugih sudova i državnih tijela.

Telefonom se može pozvati na ročišta u postupcima u kojima je to predviđeno posebnim propisom, pribavljati nužne podatke i obavijesti tijekom rasprave ili ročišta, a čiji bi nedostatak inače prouzročio odgodu rasprave ili ročišta.

Radnje koje se obavljaju na sudu sukladno odredbama stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu se obavljati i putem elektroničke pošte uz obvezu da se ispis elektroničke pošte doda u spis predmeta.

Članak 84.

O obavljenom telefonskom razgovoru, a osobito o izvršenom pozivanju ili predanom priopćenju i sl. sastavit će se službena bilješka u spisu u kojoj će se navesti kratak sadržaj razgovora, osoba ili tijelo s kojim je razgovor vođen, datum razgovora i potpis službenika koji je razgovor obavio.

U sudovima koji koriste sustav eSpis službena bilješka unosi se kao posebna vrsta zapisnika u sustav eSpis, a zatim se ispisuje, potpisuje i uvezuje u spis.

Članak 85.

Brozjav, faks poruke i elektronička pošta slat će se u hitnijim slučajevima.

Primljeni brzojav, faks poruka i elektronička pošta moraju se ispisati ili preslikati na papir i s njima se postupa kao i sa svim drugim podnescima. Ukoliko su elektroničkoj pošti pridružene datoteke većeg opsega ili multimedijalne datoteke (crteži, fotografije i sl.) oni će se snimiti na optički medij i smatrat će se prilogom ispisanoj elektroničkoj pošti.

Uporabu brzojava, fax uređaja i elektroničke pošte određuje istražni sudac (sudac istrage), predsjednik vijeća odnosno sudac pojedinac koji rješava predmet, a u ostalim slučajevima predsjednik suda ili predsjednik odjela.

IX. glava POSLOVANJE IZVAN SUDSKE ZGRADE

1. Vanjska uredovanja

Članak 86.

Izvan sudske zgrade mogu se obavljati samo one službene radnje koje su na osnovi zakonskih propisa potrebne za rješavanje pojedinih predmeta.

O potrebi izlaska radi obavljanja očevida ili ročišta, vještačenja ili obavljanja koje druge sudske radnje, odlučuje vijeće odnosno sudac pojedinac koji rješava taj predmet. Ostali službenici izvršavaju određene radnje izvan sudske zgrade prema potrebama redovitog obavljanja poslova.

O svakom uredovanju izvan sudske zgrade obavijestit će se ured predsjednika suda.

Članak 87.

Prilikom izlaska obavit će se po mogućnosti više službenih radnji, a prilikom izlaska na zahtjev i trošak stranaka nastojat će se ujedno obaviti i službene radnje koje se obavljaju na teret sredstava suda, pri čemu će se posebno voditi računa da se time troškovi stranaka ne povećaju.

Predsjednik suda i suci koji obavljaju službene radnje izvan sudske zgrade nastojat će uredovanja u kojima sudjeluju sudski vještaci pripremiti tako da isti vještak prilikom izlaska u isto ili približno vrijeme, u istom mjestu ili smjeru, obavi više vještačenja ili drugih službenih radnji.

2. Uporaba službenih vozila

Članak 88.

Vozila suda koriste se za obavljanje službenih radnji, a na temelju putnog naloga koji je izdao predsjednik suda ili tajnik suda.

3. Naknada troškova za vanjska uredovanja

Članak 89.

Naknada troškova za sudske izlaske obavlja se po posebnim propisima.

Vanjsko uredovanje određeno na zahtjev i trošak stranke može se provesti, u pravilu, nakon što stranka položi u sud određenu svotu novca za tu svrhu (predujam).

Članak 90.

Sud je dužan pribaviti podatke o udaljenosti pojedinih mjesta od sudske zgrade. Na temelju tih podataka izradit će se pregled o udaljenosti mjesta (daljinar) radi obračunavanja kilometraže.

Odredbe iz stavka 1. ovoga članka primjenjivat će se i na naknadu troškova za vanjska uredovanja koja se obavljaju u vrijeme održavanja sudskih dana.

Obavljeni sudski izlasci upisuju se u Dnevnik službenih putovanja (Obrazac br. 5).

X. glava OBLIK SUDSKIH AKATA I ODLUKA, NAČIN PISANJA I POTPISIVANJA

1. Sudski zapisnici

Članak 91.

Zapisnik se sastavlja o svakoj sudskoj radnji po propisima postupka.

U sudovima koji koriste sustav eSpis zapisnik se unosi u sustav eSpis.

U svakom zapisniku označit će se točno vrijeme početka i svršetka određene sudske radnje.

Zapisnici o glavnim raspravama, pripremnim i ostalim ročištima, kao i zapisnici sastavljeni u svezi s obavljanjem drugih sudskih radnji pišu se pisaćim strojem na propisanim tiskanicama ili osobnim računalom prema određenim obrascima s dovoljno ostavljenog praznog prostora na obje stranice (u širini od po 2 cm), bez proreda, s odvojenim stavovima, na obje strane lista.

Odluke donesene tijekom rasprave koje se odnose na upravljanje postupkom ili odluke o glavnoj stvari koje su proglašene na raspravi pišu se u zapisniku odvojeno od ostalog teksta i označuju nazivom, u posebnom redu, malim rastavljenim slovima.

U završnom dijelu zapisnika zabilježit će se vrijeme dovršenja radnje (uz oznaku sata i minute).

Članak 92.

Zapisnik potpisuje sudac ili službenik koji provodi određenu radnju, u sredini ispod teksta zapisnika. Zapisničar stavlja svoj potpis ispod potpisa suca, odnosno službenika koji provodi određenu radnju.

Na desnoj strani zapisnika ispod teksta ostavit će se prostor za potpisivanje stranaka, ako je to propisima postupka predviđeno.

Potpisi na zapisniku moraju biti čitljivi. Ako osoba koja treba potpisati zapisnik ne zna ili ne može pisati, stavit će umjesto potpisa otisak kažiprsta desne ruke iznad svojega imena ispisanog pisaćim strojem ili osobnim računalom.

Ako to potrebe iziskuju, ispisat će se pisaćim strojem ili osobnim računalom ime i prezime ostalih potpisnika.

Članak 93.

Zapisnik koji se sastavlja u povodu obavljanja sudske radnje izvan sudske zgrade, osim onih na sudskim danima, mogu se iznimno pisati kemijskom olovkom i sl., ako nema mogućnosti za uporabu pisaćeg stroja ili osobnog računala. U takvu slučaju zapisnik se mora prepisati pisaćim strojem ili osobnim računalom odmah nakon dolaska u sud.

Prijepis zapisnika sastavljenog po odredbama prethodnog stavka ovjerava predsjednik vijeća ili sudac pojedinac odnosno drugi službenik koji je provodio određenu sudsku radnju, svojim potpisom i stavljanjem sudskog pečata. Zapisnik pisan rukom zadržat će se u spisu time da mu se priloži prijepis.

Zapisnici o obavljenim ovršnim radnjama (pljenidbe, dražbe), prepisat će se pisaćim strojem ili osobnim računalom samo u iznimnim slučajevima (ako je uložen pravni lijek ili podnesena tužba radi proglašenja ovrhe nedopuštenom).

Članak 94.

Kad prema postojećim propisima ne treba sastavljati zapisnik, zapisnik može zamijeniti službena bilješka u kojoj će se navesti obavljena službena radnja, te datum i mjesto njezina obavljanja. Službenu bilješku potpisuje sudac ili službenik koji ju je sastavio.

Ako službena bilješka sadrži izjavu stranke ili priopćenje dano nazočnoj stranci, bilješku će potpisati i stranka. Bilješka se potpisuje na način propisan u članku 92. ovog Sudskog poslovnika.

Članak 95.

Ako je tijek glavne rasprave ili ročišta snimljen zvučnim ili optičkim uređajima to ne oslobađa sud dužnosti da sastavi propisani zapisnik.

Sadržaj snimke prepisat će se pisaćim strojem ili osobnim računalom na način koji odredi sudac koji je vodio glavnu raspravu ili ročište. Medij sa snimkama čuvat će se kao dio spisa sve dok se čuva spis.

Snimke iz stavka 1. i 2. ovog članka mogu zamijeniti zapisnik samo u slučajevima kada je snimanje propisano pravilima koja uređuju pojedinu vrstu postupka i obavljeno uređajima čije korištenje je odobreno od strane ministra pravosuđa i predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

Članak 96.

Ako je sudska radnja sukladno propisima koji uređuju pojedinu vrstu postupka snimljena zvučnim ili optičkim uređajima, o snimanju će se sastaviti zapisnik u koji se unosi naziv tijela koje je odobrilo snimanje, mjesto snimanja, kratki sadržaj snimke i gdje se snimka čuva.

2. Sastavljanje odluka i ostalih akata

Članak 97.

Tekst sudskih odluka i ostalih akata mora biti jasan i sažet.

U odlukama i ostalim aktima obvezatna je uporaba zakonskih izraza.

Zakone i druge propise koji se navode u odluci ili aktu treba, u pravilu, pisati njihovim punim nazivom uz naznaku glasila u kojemu su objavljeni. Mogu se rabiti samo one kratice koje su uobičajene i lako razumljive.

Uporaba stranih riječi i izraza koji nisu općeprihvaćeni u redovitom postupku suda, svest će se na najmanju potrebnu mjeru.

Vremensko trajanje kazne, iznos novčane kazne, kao i novčana svota glavnoga dijela tužbenog zahtjeva u parničnim predmetima i tomu slično označit će se u izreci odluke osim brojevima još i slovima u zagradi.

Mjesec u nadnevku označit će se nazivom pojedinog mjeseca. U izreci i obrazloženju odluke stranke će se, ako ih je više od dvije ili ako se u istom postupku raspravlja o suprotnim zahtjevima (tužbi i protutužbi), spominjati njihovim punim imenom, a ne po redu nabrajanja (kao npr. prvotuženi, drugotuženi i sl.).

Članak 98.

Odluke i ostale akte sudske uprave, kao i njihove otpravke i prijepise, potpisuje predsjednik suda ili sudac koji ga zamjenjuje.

Odluke i ostale akte koji se odnose na predmete u kojima sud postupa u obavljanju sudbene vlasti potpisuje sudac koji rješava predmet. Ako je akt sastavljen na temelju pisane naredbe ili upute predsjednika vijeća odnosno suca pojedinca, otpravke i ostale prijepise potpisuje upravitelj sudske pisarnice ili drugi ovlašteni službenik.

Članak 99.

U slučaju dulje odsutnosti ili nastupanja drugih iznimnih okolnosti (smrt, iznenadna teška bolest i dr.) zbog kojih sudac nije u mogućnosti izraditi ili potpisati odluku koju je objavio, odluku će po nalogu predsjednika suda izraditi i potpisati drugi sudac.

Neizrađena odluka izradit će se prema sadržaju proglašene odluke i prema podacima iz spisa.

Članak 100.

Sudske odluke i ostali akti pišu se pisaćim strojem odnosno osobnim računalom na papiru uobičajene veličine (A4).

Presude, važnija rješenja i odluke drugostupanjskog suda uvijek se pišu na cijelom listu, s dovoljno praznog prostora s obiju strana ruba (u širini od po 2 cm), bez proreda, time da pojedini dijelovi odluke (uvod, izreka i obrazloženje) budu vidljivo odvojeni.

Prvi primjerak odluke piše se samo na jednoj stranici. Ako je odluka sastavljena od više listova, svi će se listovi spojiti prošivanjem ili lijepljenjem.

U sudskim odlukama u gornjem lijevom kutu, iznad naziva odluke stavit će se grb Republike Hrvatske u izvornim bojama a ispod njega naziv »Republika Hrvatska«, te naziv i sjedište suda i sjedište stalne službe.

U gornjem desnom kutu u svim odlukama stavit će se oznaka spisa s podbrojem (poslovnim brojem) u kojem je donesena odluka. Ako se odluka sastoji od više listova, oznaka spisa s podbrojem stavlja se na svaki list u gornjem desnom kutu.

U uvodu odluke, koju je donijelo vijeće, imena članova vijeća navode se redoslijedom, počev od predsjednika vijeća i po položaju najstarijeg člana. Ako je predsjednik suda ili predsjednik sudskog odjela član vijeća, njihova se imena navode odmah iza imena predsjednika vijeća.

Ispod uvoda, a iznad teksta izreke, označit će se u posebnom redu, malim rastavljenim slovima, kakvu je odluku sud donio (»presudio je«, »riješio je« i sl.). Ispod izreke, a prije početka obrazloženja, stavlja se naslov »Obrazloženje« velikim početnim slovom, bez rastavljanja.

Ispod teksta obrazloženja, na sredini stranice stavlja se mjesto i datum objavljivanja odluke odnosno donošenja, a na desnoj polovici stranice potpis predsjednika vijeća ili suca pojedinca (ime i prezime), dok se na lijevoj polovici stranice stavlja potpis zapisničara, ako je to određeno po odredbama postupka.

Sudski pečat stavlja se lijevo od potpisa predsjednika vijeća ili suca pojedinca.

Članak 101.

Na sudske dopise, zamolnice, potvrde, kao i na pozive odnosno rješenja koja nemaju poseban uvod stavlja se u gornjem lijevom kutu, pisaćim strojem, osobnim računalom, štambiljem ili štampanim slovima na tiskanici, službeni naziv suda i njegovo sjedište i sjedište stalne službe. Oznaka spisa i predmeta stavlja se u gornjem desnom kutu a datum donošenja odluke, sastavljanja dopisa i sl. u sredini ispod napisanog teksta.

U sudovima koji koriste sustav eSpis akti iz stavka 1. ovog članka mogu se ispisivati neposredno na obrascu koji je sastavni dio sustava eSpisa.

Na sudske pozive se, prema potrebi, može staviti obavijest o postojanju Odjela za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama s kratkim opisom poslova koje Odjel obavlja.

Članak 102.

Na akte sudske uprave, u gornjem lijevom kutu, stavit će se grb i naziv »Republika Hrvatska«, te naziv i sjedište suda, a ispod toga naziv »Ured predsjednika« (»Predsjednik suda«). Ispod te oznake navest će se oznaka i broj predmeta, te datum izrade akta. Kratki sadržaj akta (»predmet«) stavlja se s lijeve strane, ispod adrese primatelja.

3. Izvornici i prijepisi sudskih odluka i akata

Članak 103.

Izvornikom se smatra odluka suda, nagodba, naredba, potvrda, isprava i sl., sastavljena u propisanom obliku i vlastoručno potpisana od predsjednika vijeća, istražnog suca (suca istrage), suca pojedinca ili drugog ovlaštenog službenika, ako zakonom nije drukčije određeno.

Izvornici odluka, nagodbi i ostalih akata zadržavaju se u odgovarajućem spisu, a strankama se dostavljaju u ovjerenom prijepisu (otpravak), odnosno u ovjerenom prijevodu ako je zahtjev za izdavanje odluke na jeziku nacionalne zajednice ili manjine utemeljen na zakonu ili međunarodnom ugovoru.

Potvrda i isprave sastavljene kod suda izdaju se strankama u izvorniku, a za sudski spis zadržava se prijepis (kopija) izvornika.

Članak 104.

Otpravak je prijepis izvornika ili dodatni ispis iz osobnog računala koji se izrađuje po službenoj dužnosti radi dostavljanja strankama i drugim zainteresiranim osobama.

Na svim otpravcima stavlja se pisaćim strojem ili osobnim računalom ime i prezime potpisnika izvornika na mjestu gdje je izvornik potpisao predsjednik vijeća, sudac ili drugi ovlašteni službenik, kao i kratica koja označuje da je izvornik potpisan vlastoručno (v. r.). Ispod stoga stavlja se štambiljom potvrda o ovjeri i usporedbi otpravka s izvornikom, čiji tekst glasi »Za točnost otpravka – ovlašteni službenik«.

Potvrdu o ovjeri točnosti otpravka potpisuje upravitelj sudske pisarnice ili drugi ovlašteni službenik uz stavljanje službenog pečata suda. Ime i prezime službenika koji ovjerava istovjetnost otpravka s izvornikom označit će se štampanim slovima (štambiljem). Sudski pečat stavlja se s lijeve strane potpisa službenika koji ovjerava otpravak.

Članak 105.

Izvornici i otpravci odluka moraju biti pisani pisaćim strojem ili osobnim računalom. Za izradu većeg broja otpravaka može se upotrijebiti stroj za umnožavanje i preslikavanje.

Svi otpravci moraju biti jasni i čitljivi, a njihov sadržaj mora u svemu odgovarati izvorniku.

Ako za pojedine vrste odluka postoji mogućnost uporabe tiskanica ili drugih propisanih obrazaca, otpravci se mogu sastavljati popunjavanjem odgovarajućih tiskanica, ispisom obrazaca, štambiljem, pisaćim strojem ili osobnim računalom.

Članak 106.

Kod donošenja odluka ili drugih akata u sustavu eSpis koriste se obrasci verificirani od Stalnog tijela za verifikaciju obrazaca sudskih odluka i drugih akata koje imenuje ministar pravosuđa.

Stalno tijelo za verifikaciju obrazaca sudskih odluka i drugih akata prilikom verifikacije obrazaca sastavlja zapisnik.

Članak 107.

Nacrti odluka, sastavci i bilješke koji su služili za izradu izvornika moraju se, nakon sastava i potpisa izvornika, izdvojiti iz spisa, ako su izrađeni na posebnim listovima.

Ako je izvornik odluke sastavljen prema nacrtu ili bilješci napisanoj na samom podnesku ili drugom dopisu koji ostaje u spisu, nacrt odluke će se precrtati olovkom u boji kosom crtom, uz utvrđenje da je sastavljen izvornik. Tu tvrdnju potpisuje predsjednik vijeća odnosno sudac pojedinac.

Članak 108.

Na svim izvornicima i otpravcima odluka protiv kojih je dopušteno podnošenje redovitog pravnog lijeka stavit će se, ispod teksta izvornika, a iznad štambilja o ovjeri suglasnosti otpravka s izvornikom, uputa o redovitom pravnom lijeku.

Uputa o pravnom lijeku sadrži pouku o tomu kakav je pravni lijek dopušten, u kojemu roku, te komu i u kolikomu broju primjeraka može ovlaštena osoba izjaviti pravni lijek.

Članak 109.

Izvornik naredbe koja se odnosi na upravljanje postupkom može se sastojati od manjeg broja riječi ili prihvaćenih kratica kojima se na dovoljno jasan način određuje sadržaj naredbe i radnji koje mora obaviti (npr. glavna rasprava na dan 15. 10. 1996. u 8 sati, pozovi: 1. priv. tužitelja, 2. okrivljenika s priv. tužbom – plavo, 3. svjedoke pod 4, 5. i 6. privatne tužbe itd.).

Za odluku kojom se prihvaća prijedlog stranke na temelju sadržaja podneska, bez saslušanja protustranke, kad je to zakonom predviđeno, izvornik se sastavlja na temelju skraćenog rješenja o prihvaćanju prijedloga. To se rješenje stavlja na primjerak podneska za sud štambiljem ili pisaćim strojem u skraćenom obliku (npr. štambilj – »Rješenje. Prihvaća se prijedlog. Troškovi se određuju u kn...«, datum i potpis).

U tom slučaju izvornik odluke sastavlja se na tiskanici ili propisanom obrascu na temelju naredbe iz stavka 2. ovoga članka. Tako izrađeni izvorni primjerak, koji je potpisao sudac, zadržava se u spisu.

U sudovima koji koriste sustav eSpis naredbe koje se koriste za upravljanje postupkom pišu se na način da se koriste obrasci verificirani od strane Stalnog tijela za verifikaciju obrazaca sudskih odluka i drugih akata iz članka 106. ovog Sudskog poslovnika.

Članak 110.

Kad je podnesak, kojim se traži izdavanje rješenja o ovrsi, rješenja o privremenoj pljenidbi, platnog naloga i tomu slično tako sastavljen da sadržaj prijedloga potpuno odgovara tekstu rješenja koje bi se trebalo donijeti i kad je takav podnesak podnesen u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke, rješenje o prihvaćanju prijedloga može se donijeti i stavljanjem štambilja na primjerku podneska namijenjenom sudu. Rješenje sadrži tekst kojim se takav prijedlog prihvaća (Članak 109. st. 2. ovog Sudskog poslovnika).

Takav štambilj stavit će se i na primjerke podneska namijenjene za dostavljanje strankama i drugim osobama.

Sudovi trebaju utjecati na stranke da u slučajevima gdje je to moguće sastavljaju podneske na način opisan u stavku 1. ovoga članka i dostavljaju ih sudu u onolikom broju primjeraka koliko je potrebno za sud i stranke.

4. Uporaba tiskanica i obrazaca

Članak 111.

Suci i sudski službenici skrbe se da se poslovanje u sudu i stalnoj službi po mogućnosti što više pojednostavni i da se izbjegne gubitak vremena i pretjerano trošenje uredskog materijala zbog nepotrebne opširnosti i suvišnog pisanja.

Za pojedine radnje ili poslove koji se češće ponavljaju sudovi će obvezatno rabiti obrasce propisane Sudskim poslovnikom, kao i one koje propiše Ministarstvo pravosuđa.

Članak 112.

Osim obrazaca koji su sastavni dio Sudskog poslovnika i onih koje propiše Ministarstvo pravosuđa, sud se može koristiti obrascima koje je sam sastavio i umnožio kao npr. za uobičajene dopise, potvrde, izvješća i slično, kao i za dopise kojima se od drugih tijela traže neki podaci ili neki drugi postupak.

Ako sud za potrebe stalne službe koristi obrasce koje je sam sastavio i umnožio, kao i dopise kojima se od drugih tijela traže neki podaci ili neki drugi postupak, dužan je na tim obrascima i dopisima naznačiti naziv i sjedište stalne službe.

Članak 113.

Odjel za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama koristi obrasce: jedinstveni program za evidenciju svjedoka i žrtava, tabela tjednog/mjesečnog rasporeda, evidencija i osobni listovi volontera, evidencijski list dnevnih aktivnosti i evaluacijski list.

5. Uporaba pečata, žigova i štambilja

Članak 114.

Na otpravke odluka i na dopise koji se dostavljaju strankama, državnim tijelima, trgovačkim društvima ili drugim pravnim osobama i na potvrde sudska pisarnica stavlja okrugli sudski pečat s otiskom u crnoj, tamnoplavoj ili ljubičastoj boji.

Sudski pečati istog sadržaja i jednakog oblika označit će se arapskim brojem počev od broja 1 dalje.

Za novčano poslovanje koristit će se pečat manjeg oblika s otiskom u crvenoj boji.

Za pečaćenje pečatnim voskom koristit će se žig izrađen od kovine.

Sudski pečati koje koriste stalne službe moraju biti oblika i veličine kao i sudski pečati prekršajnog odnosno općinskog suda sa naznakom da je to pečat prekršajnog odnosno općinskog suda i stalne službe iz nadležnosti toga suda.

Članak 115.

Pečati i žigovi izrađuju se, naručuju i uništavaju po posebnim propisima.

Komisiju za uništavanje pečata i žigova stavljenih izvan uporabe ili oštećenih i istrošenih uporabom imenuje predsjednik suda.

Članak 116.

Za pojedine kratke bilješke, potpise, oznake, naredbe i upute za rad u sudskoj pisarnici, a koje se često pojavljuju, mogu se koristiti i štambilji.

Osim štambilja propisanih Sudskim poslovnikom i onih koje naknadno propiše Ministarstvo pravosuđa, sudovi mogu koristiti i druge štambilje koje sami odrede, ako se njihovom uporabom olakšava i pojednostavnjuje poslovanje.

Članak 117.

U sudovima će se rabiti ovi štambilji:

1. Hitno,

2. Maloljetnik,

3. Pritvor (istražni zatvor)

4. Uzdržavanje,

5. Smetanje posjeda,

6. Osiguranje dokaza,

7. Autorski spor,

8. Statusni spor,

9. Radni spor,

10. Osiguranje,

11. Privremena mjera,

12. Prethodna mjera,

13. Za bilješku o neizjavljenoj žalbi a protiv presude ili rješenja,

14. Za bilješku o otpremi (daktilografska štambilja),

15. Za bilješku o naplaćenoj pristojbi,

16. Za bilješku o manje naplaćenoj pristojbi,

17. Za bilješku o odobrenom oslobađanju od troškova postupka – pristojbe,

18. Za rješenje o ovrsi,

19. Za izdavanje predloženog platnog naloga,

20. Za potvrdu točnosti otpravka,

21. Za bilješku o pravomoćnosti odluke,

22. Za bilješku o ovršnosti odluke,

23. Spis čuvati do…… godine,

24. Zastara nastupa…… godine,

25. O dostavi žalbe protivnoj stranci na dogovor,

26. O dostavi revizije na odgovor,

27. O dostavi zahtjeva za zaštitu zakonitosti na odgovor,

28. Za obračun predujma,

29. Bilješka o primitku podneska,

30. Bilješka o primitku podneska na sudskom danu,

31. Skraćena bilješka o primitku podneska.

32. Izvanparnični – obiteljski,

33. Stečaj,

34. Rješenje o privremenoj pljenidbi.

Za predmete iz članka 21. Zakona o USKOK-u, u sudovima će se koristiti štambilj »OSKOK« – Odjel za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.

Sudovi koji rade u sustavu eSpis rabe i štambilj »eSpis« koji označava da je predmet otvoren u sustavu eSpis.

Članak 118.

Pečatima, žigovima i štambiljima rukuju službenici koje za to ovlasti predsjednik suda.

Pečat i žigovi moraju se držati zaključani.

Štambilji koji se rabe u radu sudske pisarnice čuva upravitelj sudske pisarnice odnosno određeni službenik.

Istražnim sucima (sucima istrage), predsjednicima vijeća odnosno sucima pojedincima predat će se na čuvanje štambilji koji se rabe u sudskim odjelima.

O svim pečatima, žigovima i štambiljima vodi se Popis pečata, žigova i štambilja (Obrazac br. 6) u koji se unose njihovi nazivi i podaci o tome kod koga se nalaze.

Suci i službenici kojima su pečati, žigovi i štambilji predani na čuvanje potvrdit će njihov primitak svojim potpisom.

Na pečate, žigove i štambilje koje u svom poslovanju koristi stalna služba, shodno se primjenjuju odredbe ovoga Sudskog poslovnika.

6. Obnavljanje spisa

Članak 119.

Ako se pojedini spisi ili dijelovi spisa izgube, oštete ili unište, pokrenut će se, po potrebi, postupak za obnovu spisa ili pojedinih podnesaka (rekonstrukcija).

Postupak za obnovu spisa ili pojedinih podnesaka koji se odnose na predmete u kojima je postupak u tijeku pokrenut će se predsjednika suda po službenoj dužnosti rješenjem protiv kojeg nije dopuštena posebna žalba.

Za spise u kojima je postupak dovršen, postupak za obnovu spisa pokrenut će se ako postoji opravdana potreba. Rješenje o tome donosi predsjednik suda po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke odnosno državnog odvjetnika.

Rješenje kojim se odbija prijedlog za obnovu spisa dostavit će se predlagatelju koji može izjaviti žalbu protiv tog rješenja neposredno višem tijelu sudske uprave.

Prijedlog za obnovu spisa odnosno naredba za obnovu spisa, kao i sve radnje u postupku obnove, upisuju se u upisnik sudske uprave, osim ako se radi o obnovi spisa u kojem je postupak u tijeku.

Postupak za obnovu spisa neće se provesti ako je protekao rok do kojeg se, po odredbama Sudskog poslovnika, čuvaju spisi na koje se odnosi prijedlog za obnovu spisa.

Članak 120.

Postupak za obnovu spisa provodi sud kod kojeg je spis pohranjen ili kojemu je pripadao.

Postupak za obnovu spisa provodi stalna služba prekršajnog odnosno općinskog suda kod kojeg je spis pohranjen ili kojemu je pripadao.

Spis se obnavlja na temelju rješenja kojim se dopušta pokretanje postupka za obnovu. Tim rješenjem pokreće se postupak na temelju kojeg se nakon dovršenog postupka obnove umjesto nestalog, oštećenog ili uništenog spisa osniva novi spis ili podnesak. Novi spis nosi oznaku koju je imao spis ili podnesak koji se obnavlja.

Obnovu spisa u predmetima u kojima je postupak u tijeku provodi sudac kojem je predmet dodijeljen u rad po rasporedu poslova.

Obnovu spisa u predmetima u kojima je postupak dovršen provodi sudac kojeg rješenjem o pokretanju postupka obnove spisa odredi predsjednik suda.

Članak 121.

Prigodom obnove spisa obnovit će se samo oni dijelovi ili pojedini podnesci koji su važni s obzirom na razloge zbog kojih je odobren postupak za obnovu spisa.

Spis se obnavlja na temelju prijepisa nestalih, oštećenih ili uništenih podnesaka, kojima raspolažu stranke ili sud, podataka iz upisnika i pomoćnih knjiga, a po potrebi i na osnovi suglasnih iskaza stranaka i njihovih opunomoćenika, svjedoka, vještaka i drugih osoba koje su sudjelovale u postupku. Ponovit će se samo one radnje o kojima nema podataka ili o njima ne postoje suglasne izjave navedenih osoba.

Sudovi koji koriste sustav eSpis obnovu spisa temelje i na podacima unesenim u sustav eSpis.

Troškovi koji nastanu zbog obnove spisa ili podnesaka isplaćuju se iz proračunskih sredstava suda.

XI. glava SUDSKE PRISTOJBE I TROŠKOVI POSTUPKA

1. Naplata sudskih pristojbi i poništavanje državnih biljega

Članak 122.

Podaci o svim pristojbama i troškovima obavezno se unose u sustav eSpis u sudovima koji koriste sustav eSpis, a pristojbe i troškovi koji su nastali stranci koja je oslobođena temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći posebno se evidentiraju u sustav eSpis.

Službenik određen za primitak podnesaka dužan je da prigodom naplate i poništavanja pristojbe na podnescima postupa na način predviđen propisima o pristojbama.

Državni biljezi na podnescima lijepe se na prvoj strani podneska u pravilu u desnom gornjem kutu primjerka za sud, ako to nije moguće, onda ispod teksta odnosno na poleđini primjerka za sud. Potvrda o uplati pristojbe lijepi se na poleđini primjerka podneska za sud.

Državni biljezi odnosno potvrde o uplati pristojbe za izdavanje izvadaka iz zemljišnih knjiga lijepe se u knjigu izdanih izvadaka u odjeljak za primjedbe.

Ako se državni biljezi, odnosno potvrde o uplati pristojbe nalijepe na kojem drugom mjestu u spisu, u zapisniku ili podnesku na koji je trebalo platiti pristojbu o tome će se staviti bilješka.

Članak 123.

Ako je uz podnesak ili drugi akt sudu dostavljen novac umjesto državnih biljega, sudska će pisarnica za taj novac nabaviti državne biljege koji će se nalijepiti i poništiti na podnesku.

Možebitni višak novca namijenjen za plaćanje pristojbe, kao i iznos u gotovini za koji se ne zna čemu je namijenjen, predat će se s posebnim izvješćem računovodstvu suda.

Službenik računovodstva potvrdit će primitak novca na podnesku za sud i označiti broj stavke knjigovodstvene evidencije pod kojima je primljeni iznos knjižen, a nakon toga podnesak predati u rad odgovarajućoj ustrojstvenoj jedinici. Ako se pristojba plaća u gotovini u računovodstvu suda, ono će taj novac uplatiti u proračunski prihod od sudskih pristojbi. Potvrda o plaćenoj pristojbi nalijepit će se sukladno odredbama prethodnog članka.

Članak 124.

Državni se biljeg poništava prema postojećim propisima.

Prigodom poništenja državnog biljega pazit će se da se ne ošteti tekst podneska. Ispod nalijepljenih biljega stavlja se bilješka (štambiljem) da je državni biljeg nalijepljen u određenom iznosu i poništen, uz potpis službenika koji je nalijepio državni biljeg.

Članak 125.

Državni biljezi namijenjeni za izvatke, prijepise ili preslike iz zemljišne knjige i zbirke isprava, iz sudskog registra ili za sastavljanje drugih sudskih prijepisa, predaju se neponišteni sudskoj pisarnici ili drugoj odgovarajućoj ustrojstvenoj jedinici, odnosno neposredno predsjedniku vijeća, sucu pojedincu ili službeniku koji je tu službenu radnju obavio.

Suvišni državni biljezi koji nisu uporabljeni, a priloženi su podnesku neće se poništiti, nego će se na prvom primjerku podneska odnosno dopisa označiti njihov iznos i neoštećeni će se priklopiti dopisu u posebnom omotu.

Članak 126.

Službenik koji prima podneske neće poništiti državne biljege na kojima ima tragova da su ranije uporabljeni ili drugih znakova koji pobuđuju sumnju o njihovoj ispravnosti (krivotvorina, znatnija oštećenja i sl.). U tom slučaju označit će se na prvom primjerku podneska primitak iznosa takvih državnih biljega, a podnesak s državnim biljezima odmah će se predati upravitelju sudske pisarnice, koji će sastaviti zapisnik o nalazu i predmet dostaviti predsjedniku suda radi poduzimanja daljnjih mjera predviđenih po posebnim propisima.

Članak 127.

Sudska će pisarnica paziti da svi državni biljezi u spisima budu propisno nalijepljeni i poništeni.

Prije ulaganja spisa u arhiv sudska će pisarnica provjeriti je li postupljeno po naredbama suca o naplati pristojbe, te će poduzeti potrebno da se nenaplaćena ili nedovoljno naplaćena sudska pristojba naplati.

Spis se ne može staviti u arhiv dok upravitelj sudske pisarnice odnosno određeni službenik svojim potpisom ne potvrdi da su sve potrebne pristojbe u tom predmetu naplaćene i državni biljezi propisno poništeni odnosno da je zatražena prisilna naplata.

Na prednjoj strani omota spisa koji se odlaže u arhiv stavit će se, u gornjem desnom kutu ispod oznake spisa, bilješka štambiljem: »Pristojba naplaćena« ili »Prijava dostavljena«.

2. Oslobođenje od plaćanja pristojbe

Članak 128.

Oslobođenje od plaćanja pristojbe i ostalih troškova postupka označit će se na omotu spisa u lijevom kutu.

Zatraženo oslobađanje od plaćanja pristojbe te datum zahtjeva, kao i činjenica da je stranka oslobođena od plaćanja pristojbe, u sudovima koji koriste sustav eSpisa obavezno se unose u sustav eSpis.

U sudovima koji koriste sustav eSpis u sustav eSpis upisuje se i činjenica da je pojedina stranka oslobođena od plaćanja pristojbi temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.

Članak 129.

U sudovima koji koriste sustav eSpis iznosi za koje su stranke oslobođene od plaćanja pristojbe kao i iznosi pristojbi koji su nastali stranci koja je oslobođena od plaćanja temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći obvezno se unose kao napomena u sustav eSpis s tim da se u napomenu navede iznos i pravna osnova.

Iznosi iz stavka 1. ovog članka u sudovima koji ne koriste sustav eSpis upisuju se redom u Popis pristojbi (Obrazac br. 7), te se po okončanju postupka upisuju u Evidenciju pružene besplatne pravne pomoći (Obrazac br. 86a).

Nakon završenog postupka stranka koja je po odluci i po posebnim propisima dužna platiti pristojbu pozvat će se na plaćanje. Ako obvezana stranka unatoč upozorenju ne plati pristojbu u određenom roku, pristojba će se naplatiti prisilnim putem po propisima o pristojbama.

3. Polaganje predujma za troškove postupka

Članak 130.

Kad u postupku jedna ili obje stranke treba položiti predujam za troškove koji će nastati zbog izvođenja dokaza, predsjednik vijeća, sudac pojedinac ili sudski savjetnik pozvat će stranke da u sudsku blagajnu polože ili na račun suda uplate predujam.

U odluci kojom se određuje polaganje predujma navest će se: naziv ili ime i prezime i adresa pozvanoga, iznos koji treba predujmiti, rok do kojeg treba predujam položiti i posljedice koje će nastupiti ako se predujam ne položi.

U sudovima koji koriste sustav eSpis podaci o polaganju predujma unose se u sustav eSpis.

Članak 131.

Ako se u isto vrijeme s odlukom za polaganje predujma donese rješenje o određivanju ročišta za izvođenje dokaza radi čega se naređuje polaganje predujma, sudska će pisarnica otpremiti pozive za ročište tek kad od službe računovodstva primi obavijest da je predujam položen.

Prigodom određivanja ročišta za izvođenje dokaza vodit će se računa o tome da od vremena određenog za polaganje predujma ostane dovoljno vremena za pravodobno uručenje poziva strankama, svjedocima i vještacima.

Članak 132.

Ako pozvani u određenom roku ne položi predujam, sudska će pisarnica ispod dostavne naredbe u spisu staviti bilješku o tome i spis dostaviti predsjedniku vijeća, sucu pojedincu odnosno sudskom savjetniku.

Članak 133.

Sudovi koji rade u sustavu eSpisa ne primjenjuju odredbu čl. 132. ovog Sudskog poslovnika.

Ako pozvani u određenom roku ne položi predujam, sudska će pisarnica u napomeni o dostavi spisa u sustavu eSpis unijeti bilješku o tome i spis dostaviti predsjedniku vijeća, sucu pojedincu, odnosno sudskom savjetniku.

Članak 134.

Kad sudska pisarnica primi obavijest od računovodstva da je pozvana stranka položila predujam, stavit će na omotu spisa bilješku o položenom predujmu, a u sudovima koji koriste sustav eSpis podatke o položenom predujmu unijet će u sustav eSpis.

Nakon toga obavit će se sve ostale radnje s kojima je trebalo čekati do polaganja predujma odnosno spis odmah dostaviti predsjedniku vijeća, sucu pojedincu odnosno sudskom savjetniku.

4. Oslobođenje od plaćanja troškova postupka

Članak 135.

Kad je rješenjem suda stranka oslobođena od polaganja predujma za troškove svjedoka, vještaka, očevida i sudskih oglasa ili je oslobođena od plaćanja troškova postupka temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći sudska će pisarnica uložiti u spis Popis troškova (Obrazac br. 9) koji su predujmljeni iz namjenskih sredstava.

Podaci za osobe navedene u stavku 1. ovog članka upisivat će se u Evidenciju pružene besplatne pravne pomoći (Obrazac br. 86a).

Članak 136.

Sudovi koji koriste sustav eSpisa ne primjenjuju odredbu čl. 135. ovoga Sudskog poslovnika.

Kad je rješenjem suda stranka oslobođena od polaganja predujma za troškove svjedoka, vještaka, očevida i sudskih oglasa, sudska će pisarnica unijeti u sustav eSpis troškove, uz napomenu da su troškovi predujmljeni iz namjenskih sredstava.

U sustav eSpis upisuje se i činjenica da je pojedina stranka oslobođena od plaćanja troškova postupka temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći te se svi troškovi koji su tijekom postupka nastali toj stranci posebno evidentiraju.

Članak 137.

Troškovi postupka koji su već isplaćeni na teret proračunskih sredstava, a nisu naplaćeni od stranke zbog priznatog oslobođenja od plaćanja troškova postupka, unose se redom u popis troškova i u sustav eSpisa u sudovima koji koriste sustav eSpis.

Nakon završetka postupka sudska će pisarnica pozvati obvezanu stranku da te troškove plati. Ako stranka ne podmiri troškove u određenom roku, troškovi će se naplatiti prisilnim putem po propisima za prisilnu naplatu tražbina.

U sudovima koji ne koriste sustav eSpis podaci za osobe koje su oslobođene od plaćanja troškova postupka iz stavka 1. ovog članka upisivati će se u Evidenciju pružene besplatne pravne pomoći (Obrazac br. 86a).

5. Povratak naknada isplaćenih zbog izgubljene zarade

Članak 138.

Kad je trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, po posebnim propisima, priznato pravo na povrat (refundiranje) iznosa koji je isplatila svom zaposleniku, a u ime naknade za izgubljenu plaću ili zaradu zbog odazivanja pozivima suda, sud će nakon obavljene radnje izdati potvrdu za ostvarivanje naknade za izgubljenu plaću ili zaradu (Obrazac br. 10) na zahtjev stranke ili zainteresirane osobe.

Članak 139.

U potvrdi će se navesti podaci koliko je vremena pozvani zaposlenik boravio u sudu i u kojemu predmetu, kao i rok do kojega se može tražiti povratak isplaćene naknade. U slučaju da se isplata ima izvršiti iz položenog predujma, navest će se, osim ostalog, da će se polog vratiti polagatelju ako se u određenom roku ne zatraži povrat.

Članak 140.

Sudska pisarnica vodi Popis izdanih potvrda (Obrazac br. 11) radi povrata naknada isplaćenih od strane pravnih osoba u koji unosi, na kraju svakog dana, kopije svih potvrda izdanih od strane suda. U tu svrhu dužna je svaka ustrojstvena jedinica odmah nakon dovršetka rasprave i ročišta dostaviti sudskoj pisarnici kopije potvrda izdanih tijekom radnog dana.

Predsjednik suda može odrediti da navedeni popis s kopijama vodi službenik računovodstva.

Članak 141.

Spis se ne smije uložiti u arhiv sve dok uz podatke o svakoj potvrdi izdanoj zaposleniku trgovačkog društva ili druge pravne osobe nisu upisani podaci o isplaćenoj naknadi od strane suda. Ako trgovačko društvo ili druga pravna osoba u određenom roku nije zatražilo povrat isplaćene naknade, spis će se uložiti u arhiv nakon proteka tog roka, što će se u spisu zabilježiti.

Članak 142.

Ako je sud u odluci kojom se dovršava postupak već odlučio o troškovima postupka, naknadno će odlučiti o troškovima koji su isplaćeni pravnoj osobi nakon već donesene odluke suda.

Ako se u tijeku glavne rasprave donese rješenje o isplati naknade troškova određenoj osobi u određenom iznosu koji se ne upisuje u popis troškova, isplaćeni iznos troškova označit će se u zapisniku olovkom u crvenoj boji, s lijeve strane teksta tog rješenja.

XII. glava SUDSKA STATISTIKA I IZVJEŠĆA

1. Statistička služba

Članak 143.

Sudovi prikupljaju, sređuju i dostavljaju statističke podatke o svom radu na propisanim tiskanicama i obrascima (statističkim listovima, izvješćima i sl.). Statistička izvješća popunjavaju se po posebnim propisima na osnovi podataka iz pojedinih upisnika, sudskih odluka i na drugi odgovarajući način odnosno vođenjem e-statistike.

Popunjeni statistički listovi i redovita statistička izvješća dostavljaju se nadležnim tijelima u određenim rokovima u pisanom i elektroničkom obliku.

U županijskim sudovima iz članka 25. ovoga Sudskog poslovnika, predsjednik suda dužan je odrediti posebno statističko praćenje predmeta iz članka 21. Zakona o USKOK-u i osigurati zaštitu tajnosti tih podataka.

Statistički podaci za stalne službe prikupljaju se i obrađuju u prekršajnom odnosno općinskom sudu.

Članak 144.

Radi osiguranja pravodobnog podnošenja statističkih izvješća i dostavljanja statističkih listova i ostalih podataka za sudsku statistiku sud vodi popis rokova statističkog izvještavanja s podacima komu se, kada i na temelju kojih uputa dostavljaju statistički listovi i izvješća. Popis rokova služi kao podsjetnik predsjedniku suda, upravitelju sudske pisarnice odnosno službeniku koji obavlja statističku službu.

Članak 145.

Sve poslove u vezi sa statističkom službom u sudu obavlja, pod neposrednim upravljanjem i nadzorom predsjednika suda, u pravilu voditelj pisarnice ureda predsjednika suda odnosno službenik koji pomaže predsjedniku suda u obavljanju upravnih poslova sudske uprave, a u sudovima s većim opsegom poslova službenik kojemu je povjereno prikupljanje i sređivanje statističkih podataka.

2. Popis riješenih predmeta

Članak 146.

Sudska pisarnica vodi, uz svaki upisnik, popisni list o riješenim predmetima za određeno razdoblje statističkog izvještavanja.

Sudska pisarnica stalne službe prekršajnog odnosno općinskog suda vodi, uz svaki upisnik, popisni list o riješenim predmetima za određeno razdoblje statističkog izvještavanja uz naznaku »stalna služba«.

Popisni list služi za sastavljanje redovitih statističkih izvješća o svim predmetima koji su dovršeni u određenom izvještajnom razdoblju uz naznaku načina rješavanja (npr: »pres.«, »nag.«, »povl.«, »ustup«, »obustava«).

U popisni list upisuju se vremenskim slijedom oznake svih riješenih predmeta po vrstama i načinu rješenja.

Popis riješenih predmeta iz članka 21. Zakona o USKOK-u upisivat će se u posebni popisni list i unositi u statističko izvješće u pisarnici iz članka 30. stavak 3. ovoga Poslovnika.

U sudovima koji rabe sustav eSpis na sudske pisarnice ne primjenjuje se odredbe stavka 1. do 5. ovoga članka.

3. Popis predmeta u radu

Članak 147.

Svako vijeće odnosno sudac pojedinac ili sudski savjetnik vodi popis svih predmeta dodijeljenih mu u rad – Popis zaduženja sudaca (Obrazac br. 12). Popis se vodi za razdoblje od jedne kalendarske godine na početnim stranama Poslovnog dnevnika sudaca (ročišnik) za svaku vrstu predmeta posebno.

U popis se upisuju najprije oznake neriješenih predmeta iz prethodnog razdoblja, po starosti predmeta vremenskim slijedom, a zatim, po datumima primitka, oznake novih predmeta dodijeljenih u rad pojedinom vijeću, sucu pojedincu ili sudskom savjetniku. Oznake spisa pojedinih predmeta unose se u popis samo jedanput, i to prigodom prvog primanja na rješavanje. Popis se može voditi i kroz informatičke aplikacije koje se koriste u sudu.

Oznaka spisa riješenog predmeta precrtat će se u popisu nakon što je u tom predmetu donesena i izrađena odluka o glavnoj stvari.

U sudovima koji koriste sustav eSpis na sudska vijeća, suca pojedinca, odnosno sudskog savjetnika ne primjenjuju se odredbe stavka 1. do 3. ovoga članka, već se popis vodi kroz funkcionalnosti sustava eSpis.

4. Pregledi rada

Članak 148.

Službenik određen za vođenje sudske statistike sastavlja periodično, a najmanje jednom tromjesečno, pregled rada sudaca odnosno sudskih odjela i stalnih službi na temelju podataka iz upisnika i ostalih popisa o radu.

Službenik određen za vođenje sudske statistike iz članka 21. Zakona o USKOK-u sastavlja izvješće o radu na tim predmetima jednom mjesečno na temelju podataka iz upisnika i pregleda rada sudaca u odjelu iz članka 25. ovoga Sudskog poslovnika.

Iz pregleda rada mora biti vidljiv ukupni opseg poslova svakog odjela odnosno pojedinog vijeća i svakog suca ili sudskog savjetnika, broj predmeta u radu na početku izvještajnog razdoblja, broj novoprimljenih predmeta, broj održanih, odgođenih i neodržanih rasprava odnosno ročišta u tom razdoblju, broj riješenih predmeta i način rješavanja kao i broj predmeta koji su na kraju izvještajnog razdoblja ostali neriješeni.

Voditelj odjela za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama sastavlja periodično, a najmanje jednom tromjesečno, pregled rada odjela za podršku na temelju jedinstvenog programa za evidenciju svjedoka i žrtava, tabela tjednog/mjesečnog rasporeda, evidencija i osobnih lista volontera i evidencijskih lista dnevnih aktivnosti, kojeg je dužan dostaviti službeniku određenom za vođenje sudske statistike i Ministarstvu pravosuđa.

Sudovi su dužni redovito po isteku svake kalendarske godine izvješćivati o iznosima troškova za koje je dano oslobođenje temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.

Predsjednik suda može, prema potrebi, narediti da se u pregled rada unesu i drugi podaci.

5. Izvješća o radu

Članak 149.

Predsjednik suda sastavlja na kraju kalendarske godine godišnje izvješće o radu suda prema uputi Ministarstvu pravosuđa za izradu godišnjih izvješća.

Tijela pravosudne i sudske uprave odnosno viši sudovi mogu, prema potrebi, tražiti od sudova podnošenje posebnih izvješća o određenim pitanjima.

Sudovi su dužni po isteku svake kalendarske godine izvješćivati o iznosima oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi i troškova sudskih postupaka temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i drugih osnova.

DIO DRUGI TIJEK SUDSKOG RADA

XIII. glava POSTUPAK S PODNESCIMA UPUĆENIM SUDU

1. Primitak podnesaka u sudskoj pisarnici

Članak 150.

Podnesci i drugi dopisi primaju se u sudskoj pisarnici u redovito radno vrijeme.

Primitak podnesaka i dopisa koji se odnose na novčano poslovanje, te primitak novca, vrijednosnih papira, dragocjenosti i drugih predmeta, kao i primitak podnesaka i dopisa koji se odnose na zemljišne knjige ili sudske registre i druge javne knjige može se ograničiti na određeni skraćeni dio radnog vremena.

Izvan redovitog radnog vremena, kao i u dane kad sud ne radi, podneske prima dežurni službenik ako je u sudu ustrojena služba dežurstva.

Članak 151.

Podnesci, spisi, brzojavi i sl. primaju se u sudskoj pisarnici i u sudskoj pisarnici stalne službe.

U sudovima s većim opsegom poslova podnesci se primaju u posebnoj prijamnoj pisarnici.

Ako se istom zgradom koristi više sudova, predsjednici tih sudova mogu odrediti da se osnuje zajednička prijamna pisarnica odnosno da se u istoj prostoriji primaju podnesci za te sudove.

Predsjednik županijskog suda može odrediti da se sve ili određene vrste podnesaka predaju isključivo u prijamnoj pisarnici.

Predsjednik županijskog suda odredit će da se svi podnesci u predmetima iz članka 21. Zakona o USKOK-u, isključivo predaju u posebnoj pisarnici određenoj za prijem tih podnesaka.

Hitne pošiljke i brzojave u predmetima iz članka 21. Zakona o USKOK-u koji stignu u sud izvan redovitog radnog vremena, prima i otvara predsjednik suda, dežurni sudac ili drugi službenik koji obavlja dežurstvo u odjelu za rad s tim predmetima.

Članak 152.

Službenik sudske pisarnice određen godišnjim rasporedom poslova prima, u pravilu, sve podneske i spise (u daljnjem tekstu – podnesci) koje stranke predaju neposredno ili su sudu dostavljeni poštom osim podnesaka i spisa iz članka 151. stavak 5. i 6. ovoga sudskog poslovnika koji se primaju u posebnoj pisarnici.

Godišnjim rasporedom poslova određuje se službenik zadužen za rukovanje spisima i zaprimanjem pošte USKOK-a

Podnesci koji se odnose na novčano poslovanje, te novac, vrijednosne papire, dragocjenosti i druge predmete prima, u pravilu, službenik računovodstva određen godišnjim rasporedom poslova.

Podnesci koji se odnose na zemljišnoknjižne poslove i predmete sudskog registra prima službenik zemljišnoknjižne službe ili službenik sudskog registra.

Ako su zajedno s ostalim podnescima primljeni i podnesci koji se odnose na materijalno-financijsko poslovanje, zemljišno – knjižnu službu ili sudski registar odnosno obratno, takve će se podneske, bez odlaganja, predati odgovarajućem službeniku.

Hitne pošiljke i brzojave koji stignu sudu izvan redovitog radnog vremena prima i otvara predsjednik suda, dežurni sudac ili drugi službenik koji obavlja dežurstvo.

Članak 153.

Ako sud nije nadležan za primanje podnesaka, službenik koji neposredno prima podnesak upozorit će na to podnositelja i uputiti ga nadležnom tijelu. Ako podnositelj i nakon toga traži da se njegov podnesak primi, službenik će primiti takav podnesak pa će ispod štambilja o primitku staviti bilješku o obavljenom upozorenju.

Takav se podnesak upisuje u odgovarajući upisnik za razne predmete (Obrazac br. 131), odnosno u odgovarajući upisnik sustava eSpis, ukoliko ga sud primjenjuje i nakon toga dostavlja nadležnom tijelu.

Članak 154.

Službenik koji prima podnesak dužan je stranku koja želi izjavu koja se daje podneskom, dati na zapisnik, uputiti određenom sucu, sudskom savjetniku ili drugom službeniku suda, ako se prema odredbama postupka takva izjava može dati na zapisnik kod suda.

Ako sud nije nadležan da na zapisnik primi usmeno priopćenje koje stranka želi dati, službenik će na to upozoriti stranku i uputiti je nadležnom tijelu.

Članak 155.

Prigodom neposrednog primitka podneska službenik će upozoriti podnositelja na neurednost podneska (nedovoljan broj primjeraka, priloga i prijepisa za sud i stranke, nedostatak adresa stranaka i drugih osoba, nedovoljno plaćenu pristojbu i sl.) i u isto vrijeme zatražiti da se nedostaci odmah uklone.

U slučaju potrebe službenik može zatražiti prethodno upute od upravitelja sudske pisarnice.

Ako podnositelj ne ukloni odmah uočene nedostatke, primit će se i takav neuredni ili nepotpuni podnesak što će se označiti na podnesku, ispod bilješke o primitku olovkom u boji, uz stavljanje napomene o kakvom se nedostatku radi (npr. »nedovoljno primjeraka«, »nepotpuna adresa«, »manjak pristojbe« i sl.) i bilješka o obavljenom upozorenju.

Članak 156.

Unos podataka o podnesku u sustav eSpis obavlja u pravilu službenik određen za prijem određene vrste podneska.

Ukoliko ne postoji posebna prijemna pisarnica, ili u prijemnoj pisarnici ne postoje tehnički ili prostorni uvjeti da se u njoj unose podaci o primljenim podnescima, tada podatke o primljenom podnesku unosi voditelj odgovarajućeg upisnika u sudskoj pisarnici.

Ako je podnesak primljen u vrijeme kad sustav eSpis nije dostupan, službenik će na podnesak staviti odgovarajuću bilješku.

Sve informacije o prilozima podnesku, pošiljci u kojoj je podnesak zaprimljen, kao i napomene o nedostatku podneska ili pošiljke, sadržaju i posebnom postupanju unose se u sustav eSpis, a po potrebi i na podnesak.

Bilješke vezane uz plaćanje pristojbi obvezno se navode i na podnesku.

Podnesci u obliku elektroničke isprave mogu se u sudu zaprimati uz pomoć sustava za zaprimanje elektroničkih podnesaka.

Zaprimljeni elektronički podnesci automatski se unose u sustav eSpis.

2. Preuzimanje pošiljaka na pošti

Članak 157.

Poštanske pošiljke preuzima za sud, po posebnim propisima, službenik suda određen godišnjim rasporedom poslova.

Ako je omot pošiljke oštećen, službenik koji prima poštansku pošiljku ne smije preuzeti preporučene pošiljke i one na kojima je označena vrijednost. U tom slučaju tražit će se od nadležnog tijela poštanske službe da se stanje i sadržaj pošiljke utvrdi komisijski, pa će nakon toga preuzeti pošiljku zajedno sa zapisnikom o komisijskom nalazu.

3. Otvaranje pošiljaka

Članak 158.

Obične pošiljke primljene u zatvorenim omotima otvara određeni službenik sudske pisarnice i službenik sudske pisarnice stalne službe.

Ako službenik koji preuzima pošiljke nije ovlašten da ih otvara, dužan je odmah nakon preuzimanja predati sve pošiljke službeniku određenom za otvaranje pošiljaka.

Službenik koji otvara pošiljke neće otvoriti povjerljive i strogo povjerljive pošiljke i pošiljke upućene osobno predsjedniku suda ili na njegove ruke, ili na ruke pojedinih sudaca. Takve pošiljke predaju se neotvorene predsjedniku suda odnosno sucu kojemu su upućene.

Pošiljke u predmetima iz članka 21. Zakona o USKOK-u, a koje su naslovljene na taj odjel, predaju se neotvorene u posebnoj pisarnici toga odjela, a ako ih je otvorio službenik ovlašten za otvaranje pošiljki, dužan ih je odmah predati pisarnici toga odjela, vodeći računa o primjeni Zakona o zaštiti tajnosti podataka.

Pošiljku koja prema vanjskoj oznaci na omotu sadrži izjavu posljednje volje ili se odnosi na prethodni postupak u kaznenim predmetima otvara nadležni sudac.

Novčana pisma i druge vrijednosne pošiljke otvara ovlašteni službenik po postojećim propisima.

Članak 159.

Na omot pošiljke koju službenik određen za primanje podnesaka ne smije sam otvoriti, stavit će se bilješka o primitku. Takvi omoti predat će se neotvoreni predsjedniku suda odnosno sucu koji je po rasporedu poslova određen da provodi postupak. Kad predsjednik suda ili određeni sudac otvori takvu pošiljku, bilješka o primitku s omota prenijet će se na podnesak s odgovarajućim napomenama.

Članak 160.

Omot se otvara tako da se ne oštete poštanski pečati i žigovi. Svakom podnesku priložit će se uvijek omot u kojem je podnesak stigao.

Prigodom otvaranja omota treba paziti da se podnesci ne oštete, da se prilozi raznih pisama ne pomiješaju, da neki podnesak ili nalog ne ostane u omotu i slično. Osobito treba provjeriti slažu li se brojevi napisani na omotu s brojevima primljenih podnesaka. Ako neki podnesak označen na omotu nedostaje ili ako su primljeni samo prilozi bez popratnog dopisa ili se ne vidi tko je pošiljatelj i slično, utvrdit će se bilješkom uz koju će se priložiti omot. U svim navedenim slučajevima gdje je moguće, sudska će pisarnica o tomu odmah obavijestiti pošiljatelja.

Ako je u jednom omotu prispjelo više podnesaka, omot će se priložiti uz jedan od podnesaka. Na ostale podneske, ispod bilješke o primitku, označit će se gdje se omot nalazi (npr. »omot kod P-137/96.«).

Ako je datum na otisku poštanskog žiga nečitljiv pa se sa sigurnošću ne može utvrditi dan predaje pošiljke pošti, označit će se to na samom podnesku. Ako postoji sumnja da nije održan rok, zatražit će se izvješće od pošte.

Ako su omoti preporuka, paketa ili druge pošiljke primljeni oštećeni, a postoji sumnja o neovlaštenom ili zlonamjernom otvaranju, treba prije otvaranja, u nazočnosti još dvojice službenika, o tome sastaviti kratak zapisnik u kojem će se upisati vrsta i opseg oštećenja (ako sadržaj pošiljke već prije, prilikom preuzimanja na pošti, nije zapisnički utvrđen u smislu članka 156. st. 2. ovog Sudskog poslovnika).

4. Bilješka o primitku

Članak 161.

Na primjerak podneska određenog za sud stavlja se bilješka o primitku (štambilj br. 26), u pravilu, na prvoj strani u sredini gornjeg dijela lista. Bilješka o primitku sadrži naziv i mjesto suda, dan, mjesec, godinu primitka i podatke o načinu primitka (npr.: »neposredno«, »preko pošte«, ili »preporučeno« i sl.), broju primjeraka i priloga, je li i kako na podnesak plaćena pristojba, je li stiglo poštom otvoreno ili s oštećenim omotom, o mogućim predmetima i gotovom novcu koji su dostavljeni uz pošiljku i slično.

Na podnesku koji se odnosi na postupak u kaznenom i prekršajnom predmetu, a vezano je uz rok koji se računa na sate ili sud treba izvršiti određenu radnju u takvu roku, kao i u drugim slučajevima kad to odredi predsjednik suda, označit će se slovima i točan sat primitka. Na podnesku koji se odnosi na zemljišnoknjižne predmete, pored oznake sata primitka, označit će se i moguća istovremena predaja na svim podnescima koji se odnose na isto zemljišnoknjižno tijelo.

Na prvom primjerku podneska koji se odnosi na pravni lijek odnosno prigovor protiv platnog, kaznenog, prekršajnog ili otkaznog naloga zabilježit će se čitljivo slovima dan i mjesec poštanskog žiga preporučene pošiljke koji je označen kao dan predaje pošti. Ako se na poštanskom žigu zbog nejasnoće ne može utvrditi dan predaje pošti, označit će se to na podnesku.

Ako se prigodom otvaranja pošiljke utvrdi da je uz podnesak priložen novac ili druga vrijednost, treba ispod bilješke o primitku kratkom bilješkom utvrditi iznos odnosno vrijednost. Te vrijednosti poslije upisa podneska u odgovarajući imenik predat će se službeniku računovodstva koji će ispod bilješke o primitku označiti broj računovodstvenog popisa pod kojim je primljena vrijednost zabilježena i staviti svoj potpis.

Na ostale primjerke podneska stavit će se skraćena bilješka o primitku (štambilj br. 28) koja sadrži samo naziv i mjesto suda, te dan, mjesec i godinu primitka.

Bilješku o primitku potpisuje službenik koji je primio podnesak.

U sudovima koji koriste sustav eSpis bilješka o primitku unosi se u sustav eSpis.

Članak 162.

S podnescima koji su dostavljeni preko vojne jedinice, kaznenopopravne ustanove ili slične ustanove postupit će se na način predviđen u članku 161. Sudskog poslovnika, s time da će se kao dan primitka označiti dan, mjesec i godina kad je podnesak predan tim tijelima.

Službenik koji prima pošiljke nije dužan provjeravati da li u mjestu gdje je pošiljka predana vojnoj postrojbi postoji ili ne postoji poštanski ured. To se provjerava u ustrojstvenoj jedinici gdje se rješava predmet na koji se podnesak odnosi. U takvu slučaju stavit će se naknadno, uz bilješku o primitku i bilješka postoji li ili ne postoji poštanski ured.

Članak 163.

Nedostatke i nepravilnosti utvrđene prilikom otvaranja pošiljke treba utvrditi kratkom bilješkom koja se stavlja neposredno uz otisak prijamnog štambilja (npr: ako podnesku nedostaju prilozi, stavit će se »primljeno bez priloga«, ako mu nedostaju samo pojedini prilozi, treba navesti njihove nazive i slično).

Ako se u omotu nađe podnesak adresiran na drugi sud, tijelo ili pravnu osobu, stavit će se odgovarajuća bilješka ispod bilješke o primitku (npr: »pogrešno dostavljeno«) i podnesak poslati onomu komu je upućen. Takav podnesak ne upisuje se u upisnik.

Članak 164.

U sudovima s većim opsegom poslova može se, prema potrebi, za označivanje primitka podneska rabiti i mehanički brojčanik. U tom se slučaju na podneske otiskuju brojevi po redoslijedu primitka, iznad bilješke o primitku. Broj otisnut brojčanikom ne ulazi u poslovni broj.

Uz mehanički brojčanik može se voditi popis u koji se upisuju redni brojevi brojčanika kojim su pojedini podnesci obilježeni.

Članak 165.

Bilješka o primitku stavit će se štambiljem na sve pošiljke i dostavnice koje su vraćene zbog neobavljenog uručenja pošiljke adresatu.

Podaci o neobavljenom uručenju, uključujući i razlog neobavljenog uručenja, obavezno se unose u eSpis.

Članak 166.

Bilješka o primitku ne stavlja se na podneske primljene na zapisnik kod suda. Takvi se podnesci predaju neposredno voditelju odgovarajućeg upisnika.

U sudovima koji koriste sustav eSpis podatke o podnescima primljenim na zapisnik kod suda unosi u sustav eSpis voditelj odgovarajućeg upisnika.

Zemljišnoknjižni podnesci primljeni na zapisnik kod suda predaju se odmah nakon sastavljanja službeniku zemljišnoknjižne službe određenom za primitak podnesaka.

Članak 167.

Službenik koji je primio podnesak ili drugi dopis dužan je na zahtjev podnositelja izdati potvrdu o primitku stavljanjem otiska prijamnog štambilja na odjeljku koji odgovara podnesku ili potpisom uz stavljanje pečata suda u predajnoj knjizi donositelja, ako su u njoj točno naznačeni podnesci koji se predaju, broj mogućih daljih primjeraka, odjeljaka itd. ili izdavanjem potvrde o primljenom podnesku (Obrazac br. 13).

U sudovima koji koriste sustav eSpis izdavanje potvrde o primljenom podnesku evidentira se u sustavu eSpis.

Ako je uz podnesak priložena dostavnica, primitak podneska potvrdit će se na dostavnici stavljanjem datuma, potpisa i službenog pečata, a potvrđena dostavnica vratit će se odmah pošiljatelju.

5. Obračunavanje pristojbe

Članak 168.

Službenik koji prima podneske, obračunava pristojbu i poništava državne biljege koji se lijepe na podnesak, priloge i ostale dopise (sudske opomene i sl.) prema propisima o sudskim pristojbama i odredbama Sudskog poslovnika.

U sudovima koji koriste sustav eSpis voditelj upisnika unosi podatke o pristojbi u sustav eSpis.

6. Predaja primljenih podnesaka u rad sudskoj pisarnici

Članak 169.

Primljeni podnesci i drugi dopisi sređuju se po vrstama upisnika u koje ih treba upisati odnosno prema oznakama spisa na koje se odnose i tako sređeni predaju upravitelju sudske pisarnice odnosno izravno voditeljima upisnika.

Podnesci koji se odnose na predmete hitne naravi i predmete iz članka 21. Zakona o USKOK-u ili u povodu kojih treba postupiti bez odgode predat će se odmah nakon primitka, a ostala u tijeku dana.

Podnesci koji su vezani na rok ili sadrže važnije isprave sređuju se i predaju odvojeno.

Na podneske navedene u stavku 2. i 3. ovoga članka stavit će prijamna pisarnica i oznake predviđene u članku 117. Sudskog poslovnika koje upućuje na hitnost postupanja (npr. »hitno«, »pritvor (istražni zatvor)«, »smetanje posjeda«, »maloljetnik«, »OSKOK« i dr.).

Ako podnositelj zemljišnoknjižnog podneska nije podnesak označio kao takvo, službenik određen za primitak podneska stavit će na vrhu takva podneska olovkom u crvenoj boji oznaku »ZK«.

Podnesak se predaje u rad, po potrebi, primopredajnom knjigom, odnosno potvrdom primitka prema oznakama rednog broja popisa brojčanika, ako takav postoji (npr. »primljeno od broj 2951 – 3014«) i na drugi primjeren način.

Članak 170.

Ako su uz podnesak primljeni novac, vrijednosni papiri, dragocjenosti ili drugi predmeti, označit će se to na gornjem dijelu podneska olovkom u boji ili štambiljem uz stavljanje napomene »polog« ili »pohrana« i dalje postupiti prema odredbi čl. 152. st. 3. Sudskog poslovnika.

XIV. glava RAD NA PRIMLJENIM PODNESCIMA U SUDSKOJ PISARNICI

1. Osnivanje spisa

Članak 171.

Voditelj upisnika dužan je istog dana, a najkasnije u roku od 48 sati nakon primitka, upisati u odgovarajući upisnik i imenik (kartoteku) sve primljene podneske kojima se osniva novi spis.

Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka spisi primljeni do završetka radnog dana u petak moraju se upisati najkasnije u roku od 72 sata.

Predmeti iz članka 21. Zakona o USKOK-u voditelj upisnika dužan je upisati u odgovarajući upisnik i imenik sve primljene podneske odmah i bez odgode.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ako se podaci o podnesku ne unose u prijemnoj pisarnici, nego u upisniku, voditelj upisnika dužan je istog dana, a najkasnije u roku od 48 sati nakon primitka upisati u odgovarajući upisnik sustava eSpis sve primljene podneske kojima se osniva novi spis.

Iznimno od odredbe st. 4. ovog članka spisi primljeni do završetka radnog dana u petak moraju se upisati u sustav eSpis najkasnije u roku od 72 sata.

Voditelj upisnika u stalnoj službi postupit će sukladno stavku 1. i 2. ovoga članka.

Članak 172.

Podnesak kojim se osniva novi spis stavlja se u omot spisa od čvršćeg papira (Obrazac br. 14).

Kad spis ima već broj podnesaka ili postane opsežniji, priložit će mu se poseban list za Popis podnesaka na kojemu će se nastaviti upisivanje podnesaka nakon što bude popunjen popis podnesaka na omotu spisa.

U sudovima koji koriste sustav eSpis popis podnesaka i drugih pismena može se u bilo kojem trenutku ispisati pomoću sustava eSpis.

Popis pismena u smislu stavka 3. ovog članka mora se otisnuti i uložiti u spis prije prvog podneska kad se spis šalje na uvid predsjedniku suda, drugom sudu, prije arhiviranja i sl.

Članak 173.

Na naslovnu stranu omota spisa, u gornjem lijevom kutu, stavlja se štambiljem naziv suda. U gornjem desnom i donjem lijevom kutu upisuje se oznaka spisa, a na sredini se unose podaci o predmetu i strankama.

Iznad štampanog teksta »Omot spisa« stavljaju se kratke oznake predviđene u članku 117. i članku 170. Sudskog poslovnika. Na donjoj strani omota, u odgovarajućem prostoru upisuju se podaci o rokovima i određenim ročištima, odnosno raspravama, običnom olovkom.

U sudovima koji koriste sustav eSpis na omota spisa upisuje se samo na naslovnoj strani u gornjem desnom i donjem lijevom kutu oznaka spisa.

2. Oznaka spisa

Članak 174.

Na svaki spis stavlja se oznaka predmeta koja se sastoji od kratice naziva upisnika u koji je upisan (K, P, R1, OVR, O itd.) ispisana velikim slovima, rednog broja upisa i posljednja dva broja godine u kojoj je unesen u upisnik (oznaka spisa K-13/96).

Na omotu spisa stavlja se ispod oznake spisa još i redni (arapski) broj vijeća, odnosno suca pojedinca kojemu je predmet dodijeljen u rad (npr. 1 P-35/96.) te prezime i ime suca.

U sudovima koji koriste sustav eSpis oznaka predmeta, broj vijeća, odnosno suca pojedinca kojem je predmet dodijeljen u rad te ime i prezime predsjednika vijeća, odnosno suca generira se automatski kod unosa u sustav eSpis.

Članak 175.

Pojedini podnesci u spisu označuju se u gornjem desnom kutu poslovnim brojem koji sadrži oznaku spisa i podbroj, tj. redni broj kojim se označuje pojedini podnesak ili odluka prema redoslijedu kojim je upisan u popis podnesaka (posl. br. K-115/96-6).

Broj kojim je podnesak obilježen brojčanikom prigodom primitka ne ulazi u poslovni broj.

U sudovima koji koriste sustav eSpis podbroj podneska dodjeljuje se automatski kod unosa podneska u sustav eSpis prema redoslijedu kojim je upisan.

Članak 176.

Voditelj upisnika označit će prigodom osnivanja spisa na prvom podnesku poslovni broj s podbrojem 1 i upisati ga odmah u popis podnesaka.

Ostale podneske u popis podnesaka upisuju i označavaju podbrojeve vremenskim slijedom sudski službenici zaduženi za podneske zaprimljene u pisarnici i daktilografi-zapisničari dok se spis nalazi u referadi, tako da podbroj odgovara uvijek rednom broju popisa podnesaka.

Poseban podbroj dobiva svaki podnesak i dopis koji se označuje prijemnim štambiljem, odluke koje se dostavljaju strankama, vraćene neuručene dostavnice i drugi važniji podnesci upućeni drugim tijelima i sudovima.

Interne naredbe kao i rješenja o zakazivanju rasprava i određivanju ročišta, ako se pišu na podnesku koji već ima oznaku podbroja, ne dobivaju novi podbroj.

Članak 177.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ne primjenjuje se odredba članka 176. ovoga Sudskog poslovnika.

Članak 178.

Listovi se označuju rednim brojem, olovkom u crvenoj boji u desnom gornjem kutu od broja 1 dalje, bez obzira na podbroj. Broj se lista upisuje i u odgovarajućem odjeljku popisa podnesaka.

U sudovima koji koriste sustav eSpis broj stranica podneska, priloga, zapisnika i odluka unosi se kod unosa pismena u sustav eSpis.

U sudovima koji koriste sustav eSpis početni broj stranice svakog pismena unutar spisa prikazan je na popisu pismena sustava eSpis.

Članak 179.

Podnesci koji se odnose na predmete u tijeku uložit će se u odgovarajući spis vremenskim slijedom kojim su primljeni.

Na podnescima kojima se udovoljava nalogu suda ili sadrže prijedloge ili obavijesti koje se odnose na određeni predmet za koji je već osnovan spis, stranka je dužna navesti oznaku spisa, a po mogućnosti i poslovni broj na koji se podnesak odnosi.

U sudovima koji koriste sustav eSpis podnesci i sva druga pismena unose se u sustav eSpis i ulažu se u odgovarajući spis vremenskim slijedom kojim su primljeni ili nastali u sudu, o čemu su dužni brinuti svi službenici koji rukuju spisima, a posebno oni koji su zaduženi za unos podataka.

3. Prilozi

Članak 180.

Prilozi uz pojedine podneske ulažu se u spis zajedno s podneskom na koji se odnose. Prilozi se označuju poslovnim brojem odgovarajućeg podneska uz stavljanje velikog slova abecednim redom (npr.: K-13/96-17-A) na svaki prilog posebno.

Izvornici isprava koje nakon dovršenog postupka treba vratiti strankama ulažu se u spis, u pravilu, u zajednički otvoreni omot na kojem će se, s vanjske strane, navesti koje se isprave u njemu nalaze.

Uz odgovarajući podnesak kojemu su izvornici bili priloženi, priložit će se po potrebi prijepis ili presliku izvornika koji će se zadržati u spisu.

Ostali prilozi koji se zbog oblika ili vrste ne mogu ulagati u spis pohranit će se odvojeno, a na podnesku kojem su priloženi i u polje za primjedbe o podnesku sustava eSpis stavit će se bilješka o tome gdje se takvi prilozi nalaze na čuvanju.

U sudovima koji koriste sustav eSpis prilozi podnesaka unose se u sustav eSpis te se pritom unosi broj stranica priloga.

4. Sređivanje i uvezivanje spisa

Članak 181.

Svi službenici koji rukuju spisima dužni su brižljivo paziti da se svi podnesci u spisu označuju pravilnim oznakama i uredno unose u popis podnesaka. Svi službenici koji rukuju spisima odgovorni su za njihovu potpunost i sređenost.

Spisi sa više od 10 listova uvezuju se zajedno s omotom i popisom podnesaka prošivanjem ili lijepljenjem. Prilikom uvezivanja valja imati u vidu da tekst podneska ostane vidljiv i neoštećen. U tu svrhu odresci na koje se pojedini podnesci naljepljuju ne smiju biti širi od bjeline koja je ostavljena s obje strane lista (čl. 100. Sudskog poslovnika). U spis se uvezuju podnesci i njihovi prilozi koji trajno ostaju u spisu.

Opsežniji spisi s više od 200 listova uvezuju se u posebne svežnjeve koji se označuju rednim brojem (npr. svežanj 1, 2 itd.). Popis podnesaka za spise od više svežanja vodi se kod prvoga svežnja i teče vremenskim slijedom bez obzira na broj svežnjeva.

U sudovima koji koriste sustav eSpis listovi spisa se uvezuju zajedno sa omotom spisa u smislu prethodnih stavaka ovog članka.

Viši sud može vratiti na sređivanje spise koji su mu dostavljeni u nesređenom stanju.

5. Predaja spisa na rješavanje

Članak 182.

Nakon što službenici sudske pisarnice obave sve potrebne predradnje oko osnivanja i sređivanja spisa, sudska pisarnica predaje spis sucu, sudskom savjetniku odnosno drugom službeniku koji je rasporedom poslova određen za rješavanje tog predmeta.

Podnesci primljeni ili sastavljeni za vrijeme dok teče rok za njihovo podnošenje dostavljaju se na rješavanje zajedno sa spisom odmah čim je udovoljeno nalogu suda zbog kojeg je spis bio stavljen u popis rokova, odnosno dan iza isteka roka (ako nije postupljeno po nalogu suda), nakon što se na njima vidljivo označi ono što je bitno za rješavanje (npr. »nema druge žalbe«, »nema odgovora«, »nema prigovora« i sl.).

Članak 183.

Podnesci kojima se zahtijeva izuzeće suca ili suca porotnika ili koji sadrže pritužbe stranaka i drugi dopisi koji se odnose na predmete sudske uprave, dostavljaju se na rješavanje u ured predsjednika suda.

Članak 184.

Dostavljanje spisa na rješavanje sucima ili ovlaštenim službenicima i vraćanje sudskoj pisarnici upisuje se u odjeljku za kretanje spisa odgovarajućeg upisnika običnom olovkom odnosno u odjeljku za primjedbe, ako u upisniku ne postoji poseban odjeljak za kretanje spisa.

Spis i podnesak iz sudske pisarnice dostavlja se drugoj ustrojstvenoj jedinici i obratno, u pravilu preko Primopredajne knjige za unutarnju dostavu (Obrazac br. 16).

Predsjednik županijskog suda iz članka 25. ovoga Poslovnika dužan je odrediti osobu za dostavu spisa i podnesaka iz sudske pisarnice za predmete iz članka 21. Zakona o USKOK-u radi dostave drugoj ustrojstvenoj jedinici i obratno preko posebne primopredajne knjige za unutarnju dostavu (Obrazac 16).

Uzimanje i vraćanje pojedinih podnesaka iz spisa koji nisu uvezani u spis zabilježi se kratkom bilješkom na omotu spisa i bilješkom na posebnom listu koji se umeće na odgovarajuće mjesto u spisu.

Članak 185.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ne primjenjuje se odredba čl. 184. st. 1. i 2. 3. i 5. ovog Sudskog poslovnika već se dostavljanje spisa na rješavanje sucima ili ovlaštenim službenicima i vraćanje sudskoj pisarnici, kao i svako drugo dostavljanje spisa unutar suda upisuje u sustav eSpis.

Potvrđivanje prijema spisa obavlja osoba, odnosno ustrojstvena jedinica kojoj je spis upućen pomoću sustava eSpis odmah po prijemu spisa, a najkasnije unutar istog radnog dana.

Sustav eSpis prikazuje podatke o trenutnoj lokaciji i povijesti kretanja spisa.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ne primjenjuje se odredba članka 184. stavak 4. ovoga Sudskog poslovnika već u slučaju slanja podneska ili bilo kojeg drugog dokumenta koji nije uvezan u spis, ustrojstvena jedinica koja šalje dokument dužna je ustrojstvenoj jedinici koja prima dokument poslati upozorenje pomoću sustava eSpis.

U slučaju da primatelj upozorenja ne primi dokument dužan je reagirati do kraja uredovnog vremena. U protivnom se smatra da je primatelj primio dokument i uložio ga u spis.

Sustav eSpis omogućava unos podneska u spis koji nije u pisarnici.

XV. glava PROMJENA OZNAKE, SPAJANJE, PRILAGANJE I RAZDVAJANJE SPISA

1. Promjena oznake spisa

Članak 186.

Ako se u tijeku postupka nastavi vođenje spisa pod oznakom drugog upisnika, precrtat će se na omotu ranija oznaka spisa, a ispod nje staviti nova. Ako se spis ustupi drugom sudu, precrtat će se naziv suda i staviti naziv novog suda.

Nova oznaka spisa unijet će se i u popis podnesaka prema času kad je oznaka spisa izmijenjena. U tom slučaju novi podnesci i sudske odluke dobivaju novu oznaku spisa, a podbrojevi na podnescima nastavljaju redoslijed.

Oznaka se precrtava olovkom u crvenoj boji, povlačenjem vodoravne crte po sredini ranije oznake, tako da ranija oznaka ostane i nadalje čitljiva.

U sudovima koji koriste sustav eSpis promjena upisnika unosi se u sustav eSpis. Pritom se prema potrebi promijene podaci o ulogama stranaka u predmetu, te o hitnosti i tajnosti postupka. Od tog trenutka, novi podnesci i sudske odluke dobivaju novu oznaku spisa, a podbrojevi na podnescima nastavljaju redoslijed.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ustupanje spisa drugom sudu unosi se u sustav eSpis. Pritom se obavezno navodi razlog ustupanja spisa. Slanje spisa na viši sud unosi se u sustav eSpis, gdje se obavezno navodi razlog slanja spisa. Isti je postupak kod slanja spisa na niži sud pomoću sustava eSpis, gdje se također obavezno navodi razlog slanja spisa.

2. Spajanje spisa

Članak 187.

U slučaju kad se po odluci suda više predmeta spoji radi provođenja jedinstvenog postupka i donošenja zajedničke odluke, spis u kojem je kasnije pokrenut postupak uvezat će se spis u kojem je postupak pokrenut ranije, ako pravilima postupka koja uređuju pojedinu vrstu postupka nije drugačije određeno.

U slučaju spajanja predmeta iz članka 21. Zakona o USKOK-u sa drugim predmetima primjenjivat će se postupak koji se odnosi na spajanje predmeta iz ovoga članka.

Ako se spajaju spisi koji se odnose na predmete iz nadležnosti suca pojedinca s onima za čije je raspravljanje nadležno vijeće ili viši sud, svi spojeni spisi ulažu se u najstariji spis iz nadležnosti vijeća odnosno višeg suda, ako pravilima koja uređuju pojedinu vrstu postupka nije drugačije određeno.

Članak 188.

Spojeni jedinstveni spis vodi se pod oznakom spisa koji se odnosi na predmet u kojem treba provesti jedinstveni postupak i donijeti zajedničku odluku.

U sudovima koji koriste sustav eSpisa spajanje predmeta unosi se u sustav eSpis.

Nakon obavljenog spajanja u upisniku će se, u odjeljku za primjedbe, kod oznake spojenog spisa upisati oznaka jedinstvenog spisa, dok će se kod jedinstvenog spisa navesti oznake svih spojenih spisa. Podaci o kretanju spisa i podaci o odluci upisuju se u upisniku u odgovarajućim odjeljcima onog predmeta u kojem se donosi zajednička odluka.

U sudovima koji koriste sustav eSpis nakon spajanja spisa, podnesci, podaci o kretanju spisa i podaci o odluci upisuju se u sustavu eSpis onog predmeta u kojem se donosi zajednička odluka.

Spojeni spisi iskazuju se kao dovršeni sucu koji je donio odluku u jedinstvenom spisu onda kada odluka bude otpremljena. Na omotu jedinstvenog spisa označit će se olovkom u boji spojeni spis (npr: »spojen K-80/96«) ispod oznake spisa. Bilješke i oznake s omota uvezanog spisa koje vrijede za spojeni spis prenijet će se na omot jedinstvenog spisa.

Uvezani spis unijet će se u popis podnesaka jedinstvenog spisa na jedan redni broj, a taj će se popis dalje voditi kao zajednički popis podnesaka.

Članak 189.

Ako se spisi koji se odnose na više predmeta privremeno spoje radi zajedničkog raspravljanja, s time da se za svaki predmet nakon dovršenog raspravljanja donese posebna odluka, tako spojeni spisi ulažu se u spis onog predmeta u kojem se vodi zajednički postupak. Nakon što bude dovršeno zajedničko raspravljanje, spojeni spisi izdvojit će se radi donošenja zajedničkih odluka. Zapisnici i drugi dijelovi spisa koji se odnose na radnje koje su obavljene zajednički za sve spojene predmete, a koji su bitni za pojedini predmet, prepisat će se i uložiti u odgovarajući spis u ovjerenom prijepisu.

Članak 190.

Podaci o kretanju spisa i radnjama u postupku koji se odnose na privremeno spojene spise bilježe se u odgovarajućim odjeljcima upisnika kod onoga predmeta u koji su uloženi. U odjeljku za primjedbe zajedničkog spisa zabilježit će se oznake svih spisa koji su njemu priloženi (npr. »pridružen K-18/96.«). Ta bilješka označit će se znakom konačnog rješenja nakon što se izdvoji pridruženi spis.

Pojedini privremeno spojeni (pridruženi) spisi ne smiju se u upisniku upisati kao svršeni prije nego budu donesene i izrađene pojedinačne odluke. Podaci o odluci bilježe se u odgovarajućim odjeljcima u upisniku pod rednim brojem pod kojim je pridruženi spis upisan. Dok se spis nalazi pridružen drugom spisu, u odjeljku za primjedbe stavit će se bilješka »pridružen spis P-67/96.«. Ta bilješka označit će se znakom konačnog rješenja kad pridruženi spis bude izdvojen iz spisa kojem je bio privremeno pridružen. Na omotu zajedničkog spisa stavlja se, ispod oznake spisa olovkom u boji, oznaka svih spisa koji su mu pridruženi (npr. »pridružen K-15/96.«). Nakon izdvajanja pridruženih spisa precrtat će se njihove oznake na omotu zajedničkog spisa.

Privremeno spojeni (pridruženi) spisi unijet će se u popis podnesaka spisa kojemu su pridruženi kao prilog podbroja onog podneska na kojem se nalazi naredba o privremenom spajanju spisa. Nakon završenog zajedničkog raspravljanja i izdvajanja spisa podatak o pridruženim spisima označit će se u popisu podnesaka znakom konačnog rješenja.

3. Prilaganje spisa

Članak 191.

Kad se jedan spis priloži drugom samo radi uvida ili dokaza, u popisu podnesaka glavnog spisa označit će se priloženi spis kao prilog onom podnesku na kojem se nalazi naredba o prilaganju spisa. Na omotu glavnog spisa kojemu je priložen drugi spis navest će se olovkom u crvenoj boji oznaka spisa koji mu je priložen (npr. »priložen P-12/96.«). Kad priloženi spis bude izdvojen iz glavnog spisa, oznaka priloženog spisa precrtat će se u popisu podnesaka i na omotu glavnog spisa.

U upisniku u odjeljku za primjedbe spisa ili u polje »Napomena« spisa, koji je priložen drugom spisu, zabilježit će se oznaka glavnog spisa (npr. »priložen spisu P-60/96.«), a kod glavnog spisa oznake priloženog spisa (npr. »priložen spis K-12/96. i 8/96.« i sl.). Podaci o kretanju spisa bilježe se u odgovarajuće odjeljke upisnika ili e-upisnika kod onog spisa kojemu je drugi spis priložen (tj. kod glavnog spisa).

Ako se zbog naročite potrebe iz nekoga spisa izdvoji koji dio, u osnovni spis uložit će se na odgovarajućem mjestu bilješka o tomu gdje se taj dio spisa nalazi.

U sudu koji koristi sustav eSpis prilaganje predmeta evidentira se u sustavu eSpis. Pritom se predmetu mogu priložiti samo oni spisi u kojima postoji aktivna naredba suca za prilaganje.

4. Razdvajanje spisa

Članak 192.

Kad se prije dovršetka postupka razdvoje spojeni spisi ili izdvoji dio jednog spisa radi donošenja posebne odluke ili vođenja odvojenog postupka, u izdvojeni spis ulažu se oni podnesci koji se samo na nj odnose. Ostali podnesci koji su potrebni za izdvojeni spis prepisat će se i priložiti u ovjerenom prijepisu ili presliku.

Članak 193.

Razdvojeni ili izdvojeni spis, ako se ne ustupa u nadležnost drugom sudu, upisat će se u odgovarajućem upisniku pod novim rednim brojem i dobiti novu oznaku, ako je već ranije nije imao.

Razdvajanje i izdvajanje spisa ubilježit će se u odgovarajućim upisnicama. Oznake i bilješke koje su se nalazile na zajedničkom omotu, a odnose se na razdvojeni ili izdvojeni spis, precrtat će se i prenijeti na omot razdvojenog ili novoosnovanog spisa. Za taj spis stavit će se novi popis podnesaka ako nije već ranije vođen. U dotada vođenom zajedničkom popisu podnesaka, u odjeljku za primjedbe, označit će se koji je spis ili dio spisa izdvojen i koji su podnesci iz zajedničkog spisa uloženi u razdvojeni spis. Podnesci koji se prilažu razdvojenom ili izdvojenom spisu, bilo u izvorniku ili ovjerovljenom prijepisu, unijet će se u popis toga spisa onim slijedom kojim su nastali.

Članak 194.

Odredba članka 193. Sudskog poslovnika ne primjenjuje se u sudovima koji rade u sustavu eSpis.

U sudu koji koristi sustav eSpis razdvajanje predmeta provodi se u sustavu eSpis na način da se u predmetu koji se razdvaja ili iz kojeg se dio izdvaja unese odgovarajuća naredba koja u izdvojeni spis kopira podatke o strankama i drugim sudionicima te podneske i odluke u predmetu.

XVI. glava RAD U SUDSKIM ODJELIMA

1. Red rješavanja predmeta

Članak 195.

Nakon primitka spisa iz sudske pisarnice, sudac, sudski savjetnik ili drugi službenik kojemu su predmeti dodijeljeni u rad pregledat će primljene spise, razvrstati ih prema važnosti i hitnosti, utvrditi kojim će ih redom uzeti u rad i donijeti odgovarajuće odluke i naredbe u pojedinom predmetu.

Glavne rasprave, sjednice vijeća, određivanje dana i sata ročišta i druge radnje u postupku određuje sudac ili predsjednik vijeća te po istim naredbama postupa zapisničar i sudska pisarnica.

Članak 196.

Predsjednik istražnog odjela prati rad istražnih sudaca (sudaca istrage) i poduzima mjere za održavanje zakonskih rokova u radu na predmetima prethodnog kaznenog postupka.

Predsjednik suda može, kad je to potrebno, u složenijim predmetima odrediti za rad i veći broj istražnih sudaca (sudaca istrage).

Članak 197.

U kaznenom postupku prvenstveno će se uzimati u rad predmeti u kojima se okrivljenik nalazi u pritvoru, maloljetnički predmeti i predmeti od posebne važnosti kao što su predmeti gospodarskog kriminala u pretvorbi i privatizaciji te suzbijanje zlouporabe droge.

U parničnom postupku uzet će se prvenstveno u rad predmeti koji su po zakonu proglašeni hitnima i to osobito statusni predmeti, predmeti o zakonskom uzdržavanju, tužbe u kojima je stavljen zahtjev za izdavanje platnog naloga, sporovi proizašli iz ovršnog i stečajnog postupka, tužbe zbog smetanja posjeda, sporovi iz autorskog prava, radni sporovi, sporovi koji se odnose na zaštitu i uporabu izuma, znakova razlikovanja i tehničkih unapređenja, prava na uporabu tvrtke, sporovi koji se odnose na stečaj i likvidaciju i prijedlozi za izdavanje privremenih mjera.

U prekršajnom postupku uzet će se prvenstveno u rad predmeti u kojima je određena mjera opreza, zadržavanje, stavljen zahtjev za upućivanje u psihijatrijsku ustanovu, u kojima se privremeno zabranjuje ili ograničava djelatnost, u kojima se kao okrivljenici ili oštećenici pojavljuju maloljetni počinitelji prekršaja, strani državljani ili apatridi, predmeti od posebnog značaja iz grane gospodarstvenih prekršaja, predmeti vezani uz nasilje u obitelji, zlouporabu droge i izazivanje nereda na športskim natjecanjima.

U kaznenom, parničnom, prekršajnom i drugim postupcima, osim navedenih predmeta, uzimat će se prvenstveno u rad i drugi predmeti koji se po posebnim propisima smatraju hitnima, kao što su zaštita od nezakonite radnje, ispravak informacije, odštetni sporovi zbog objave informacije i zahtjevi za zaštitu štrajka, priznanje i izvršenje stranih sudskih i stranih arbitražnih odluka, kao i predmeti za koje predsjednik suda, iz opravdanih razloga, odredi da se prvenstveno uzmu u rad.

Članak 198.

U kaznenom postupku uzimat će se prvenstveno u rad i predmeti u kojima je sudski postupak pokrenut za kaznena djela kojima je svrha zaštita žrtava i svjedoka, a posebno će se po hitnom postupku uzeti u rad kazneni predmeti za kaznena djela korupcije i kaznena djela organiziranog kriminaliteta.

2. Određivanje rasprava i ročišta

Članak 199.

Istražni sudac (sudac istrage), sudac izvjestitelj drugostupanjskog vijeća, predsjednik vijeća odnosno sudac pojedinac, koji radi na rješavanju predmeta, dužan je proučiti pojedini predmet, a ako nije potreban drugi postupak (npr. otklanjanje nedostataka u podnescima i sl.), odredit će dan i sat ročišta, glavne rasprave ili sjednice drugostupanjskog vijeća.

Istražni sudac (sudac istrage) kojem je dodijeljen u rad predmet iz članka 21. Zakona o USKOK-u dužan je u roku od 7 dana od dana prijema predmeta izvijestiti predsjednika suda o datumu održavanja prvog ročišta

Predsjednik vijeća kojem je dodjeljen predmet iz članka 21. Zakona o USKOK-u, dužan je u roku od 7 dana od dana pravomoćnosti optužnice izvijestiti predsjednika suda o datumu održavanja glavne rasprave.

Broj ročišta u tijeku jednog službenog dana određuje se prema složenosti postupka i vjerojatnom trajanju pojedinih službenih radnji, broju pozvanih osoba, vrsti i broju dokaza i slično, tako da se službeno vrijeme što svrhovitije iskoristi.

Pri pozivanju osoba koje stanuju izvan sjedišta suda imat će se u vidu prometne i vremenske prilike, udaljenost mjesta stanovanja od sjedišta suda, mogućnost pravodobnog dostavljanja i sl.

Članak 200.

Glavne rasprave, ročišta i sjednice drugostupanjskih vijeća određivat će se prvenstveno u predmetima koji su hitne naravi kao i u predmetima u kojima postupak traje već dulje vrijeme. Kad se uoči da pojedina stranka namjerno odugovlači postupak, nastojat će se to spriječiti, pored ostalog, i određivanjem rasprava, ročišta i sjednica u kraćim razmacima.

Rasprave i ročišta u sudu određivat će se tako da se svakog radnog dana održi što više rasprava i ročišta.

U dane kad se ne održavaju rasprave i ročišta, izrađuju se donesene odluke, obavljaju potrebne upravne radnje, proučavaju spisi i obavljaju pripreme za rasprave i ročišta određena za sljedeći dan.

Sjednice drugostupanjskih vijeća održavaju se najmanje jednom tjedno, a u predmetima iz članka 21. Zakona o USKOK-u sjednice drugostupanjskog vijeća održavaju se bez odgode.

U sjednici drugostupanjskog vijeća, prema rasporedu predsjednika vijeća, u pravilu određuje se više sjednica o kojima se obavještavaju stranke.

Ako neka ročišta treba obaviti izvan sudske zgrade (vanjska uredovanja), njihovo održavanje odredit će se, u pravilu, na dan koji je određen za raspravni dan toga vijeća odnosno suca pojedinca, s time da će se takva ročišta održavati, u pravilu, nakon održanih rasprava i ročišta u sudu.

Na dane kad se ne održavaju rasprave i ročišta suci, u pravilu, ne mogu određivati vanjska uredovanja, osim u predmetima istrage i predmetima iz članka 21. Zakona o USKOK-u. Na te dane predsjednik suda dopustit će izlazak na vanjska uredovanja samo izvan redovitog radnog vremena.

Predsjednik suda i viša tijela sudske uprave mogu, tamo gdje to potrebe nameću, odrediti najmanji broj ročišnih dana u jednom tjednu ili mjesecu, kao i najmanji broj rasprava, ročišta te sjednica drugostupanjskih vijeća koje treba u prosjeku održati u jednom ročišnom danu ili kroz određeno razdoblje.

Članak 201.

Za naredbe i rješenja o određivanju rasprave i ročišta odnosno o provođenju neke druge sudske radnje koristit će se obrasci u kojima će se točno označiti ime i prezime, mjesto stanovanja, ulica i broj pozvanih osoba i navesti što se komu ima dostaviti i na koji način.

U sudu koji koristi sustav eSpis za naredbe i rješenja o određivanju rasprave i ročišta odnosno o provođenju neke druge sudske radnje koristit će se odgovarajuće funkcije sustava eSpis te će se unijeti podaci o osobama koje treba pozvati, vremenu sudske radnje, dostavi poziva i sl.

U sudu koji koristi sustav eSpis ako to pridonosi efikasnosti rada suda, upisivanje sudske radnje, dodavanje sudionika, te priprema poziva obavit će se u referadi unosom podataka u sustav eSpis, a sudac ili sudski savjetnik će upisati naredbu o dostavi ili drugom postupanju.

Ako se radi o prvom podnesku (optužnom aktu) ili kasnijim podnescima koji sadrže prijedloge o dokazivanju, u naredbi ili rješenju o određivanju rasprave ili ročišta dovoljno je uputiti na odnosni podnesak, s time što će se imena i adrese osoba koje treba pozvati na raspravu ili ročište podcrtati i označiti rednim brojem.

Članak 202.

Kad se pojedine sudske radnje, odnosno rasprave i ročišta odgađaju ili prekidaju, sud će, u pravilu, odmah odrediti i nazočnima priopćiti dan i sat kad će se navedena radnja nastaviti i ujedno odrediti kojim će se osobama poslati pozivi. Nazočne osobe pozvat će se da određenog dana i sata pristupe sudu, ako je njihova nazočnost potrebna. U tom će se slučaju u zapisniku ili bilješci (ako zapisnik nije vođen) utvrditi da im je poziv usmeno priopćen. Osobe koje su tako pozvane potvrdit će svojim potpisom da su primile na znanje priopćenje u pozivu.

Za ostale osobe koje treba pozvati na određenu raspravu ili ročište, a nisu nazočne, u rješenju o odgađanju ili prekidu navest će se, između ostalog i njihove točne adrese.

Ako sud koristi sustav eSpis podaci o pozivanju unijet će se u referadi u sustav eSpis.

Članak 203.

Ako je poslije donošenja naredbe o određivanju rasprave ili ročišta stavljen prijedlog za provođenje i drugih dokaza, osim ranije predloženih, po prijedlogu će se odmah postupiti samo ako je moguće da se predloženi dokazi pravodobno pribave i da se uruče pozivi.

Članak 204.

Predmeti u kojima su određene rasprave ili ročišta upisat će istražni sudac (sudac istrage), predsjednik vijeća, odnosno sudac pojedinac u svoj Poslovni dnevnik (Obrazac br. 17), po datumu i satu za koji je pojedina rasprava ili ročište određeno. Na odgovarajući način postupit će se i u pogledu zabilježbe važnijih rokova koji su određeni u pojedinim predmetima.

U sudovima koji koriste sustav eSpis predmeti u kojima su određene rasprave ili ročišta vode se u ročišniku sustava eSpis.

Članak 205.

Odjel za organiziranje i pružanje podrške svjedocima i žrtvama utvrđuje, evidentira i osigurava podršku svjedocima i žrtvama na temelju podataka koje sudski zapisničari dopisom neposredno dostavljaju Odjelu, a temeljem naloga suda.

Dopis sadrži podatke o predmetu (broj predmeta, ime i prezime okrivljenika, naziv kaznenog djela i vrijeme održavanja istražnog ročišta (dokazno ročište) odnosno glavne rasprave) i svjedoka (ime i prezime, adresa, uz posebno navođenje svojstva oštećenika odnosno žrtve).

3. Sastav zamolnica i drugih dopisa

Članak 206.

U zamolnicama kojima se traži provođenje određene sudske radnje preko zamoljenog suda (izvođenje dokaza, saslušanje stranaka i sl.) ili se zahtijeva pribavljanje izvješća, isprava i drugih podataka, točno će se opisati stanje stvari istrage odnosno tijeka glavne rasprave primjenjivat će se odredbe Zakona o zaštiti tajnosti podataka kada se zamolnice odnose na predmete iz članka 21. Zakona o USKOK-u.

Spis u kojem je zatraženo provođenje određene sudske radnje neće se, u pravilu, slati zamoljenom sudu.

Ako je potrebno obaviti pregled isprava ili izjava, načinit će se njihovi prijepisi i priložiti zamolnici. Izvorne isprave ili dijelovi spisa mogu se iznimno priložiti zamolnici ako je potrebno da budu predočene stranci, svjedoku ili vještaku. U tom slučaju načinit će se prijepisi koji će se držati na odgovarajućem mjestu u spisu dok izvornici ne budu vraćeni.

U slučaju da se u jednom predmetu traži od istoga suda izvođenje većeg broja sudskih radnji zamoljenim putem, uz predočenje izvornika isprava, sudskih pisama i slično, uz zamolnicu se može iznimno dostaviti i čitav spis.

Sudac je dužan sam sastaviti zamolnicu.

4. Naredba sudskoj pisarnici za rad

Članak 207.

Naredbe moraju biti jasne i potpune te sadržavati potrebne podatke na temelju kojih sudska pisarnica može postupati.

U sudu koji koristi sustav eSpis sve naredbe i ostale upute za rad izdane sudskoj pisarnici unose se samo u sustav eSpis.

Članak 208.

U naredbi za dostavljanje (dostavnoj naredbi ili skraćeno DNA) predsjednik vijeća, istražni sudac odnosno sudac pojedinac koji rješava predmet odredit će komu i na koji način treba obaviti dostavljanje (npr. u vlastite ruke – plavom dostavnicom itd.).

Tijela, trgovačka društva i druge pravne osobe, te osobe kojima treba obaviti dostavu, označuju se potpunim naslovom (- njihovim nazivom, odnosno imenom i prezimenom i zanimanjem) i točnom adresom ili uobičajenom kraticom (npr. MUP, PU itd.).

Za tu naredbu može se uporabiti i odgovarajući obrazac.

Dostavna naredba napisat će se ispod upute o pravnom lijeku.

U sudu koji koristi sustav eSpis dostavna naredba unosi se u sustav eSpis, ukoliko ista već nije naznačena na obrascu odluke.

Članak 209.

U naredbi ili rješenju o određivanju rasprave ili ročišta sudac će, u pravilu, odrediti rok popisa od najmanje osam dana prije održavanja rasprave ili ročišta.

Datum toga roka zabilježit će se s vanjske strane omota spisa, u donjem desnom kutu, a u sudovima koji koriste sustav eSpis datum popisa upisati će se u sustav eSpis.

5. Sastavljanje zapisnika

Članak 210.

Zapisnik se sastavlja o svakoj sudskoj radnji obavljenoj u tijeku postupka na raspravama ili ročištima, o važnijim izjavama i priopćenjima koje stranke ili drugi sudionici daju izvan ročišta, kao i ostalim radnjama suda kad je to posebnim propisima određeno.

Članak 211.

Zapisnike o sudskim radnjama vodi zapisničar, ako je po propisima postupka predviđeno sudjelovanje zapisničara. Vođenje zapisnika može se povjeriti sudskim i drugim vježbenicima te osobama na stručnom usavršavanju u sudu. Zapisnike i bilješke o obavljenim sudskim radnjama, kad se zapisničar ne može osigurati, sastavlja osoba kojoj je povjereno obavljanje radnje.

U pogledu oblika i načina pisanja zapisnika primjenjivat će se propisi članka 91. do 93. ovog Sudskog poslovnika.

Članak 212.

Zapisnik o vijećanju i glasovanju nakon dovršene glavne rasprave sastavlja se na posebnom listu.

Zapisnik o vijećanju i glasovanju potpisuju članovi vijeća i zapisničar.

Zapisnik o vijećanju i glasovanju stavlja se nakon potpisivanja u posebni omot na kojem se s vanjske strane označuje: »Zapisnik o vijećanju s rasprave od...«. U desnom gornjem kutu omota upisuje se poslovni broj spisa i stavlja okrugli pečat suda. Omot sa zapisnikom o vijećanju i glasovanju ulaže se iza raspravnog zapisnika u spis u kojem je odlučivano.

Članak 213.

Zapisnik o sjednici drugostupanjskog vijeća vodi se u posebnoj knjizi sjednice vijeća, koja sadrži oznaku vijeća, datum održane sjednice, ime i prezime predsjednika, članova vijeća, a posebno člana vijeća koji je izvjestitelj, oznake spisa u kojima je odlučivano kao i kakva je odluka donesena u pojedinom predmetu.

Uz podatke iz stavka 1. ovoga članka u kaznenim postupcima zapisnik sadrži još i ime i prezime zapisničara, ime i prezime okrivljenika, tko je podnio žalbu, te koja stranka prisustvuje sjednici drugostupanjskog vijeća. Ovaj zapisnik potpisuju predsjednik i članovi vijeća, a zapisničar kad je to odredbama postupka određeno.

Članak 214.

Ako je izvanraspravno vijeće odlučivalo o predmetu iz nadležnosti istog suda, zapisnik o vijećanju i glasovanju stavit će se u spis u kojem je odlučivano.

Ako je izvanraspravno vijeće županijskoga suda odlučivalo u predmetima iz nadležnosti općinskog suda ili o žalbi protiv rješenja o određivanju pritvora tijela unutarnjih poslova, zapisnik o vijećanju i glasovanju stavit će se u poseban spis »Kv« koji je osnovan kod županijskoga suda za odlučivanje u takvu predmetu.

Članak 215.

Kad se o vijećanju i glasovanju ne sastavlja poseban zapisnik, na izvornike odluka donesenih na sjednicama drugostupanjskih izvanraspravnih vijeća stavlja se, ispod teksta, štambiljem bilješka o vijećanju. Bilješka sadrži dan vijećanja, ime i prezime predsjednika i članova vijeća, a posebno izvjestitelja, kao i podatak je li odluka donesena jednoglasno.

Ako su sjednici vijeća prisustvovale stranke, u bilješci o vijećanju navest će se njihovo ime i prezime.

Bilješka o vijećanju i glasovanju potpisuju članovi vijeća, a u kaznenim i prekršajnim predmetima i zapisničar.

Članak 216.

Ako po propisima postupka nije obvezatno sastavljati zapisnik, o obavljenoj sudskoj radnji sastavit će se službena bilješka. Službena bilješka sastavit će se osobito za primanje manje važnih izjava ili podataka od stranaka, kao i kada se strankama daju neka priopćenja i slično. Na sastavljanje i potpisivanje službene bilješke primjenjuju se odredbe članka 94. ovog Sudskog poslovnika.

6. Ostali rad u vijeću

Članak 217.

Predmeti koji su dostavljeni na rješavanje sucu ili drugom ovlaštenom službeniku zadržat će se u toj ustrojstvenoj jedinici samo onoliko vremena koliko je potrebno da se donese odgovarajuća odluka, naredba, rješenje ili presuda. Odstupanja su dopuštena samo iz opravdanih razloga i kad to odredi predsjednik suda.

Pri rješavanju predmeta strogo će se paziti na redoslijed uzimanja u rad prema redu primitka odnosno o obvezi hitnog rješavanja određenih vrsta predmeta, kao i na održavanje propisanih rokova (članci 195. do 198. ovoga Sudskog poslovnika).

Članak 218.

U sudu koji koristi sustav eSpis dostavljanje spisa sudskoj pisarnici unosi se u sustav eSpis. Donesene odluke upisuju se u sustav eSpis i upućuju se zajedno sa spisom sudskoj pisarnici. Dostavna i druge naredbe upisuju se u sustav eSpis.

Sudskoj pisarnici izdat će se potrebne naredbe i upute za rukovanje spisom, a osobito: da se spis drži u popisu (kalendaru) do određenog roka, da unese odgovarajuće podatke u upisnike, da spoji predmet s drugim predmetom, te da obavi radnje potrebne u svezi s provođenjem donesene odluke ili izdane naredbe.

Donesene odluke upućuju se zajedno sa spisom sudskoj pisarnici s naredbom za otpremu.

Dostavna naredba koja se odnosi na jednu pošiljku napisat će se samo na jednom mjestu u spisu.

Članak 219.

Odluke i naredbe koje se odnose na predmete za koje je propisan hitni postupak donijet će se odmah nakon primitka predmeta u rad. Odluke i naredbe donesene u tim predmetima predaju se sudskoj pisarnici na otpremu čim su donesene, s nalogom da se po njima postupi.

Odluke i naredbe u povodu tužbi, prijedloga za ovrhu ili provođenje ovrhe, kaznenih prijava i drugih prijedloga i zahtjeva koji se mogu bez posebnog proučavanja brzo riješiti, donijet će se i predati sudskoj pisarnici na otpremu po mogućnosti istog dana kad su podnesci primljeni u rad, pri čemu će se paziti na propise o redoslijedu rješavanja takvih predmeta.

Predmeti u kojima su održane rasprave i ročišta dostavit će se sudskoj pisarnici, po mogućnosti, istoga dana pri kraju isteka radnog vremena, a najkasnije početkom sljedećeg radnog dana.

Predmete u kojima treba izraditi pisane odluke sudska pisarnica vraća odmah u rad sucu nakon uzimanja podataka za upisnike i ostale popise.

XVII. glava RAD SUDSKE PISARNICE NAKON DONESENIH NAREDABA

1. Postupanje po naredbama sudaca

Članak 220.

Nakon primitka spisa sudska pisarnica stavlja ispod izvornika naredbe bilješku o otpremanju (štambilj br. 13), u koju upisuje dan primitka u sudskoj pisarnici, a zatim obavlja sve ostale radnje prema izdanoj naredbi (pozivanje stranaka i drugih osoba na određena ročišta, prepisivanje, uspoređivanje i otpremanje, spajanje i prilaganje podnesaka i spisa, stavljanje potrebnih bilješki i dr.). Ako je naređeno prilaganje nekog spisa, dostavnice, izvješća ili slično, ispod naredbe stavit će se kratka bilješka o tomu je li postupljeno prema naredbi, a ako nije, navest će se odgovarajući razlozi. Službenik koji je obavio naređenu radnju označit će obavljanje radnje stavljanjem datuma i potpisa.

Sudska pisarnica dužna je svaki dan dostavljati podneske i dostavnice u vijeća, osim onih koje se odnose na predmete koji se nalaze u kalendaru pravomoćnosti.

Članak 221.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ne primjenjuje se odredba čl. 220. st. 1. ovog Sudskog poslovnika već sudska pisarnica potvrđuje primitak spisa pomoću sustava eSpis. Vrijeme potvrđivanja prijema spisa automatski se upisuje u sustav. Ako spis fizički nije zaprimljen u pisarnici, iako je dostava spisa evidentirana u sustavu eSpis, sudska pisarnica je dužna pronaći spis. Istu obavezu imaju i referade, kao i druge ustrojstvene jedinice. Svaka primopredaja spisa mora biti potvrđena što prije, a najkasnije do kraja radnog vremena.

Nakon prijema spisa sudska pisarnica obavlja sve ostale radnje prema napomeni koja ja upisana u sustav eSpis kod dostavljanja spisa, kao i prema drugim izdanim naredbama i upozorenjima (pozivanje stranaka i drugih osoba na određena ročišta, prepisivanje, uspoređivanje i otpremanje, spajanje i prilaganje podnesaka i spisa, stavljanje potrebnih bilješki i dr.).

Po prijemu spisa upisničar je dužan provjeriti sve naredbe i upozorenja koristeći odgovarajuće funkcije sustava eSpis te postupiti u skladu s njima. Upisničar je dužan provjeriti sve naredbe i upozorenja koristeći odgovarajuće funkcije sustava eSpis te postupiti u skladu s njima.

Članak 222.

Podatke u upisnike upisuju voditelji pojedinih upisnika, a u sudovima s većim opsegom poslova, i drugi službenici sudske pisarnice određeni rasporedom poslova, a prema uputama voditelja upisnika ili uz njihov nadzor.

Podaci se upisuju u upisnik tako što se u odgovarajuće odjeljke upisnika unose datumi određenih rasprava ili ročišta, donesenih odluka uz oznaku podataka o vrsti i sadržaju odluke, izrečenim kaznama ili odgojnim mjerama za maloljetnike s podacima kad su te odluke donesene, izrađene i otpravljene, zatim unošenjem datuma drugostupanjskih odluka i načina rješavanja, bilješka o drugim radnjama, označavanjem predmeta kao konačno riješenog i slično.

Članak 223.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ne primjenjuje se odredba čl. 222. ovog Sudskog poslovnika.

Podatke u upisnike sustava eSpis upisuju voditelji pojedinih upisnika, a u sudovima s većim opsegom poslova i drugi službenici sudske pisarnice određeni rasporedom poslova, a prema uputama voditelja upisnika i uz njihov nadzor. Podaci se upisuju u upisnik tako što se podaci unose u odgovarajuća polja ili biraju iz šifarnika. Tako se unose datumi određenih rasprava ili ročišta, donesenih odluka uz oznaku podataka o vrsti i sadržaju odluke, izrečenim kaznama ili odgojnim mjerama za maloljetnike s podacima kad su te odluke donesene i otpravljene, zatim unošenjem datuma drugostupanjskih odluka i načina rješavanja, bilješka o drugim radnjama, označavanjem predmeta kao riješenog i slično.

Sustav eSpis sadrži Upisnik radnji. To je kronološki i sažeti pregled svih bitnih događaja na predmetu, koji omogućava brzi uvid u tijek i trenutno stanje postupka. Upisnik radnji sadrži podatke o svim bitnim promjenama i događajima na predmetu koje sustav automatski stvara i prikazuje na temelju korisničkih unosa i akcija. Zapisi se sastoje od datuma evidentiranja radnje, vrste radnje, njenog kratkog opisa i najvažnijih parametara. Tako se evidentira zakazivanje i odgoda sudske radnje, zaprimljeni podnesak, donesena odluka, poslan poziv, uručen ili neuručen poziv, razdvojen predmet i sl.

Članak 224.

Sudska pisarnica vodi popis o stadiju postupka u pojedinim predmetima i o tome gdje se pojedini spisi nalaze, popunjavanjem određenih odjeljaka u odgovarajućim upisnicima.

Podaci o kretanju predmeta upisuju se u upisnicima u posebnim odjeljcima za kretanje spisa, običnom olovkom, označavanjem datuma kada i komu je spis dostavljen u rad ili uložen među rokove ili ročišta (npr. ref. 13/07; kal. 10/08; roč. 17/04 i sl.). Upisi i bilješke u upisnicima moraju biti jasne i čitljive tako da se kod eventualnih promjena u rasporedu poslova odnosno odsutnosti pojedinih službenika drugi službenici mogu bez teškoća koristiti postojećim podacima.

U sudovima s većim opsegom poslova podaci o kretanju spisa unosit će se u posebnu Bilježnicu o kretanju spisa (Obrazac br. 18), a mogu se voditi i u osobnom računalu. U sudovima koji koriste aplikaciju e-upisnik kretanje spisa vodit će se kroz tu aplikaciju.

U sudovima koji koriste sustav eSpis podaci o kretanju spisa nastaju kao rezultat dostave spisa pomoću sustava eSpis. Funkcija Kretanje spisa prikazuje kronološki tijek kretanja spisa, uključujući datum slanja i potvrde prijema, ustrojstvenu jedinicu koja šalje i ustrojstvenu jedinicu koja prima spis. Ovaj prikaz omogućuje jednostavan uvid u protekli tijek kretanja i trenutnu lokaciju spisa.

2. Prepisivanje odluke i drugih akata

Članak 225.

Poslove pisanja i prijepisa sudskih odluka, isprava, poziva na rasprave i ročišta i drugih sudskih akata obavljaju daktilografi u sudačkoj referadi ili službenici sudske pisarnice.

Prijepis se obavlja u službi prijepisa, u pravilu, u posebnoj prostoriji u sastavu sudske pisarnice, pod nadzorom njezina upravitelja ili određenog službenika koji će se brinuti da se poslovi prijepisa obavljaju uredno i na vrijeme.

Kod drugostupanjskih sudova služba prijepisa, u pravilu, ustrojit će se pri pojedinim odjelima, s time da će se za svaki sudski odjel odrediti potreban broj daktilografa. Kod drugostupanjskih sudova s manjim opsegom poslova može se za više odjela ustrojiti zajednička služba prijepisa.

Članak 226.

Ako se prepisuje s nacrta odluke ili drugog akta, na primjerku prepisanog teksta, koji ostaje u spisu, daktilograf će ispod završetka teksta, s lijeve strane, staviti otisak daktilografskog štambilja (štambilj br. 13).

Poslije obavljenog prepisivanja daktilograf je dužan na prepisanom tekstu ispraviti pogreške učinjene prigodom prepisivanja, kao i u otisak daktilografskog štambilja upisati datum kada je prepisivanje obavljeno.

Članak 227.

Stranke i druge osobe pozivaju se na rasprave i ročišta sudskim pozivom na propisanom obrascu (tiskanici) ili napisan osobnim računalom, koji se, u pravilu, popunjava odnosno piše posebno za svaku pozvanu osobu.

Sudski poziv ovjerava se pečatom suda i potpisom službenika koji je poziv sastavio. Potpis se stavlja ispod štambilja ili štampanog otiska koji sadrži ime i prezime predsjednika vijeća odnosno suca koji je naredio pozivanje i štambilja »za točnost otpravka«.

Članak 228.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ne primjenjuje se odredba čl. 227. ovog Sudskog poslovnika već se priprema i ispis sudskih poziva strankama i drugim osobama obavlja kroz sustav eSpis.

Sudski poziv za raspravu, ročište ili drugu sudsku radnju ovjerava se pečatom suda i potpisom službenika koji je poziv pripremio, a sadrži ime i prezime predsjednika vijeća odnosno suca koji je naredio pozivanje.

Za pregled svih poziva vezanih uz određeni predmet, kao i promjene teksta poziva, koristi se posebna funkcija sustava eSpis.

Članak 229.

Otpravci odluka i dopisa izradit će se u dovoljnom broju primjeraka prema dostavnoj naredbi. Kada se prepisuju odluke protiv kojih postoji pravo podnošenja pravnog lijeka, izradit će se i potreban broj primjeraka za više sudove i za popis sudske prakse.

U prijepis se uzimaju predmeti prema redoslijedu po kojem su dostavljeni u rad. Izvan toga redoslijeda uzet će se u rad prvenstveno predmeti u kojima je određen hitan postupak.

Kad su izrađeni svi primjerci otpravaka, službenik koji ih je izradio upisat će, u odgovarajući odjeljak datum izrade, bilješke o otpremanju i staviti svoj potpis.

Članak 230.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ne primijenjuju se odredbe članka 229. ovog Sudskog poslovnika.

U sudovima koji koriste sustav eSpis podaci o otpravku, uključujući način otpreme, primatelja i njegovu adresu, unose se u referadi u sustav eSpis.

Izvorni primjerak odluke ili drugog dopisa, prethodno potpisan, dostavlja se u pisarnicu ili posebnu službu otpreme, koja će pripremiti dovoljan broj primjeraka za otpremu, odgovarajuće ih ovjeriti i otpremiti prema podacima u dostavnoj naredbi, koja je dio odluke ili rješenja, odnosno posebna naredba unesena u sustav eSpis.

Otpremanje unesenih otpravaka evidentira se pomoću sustava eSpis, pri čemu se unosi broj pošiljke i datum otpreme.

Članak 231.

Ako je jedna odluka napisana na više listova, poslovni broj (oznaka spisa i podbroja) označit će se u desnom gornjem kutu na svakom listu takve odluke.

Više listova koji se odnose na isti primjerak odluke spojit će se spajalicom ili drugom napravom za spajanje listova, a po potrebi prošiti.

3. Otpremanje i dostavljanje sudskih pošiljki

Članak 232.

Pozivi, odluke i drugi otpravci namijenjeni strankama i drugim osobama dostavljaju se prema propisima o sudskim postupcima, na način određen u podacima o otpravku ili u dostavnoj naredbi.

Ako postoji dvojba glede načina dostavljanja, zatražit će se uputa od suca.

Članak 233.

Pripremljeni otpravci i drugi dopisi koje treba otpremiti, zajedno s Dostavnom knjigom za poštu ili Dostavnom knjigom za mjesto, odnosno Ispisima Dostavne knjige za poštu ili Dostavne knjige za mjesto iz sustava eSpis u sudovima koji koriste sustav eSpis, predaju se službeniku određenom za otpremanje pošiljki koji će obaviti njihovo otpremanje.

Predsjednik županijskog suda iz članka 25. ovog Sudskog poslovnika dužan je odrediti sudskog službenika za otpremanje pošiljki u predmetima iz članka 21. Zakona o USKOK-u koji će sve pošiljke upisati u posebno označenu knjigu za otpremu i dostavljanje tih pošiljki i obaviti njihovo opremanje.

Pripremljeni otpravci i drugi dopisi u predmetima iz članka 21. Zakona o USKOK-u, koje treba otpremiti predaju se službeniku određenom za otpremanje pošiljki koji će sve pošiljke upisati u odgovarajuću knjigu za otpremu i dostavljanje, te obaviti njihovo otpremanje (Dostavna knjiga za poštu – Obrazac br. 19 ili Dostavna knjiga za mjesto – Obrazac br. 20).

Članak 234.

Odluke, pozivi i drugo za koje je potreban dokaz o primitku dostavit će se strankama i drugim osobama uz dostavnicu ili će se staviti u omot s povratnicom, na kojem će se navesti ime odnosno naziv i točna adresa primatelja, naziv odluke, poziva ili drugo koja se dostavlja, oznaka predmeta, datum odluke, te oznaku vrste postupka u kojem se dostava vrši (kazneni, parnični, ovršni, izvanparnični i dr.). Naziv suda na povratnici stavlja se štambiljem.

Omot i dostava mogu biti ispisani računalom na omotnicama koje su prilagođene računalnom ispisu.

Odluke, pozivi i drugo koje treba predati u vlastite ruke naslovniku, otpremit će se uz dostavnicu odnosno omot s povratnicom plave boje, a ostali dopisi uz dostavnicu odnosno omot s povratnicom bijele boje (Obrazac br. 100, 101, 102 i 103).

Kad se dostavljaju pozivi za rasprave i ročišta ili odluke protiv kojih se može podnijeti pravni lijek, iznad teksta dostavnice odnosno povratnice stavit će se datum popisa rokova (»Kal«).

Ostale pošiljke kao i obične kratke obavijesti strankama, kad nije potreban dokaz o obavljenoj dostavi, mogu se otpremiti običnom poštanskom dostavom.

Pošiljke koje sadrže hitne dopise otpremaju se prvom pošiljkom, a ostale tijekom dana i u određeno vrijeme.

Članak 235.

Kad se pošiljke dostavljaju preko ispostave županijskog ureda, u jedan omot mogu se staviti svi dopisi koji su upućeni većem broju osoba u istom predmetu, ako se naslovnici nalaze u istom mjestu ili naselju. U tom slučaju može se izraditi zajednička dostavnica za potvrdu o obavljenoj dostavi.

Kad se dopis dostavlja preko sudskog dostavljača ili neposredno predajom u sudu, dostava se obavlja, u pravilu, bez omota, ako posebnim propisima nije drukčije određeno.

Državnom odvjetništvu u sjedištu suda dostavu obavlja neposredno sudski službenik. U hitnim slučajevima mogu se izvornici sudskih odluka predočiti državnom odvjetniku u izvorniku uz potpis, ako ne zahtijeva da mu se dostavi i otpravak sudske odluke.

Članak 236.

Ako primatelj želi osobno primiti odluku, poziv ili drugi dopis u sudu, službenik koji obavlja otpremu obavit će takvu predaju, ako mu je primatelj poznat ili nakon što utvrdi njegovu vjerodostojnost.

Primatelj potvrđuje primitak tako uručene pošiljke vlastoručnim potpisom na izvorniku ili prvom pisano izrađenom primjerku odluke ispod dostavne naredbe, odnosno potpisom dostavnice.

Opunomoćeniku primatelja može se predati pošiljka samo ako je ovlašten i na primanje takvih pošiljki.

Državnim odvjetnicima, javnim bilježnicima i odvjetnicima u mjestu, kojima se odluke, pozivi i drugi dopisi dostavljaju, može se dopustiti da svakog dana u sudu neposredno primaju te pošiljke koje su im upućene, ako se dostava time ne bi odugovlačila. U tom se slučaju neposredno primanje pošiljaka potvrđuje potpisom na dostavnici, ili u Dostavnoj knjizi za mjesto, odnosno u sudovima koji koriste sustav eSpis na popisu pošiljaka koja se za svakog odvjetnika ili javnog bilježnika ispisuje iz sustava eSpis.

Podatak o uručenju ili osobnom uručivanju pošiljke obavezno se upisuje u sustav eSpis.

4. Otpremna i dostavna služba

Članak 237.

Otpremna služba je zajednička za cijeli sud osim za predmete iz članka 21. Zakona o USKOK-u.

Stalna služba ima otpremnu službu za postupanje u predmetima stalne službe.

U sudovima koji koriste sustav eSpis službenik određen za otpremu pošiljaka dužan je prije otpreme provjeriti je li u svakom predmetu određenom za otpremu postupljeno po dostavnoj naredbi i podacima o otpravku, kako je to uneseno u sustav eSpis, jesu li pošiljke pravilno adresirane, stavljene u omote i opskrbljene dostavnicama i potrebnim prilozima, jesu li primjerci otpravaka čitljivi itd.

U sudovima koji koriste sustav eSpis uručenje ili neuručenje otpravka unosi se u sustav eSpis, uključujući datum uručenja ili dostavnice, datum pokušaja uručenja, razlog neuručenja i napomene vezane uz uručenje.

Članak 238.

U sudovima s većim opsegom poslova može se, po potrebi, voditi posebna knjiga nadzora dostavnica. U tom slučaju na svakoj dostavnici u gornjem desnom kutu označit će se brojčanikom ili kemijskom olovkom redni broj knjige nadzora pod kojim je dostavnica upisana.

Knjigu nadzora dostavnica vodi službenik sudske pisarnice određen godišnjim rasporedom poslova.

Službenik koji obavlja dostavu ne može voditi i knjigu nadzora dostavnica.

Članak 239.

Dostavna knjiga za mjesto sadrži dopise koje treba dostaviti sudski službenik (dostavljač). Dostavu takvih dopisa obavit će što je moguće prije. Primatelj potvrđuje prijem dopisa potpisom u dostavnoj knjizi za mjesto. Ako uz dopise postoje i posebne dostavnice, one se moraju odmah nakon obavljene dostave vratiti sudu. Neuručeni dopis vraća se sudu uz oznaku razloga zbog kojih dostavljanje nije obavljeno. Dostavljač se razdužuje pomoću Dostavne knjige za mjesto, a u sudovima koji koriste sustav eSpis sudska pisarnica unosi podatke o dostavi u sustav eSpis.

XVIII. glava POSLOVANJE S PREDMETIMA VEZANIM ZA ROK

1. Čuvanje spisa u kojima teku rokovi

Članak 240.

Spisi u kojima je postupak u tijeku drže se u sudskoj pisarnici, u posebnim ormarima, sređeni po vrstama predmeta i rokovima u kojima treba obaviti pojedine sudske radnje (ročišta i kalendari). Spisi u kojima su zakazane rasprave ili određena ročišta drže se odvojeno od onih u kojima su određeni rokovi za obavljanje pojedinih radnji, u posebnim ormarima s pretincima (članak 241. Sudskog poslovnika).

U prekršajnim sudovima spisi u kojima je postupak u tijeku mogu se držati u referadi suca odnosno sudskog savjetnika

Spisi povjereni pojedinim službenicima radi prijepisa i otpreme nakon obavljanja tih radnji drže se u odgovarajućim pretincima.

Članak 241.

Spisi u kojima su zakazane rasprave i ročišta ili određeni rokovi drže se u sudskoj pisarnici u zatvorenom ormaru podijeljenom na pretince i obilježenom brojevima 1-31, prema broju dana u mjesecu.

Pojedini spisi ulažu se u pretinac koji odgovara danu za koji su zakazane rasprave i ročišta ili određeni rokovi, bez obzira na mjesec i godinu.

Spisi uloženi u pojedinom pretincu sređuju se tako da se spisi koji se odnose na predmete u kojima su zakazane rasprave i ročišta drže u zajedničkom omotu odvojeno od spisa u kojima su određeni rokovi (kalendari).

Ako se pojedini spis prije isteka roka izvadi privremeno iz pregratka, na njegovo mjesto uložit će se u pretincu bilješka o tome gdje se sada spis nalazi.

U sudovima s većim opsegom poslova može se, prema potrebi, urediti poseban ormar s pretincem za rasprave i ročišta, a poseban ormar za spise u kojima su određeni rokovi.

2. Popis rokova i ročišta

Članak 242.

U spisima koji se odnose na predmete u kojima su određene rasprave i ročišta mogu se, po potrebi, određivati kraći rokovi za popis (pretpopis), ako je potrebno da se na određeno vrijeme, prije dana za koji je određena rasprava ili ročište, provjeri obavljanje naređenih radnji radi pravodobnog poduzimanja mogućih daljnjih mjera kako bi se rasprava i ročište održali u određeno vrijeme.

Takav spis uložit će se u pretinac određen za rokove, a nakon proteka tog roka ulaže se u pretinac za rasprave ili ročišta, pošto se provjeri obavljanje naređenih radnji ili postupi po novoj naredbi predsjednika vijeća.

Članak 243.

Rok za popis spisa određuje predsjednik vijeća, sudac pojedinac ili sudski savjetnik.

Ako se spis nalazi u referadi i dostavlja sudskoj pisarnici, učinit će to kod dostavljanja spisa, navođenjem roka za popis, u napomeni sustava eSpis, ukoliko se isti primjenjuje.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ako se spis nalazi u sudskoj pisarnici, učinit će to naredbom u sustavu eSpis, kojom zakazuje raspravu ili ročište, tako da u polju za opis osim dana određenog za raspravu ili ročište navede i rok za popis (npr.: »R. 18/08 – 9,40 – Kal. 10/09«), ili ako su dan i sat održanja rasprave ili ročišta već priopćeni strankama i drugim osobama na raspravi ili ročištu, a rok za popis nije određen, spis se stavlja u pretinac koji odgovara danu za koji je rasprava ili ročište zakazano.

Članak 244.

Sudac određuje upisivanje rokova, rasprava i ročišta naredbom u spisu oznakom »Kal« za rokove, a oznakom »R« za rasprave i ročišta uz oznaku dana i mjeseca, a po potrebi i sata kad rok istječe ili kada se određena rasprava ili ročište treba održati (npr. »12/07 – 9h«).

Sudska pisarnica upisat će određene rasprave, ročišta i određene rokove u poslovnom rokovniku, nakon unošenja u upisnike, a nakon toga spis uložiti u odgovarajući pretinac ormara za rokove odnosno za rasprave i ročišta. Obavljanje naređene radnje potvrdit će službenik sudske pisarnice ispod naredbe suca, stavljanjem pogodnog znaka (paraf ili slično).

Članak 245.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ne primjenjuje se odredba čl. 244. ovog Sudskog poslovnika.

Određivanje termina rasprava, ročišta drugih sudskih radnji obavlja se evidentiranjem sudske radnje u aplikaciji eSpis.

Pritom se datum sudske radnje automatski bilježi i postaje vidljiv u aplikacije eSpis kao ročište.

Stavljanje predmeta u kalendar evidentira se u pisarnici, na način da se kod potvrde prijema spisa pomoću sustava eSpis odabere odgovarajuća funkcija i unese datum kalendara. Nakon toga će se spis uložiti u odgovarajući pretinac ormara za rokove odnosno za rasprave i ročišta. Promjena kalendara obavlja se pomoću sustava eSpis.

Ako predsjednik vijeća odredi termin roka, rasprave i ročišta kada se spis fizički nalazi u sudskoj pisarnici, učinit će to naredbom u sustavu eSpis, upisivanjem u opis naredbe (»Kal«, odnosno »R»). U tom slučaju, kao i u svim slučajevima kada sudska pisarnica mora promijeniti prethodno unesen termin roka rasprave ili ročišta, učinit će to u sustavu eSpis.

Članak 246.

Određeni službenik sudske pisarnice svakodnevno pregledava rokovnik i pretince radi provjere isteka određenih rokova. Ta se provjera obavlja dan prije isteka roka popisa (kalendara).

Spise koji se nalaze u pretincu i kojima istječu određeni rokovi treba dan poslije isteka roka predati sucu, osim ako za pojedini slučaj nije naredbom suca što drugo određeno.

Prije dostavljanja spisa sucu ili određenom službeniku pregledat će se je li u svemu postupljeno po izdanim naredbama, osobito jesu li sve povratnice i dostavnice o obavljenoj dostavi vraćene i pridružene spisu, jesu li tražena izvješća primljena i jesu li naknadno prispjeli podnesci stranaka uloženi u spis i uneseni u popis podnesaka i slično. Sudska pisarnica je dužna uredno složiti spis prije nego što ga dostavi u rad određenoj ustrojstvenoj jedinici.

Ako se utvrdi da nije u svemu postupljeno po naredbi ili da sve naređene radnje nisu obavljene, ili da o tome nema dokaza, sudska pisarnica je dužna i bez posebne naredbe poduzimati potrebne mjere da se naredba provede (požurivanje vraćanja dostavnica i povratnica, dostavljanja traženih izvješća, ponovnog dostavljanja poziva i odluka na istu ili drugu adresu i slično).

Članak 247.

Sudovi koji koriste sustav eSpis ne primjenjuju odredbu članka 246. stavak 1. ovoga Poslovnika već službenik sudske pisarnice svakodnevno pregledava predmete kojima je zadužen i nadzire termine rokova, rasprava i ročišta pomoću sustava eSpis.

Nakon što sudac izda odgovarajuću naredbu, sudska će pisarnica promijeniti termin kalendara pomoću sustava eSpis.

Vađenje spisa iz kalendara obavlja se pomoću sustava eSpis.

XIX. glava OSTALE ODREDBE O POSLOVANJU SUDSKE PISARNICE

1. Postupak sa spisima

Članak 248.

Službenici sudske pisarnice dužni su poduzimati sve što je potrebno da se poslovanje sa spisima obavlja pravilno, uredno i na vrijeme. Sudska pisarnica osobito će se skrbiti da se održe svi propisani ili određeni rokovi i ukloni sve što bi smetalo pravodobnom obavljanju poslova na rješavanju predmeta.

U sudovima koji koriste sustav eSpis slanjem upozorenja pomoću sustava eSpis, sudska će pisarnica, po potrebi, upozoriti predsjednika vijeća, suca ili drugog službenika koji radi na rješavanju predmeta na protek pojedinih rokova ili na očigledne pogreške i propuste u zapisnicima, izvornicima i otpravcima sudskih odluka (osobito u pogledu obračunatih i naplaćenih pristojbi, troškova postupka predujmljenih iz proračunskih sredstava ili od stranaka), kao i u naredbama kojima se zakazuju rasprave i ročišta, određuju rokovi ili upućuju zamolnice i naređuje obavljanje drugih radnji.

2. Dostavljanje spisa sucima na rješavanje

Članak 249.

Službenici sudske pisarnice posebno će se skrbiti da se spisi na vrijeme dostavljaju sucima. Spis se sucu predaje odmah čim stigne kakvo izvješće, podnesak ili dopis o kojem treba donijeti odluku, izdati odgovarajuću naredbu i dr.

U sudovima koji koriste sustav eSpis prije dostave spisa sucu na rješavanje sudska pisarnica je dužna u napomenu sustava eSpis upisati informaciju o provedbi naredbi i drugim bitnim detaljima (npr.: »dostavnica – povratnica nije vraćena«, »traženo izvješće nije primljeno«, »stranka nije postupila u određenom roku« i slično).

Članak 250.

Podnesci koji su vezani za određeni rok dostavit će se u rad zajedno sa spisima uz prilaganje dostavnice o uručenju odgovarajuće odluke koja je prouzročila podnošenje podneska. Ako se utvrdi da je podnesak pravodobno podnesen, na podnesku ispod bilješke o primitku stavit će se oznaka »pravodobno«.

Ako je podneskom izjavljen pravni lijek izdati će se naredba o dostavljanju primjeraka pravnog lijeka stranci radi davanja odgovora, ako je to u pojedinim sudskim postupcima propisano.

Ako podnesak treba dostaviti na odlučivanje višem sudu ili izvanraspravnom vijeću, pripremit će se nacrt popratnog izvješća, odnosno bilješka o dostavljanju predmeta izvanraspravnom vijeću istog suda. Pripremljeni nacrti podnijet će se sucu na odobrenje i potpis.

Kad se utvrdi da podnesak vezan za rok nije podnesen pravodobno, stavit će se oznaka »nepravodobno«, pa će se zajedno sa spisom na koji se odnosi dostaviti sucu radi donošenja odluke.

Članak 251.

Sudovi koji koriste sustav eSpis ne primjenjuju odredbu čl. 250. ovog Sudskog poslovnika već podatke o podnesku unose u sustav eSpis.

Podnesci koji su vezani za određeni rok dostavit će se u rad zajedno sa spisima uz prilaganje dostavnice o uručenju odgovarajuće odluke koja je prouzročila podnošenje podneska.

Ako se utvrdi da je podnesak pravodobno podnesen, u polje za primjedbu sustava eSpis upisat će se oznaka »pravodobno«. Ako je podneskom izjavljen pravni lijek, izdat će se naredba o dostavljanju primjeraka pravnog lijeka stranci radi davanja odgovora, ako je to u pojedinim sudskim postupcima propisano.

Ako podnesak treba dostaviti na odlučivanje višem sudu ili izvanraspravnom vijeću, pripremit će se nacrt popratnog izvješća, odnosno bilješka o dostavljanju predmeta izvanraspravnom vijeću istog suda. Pripremljeni nacrti podnijet će se sucu na odobrenje i potpis.

Kad se utvrdi da podnesak vezan za rok nije podnesen pravodobno, u polje za primjedbu sustava eSpis upisat će se oznaka »nepravodobno«, a podnesak će se zajedno sa spisom na koji seodnosi dostaviti sucu radi donošenja odluke.

3. Kretanje spisa

Članak 252.

Kretanje spisa između pojedinih službenika sudske pisarnice ne bilježi se u upisnicima ako se spis vraća odmah ili tijekom istoga dana.

Ako se spis privremeno dostavlja na uvid drugom sudu ili tijelu ili prilaže drugom spisu radi uvida, odnosno zajedničkog raspravljanja, u upisniku će se, u odgovarajućem odjeljku ili odjeljku za primjedbe, zabilježiti običnom olovkom datum kada i komu je spis dostavljen.

Dostavljeni ili privremeno priloženi spis upisat će se u popis poslanih i priloženih spisa koje treba vratiti.

Članak 253.

Sudovi koji koriste sustav eSpis ne primjenjuju odredbu čl. 252. Sudskog poslovnika.

Sustav eSpis prikazuje kronološki tijek kretanja spisa uključujući datum slanja i potvrde prijema, ustrojstvenu jedinicu koja šalje i ustrojstvenu jedinicu koja prima spis. Trenutna lokacija spisa vidljiva je u osnovnim podacima o predmetu sustava eSpis.

Ako se spis privremeno dostavlja na uvid drugom sudu ili tijelu, sudska pisarnica će datum do kojeg spis treba biti vraćen unijeti u sustav eSpis. Pritom će u polje za primjedbu upisati temelj i razloge privremenog dostavljanja spisa.

Dostavljanje spisa višem sudu evidentira se u sustavu eSpis, kao i dostavljanje spisa s višeg na niži sud.

Članak 254.

U sudovima koji koriste sustav eSpis prije svakog dostavljanja spisa drugom sudu ili tijelu, kao i prije arhiviranja spisa i u situacijama koje naredi predsjednik sudskog vijeća, sudac pojedinac, sudski savjetnik ili predsjednik suda, sudska pisarnica je dužna ispisati upisnik radnji koristeći sustav eSpis i upisnik radnji uložiti u spis, prije prvog podneska.

Upisnik radnji je kronološki i sažeti pregled svih bitnih događaja na predmetu.

4. Ulaganje dostavnica

Članak 255.

Vraćene dostavnice i povratnice kojima je potvrđeno izvršenje dostave ulažu se, u pravilu, odmah u spis na koji se odnose. U sudovima s većim opsegom poslova dostavnice se mogu držati odvojeno od spisa, složene po datumima rokova i ročišta, a dan poslije isteka roka, odnosno dan prije održavanja rasprave i ročišta, uložiti u odgovarajuće spise.

Dostavnice i povratnice koje služe kao dokaz o uručenju odluka ili pošiljaka vezanih za određeni rok prilažu se spisu na izvornik odluke, zapisnik ili naredbu na koju se odnose i tako čuvaju u spisu.

Dostavnice koje su postale bespredmetne za dalji postupak izdvojit će se iz spisa i uništiti.

5. Samostalan rad sudske pisarnice

Članak 256.

Sudska pisarnica obavlja samostalno uredske poslove u vezi s rukovanjem spisa, te pribavlja potrebne podatke, izvješća i obavijesti od drugih tijela, pravnih osoba i slično.

Sudska pisarnica izrađuje dopise kojima se požuruje udovoljavanje traženju zbog kojeg je spis stavljen u popis rokova (kalendar), zatim naredbe za dostavljanje sudskih pošiljki na novo ozančenu adresu, kao i druge slične kraće dopise, te ih podnosi sucu ili ovlaštenom službeniku na potpis i odobrenje.

Iskusnijim službenicima sudske pisarnice mogu se povjeriti i drugi poslovi pod nadzorom i uputama sudaca (npr. primanje izjava na zapisnik, sastavljanje jednostavnijih podnesaka, pripremanje nacrta dopisa, zamolnica, izvješća ili nacrta jednostavnijih odluka koje se odnose na upravljanje postupkom, naredba o zakazivanju rasprava i ročišta i slično).

Sudska pisarnica u stalnim službama postupa sukladno stavku 1. i 2. ovoga članka.

Članak 257.

Sudska pisarnica, osim ostalih poslova, obavlja samostalno osobito i ove:

1. daje usmene i pismene obavijesti i izdaje potvrde na temelju upisnika, podataka iz sustava eSpis i spisa o činjenicama o kojima se vodi službeni popis,

2. sastavlja zapisnike ili službene bilješke o kratkim priopćenjima i izjavama stranaka i drugih osoba o promjeni adrese, mjesta boravka, o danu primitka sudske odluke kad dostavnica ili povratnica nije vraćena ili kad nije jasno naznačen dan obavljene dostave i slično, a pisarnice u sudovima koji primjenjuju eSpis te podatke upisuju na odgovarajuće mjesto u sustav eSpis.

3. obavlja uvid u službena glasila radi utvrđivanja jesu li objavljeni pojedini oglasi uz istovremeno stavljanje odgovarajuće bilješke u spisu i u sustavu eSpis,

4. upućuje požurnice u slučajevima kad nije na vrijeme udovoljeno traženjima suda, ako za upućivanje požurnica nije potrebna posebna naredba suca,

5. upozorava stranke na nedostatke u podnescima (nedovoljan broj primjeraka, nepotpune adrese, manjak pristojbe, pomanjkanje priloga i njihovih prijepisa i slično)

6. poduzima mjere radi pravodobne naplate novčanih kazni i naplate troškova postupka prema naredbama suca,

7. naplaćuje pristojbe i troškove postupka koji su bili isplaćeni iz namjenskih sredstava,

8. skrbi se o rokovima uvjetnih osuda i pribavlja potrebne podatke nakon isteka tih rokova radi donošenja odluke o opozivanju ili brisanju uvjetnih osuda,

9. skrbi se o tome jesu li u spis uložene uredne punomoći ili prijepisi generalnih (općih) punomoći.

10. Vodi popis troškova od plaćanja kojih je stranka oslobođena temeljem Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći.

6. Dostava spisa višem sudu

Članak 258.

U povodu pravnih lijekova podnesenih protiv odluka donesenih u prvom stupnju sud dostavlja spis višem nadležnom sudu s posebnim popratnim izvješćem.

Prije dostave spisa sudska je pisarnica dužna provjeriti nalaze li se u spisu svi podnesci (navedeni u popisu podnesaka), jesu li u spis uloženi svi podnesci s mogućim odgovorima na pravni lijek, jesu li priložene dostavnice koje se odnose na pobijane odluke, jesu li priložene punomoći uredne i jesu li naplaćene i poništene potrebne pristojbe. Spisu koji se dostavlja priložit će se i oni spisi, isprave i drugi dokazi koji su potrebni višem sudu za donošenje odluke. Iz spisa će se ukloniti suvišne dostavnice, te sudačke i druge bilješke koje nisu sastavni dio spisa.

U prekršajnim sudovima poslove iz prethodnog stavka mogu obavljati administrativni referenti-sudski zapisničari raspoređeni u referadu suca odnosno sudskog savjetnika.

Ako je protiv iste odluke podneseno više pravnih lijekova, spis se dostavlja s jednim popratnim izvješćem uz oznaku odgovarajućih pravnih lijekova.

Ako je protiv više samostalnih odluka donesenih u istom predmetu u isto vrijeme podneseno više pravnih lijekova, sastavit će se zajedničko popratno izvješće za sve pobijane odluke.

U postupcima ovrhe spis će se umnožiti i prijepis spisa sa žalbom dostaviti drugostupanjskom sudu, osim u slučaju kad prvostupanjski sud po odredbama Ovršnog ili nekog drugog zakona nije ovlašten na provođenje daljnjih ovršnih radnji prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi.

Sudska pisarnica u stalnoj službi postupa sukladno stavku 1., 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka.

Članak 259.

U popratnom izvješću (u kaznenom postupku Obrazac br. 23, u prekršajnom postupku Obrazac br. 23a u građanskim postupcima i trgovačkim sporovima Obrazac br. 24 i 25) označuje se pravna stvar na koju se predmet odnosi, poslovni broj i broj lista na kojem se nalazi pobijana odluka, datum kada je odluka uručena žalitelju, tko je podnio pravni lijek (žalba protiv presude ili rješenja, revizija i slično, datum, poslovni broj i broj lista podneska na kojem se nalazi pravni lijek, kao i datum, poslovni broj i broj lista podneska o odgovoru na pravni lijek.

Članak 260.

Uz svako popratno izvješće priložit će se za potrebe višeg suda primjerak odluke koja se pobija, te uredan i čitljiv primjerak pravnog lijeka i odgovora na pravni lijek.

Predsjednik vijeća, odnosno sudac pojedinac dat će u popratnom izvješću objašnjenja u svezi s prigovorima podnesenim u pravnom lijeku u pogledu povreda postupka.

Ako je prema sadržaju pravnog lijeka ili odgovora na pravni lijek potrebno obaviti provjeravanje nekih navoda, osobito u pogledu dostave ili nedostataka u postupku, tu će radnju obaviti prvostupanjski sud prije dostave spisa višem sudu.

U popratnom izvješću izvijestit će se viši sud kakve su radnje obavljene nakon podnesenog pravnog lijeka odnosno primljenog odgovora na pravni lijek i s kojim rezultatom.

Članak 261.

Višem sudu dostavljaju se zajedno sa spisom izvornici isprava koji su pohranjeni kod suda, ako spisu nije priložen njihov ovjereni prijepis. U slučaju da u spisu postoji prijepis isprava, njihovi će se izvornici dostaviti višem sudu samo na njegovo traženje.

Spisi ovrhe dostavljaju se na način propisan člankom 258. Sudskog poslovnika.

Kad su spisu priloženi predmeti očevida ili drugi predmeti koji služe kao dokaz, a čija dostava zbog njihova opsega ili sadržaja nije prikladna, upozorit će se na to u popratnom izvješću, s time da će se i ti predmeti dostaviti naknadno posebnom pošiljkom, ako to zatraži viši sud.

Priloženi spis ili dijelovi priloženih spisa dostavit će se drugostupanjskom ili trećestupanjskom sudu, samo ako su važni za donošenje odluke.

7. Postupak drugostupanjskog suda

Članak 262.

Kad viši sud primi spis koji mu se dostavlja u povodu pravnog lijeka, osnovat će poseban spis pod odgovarajućom oznakom.

U popis podnesaka novoosnovanog spisa upisuje se, kao prvi podnesak popratno izvješće kojim je podnesen pravni lijek povodom kojeg se osniva spis.

Ako se s više pravnih lijekova pobija više odluka donesenih u istom predmetu, osnovat će se, u pravilu, jedan drugostupanjski spis. Pojedinačne odluke koje budu donesene u povodu izjavljenih pravnih lijekova vratit će se prvostupanjskom sudu nakon dovršenog drugostupanjskog postupka, u pravilu, u isto vrijeme sa spisom.

Članak 263.

Na omotu spisa drugostupanjskog suda upisuje se ispod naziva i oznake drugostupanjskog suda oznaka spisa prvostupanjskog suda.

Članak 264.

Prigodom odlučivanja o pravnim lijekovima podnesenim protiv raznih odluka, koje se odnose na isti predmet, uzet će se u postupak najprije pravni lijek podnesen protiv rješenja o određivanju ili produljenju pritvora, sredstva osiguranja i druge prisilne mjere odnosno protiv odluka koje su prethodnog i privremenog obilježja, a nakon toga će se uzeti u rad pravni lijekovi izjavljeni protiv odluke o glavnoj stvari.

Članak 265.

O pravnim lijekovima izjavljenim protiv raznih odluka u istom predmetu, u pravilu, raspravlja i odlučuje isto drugostupanjsko vijeće.

Ako o zajedno podnesenim pravnim lijekovima treba da, po propisima zakona, odlučuje izvanraspravno i drugostupanjsko vijeće, spis će se prvo dostaviti onom vijeću koje po odredbama prethodnog članka treba prvo odlučiti o podnesenom pravom lijeku, a zatim vijeću koje će odlučivati o pravnim lijekovima protiv drugih odluka.

Članak 266.

Viši sud je dužan nastojati da se prilikom odlučivanja o pravnim lijekovima podnesenim protiv više odluka u istom predmetu ne odugovlači postupak i da se odluke o pravnim lijekovima koje se odnose na prvostupanjske odluke prethodnog ili privremenog obilježja donesu hitno.

Članak 267.

Viši sud vraća spise prvostupanjskom sudu s potrebnim brojem urednih i čitljivih otpravaka svoje odluke za sud i stranke. Za prvostupanjski sud izradit će se prvi primjerak drugostupanjske odluke na boljem papiru, ako je otpravak izrađen pisaćim strojem a ne osobnim računalom.

U spisu višeg suda ostaje izvornik njegove odluke sa zapisnikom odnosno bilješkom o vijećanju i glasovanju, kao i drugi podnesci i odluke koje se odnose isključivo na postupak pred višim sudom. Zapisnici o održanim raspravama pred drugostupanjskim sudom prilažu se spisu prvostupanjskog suda, s time da se u spisu drugostupanjskog suda zadržavaju njihovi ovjerovljeni prijepisi.

XX. glava ČUVANJE SPISA

1. Stavljanje spisa u arhiv

Članak 268.

Nakon pravomoćnog sudskog dovršenja postupka pregledat će se spisi i donijeti naredba o stavljanju u arhiv, koja će se u sudovima koji koriste sustav eSpis izdati u sustavu eSpis.

Pojedini spisi stavljaju se u arhiv na temelju pismene naredbe, odnosno u sudovima koji koriste sustav eSpis temeljem naredbe u sustavu eSpis, nakon što su obavljene sve potrebne radnje u svezi s dostavom, prikupljanjem dostavnica i povratnica o obavljenoj dostavi, kao i radnje koje se odnose na izvršenje kazni, naplatu troškova postupka isplaćenih ili predujmljenih iz proračunskih sredstava ili naplatu sudskih pristojbi.

Prije stavljanja spisa u arhiv izdvojit će se priloženi spisi. U tom slučaju u upisnicima, popisima podnesaka, na omotima spisa, precrtat će se olovkom u boji bilješke kojima je označeno prilaganje spisa, a u sudovima koji koriste sustav eSpis u sustavu eSpis naznačit će se primjedba da su izdvojeni priloženi spisi.

Članak 269.

U svim spisima koji se odnose na predmete u kojima se u postupku plaćaju pristojbe sudska će pisarnica prije stavljanja spisa u arhiv provjeriti je li postupljeno po naredbama suca o naplati pristojbe ili dostavi prijava o neplaćenim pristojbama nadležnom tijelu. U spis kao i njegov omot stavit će se bilješka (štambiljem) o naplaćenoj pristojbi odnosno da je podnesena prijava i u spis uložen primjerak izvješća o neplaćenim pristojbama s potvrdom nadležnom tijelu o primitku primjerka tog izvješća.

Članak 270.

Izvornici isprava koji se rabe u tijeku postupka i prigodom donošenja odluke o glavnoj stvari zadržavaju se u spisu, ako predsjednik vijeća nije što drugo odredio.

Na zahtjev stranaka koje su podnijele sudu pojedine isprave, vratit će im se izvornici, a na njihovo mjesto, po potrebi, uložiti ovjerovljeni prijepisi izrađeni o trošku stranke.

Oporuke i druge važne isprave koje su povjerene sudu na čuvanje čuvaju se na poseban način propisan u trećem dijelu Sudskog poslovnika.

Članak 271.

Glede čuvanja isprava sudskog registra, zemljišnoknjižnih i drugih isprava i spisa, koji se odnose na javne knjige, te njihove pohrane u arhiv vrijede posebni propisi.

Članak 272.

Spisi koji se odnose na predmete u kojima je postupak pravomoćno dovršen, kao i oni u kojima su obavljene sve predviđene radnje i za koje je naredbom suca određeno da se stave u arhiv, Čuvaju se u priručnom ili općem arhivu.

2. Priručni arhiv

Članak 273.

U priručnom arhivu koji se nalazi u sudskoj pisarnici čuvaju se dovršeni spisi iz tekuće i prošle godine, poslije kojeg se roka prenose u opći arhiv.

Spisi uloženi u priručni arhiv čuvaju se u posebnom ormaru u sudskoj pisarnici, u posebnim svežnjevima za pojedine grane sudskog poslovanja i vrste postupka, te nose oznaku upisnika u koji su upisani predmeti koji se čuvaju u tom svežnju.

Pojedini spisi slažu se u svežnjeve po rednim brojevima oznake spisa, tj. od broja 1 dalje. Za veći broj predmeta upisanih u istom upisniku može se, prema potrebi, osnovati veći broj svežnjeva, time da se s vanjske strane svežnja označi službeni broj spisa uloženih u odnosni svežanj. Na prednjoj strani omota svežnja stavlja se oznaka upisnika i godište iz kojeg potječu odnosni spisi (npr.: »1996. O-1-50/96. O-51-100/96« i sl.).

Ako sudska pisarnica ima više ustrojstvenih jedinica, u svakoj od njih držat će se odgovarajući dio priručnog arhiva, kad zbog opsega poslova ili smještaja sudske pisarnice nije moguće osnovati zajednički priručni arhiv.

3. Opći arhiv

Članak 274.

Opći arhiv je zajednički za sve vrste spisa i drži se odvojeno od sudske pisarnice u posebnoj prostoriji.

U općem arhivu čuvaju se svi spisi koji su izdvojeni iz priručnog arhiva u smislu odredbe članka 273. stavka 1. Sudskog poslovnika.

Uz uložene spise u općem arhivu čuvaju se i odgovarajući upisnici i pomoćne knjige iz ranijih godina.

U općem arhivu vodi se pregledna tablica s podacima gdje se čuvaju pojedine vrste spisa.

4. Arhiv ureda predsjednika suda

Članak 275.

Pojedini spisi povijesnog, znanstvenog ili političkog značenja, kao i spisi za koje to odredi predsjednik suda, mogu se čuvati u zasebnom arhivu u uredu predsjednika suda (ormaru, blagajni ili trezoru) složeni po godištima i njihovoj važnosti, u posebnim svežnjevima na kojima će se s vanjske strane označiti godišta spisa koji se nalaze u svežnju.

Na isti način čuvat će se akti obrane i zaštite koje odredi predsjednik suda, ako posebnim propisima nije drukčije određeno.

Pojedini spisi uloženi u tako izdvojene svežnjeve stavljaju se u posebne zatvorene i zapečaćene omote. Na omot u kojem se spis nalazi stavit će se oznaka spisa, naziv predmeta i razlog odvojenog čuvanja (povijesni, politički, gospodarski, itd.).

U općem arhivu na mjesto svakog tako izdvojenog spisa uložit će se bilješka s naznakom posebnog mjesta čuvanja koja će se uložiti u odgovarajući svežanj u kojem bi se inače trebao čuvati izdvojeni spis. U popisu izdanih spisa zabilježit će se da je spis trajno izdvojen radi posebnog čuvanja.

U sudovima koji koriste sustav eSpis izdvajanje spisa radi posebnog čuvanja unosi se u sustav eSpis kao svako drugo izdvajanje iz arhiva, a arhiv predsjednika suda može se voditi kao poseban arhiv u sustavu eSpis.

5. Popis izdanih spisa

Članak 276.

Spis izdvaja iz priručnog ili općeg arhiva službenik kojemu je arhiv povjeren na čuvanje, na nalog upravitelja sudske pisarnice ili drugog ovlaštenog službenika (Obrazac br. 26).

Za priručni i opći arhiv vodi se Popis izdanih spisa iz arhiva (Obrazac br. 27) u koju se upisuju svi izdani spisi iz pojedinog arhiva.

U popisu će se navesti oznake svakog izdanog spisa s naznakom datuma kad je spis izdan, a po mogućnosti i do kada ga treba vratiti. Na mjestu gdje se nalazio izdani spis stavit će se potvrda s potpisom službenika kojemu je spis uručen. Nakon što spis bude vraćen, potvrda će se poništiti.

Službenik kojem je povjereno čuvanje arhiva provjerit će na kraju svakog mjeseca koji spisi nisu dulje vrijeme vraćeni, te će poduzeti potrebno da se što prije vrate, a u slučaju da spis niti nakon ponovljenog traženja nije vraćen, obavijestit će predsjednika suda odnosno predsjednika odgovarajućeg odjela.

XXI. glava ČUVANJE I IZDAVANJE ARHIVSKE GRAĐE

1. Čuvanje arhivske građe

Članak 277.

Spisi stavljeni u arhiv slažu se u odgovarajuće police, ormare i slično, tako da budu zaštićeni od vlage, požara, prašine, gubitka i oštećenja.

Arhivska građa (pojedini spisi, grupa spisa, upisnika, imenika i drugih pomoćnih knjiga) čuva se i izdaje po posebnim propisima o čuvanju, prikupljanju i povremenom izdavanju arhivske građe, kao i po odredbama Sudskog poslovnika.

Stalna služba vodi arhiv za predmete iz nadležnosti stalne službe i odredbe ovoga Sudskog poslovnika o čuvanju spisa i arhivske građe, kao i rokovi za čuvanje spisa u arhivu, primjenjuju se i kod stalne službe.

Članak 278.

Pojedini spisi u općem arhivu, osim spomenutih u članku 275. ovog Sudskog poslovnika, čuvaju se u sudu do određenog roka, ako nije predviđeno da se trajno čuvaju ili predaju na čuvanje nadležnom (povijesnom) arhivu.

Nakon isteka propisanih rokova, a po odobrenju nadležnog arhiva i višeg tijela sudske uprave, spisi se izdvajaju iz općeg arhiva i izručuju arhivu, odnosno trgovačkim društvima za prikupljanje i preradu papirnih otpadaka ili se uništavaju.

Članak 279.

Postupak za odabiranje i izlučivanje građe za predaju nadležnom arhivu ili uništenje pokreće predsjednik suda po propisima za zaštitu, odabiranje i izlučivanje arhivske građe.

Odabiranje i izlučivanje građe obavlja komisija koju imenuje predsjednik suda.

Spisi koji se ne predaju nadležnom arhivu, predat će se trgovačkom društvu za prikupljanje i preradu papirnih otpadaka.

2. Rokovi čuvanja spisa u arhivu

Članak 280.

Rokovi čuvanja pojedinih spisa u općem arhivu jesu:

1. parnični spisi koji se odnose na stvarnopravne zahtjeve čuvaju se 30 godina, računajući od dana pravomoćnosti,

2. spisi koji se odnose na izvanparnični postupak u pogledu nekretnina kao i ostavinski, te zemljišnoknjižni čuvaju se 30 godina, računajući od dana pravomoćno dovršenog postupka,

3. spisi koji se odnose na kaznene predmete u kojima je izrečena kazna zatvora u trajanju od preko 10 godina čuvaju se 30 godina, u kojima je izrečena kazna zatvora preko 5 godina i svi trgovačkokazneni predmeti čuvaju se 10 godina, a ostali kazneni te prekršajni spisi čuvaju se 5 godina nakon pravomoćno dovršenog postupka,

4. spisi koji se odnose na ovršni postupak čuvaju se 5 godina od dana obustave ili dovršetka ovrhe, osim u stvarima iz točke 1. ovoga članka koji se čuvaju u roku propisanom u toj točki, te ovrhama u kojima je rješenje doneseno na temelju vjerodostojne isprave koji se čuvaju 10 godina,

5. spisi sudske uprave čuvaju se 10 godina,

6. svi drugostupanjski spisi čuvaju se 5 godina od dana donošenja drugostupanjske odluke,

7. svi ostali spisi čuvaju se 10 godina nakon dovršenja postupka.

Članak 281.

Spisi koji su nakon isteka rokova propisanih u članku 280. Sudskog poslovnika izdvojeni iz općeg arhiva i predani nadležnom arhivu ili uništeni, upisat će se u odgovarajućem upisniku u odjeljku za unošenje datuma kad je obavljeno izdvajanje spisa iz arhiva.

Prije izdvajanja spisa iz arhiva pregledat će se jesu li izdvojeni primjerci odluka za zbirke presuda, zbirke isprava i drugih odluka.

Članak 282.

U općem arhivu čuvaju se trajno, odnosno do predaje nadležnom arhivu, svi upisnici i pomoćne knjige koji se odnose na spise za koje su istekli rokovi čuvanja određeni u članku 280. Sudskog poslovnika.

3. Spisi koji se trajno čuvaju

Članak 283.

Od spisa navedenih u članku 280. ovog Sudskog poslovnika, kojima su istekli rokovi čuvanja, zadržavaju se u sudskom arhivu i čuvaju do predaje nadležnom arhivu sljedeći:

1. spisi koji su zbog svog sadržaja i zbog osoba na koje se odnose od povijesnog, znanstvenog ili političkog značenja, kao i spisi uprave koji su važni za opću ili mjesnu povijest,

2. spisi koji se odnose na sudsku zgradu i pravne odnose u pogledu sudskih zgrada i ostalih nekretnina koje su pod upravom Ministarstva pravosuđa ili su dane na korištenje sudu, zajedno s odgovarajućim planovima, skicama, ugovorima o građenju, troškovnicima, dokaznicama mjera i tome slično,

3. sudski registri s ispravama,

4. zemljišne i ostale javne knjige sa zbirkama isprava, planovima i skicama, kao i svim ostalim ispravama koje se na njih odnose, spisi o osnivanju i ispravljanju zemljišnih knjiga, spisi koji se odnose na polaganje isprava o prijenosu vlasništva na zemljištima koja nisu upisana u zemljišne knjige zajedno s položenim ispravama, kao i odnosni upisnici i pomoćne knjige,

5. oporuke i ostale isprave koje su povjerene sudu na čuvanje zajedno s popisima isprava i odgovarajućim imenicima,

6. kazneni spisi u kaznenim predmetima zbog kaznenih djela za koja je, do dana stupanja na snagu Zakona o preuzimanju KZ SFRJ izrečena smrtna kazna, a nakon toga dana izrečena kazna zatvora u trajanju od 20 ili više godina.

7. presude i sudske nagodbe iz parničnih spisa koje se odnose na statusne sporove, nasljednopravne sporove i sporove o nekretninama, smrtovnice i rješenja o nasljeđivanju,

8. rješenja o proglašenju nestalog umrlim i o dokazivanju smrti,

9. zbirke općih uputa, godišnja izvješća i analize rada suda,

10. osobni listovi za zaposlenike suda,

11. svi upisnici i njima odgovarajući imenici,

12. opći akti suda.

Članak 284.

Upisnici za ovjere i novčane knjige s dokaznim ispravama čuvaju se u rokovima određenim posebnim propisima.

Članak 285.

Prije izdavanja spisa iz općeg arhiva radi predaje nadležnom arhivu ili radi uništenja o tome će se obavijestiti više tijelo sudske uprave.

4. Zbirke sudskih odluka

Članak 286.

Sudovi mogu osnovati zbirke presuda i drugih odluka u koje će se, na kraju svake godine, uvezivati sve presude i druge odluke koje su postale pravomoćne.

Odluci koja se stavlja u zbirku priložit će se, po mogućnosti, i odluka višeg suda donesena u povodu uloženog pravnog lijeka, pa će se zajedno s odlukom na koju se odnosi uvezati u zbirku.

Odluke se uvezuju po rednom broju oznake spisa, po godini kad je spis osnovan.

Posebne zbirke osnovat će se za pojedine vrste predmeta (kaznene, parnične, ostavinske i izvanparnične).

Uvezane zbirke odluka čuvaju se u knjižnici u uredu predsjednika suda.

Uz zbirke odluka vodi se popis sudske prakse u koji se upisuju sve važnije odluke donesene u prvom i drugom stupnju u predmetima iz nadležnosti toga suda.

DIO TREĆI UPISNICI I POMOĆNE KNJIGE

XXII. glava OPĆE ODREDBE O VOĐENJU UPISNIKA

1. Vođenje upisnika

Članak 287.

Upisnici služe za upisivanje podnesaka kojima se osniva sudski spis za određeni predmet i za upisivanje tijeka postupka i pojedinih postupovnih i upravnih radnji obavljenih u određenom predmetu.

Pomoćne knjige služe za upisivanje podataka na osnovi kojih se mogu brže i lakše pronaći pojedini spisi (imenici) kao i za upisivanje dopunskih i drugih podataka koji se ne upisuju u upisnicima.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ne primjenjuju se odredbe stavak 1. i 2. ovoga članka.

Upisnici sustava eSpis služe za grupiranje predmeta prema vrsti i nadležnosti. Sustav eSpis omogućava upisivanje podnesaka kojima se osniva sudski spis za određeni predmet i za upisivanje tijeka postupka i pojedinih postupovnih i upravnih radnji obavljenih u određenom predmetu, kao i za pretraživanje predmeta i uvid u podatke.

Članak 288.

Sudovi moraju voditi upisnike i pomoćne knjige propisane Sudskim poslovnikom.

Osim upisnika i pomoćnih knjiga propisanih Sudskim poslovnikom mogu se, po potrebi, voditi i drugi upisnici i pomoćne knjige uz odobrenje Ministarstva pravosuđa.

Predsjednik suda može, uz suglasnost višeg tijela sudske uprave, odrediti vođenje i drugih priručnih popisa kojima se olakšava poslovanje u sudu ili ostvaruje bolji nadzor u pogledu određenih poslova.

Članak 289.

U sudovima s većim opsegom poslova mogu se, na temelju rješenja predsjednika neposredno višeg suda, uz suglasnost Ministarstva pravosuđa voditi posebni upisnici za određenu vrstu predmeta.

U sudovima s manjim opsegom poslova mogu se na temelju rješenja predsjednika neposredno višeg suda, uz suglasnost Ministarstva pravosuđa, umjesto posebnih upisnika voditi samo neki određeni upisnici za upisivanje predmeta srodne ili slične vrste.

Za predmete iz članka 21. Zakona o USKOK-u u sudovima iz članka 25. ovoga Sudskog poslovnika vodit će se posebni upisnici.

Članak 290.

Rješenjem iz članka 289. Sudskog poslovnika odredit će se pobliže u koje će se upisnike upisivati predmeti određene vrste, kao i način vođenja tih upisnika uz obvezatnu primjenu odredaba Sudskog poslovnika.

Ne mogu se ukinuti osnovni upisnici K, P, O, Ovr i R.

Članak 291.

Upisnike i pomoćne knjige vode službenici sudske pisarnice određeni godišnjim rasporedom poslova.

Upisnici se vode odvojeno za pojedine vrste predmeta prema granama sudovanja odnosno prema područjima prekršaja.

2. Osnivanje i oznaka upisnika

Članak 292.

Upisnici i pomoćne knjige sastoje se od potrebnog broja araka propisanih tiskanica koji su uvezani u knjige s tvrdim koricama. Na korice se stavlja oznaka upisnika i godina na koju se upisnik odnosi (npr. upisnik »Su« 1996, upisnik »P« 1996, i sl.).

Upisnici i pomoćne knjige vode se, u pravilu, u posebnoj knjizi za svaku godinu. Sudovi s manjim opsegom poslova mogu se koristiti s jednom knjigom upisnika više godina. Oznaka godine stavlja se na sredini prve strane lista kojim počinje novo godište.

Na isti način osnivaju se i imenici i druge pomoćne knjige, ako sudskim poslovnikom nije što drugo određeno.

Upisnici se mogu voditi i u elektroničkom obliku kroz aplikacije odobrene od Ministarstva pravosuđa.

Članak 293.

U sudovima koji koriste sustav eSpis upisnici se u sustavu eSpis otvaraju za određenu godinu korištenjem posebne administrativne funkcije, a u papirnatom obliku se vode samo upisnici koji nisu podržani ovim sustavom.

3. Upisivanje u upisnike

Članak 294.

U sudovima koji koriste sustav eSpis novi predmet osniva se upisom u odgovarajući upisnik sustava eSpis. Pritom je nužno upisati prvi podnesak u predmetu kojim se pokreće postupak ili traži obavljanje neke druge radnje, te ostale obavezne podatke o predmetu, uključujući najmanje jednu stranku.

Ako je u prvom podnesku stavljen i prijedlog za mirenje kao alternativni prijedlog, nakon što se upiše u odgovarajući upisnik, spis će se dostaviti povjereniku za mirenje.

Kada postoji suglasnost stranaka za mirenje ili se naknadno postigne suglasnost stranaka za mirenje i kada se u prvom podnesku predlaže samo mirenje, provest će se upis u upisnik Mir i osnovati spis za mirenje.

Prije upisa u upisnik voditelj upisnika je dužan provjeriti je li već osnovan spis za isti predmet, koristeći funkcije pretraživanja sustava eSpis.

Podnesci koji se odnose na već upisane predmete kojima se izjavljuje pravni lijek (žalba, revizija, prigovor, itd.) upisat će se u sustav eSpis kod tog predmeta. U sustav eSpis obavezno se unose podaci o svim podnescima i njihovim prilozima.

Prije svakog dostavljanja spisa drugom sudu ili tijelu, kao i prije arhiviranja spisa i u situacijama koje naredi predsjednik sudskog vijeća ili predsjednik suda, sudska pisarnica je dužna otisnuti popis pismena koristeći sustav eSpis i uložiti ga u spis, ispred upisnika radnji.

Članak 295.

Upisivanje predmeta i unošenje podataka u upisnik obavlja se po redu primitka. Na isti se način vode i pomoćne knjige, ako nije drukčije propisano.

Svaki predmet vodi se u odgovarajućem upisniku pod istim rednim brojem do dovršenja postupka u prvom stupnju, bez obzira na dužinu trajanja tog postupka.

Kad postupak pokrene više osoba ili je pokrenut protiv više osoba, predmet se upisuje u odgovarajući upisnik pod jednim rednim brojem, s time što će se ispred imena stranaka staviti arapski brojevi od 1 dalje, i to posebno za tužitelja (predlagatelje, ovrhovoditelje itd.), a posebno za tuženike (predloženike, ovršenike, itd.).

U kaznenim i prekršajnim predmetima veći broj okrivljenika označuju se rednim brojevima od 1 dalje.

Podaci koji se upisuju u upisnike i pomoćne knjige pišu se tintom ili kemijskom olovkom čitljivo. Privremene bilješke (kretanje spisa i slično) upisuju se običnom olovkom, a brišu kad postanu bespredmetne. Olovkom u crvenoj boji stavljaju se one bilješke za koje je to propisano Sudskim poslovnikom.

Članak 296.

U sudovima koji primjenjuju sustav eSpis ne primjenjuje se odredba čl. 295. ovog Sudskog poslovnika.

Upisivanje predmeta i unošenje podataka u sustav eSpis obavlja se po redu primitka.

Svaki predmet vodi se u odgovarajućem upisniku pod istim rednim brojem do dovršenja postupka u prvom stupnju, bez obzira na dužinu trajanja tog postupka.

Kad postupak pokrene više osoba ili je pokrenut protiv više osoba, predmet se upisuje u odgovarajući upisnik pod jednim rednim brojem, s time što se u sustav eSpis upisuje redni broj svake stranke, i to posebno za tužitelja (predlagatelje, ovrhovoditelje itd.), a posebno za tuženike (predloženike, ovršenike, itd.).

U kaznenim i prekršajnim predmetima veći broj okrivljenika označuju se rednim brojevima od 1 dalje.

Članak 297.

Podaci za jedan predmet upisuju se u isti upisnik, a najdulje za vrijeme od dvije (kalendarske) godine.

Ako postupak u jednom predmetu traje dulje od dvije godine, podaci se upisuju u upisnik za tekuću godinu.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ne primjenjuje se odredba stavka 2. ovog članka.

Članak 298.

Ako u upisniku kod ranijeg upisa nema dovoljno prostora za upisivanje daljih podataka koji se odnose na isti predmet (zbog proširenja optužbe, podnošenja protutužbe, spajanja predmeta i sl.) nastavit će se upisivati u prvom slobodnom vodoravnom redu koji slijedi iza zadnjeg ispunjenog rednog broja toga upisnika.

Radi označavanja veze tako nastavljenih upisa, ispod oznake rednog broja predmeta, čiji se upisi nastavljaju na drugom mjestu, stavit će se olovkom u crvenoj boji redni broj predmeta iza kojeg slijede nastavljeni upisi (npr. 13/87 što znači da se nastavljeni upisi koji se odnose na predmet upisan pod rednim brojem 13 nalaze iza predmeta upisanog pod rednim brojem 87).

Na mjestu određenom za stavljanje rednog broja gdje se nalaze nastavljeni upisi, upisuje se olovkom u crvenoj boji redni broj predmeta na koji se odnose nastavljeni upisi (npr. iza rednog broja 87 stavit će se olovkom u crvenoj boji br. 13, što znači da se nastavljeni upisi odnose na predmet upisan pod rednim brojem 13). Nakon što budu završeni svi nastavljeni upisi koji se odnose na već upisane predmete, u upisnik će se nastaviti upisivati novi, kasnije stigli predmeti pod sljedećim tekućim rednim brojem prekinutog niza upisivanja (npr. iza broja 13 upisanog olovkom u crvenoj boji upisat će se novi sljedeći predmet pod brojem 88).

4. Pogrješni upisi

Članak 299.

Pojedini upisi ne smiju se brisati ili poništiti na drugi način (lijepiti, istrgati i sl.). Ako je neki predmet pogrješno upisan, precrtat će se cijeli upis olovkom u crvenoj boji, kosom crtom od lijevog donjeg prema desnom gornjem kutu, a u odjeljku za primjedbu zabilježit će se tintom ili kemijskom olovkom »pogrješan upis«.

Predmet koji se upisuje iza pogrješno upisanog predmeta dobiva sljedeći redni broj, a poništeni redni brojevi odbijaju se od posljednjeg rednog broja pri zaključivanju upisnika na kraju godine.

Pogrješni upisi u pojedinim odjeljcima upisnika i pomoćnih knjiga ispravljaju se unošenjem točnog upisa, tako da se preko pogrješnog teksta povuče tanka vodoravna crta kako bi precrtani tekst ostao čitljiv.

Članak 300.

Sudovi koji koriste sustav eSpis ne primjenjuju odredbu čl. 299. ovog Sudskog poslovnika.

Pojedini upisi u aplikaciji eSpis ne smiju se brisati. Ako je neki predmet pogrešno upisan, označit će se zatvorenim, uz napomenu »pogrešan upis«. Oznaka pogrešno upisanog predmeta ne može se ponovno iskoristiti.

Pogrešno upisani predmeti ne izražavaju se u sudskoj statistici. Opće pravilo za ispravljanje učinka pogrešnih upisa pojedinih podnesaka, sudskih radnji, naredbi i sl. je da se u odgovarajuće polje unese napomena o pogrešnom upisu i eventualnim razlozima. Nakon toga se u sustav eSpis unese novi, točan upis.

5. Označavanje dovršenog predmeta

Članak 301.

Kad se prema propisima postupka smatra postupak u određenom predmetu dovršenim kod toga suda, redni broj toga predmeta obilježava se u papirnatom upisniku olovkom u crvenoj boji znakom konačnog rješenja »I______«.

Znakom konačnog rješenja obilježit će se u tom slučaju i oznaka spisa ispisana na omotu spisa.

Članak 302.

Predmeti se smatraju dovršenima u trenutku otpreme presude ili rješenja kojim se konačno dovršava postupak, rješenja o prekidu postupka, rješenja o prihvaćanju ili odbijanju platnog naloga, rješenja o obustavi postupka, rješenja o ustupanju nadležnom sudu ili odbacivanju tužbe, odnosno prijedloga.

Predmet u kojem je došlo do zastare kaznenog postupka smatra se dovršenim, ali se ne označuje kao riješen predmet, već se u odjeljku »primjedba« upisuje riječ »zastara« i podvlači vodoravnom crtom u crvenoj boji.

Članak 303.

Predmet koji se odnosi na više osoba (više okrivljenika, više tužitelja ili tuženika) označuju se kao konačno riješen kad je postupak dovršen i odluka izrađena i otpremljena u pogledu svih osoba. Kad je predmet riješen samo u pogledu nekih osoba, znak konačnog rješenja stavit će se samo kod broja koji se odnosi na te osobe.

Predmet koji je djelomično riješen (djelomična presuda, međupresuda i slično) označit će se tako da se odgovarajući redni broj upisnika podvuče crvenom vodoravnom crtom.

Članak 304.

Predmet koji se odnosi na više osoba označuju se kao dovršeni kad je odluka otpremljena u pogledu svih osoba.

6. Označavanje spajanja i razdvajanja predmeta u upisnicima

Članak 305.

Kad se više predmeta spoji radi provođenja zajedničkog postupka i donošenja zajedničke odluke, u rubrici za primjedbe rednog broja predmeta koji se spaja označit će se s kojim je predmetom zajednički predmet i kad spojen (npr. »spojen sa K-18/96. 15. 08. 1996. godine«).

U odjeljku za primjedbe, kod oznake rednog broja zajedničkog predmeta, stavit će se bilješka »spojen spis K... dne...«.

Podaci iz odjeljka predmeta koji je spojen s drugim predmetom neće se prenositi u odgovarajući odjeljak zajedničkog predmeta. Daljnji podaci unosit će se kod zajedničkog predmeta.

U sudovima koji koriste sustav eSpisa kad se više predmeta spoji radi provođenja zajedničkog postupka i donošenja zajedničke odluke, spajanje predmeta će se unijeti u sustav eSpis. U spojenom predmetu sustav automatski unosi podatak o tome na koji je predmet i kada spojen (npr.: »spojen sa K-18/96. 15. 08. 1996. godine«).

Spojeni predmet vodi se dalje pod oznakom zajedničkog predmeta.

Članak 306.

Ako se u jednom predmetu donese rješenje o razdvajanju postupka, izdvojeni dio ranijeg zajedničkog predmeta upisat će se u upisnik pod novom oznakom, osim ako je za taj dio spisa već ranije osnovan samostalni spis, odnosno ako se taj dio spisa spaja s drugim spisom.

U sudovima koji koriste sustav eSpis razdvajanje predmeta koji su bili prethodno spojeni obavlja se pomoću sustava eSpis. Pritom se na listi spojenih predmeta bira predmet koji se želi razdvojiti. Razdvajanje predmeta formiranjem novog predmeta također se obavlja pomoću sustava eSpis.

U oba slučaja je u osnovne podatke o predmetu nužno upisati primjedbu o razlogu i datumu razdvajanja. U sustavu eSpis je također nužno odabrati stranke i druge sudionike te podneske i odluke koji će se izdvojiti i prebaciti u razdvojeni predmet ili kopirati na način da kopirani podaci ostaju i u predmetu koji se razdvaja.

Upisi koji se odnose na izdvojeni dio spisa prenijet će se u upisniku u odgovarajuće odjeljke kod izdvojenog (novog) predmeta.

Stavci 2., 3. i 4. ovog članka primjenjuju se samo u sudovima koji koriste sustav eSpis.

7. Postupak s ustupljenim predmetima drugom stvarno nadležnom sudu

Članak 307.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske rješenjem će odrediti vrstu predmeta i broj predmeta, odnosno da u pojedinoj pravnoj stvari postupa drugi stvarno nadležan sud, ako sud koji je po zakonu mjesno i stvarno nadležan zbog prevelikog broja predmeta koje ima u radu, ne može u razumnom roku raspraviti te predmete i donijeti odluku.

Ustupanje predmeta evidentira se u sustavu eSpis. Pritom se navodi sud kojem je spis ustupljen i razlozi ustupanja.

Ako predmet ustupa drugostupanjski sud, tada će taj sud o tome obavijestiti stvarno i mjesno nadležan sud prvog stupnja, koji će, ukoliko primjenjuje sustav eSpisa to unijeti u napomenu uz osnovne podatke o predmetu u sustavu eSpis.

Sud koji ustupa predmete, obavijestit će stranke o sudu kojem je njihov predmet ustupljen na daljnje postupanje, koristeći, ako primjenjuje, odgovarajuće funkcije sustava eSpis.

Sud kojem su predmeti ustupljeni upisat će ustupljene predmete u odgovarajuće upisnike i s njima postupati kao s ostalim predmetima u tom sudu.

Kod prijema spisa s drugog suda sudska pisarnica otvara novi predmet, unosi osnovne podatke, kopira stranke, sudionike i dodaje podneske.

Stavci 2., 3., 4. i 6. ovog članka primijenjuju se samo u sudovima koji koriste sustav eSpis.

Članak 308.

Sud čiji se predmeti ustupaju drugom sudu, ustupljene predmete neće u godišnjem statističkom izvješću iskazivati kao predmete tog suda, već će sud koji je zaprimio ustupljene predmete u godišnjem statističkom izvješću iskazivati kao svoje predmete.

8. Zaključivanje upisnika

Članak 309.

Upisnici se zaključuju krajem svake godine. Upisnik se zaključuje tako da se iza posljednjeg upisanog rednog broja stavlja bilješka koja sadrži dan, mjesec i godinu zaključenja, redni broj posljednjeg upisa u upisniku, broj i oznaku poništenja upisa, broj riješenih predmeta, te broj i točan popis predmeta koji su na kraju godine ostali neriješeni. Tu bilješku potpisuje voditelj upisnika i predsjednik suda.

U prekršajnim i općinskim sudovima s manjim opsegom poslova, predmeti koji su na kraju godine ostali nedovršeni unose se u popis nedovršenih predmeta na prvu stranu upisnika za sljedeću godinu, u slučaju kad se za taj upisnik osniva nova knjiga. U popis nedovršenih predmeta upisat će se brojevi svih predmeta koji su nedovršeni iz ranijih godina, odvojeno po godini primitka.

Upisnici koji se vode u elektroničkom obliku zaključuju se svake godine tako da se iza posljednjeg upisanog rednog broja stavlja bilješka u rubrici »napomena« koja sadrži dan, mjesec i godinu zaključenja, redni broj posljednjeg upisa u upisniku, broj i oznaku poništenja upisa, broj riješenih predmeta te broj i točan popis predmeta koji su na kraju godine ostali neriješeni.

Početkom nove kalendarske godine sud je dužan napraviti ispis upisnika za prethodnu kalendarsku godinu, povezati s jamstvenikom i pečatiti s pečatnim voskom i žigom i uvezati u knjigu, koji potpisuju voditelj upisnika i predsjednik suda.

Upisnici se u sutavu eSpis zaključuju korištenjem posebne administrativne funkcije. U zaključen upisnik nije moguće unijeti novi predmet, ali je moguće pregledavati i mijenjati podatke o postojećim predmetima.

Članak 310.

Podaci koji se odnose na nedovršene predmete upisivat će se i dalje u raniji upisnik. Kad se predmeti riješe u sljedećoj godini, u ranijem upisniku stavit će se kod odnosnog rednog broja znak konačnog rješenja, a u bilješci odnosno u popisu nedovršenih predmeta precrtat će se olovkom u crvenoj boji oznaka tog spisa.

Pomoćne se knjige, u pravilu, ne zaključuju, osim ako za pojedine od njih nije drukčije propisano.

9. Upisivanje predmeta koji su bili označeni kao riješeni

Članak 311.

Kad se u predmetu koji je u upisniku označen kao konačno riješen nastavi postupak zbog ukidanja ili djelomičnog ukidanja odluke, spis će se upisati kao novoprimljen s potrebnim ranijim upisima. U odjeljku za primjedbe kod ranijih upisa navest će se novi redni broj, a kod novog upisa raniji redni brojevi, s tim da se redni broj prvog upisa označuje olovkom u crvenoj boji. Izmjena rednog broja zabilježit će se na omotu spisa i u popisu podnesaka.

U sudovima koji koriste sustav eSpis kad se u predmetu koji je u pisanom upisniku ili u sustavu eSpis označen kao dovršen nastavi postupak zbog ukidanja ili djelomičnog ukidanja odluke, spis će se upisati kao novoprimljen s potrebnim ranijim upisima, koristeći funkciju kopiranja predmeta sustava eSpis. Izmjena rednog broja zabilježit će se na omotu spisa.

Kada presuda bude ukinuta samo radi odluke o troškovima postupka spis se neće upisivati kao novoprimljen već će se nova odluka donijeti u predmetu koji je pravomoćno dovršen i već označen kao riješen.

Članak 312.

Zahtjev odnosno prijedlog za ponavljanje postupka i zahtjevi za primjenu drugih izvanrednih pravnih lijekova, kao i ostali podnesci kojima se traži izmjena pravomoćne odluke, upisat će se u odgovarajući odjeljak upisnika kod predmeta koji je pravomoćno dovršen i već označen kao konačno riješen.

Ako se zbog ponavljanja postupka ili u povodu ulaganja drugog izvanrednog pravnog lijeka ukine pravomoćna odluka i predmet vrati na ponovno suđenje, spis će se upisati kao novi predmet.

Članak 313.

Sudovi koji rade u sustavu eSpis ne primjenjuju odredbe članka 312. ovoga Sudskog poslovnika.

Zahtjev odnosno prijedlog za ponavljanje postupka i zahtjevi za primjenu drugih izvanrednih pravnih lijekova, kao i ostali podnesci kojima se traži izmjena pravomoćne odluke, upisat će se u sustav eSpis predmeta koji je dovršen.

Ako se zbog ponavljanja postupka ili u povodu ulaganja drugog izvanrednog pravnog lijeka ukine pravomoćna odluka i predmet vrati na ponovno sunenje, spis će se upisati kao u članku 311. ovoga Sudskog poslovnika.

10. Upisivanje u imenike

Članak 314.

Predmeti koji su upisani u pojedine upisnike upisuju se istodobno u odgovarajuće imenike.

Kad su potrebni podaci o novom predmetu upisani u imenik, stavit će se iznad rednog broja u upisniku znak () o takvom upisu.

Članak 315.

Sudovi koji rade u sustavu eSpis ne primjenjuju odredbe članka 314. ovoga Sudskog poslovnika.

11. Pregled upisnika i pomoćnih knjiga

Članak 316.

Upravitelj sudske pisarnice pregledava redovito svakog mjeseca, a po potrebi i više puta, upise u svim upisnicima, imenicima i ostalim pomoćnim knjigama, uspoređujući ih sa spisima i ispitujući jesu li upisi točni, potpuni i čitljivi.

Predsjednik sudskog odjela tromjesečno pregledava upisnike, imenike i ostale pomoćne knjige koje se vode za odgovarajući sudski odjel ili službu, a predsjednik sudskog odjela u kojem se vode predmeti iz članka 21. Zakona o USKOK-u pregledava upisnike, imenike i ostale pomoćne knjige toga odjela jednom mjesečno.

Predsjednik suda pregledava upisnike, imenike i pomoćne knjige prema potrebi, a najmanje dvaput godišnje, a predsjednik suda pregledava upisnike, imenike i pomoćne knjige odjela u kojem se vode predmeti iz članka 21. Zakona o USKOK-u tromjesečno.

Obavljeni pregled zabilježit će se u upisnicima i pomoćnim knjigama stavljanjem potpisa i datuma s desne strane posljednjeg pregledanog upisa.

Upravitelj sudske pisarnice nadzire korištenje sustava eSpisa.

Sudovi koji primjenjuju sustav eSpisa ne primjenjuju odredbe stavka 1. do 4. ovoga članka.

12. Upisnici

Članak 317.

Općinski sudovi vode ove upisnike u elektroničkom ili papirnatom obliku:

1. Za kaznene predmete:

Kazneni upisnik K (Obrazac br. 28)

Kazneni upisnik za maloljetnike Km (Obrazac br. 29)

Upisnik za izvanraspravno kazneno vijeće Kv (Obrazac br. 30)

Upisnik za razne kaznene predmete Kr (Obrazac br. 31)

Upisnik za predmete izvršavanja zaštitnog nadzora Ik-ZN (Obrazac br. 60.c)

Upisnik za predmete izvršavanja rada za opće dobro Ik-ROD (Obrazac br. 60.d)

2. Za građanske predmete:

Parnični upisnik P (Obrazac br. 32)

Upisnik za ostavine O (Obrazac br. 34)

Upisnik za ovrhu Ovr i Ovrv (Obrazac br. 35)

Upisnik za izvanparnične predmete R1 (Obrazac br. 36)

Upisnik za razne građanske predmete R2 (Obrazac br. 31)

Upisnik za pavnu pomoć Pom (Obrazac br. 37)

Upisnik za ovjeravanje isprava namijenjenih inozemstvu Ov (Obrazac br. 38)

Upisnik za predmete mirenja Mir (Obrazac br. 32)

Protestni registar I, II i III

Općinski sudovi s manjim opsegom poslova neće voditi upisnik za pravnu pomoć. U tom slučaju ti će se predmeti upisivati u upisnik za razne građanske predmete (R2).

Članak 318.

Županijski sudovi vode ove upisnike u elektroničkom ili papirnatom obliku:

1. Za kaznene predmete:

Upisnik istrage Kio (Obrazac br. 39)

Upisnik istrage za predmete iz članka 21. Zakona o USKOK-u Kio-Us (Obrazac br. 39)

Upisnik za razne istražne predmete Kir (Obrazac br. 40)

Upisnik za razne istražne predmete iz članka 21. Zakona o USKOK-u Kir-Us (Obrazac 40)

Kazneni upisnik K (Obrazac br. 28)

Kazneni upisnik za predmete iz članka 21. Zakona o USKOK-u K-Us (Obrazac 28)

Kazneni upisnik za maloljetnike Km (Obrazac br. 29)

Upisnik za izvanraspravnokazneno vijeće Kv (Obrazac br. 30)

Upisnik za predmete iz članka 21. Zakona o USKOK-u za izvanraspravno vijeće Kv-Us (Obrazac 30)

Upisnik za drugostupanjske kaznene predmete Kž (Obrazac br. 41)

Upisnik za drugostupanjske kaznene predmete iz članka 21. Zakona o USKOK-u Kž-Us (Obrazac 41)

Upisnik za drugostupanjske kaznene predmete maloljetnika Kžm (Obrazac br. 42)

Upisnik za razne kaznene predmete Kr (Obrazac br. 31)

Upisnik za predmete izvršavanja kazne zatvora Ik I (Obrazac br. 60.a)

Upisnik za razne predmete izvršavanja kazne zatvora Ikr (Obrazac br. 31.)

Upisnik za drugostupanjske predmete izvršavanja kazne zatvora Kž I (Obrazac br. 61.a)

Upisnik za drugostupanjske predmete izvršavanja kazne zatvora IKž (Obrazac br. 61.b)

Upisnik za predmete zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku Kzp (Obrazac br. 58.a).

2. Za građanske predmete:

Parnični upisnik P (Obrazac br. 32)

Upisnik za drugostupanjske građanske predmete Gž (Obrazac br. 43)

Upisnik za razne građanske predmete R (Obrazac br. 31)

Upisnik izvlaštenja Us (Obrazac br. 51)

Upisnik za predmete mirenja Mir (Obrazac br. 32)

Upisnik za predmete zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku Gzp (Obrazac br. 58.a)

Članak 319.

Prekršajni sudovi vode ove upisnike u papirnatom ili elektroničkom obliku:

Prekršajni upisnik Pp (Obrazac br. 28.a)

Upisnik za pravnu pomoć Pom (Obrazac br. 37)

Upisnik za predmete izvršenja prekršajnih sankcija Ikp (Obrazac br. 60.b)

Upisnik za razne predmete Pr (Obrazac br. 31)

Članak 320.

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske vodi ove upisnike u papirnatom ili elektroničkom obliku:

Upisnik za drugostupanjske predmete iz područja sigurnosti prometa na cestama Pž (Obrazac br. 52.a)

Upisnik za drugostupanjske predmete iz područja gospodarstva Gž (Obrazac br. 52.a)

Upisnik za drugostupanjske predmete iz područja javnog reda i mira, javne sigurnosti i propisa obrane Jž (Obrazac br. 52.a)

Upisnik za drugostupanjske predmete iz područja poreznih, carinskih i deviznih prekršaja FPž (Obrazac br. 52.a)

Upisnik za supletorne kazne zatvora SZž (Obrazac br. 52.a)

Upisnik za izvanredne pravne lijekove IPL (Obrazac br. 57.a)

Upisnik za žalbe na rješenja o oduzimanju predmeta, na nalog o zadržavanju i dr. PRž (Obrazac br. 57.b)

Upisnik za razne prekršajne predmete PR (Obrazac 57.c)

Upisnik za predmete zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku Pzp (Obrazac br. 58.a).

Članak 321.

Trgovački sudovi vode ove upisnike u papirnatom ili elektroničkom obliku:

Upisnik za trgovačke sporove P (Obrazac br. 32)

Upisnik za platne naloge Pl (Obrazac br. 33)

Upisnik za stečajeve i likvidacije L i St (Obrazac br. 46)

Upisnik za ovrhu Ovr i Ovrv (Obrazac br. 35)

Upisnik sudskog registra Tt i Fi (Obrazac br. 47)

Upisnik sudskog registra za razne predmete R3 (Obrazac br. 48)

Upisnik za izvanparnične predmete R1 (Obrazac br. 36)

Upisnik za razne predmete trgovačkih sporova R2 (Obrazac br. 31)

Upisnik za pravnu pomoć Pom (Obrazac br. 37)

Upisnik za predmete mirenja Mir (Obrazac br. 32)

Članak 322.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske vodi ove upisnike u papirnatom ili elektroničkom obliku:

Upisnik za drugostupanjske predmete trgovačkih sporova Pž (Obrazac br. 50)

Upisnik za razne predmete trgovačkih sporova RTž (Obrazac br. 31)

Upisnik za predmete zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku Pzp (Obrazac br. 58.a)

Upisnik za predmete mirenja Mir (Obrazac br. 32).

U upisnike iz stavka 1. ovoga članka upisuju se predmeti iz nadležnosti Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske prema pojedinim vrstama predmeta.

Članak 323.

Upravni sud Republike Hrvatske vodi ove upisnike:

Upisnik za upravne sporove Us (Obrazac br. 51)

Upisnik za predmete zaštite ustavnih prava ZPa (Obrazac br. 51)

Upisnik za razne upravne predmete Ur (Obrazac br. 51)

U upisnike iz stavka 1. ovog članka upisuju se predmeti iz nadležnosti Upravnog suda Republike Hrvatske prema pojedinim vrstama predmeta.

Članak 324.

Vrhovni sud Republike Hrvatske vodi ove upisnike u papirnatom ili elektroničkom obliku:

1. Za kaznene predmete:

Upisnik za drugostupanjske i trećestupanjske kaznene predmete Kž (Obrazac br. 52)

Upisnik za drugostupanjske i trećestupanjske kaznene predmete iz članka 21. Zakona o USKOK-u Kž-Us (Obrazac br. 52)

Upisnik zahtjeva za zaštitu zakonitosti Kzz (Obrazac br. 31)

Upisnik za razne kaznene predmete Kr (Obrazac br. 31)

Upisnik za predmete zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku Kžzp (Obrazac br. 58.a)

2. Za građanske predmete:

Parnični upisnik P (Obrazac br. 32)

Upisnik za drugostupanjske građanske predmete Gž (Obrazac br. 43)

Upisnik revizija Rev (Obrazac br. 53)

Upisnik zahtjeva za zaštitu zakonitosti Gzz (Obrazac br. 54)

Upisnik za razne građanske predmete Gr (Obrazac br. 55)

Upisnik za predmete zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku Gžzp (Obrazac br. 58.a)

3. Za upravne predmete:

Upisnik zahtjeva za zaštitu zakonitosti

u upravnim predmetima Uzz (Obrazac br. 56)

Upisnik zahtjeva za zaštitu zakonitosti

u predmetima prekršaja Pzz (Obrazac br. 57)

Upisnik za razne upravne predmete Ur (Obrazac br. 58)

Upisnik za predmete zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku Uzp (Obrazac br. 58.a).

Vrhovni sud Republike Hrvatske može voditi i posebne upisnike u smislu stavka 1. ovoga članka za određenu vrstu predmeta.

U upisnike iz stavka 1. ovoga članka upisuju se svi kazneni, građanski i upravni predmeti iz nadležnosti Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema pojedinim vrstama predmeta.

Članak 325.

Za predmete sudske uprave sudovi vode ove upisnike:

Upisnik sudske uprave Su (Obrazac br. 59)

Upisnik za prvostupanjske predmete izvršenja kaznenih sankcija Su Ik (Obrazac br. 60)

Upisnik za drugostupanjske predmete izvršenja kaznenih sankcija Su Ikž (Obrazac br. 61)

Upisnik za povjerljive i strogo povjer- Pov. i Str. povjerljive predmete pov. (Obrazac br. 59)

Upisnik za obranu i zaštitu Su OZ (Obrazac br. 59)

Upisnik stručnog usavršavanja Su-Us (Obrazac 59a)

Upisnik za prvostupanjske predmete izvršenja kaznenih sankcija (Su Ik) vode općinski sudovi, a upisnik za drugostupanjske predmete izvršenja kaznenih sankcija (Su Ikž) vode županijski sudovi.

14. Imenici

Članak 326.

Općinski sudovi vode imenike uz ove upisnike:

Imenik uz upisnike K, Km i Kv (Obrazac br. 62)

Imenik uz upisnike P, Pl (Obrazac br. 63)

Imenik uz upisnik O (Obrazac br. 64)

Imenik uz upisnik Ovr i Ovrv (Obrazac br. 65)

Imenik uz upisnike R1, R2 i Popis Os (Obrazac br. 66)

Imenik uz Popis isprava (Pi) (Obrazac br. 67)

Imenik uz upisnik Ik-ZN (Obrazac br. 62)

Imenik uz upisnik Ik-ROD (Obrazac br. 62)

Članak 327.

Županijski sudovi vode imenike uz ove upisnike:

Imenik uz upisnike Kir, Kio (Obrazac br. 62)

Imenik uz upisnike K, Km i Kv (Obrazac br. 62)

Imenik uz upisnike Kž, Kžm (Obrazac br. 62)

Imenik za upisnike Kir-Us, Kio-Us (Obrazac 62)

Imenik za upisnike K-Us i Kv-Us (Obrazac 62)

Imenik za upisnike Kž-Us (Obrazac 62)

Imenik uz upisnik P (Obrazac br. 63)

Imenik uz upisnik Gž (Obrazac br. 63)

Imenik uz upisnik R (Obrazac br. 66)

Imenik uz upisnik Ik I (Obrazac br. 62.)

Imenik uz upisnik Ikr (Obrazac br. 62.)

Imenik uz upisnik Kž I (Obrazac br. 62.)

Imenik uz upisnik IKž (Obrazac br. 62.)

Imenik uz upisnik Kzp (Obrazac br. 62)

Imenik uz upisnik Gzp (Obrazac br. 63)

Članak 328.

Prekršajni sudovi vode imenike uz ove upisnike:

Imenik uz upisnik Pp (Obrazac br. 62)

Imenik uz upisnik Pom (Obrazac br. 62)

Imenik uz upisnik Ikp (Obrazac br. 62)

Imenik uz upisnik Pr (Obrazac br. 62)

Članak 329.

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske vodi imenike uz ove upisnike:

Imenik uz upisnik Pž (Obrazac br. 62),

Imenik uz upisnik Gž (Obrazac br. 62),

Imenik uz upisnik Jž (Obrazac br. 62),

Imenik uz upisnik FPž (Obrazac br. 62),

Imenik uz upisnik SZž (Obrazac br. 62),

Imenik uz upisnik IPL (Obrazac br. 62),

Imenik uz upisnik PRž (Obrazac br. 62),

Imenik uz upisnik PR (Obrazac br. 62),

Imenik uz upisnik Pzp (Obrazac br. 62).

Članak 330.

Trgovački sudovi vode imenike odnosno kartice uz ove upisnike:

Kartica uz upisnike P i Pl (Obrazac br. 68)

Kartica uz upisnike Tk i Tki (za pravne osobe) (Obrazac br. 69)

Kartica uz upisnike Tk i Tki (za odgovorne osobe) (Obrazac br. 70)

Kartica za upisnike Tt i Fi (Obrazac br. 71)

Kartica za upisnik R3 (Obrazac br. 72)

Kartica uz upisnike St i L (Obrazac br. 73)

Kartica uz upisnike Ovr i Ovrv (Obrazac br. 74)

Kartica uz upisnike R1 i R2 (Obrazac br. 66)

Članak 331.

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske vodi imenike uz ove upisnike:

Imenik uz upisnik Pž (Obrazac br. 75)

Imenik uz upisnik Tkž (Obrazac br. 76)

Imenik uz upisnik Pzp (Obrazac br. 75).

Članak 332.

Upravni sud Republike Hrvatske vodi imenike uz ove upisnike:

Imenik uz upisnike Us, Zpa i Ur (Obrazac br. 77)

Članak 333.

Vrhovni sud Republike Hrvatske vodi imenike uz ove upisnike:

Imenik uz upisnike Kž, Kzz i Kr (Obrazac br. 62)

Imenik uz upisnike Kž-Us i Kr-Us (Obrazac 62)

Imenik uz upisnike Gž, Gzz, Rev i Gr (Obrazac br. 63)

Imenik uz upisnik Uzz (Obrazac br. 78)

Imenik uz upisnik Kžzp (Obrazac br. 62),

Imenik uz upisnik Gžzp (Obrazac br. 63),

Imenik uz upisnik Uzp (Obrazac br. 78).

Članak 334.

U predmetima sudske uprave sudovi vode imenike uz ove upisnike:

Stvarni imenik uz upisnik Su (Obrazac br. 79)

Osobni imenik uz upisnik Su (Obrazac br. 80)

Imenik uz upisnik Su Ik (Obrazac br. 81)

Imenik uz upisnik Su Ikž (Obrazac br. 81)

Imenik uz upisnik Su Ik vode općinski sudovi, a imenik uz upisnik Su Ikž vode županijski sudovi.

Članak 335.

Imenike ne treba voditi u papirnatom obliku u sudovima koji upisnike vode u elektroničkom obliku koji podržava pretraživanje prema strankama postupka.

Članak 336.

Sudovi koji koriste sustav eSpis ne primjenjuje odredbe članka 326. do 336. ovoga Sudskog poslovnika.

15. Ostale pomoćne knjige

Članak 337.

Općinski sudovi vode ove pomoćne knjige:

Pritvorski očevidnik (Obrazac br. 82)

Popis predmeta pomilovanja Kp (Obrazac br. 83)

Knjiga uvjetnih osuda Kuo (Obrazac br. 84)

Knjiga oduzetih predmeta Kop (Obrazac br. 85)

Troškovni očevidnik postupka u građanskim predmetima II Top (Obrazac br. 86)

Evidencija pružanja besplatne pravne pomoći (Obrazac br. 86. a)

Popis osoba zadržanih u zdravstvenoj ustanovi za Čuvanje i liječenje Os (Obrazac br. 87)

Popis izdanih spisa iz arhiva (Obrazac br. 27)

Popis isprava Pi (Obrazac br. 88)

Popis poslanih i priloženih spisa koje treba vratiti (Obrazac br. 3)

Poslovni dnevnik (ročišnik) (Obrazac br. 17)

Poslovni rokovnik (Obrazac br. 22)

Knjiga zaduženja sudskog službenika otpravcima za dostavljanje (Obrazac br. 21)

Primopredajna knjiga za unutarnju dostavu (Obrazac br. 16)

Pregled popisa i procjena stvari Pp (Obrazac br. 89)

Popis ovrha povjerenih sudskom ovršitelju (Obrazac br. 90)

Dostavna knjiga za poštu (Obrazac br. 19)

Dostavna knjiga za mjesto (Obrazac br. 20)

Dnevnik službenih putovanja (putni dnevnik) (Obrazac br. 5)

Popis osoba zadržanih u zdravstvenoj ustanovi za čuvanje i liječenje vode samo općinski sudovi na čijem se području nalaze zdravstvene ustanove za čuvanje i liječenje.

Članak 338.

Županijski sudovi vode ove pomoćne knjige:

Pritvorski očevidnik (Obrazac br. 82)

Popis predmeta pomilovanja Kp (Obrazac br. 83)

Knjiga uvjetnih osuda Kuo (Obrazac br. 84)

Knjiga oduzetih predmeta Kop (Obrazac br. 85)

Popis revizija Rev (Obrazac br. 91)

Poslovni dnevnik (ročišnik) (Obrazac br. 17)

Poslovni rokovnik (Obrazac br. 22)

Primopredajna knjiga za unutarnju dostavu (Obrazac br. 16)

Knjiga zaduženja sudskog službenika pošiljkama za dostavljanje (Obrazac br. 21)

Popis poslanih i priloženih spisa koje treba vratiti (Obrazac br. 3)

Popis izdanih spisa iz arhiva (Obrazac br. 27)

Dostavna knjiga za poštu (Obrazac br. 19)

Dostavna knjiga za mjesto (Obrazac br. 20)

Dnevnik službenih putovanja (putni dnevnik) (Obrazac br. 5)

Evidencija pružene podrške svjedocima i žrtvama.

Članak 339.

Prekršajni sudovi vode ove pomoćne knjige:

Knjiga uvjetnih osuda Kuo (Obrazac br. 84),

Knjiga oduzetih predmeta Kop (Obrazac br. 85),

Popis izdanih spisa iz arhive (Obrazac br. 27),

Popis poslanih i priloženih spisa koje treba vratiti (Obrazac br. 3),

Knjiga zaduženja sudskog službenika otpravcima za dostavljanje (Obrazac br. 21),

Dostavna knjiga za poštu (Obrazac br. 19).

Članak 340.

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske vodi ove pomoćne knjige:

Popis poslanih i priloženih spisa koje treba vratiti (Obrazac br. 3),

Dostavna knjiga za poštu (Obrazac br. 19),

Dostavna knjiga za mjesto (Obrazac br. 20),

Popis izdanih spisa iz arhive (Obrazac br. 27)

Članak 341.

Trgovački sudovi vode ove pomoćne knjige:

Knjiga uvjetnih osuda Kuo (Obrazac br. 84)

Evidencija pružanja besplatne pravne pomoći (Obrazac 86a)

Popis poslanih i priloženih spisa koje treba vratiti (Obrazac br. 3)

Popis ovrha povjerenih sudskom ovršitelju (Obrazac br. 90)

Primopredajna knjiga za unutarnju dostavu (Obrazac br. 16)

Poslovni dnevnik (ročišnik) (Obrazac br. 17)

Poslovni rokovnik (Obrazac br. 21)

Dostavna knjiga za poštu (Obrazac br. 19)

Dostavna knjiga za mjesto (Obrazac br. 20)

Dnevnik službenih putovanja (putni dnevnik) (Obrazac br. 5)

Popis izdanih spisa iz arhiva (Obrazac br. 27)

Popis otpravaka dostavljenih putem oglasne ploče (Obrazac br. 104)

Tablica prijavljenih tražbina (Obrazac br. 105)

Tablica utvrđenih tražbina (Obrazac br. 106)

Članak 342.

Općinski, županijski i trgovački sudovi vode i sve ostale pomoćne knjige i popise propisane Sudskim poslovnikom.

Vrhovni sud Republike Hrvatske, Upravni sud Republike Hrvatske i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske vode pomoćne knjige i druge popise propisane Sudskim poslovnikom, ako to zahtijeva sadržaj njihovih zadaća i poslova.

U sudovima koji koriste sustav eSpis pomoćne knjige i popise ne treba voditi ručno ako u sustavu eSpis postoji popis ili izvještaj odgovarajućeg sadržaja.

U uredu predsjednika suda vodi se popis svih upisnika, imenika, pomoćnih knjiga i popisa koje su u uporabi kod toga suda, kao i način njihovog vođenja.

XXIII. glava POJEDINI UPISNICI

1. Upisnik istrage (Kio)

Članak 343.

Županijski sudovi upisuju u upisnik Kio istražne predmete na osnovi zahtjeva ovlaštenog tužitelja za provođenje istrage kao i prijedloge državnog odvjetnika za podizanje optužnice bez provođenja istrage.

Županijski sudovi koji tijekom godine imaju veći broj (preko 50) istraga prema maloljetnicima, te predmete upisuju u poseban upisnik Kim, odvojeno od ostalih istraga.

2. Upisnik za razne istražne predmete (Kir)

Članak 344.

U upisnik Kir županijski sudovi upisuju prijedloge državnog odvjetnika za poduzimanje pojedinih istražnih radnji, zahtjeve za poduzimanje pojedinih istražnih radnji po zamolnicama drugih sudova, molbe inozemnih tijela za pravnu pomoć, sprovođenje osumnjičenim i okrivljenih osoba, te druge istražne radnje koje se ne upisuju u upisnik Kio.

3. Kazneni upisnik (K)

Članak 345.

U upisnik K općinski sudovi upisuju optužnice, optužne prijedloge državnog odvjetnika ili oštećenika kao tužitelja i privatne tužbe za kaznena djela za koja je općinski sud nadležan u prvom stupnju.

U upisnik K županijski sudovi upisuju optužnice u kaznenim predmetima za kaznena djela za koja sude u prvom stupnju.

Članak 346.

U upisnik K općinski i županijski sudovi upisuju još prijedlog državnog odvjetnika za izricanje sigurnosne mjere obvezatnog psihijatrijskog liječenja i čuvanja, odnosno prijedloge za obvezatno psihijatrijsko liječenje i čuvanje na slobodi, u kaznenim predmetima iz svoje nadležnosti.

U upisnik K upisuju se i kazneni predmeti dostavljeni sudu u povodu pravomoćnih rješenja drugih sudova o stvarnoj i mjesnoj nenadležnosti i rješenja viših sudova o delegaciji (određivanju drugog) suda.

4. Kazneni upisnik za maloljetnike (Km)

Članak 347.

U upisnik Km općinski i županijski sudovi upisuju zahtjeve državnog odvjetnika za pokretanje pripremnog postupka i prijedloge vijeću za maloljetnike za kažnjavanje, odnosno za primjenu odgojnih mjera prema maloljetnicima.

5. Upisnik izvanraspravnog kaznenog vijeća (Kv)

Članak 348.

U upisnik Kv općinski i županijski sudovi upisuju sve predmete u kojima odlučuje izvanraspravno kazneno vijeće toga suda.

6. Upisnik za razne kaznene predmete (Kr)

Članak 349.

U upisni Kr općinski sudovi upisuju zamolnice drugih sudova za obavljanje radnji u kaznenom postupku, kao i sve ostale predmete koji se ne unose u neki drugi kazneni upisnik.

U upisnik Kr županijski sudovi upisuju sve ostale zamolnice u kaznenim predmetima, zahtjeve, prijedloge i molbe koje se ne unose u neki drugi kazneni upisnik.

7. Upisnik za predmete izvršavanja kazne zatvora (Ik I)

Članak 350.

U upisnik Ik I županijski sudovi upisuju predmete za postupke o upućivanju na izdržavanje kazne zatvora, sve postupke, prijedloge i molbe koje se odnose na postupanje suca izvršenja, pritužbe zatvorenika i sve postupke kada sudac izvršenja postupa u prvom stupnju (osamljenje zatvorenika i stegovni postupak protiv zatvorenika).

8. Upisnik za razne predmete izvršavanja kazne zatvora (Ikr)

Članak 351.

U upisnik Ikr županijski sudovi upisuju sve ostale predmete u izvršavanju kazne zatvora po zahtjevu, prijedlozima i molbama koji se ne upisuju u neki drugi upisnik za izvršavanje kazne zatvora.«

9. Upisnik za predmete izvršavanja zaštitnog nadzora (Ik-ZN)

Članak 352.

U upisnik Ik-ZN općinski sudovi upisuju predmete izvršavanja uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom izrečene punoljetnim osobama u kaznenom postupku.

10. Upisnik za predmete izvršavanja rada za opće dobro (Ik-ROD)

Članak 353.

U Upisnik Ik-ROD općinski sudovi upisuju predmete izvršavanja rada za opće dobro izrečene punoljetnim osobama u kaznenom postupku.

11. Upisnik za drugostupanjske kaznene predmete (Kž)

Članak 354.

U upisnik Kž županijski sudovi upisuju kaznene predmete dostavljene u povodu žalbi podnesenih protiv presuda i rješenja općinskih sudova, o kojima županijski sud odlučuje u drugom stupnju.

U upisnik iz stavka 1. ovoga članka ne upisuju se kazneni predmeti u kojima rješava izvanraspravno kazneno vijeće županijskog suda.

12. Upisnik za drugostupanjske kaznene predmete maloljetnika (Kžm)

Članak 355.

U upisnik Kžm županijski sudovi upisuju kaznene predmete dostavljene u povodu žalbi u kaznenim predmetima prema maloljetnicima koji se vode kod općinskih sudova, a o kojima županijski sud rješava u drugom stupnju.

13. Upisnici za drugostupanjske predmete izvršavanja kazne zatvora (IKž i Kž I)

Članak 356.

U upisnik IKž županijski sudovi upisuju predmete izvršavanja kazne zatvora dostavljene u povodu žalbi zatvorenika podnesenih protiv odluke upravitelja kaznionice, odnosno zatvora u kojima sudac izvršenja odlučuje u drugom stupnju.

U upisnik Kž I županijski sudovi upisuju predmete izvršavanja kazne zatvora dostavljene u povodu žalbi stranaka i drugih ovlaštenih osoba na odluke suca izvršenja donesenih u prvom stupnju o kojima odlučuje sudsko vijeće županijskog suda u drugom stupnju.

Članak 357.

U upisnike K-Us, Kio-Us i Kir-Us upisuju se kazneni predmeti iz članka 21. Zakona o USKOK-u.

14. Parnični upisnik (P)

Članak 358.

U upisnik P općinski, županijski i trgovački sudovi upisuju parnične predmete u povodu tužbi u kojima se ne predviđa izdavanje platnog naloga, predmete u kojima su pravodobno uloženi prigovori protiv izdanog platnog naloga kao i predmete u kojima se započinje parnični postupak povodom prigovora na rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.

U upisnik P općinski sudovi upisuju i parnične predmete u povodu stavljenih prijedloga za sporazumni razvod braka, a županijski sudovi povodom tužbi na temelju Zakona o javnom priopćavanju i Zakona o radu.

15. Upisnik za ostavine (O)

Članak 359.

U upisnik O općinski sudovi upisuju ostavinske predmete u povodu dostavljenih smrtovnica, izvadaka iz državnih matica i prijedloga stranaka za pokretanje ostavinskih postupaka nakon smrti osobe.

Nakon primitka smrtovnica, izvatka iz državnih matica i prijedloga stranaka za pokretanje ostavinskih postupaka nakon smrti osobe, sud će odmah ostavinski spis ustupiti ovlaštenom javnom bilježniku.

Ako na području općinskog suda ima više javnih bilježnika, ustupanje spisa obavlja se abecednim redom, tako da svaki javni bilježnik dobije jednak broj spisa.

U upisnik iz stavka 1. ovoga članka nasljednopravni zahtjevi nakon pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju koji se odnose na naknadno pronađenu ostavinsku imovinu upisuju se pod novim brojem ako se radi o ostavinskom predmetu zaprimljenom do 4. listopada 2003. godine, no o njima će se odlučiti u ostavinskom spisu u kojem je doneseno pravomoćno rješenje o nasljeđivanju.

Članak 360.

U upisniku O općinski sudovi ostavinske predmete zaprimljene nakon 4. listopada 2003. godine neće voditi kao predmete općinskog suda, već će u rubrici »Primjedba« označiti dan, mjesec i godinu kada je ostavinski predmet povjeren javnom bilježniku kao povjereniku suda na postupanje.

Ostavinske predmete zaprimljene nakon 4. listopada 2003. godine pa nadalje, osim ako se ne radi o zahtjevima za naknadno pronađenu ostavinsku imovinu koji se odnose na ostavinske predmete primljene do tog datuma, općinski sud u statističkom izvješću neće iskazivati kao predmete koje je riješio u toku kalendarske godine, već će ih iskazivati kao ustupljene predmete.

Članak 361.

Nakon što je ostavinski predmet dovršen kod javnog bilježnika i vraćen općinskom sudu u upisniku O označit će se da je predmet pravomoćno dovršen i pohranjen u arhivu suda.

Ako je protiv rješenja koje je kao povjerenik suda u ostavinskom postupku donio javni bilježnik izjavljen prigovor, ostavinski spis dostavlja se općinskom sudu. Sud će u upisnik O u rubrici »Primjedba« unijeti dan, mjesec i godinu kada je prigovor izjavljen i s ostavinskim spisom postupati kao sa svojim predmetom.«

Ako je ostavinski postupak prekinut i stranke upućene na parnicu, jer među strankama postoje sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo, općinski sud će u upisnik O to unijeti u rubriku »Primjedba«, te s predmetom postupati kao sa svojim predmetom.

16. Upisnik za ovrhu (Ovr i Ovrv)

Članak 362.

U upisnik Ovr i Ovrv općinski i trgovački sudovi upisuju predmete ovrhe i osiguranja u povodu stavljenih prijedloga za ovrhu i osiguranje, zahtjeva za provođenje ovrhe, predmete proslijeđene od javnih bilježnika te predmete po pravnim lijekovima i prijedlozima izvansudske ovrhe.

17. Upisnici za izvanparnične predmete, razne građanske predmete i razne predmete trgovačkih sporova (R, R1 i R2)

Članak 363.

U upisnik za izvanparnične predmete općinski i trgovački sudovi upisuju predmete u kojima se vodi postupak po propisima izvanparničnog postupka, otpravci javnobilježničkih akata, solemnizirane privatne isprave i ovjerovljeni prijepisi svih ostalih isprava iz javnobilježničkog spisa.

U upisnik za razne građanske predmete općinski i županijski sudovi upisuju sve ostale predmete koji se unose u neki drugi građanski upisnik.

Članak 364.

Općinski sudovi u upisnik za izvanparnične predmete (R1) upisuju: predmete za priznanje i ovrhu odluka stranih sudova, prijedloge za razvrgnuće suvlasničke zajednice; za uređenje međa; za osnivanje, prelaganje i ukidanje služnosti; za uređenje odnosa među suvlasnicima; za amortizaciju isprava; za osiguranje dokaza; za primanje i osnivanje sudskih pologa prije pokretanja postupka; za davanje dopuštenja za stupanje u brak i druge prijedloge po kojima se prema odredbama zakona vodi izvanparnični postupak pred općinskim sudom.

Ako je prijedlog za osiguranje podnesen istom sudu pred kojim se vodi parnični ili drugi postupak u svezi s kojim je osiguranje predloženo, predmet se neće upisivati u upisnik R1, nego će se o njemu odlučiti u postupku koji je u tijeku.

Trgovački sudovi u upisnik za izvanparnične predmete (R1) upisuju: prijedloge za osiguranje dokaza, za prodaju pokvarljive robe, rješavanja arbitražnih predmeta, predmete utvrđivanja naknade za građevinska zemljišta, prijedloge za amortizaciju isprava, za izdavanje privremenih mjera i drugih mjera osiguranja prije pokretanja postupka, za primanje i osnivanje sudskih pologa prije pokretanja postupka i druge prijedloge po kojima se prema odredbama zakona vodi izvanparnični postupak pred trgovačkim sudom.

U upisnik za razne građanske predmete (R2) općinski sudovi, a u upisnik za razne predmete trgovačkih sporova (R2) trgovački sudovi upisuju sve ostale predmete koji se ne upisuju u upisnik R1, a niti u koji drugi građanski upisnik odnosno upisnik trgovačkih sporova, ako se ustupaju na rješavanje drugom nadležnom sudu; nagodbe primljene na zapisnik kod suda, ako ne teče postupak pred sudom; zamolnice naših i inozemnih tijela za obavljenu dostavu i pruženu drugu pravnu pomoć; molbe za oslobođenje od plaćanja troškova postupka, ako odgovarajući postupak nije u tijeku, i drugi slični predmeti.

18. Upisnik za pravnu pomoć (Pom)

Članak 365.

U upisnik Pom općinski, prekršajni i trgovački sudovi upisuju zamolnice za pravnu pomoć domaćih i stranih sudova i drugih tijela.

19. Upisnik za ovjere (Ov)

Članak 366.

Općinski sudovi vode upisnike za ovjeru isprava namijenjenih inozemstvu (Ov).

U upisnik Ov upisuju se sve ovjere javnih i privatnih isprava koje su namijenjene uporabi u inozemstvu kao i ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa za uporabu u inozemstvu.

20. Upisnik za drugostupanjske građanske predmete (Gž)

Članak 367.

U upisnik Gž županijski sudovi upisuju građanske predmete u povodu podnesenih pravnih lijekova protiv odluka općinskih sudova u parničnim, ostavinskim, izvanparničnim, ovršnim i zemljišnoknjižnim predmetima, o kojima županijski sud rješava u drugom stupnju.

21. Protestni registri

Članak 368.

Za proteste mjenica i čekova općinski sudovi, na čijem području nema javnih bilježnika vode protestne upisnike I, II i III po propisima Pravilnika o protestnim upisnicama (»Narodne novine« br. 38/94).

22. Upisnik za stečajeve (St)

Članak 369.

U upisnik St trgovački sudovi upisuju predmete u povodu prijedloga za pokretanje stečajnog postupka trgovačkih društava, ustanova i drugih pravnih osoba.

23. Upisnik za likvidacije (L)

Članak 370.

U upisnik L trgovački sudovi upisuju predmete u kojima je otvoren postupak likvidacije trgovačkih društava, ustanova i drugih pravnih osoba.

24. Sudski registar

Članak 371.

U sudskom registru kod trgovačkih sudova vode se, prema posebnim propisima, upisnik Tt za upis trgovačkih društava, ustanova i zadruga, te upisnik Fi za upis pravnih osoba po Zakonu o poduzećima.

U upisnik Tt upisuju se zaprimljeni zahtjevi, priopćenja i drugi podnesci predlagatelja, drugih sudionika, osoba, sudova i tijela, te odluke registarskog suda.

25. Upisnik sudskog registra za razne predmete (R3)

Članak 372.

U upisnik sudskog registra za razne predmete upisuju se podaci, odnosno predmeti dostavljeni registarskom sudu ako se ne odnose na upis određenog subjekta upisa u glavnu knjigu.

26. Prekršajni upisnik (Pp)

Članak 373.

U upisnik Pp prekršajni sudovi upisuju optužne prijedloge ovlaštenih tužitelja.

27. Upisnik za predmete izvršenja prekršajnih sankcija (Ikp)

Članak 374.

U upisnik Ikp prekršajni sudovi upisuju predmete za izvršenje prekršajnih odluka.

28. Upisnik za razne predmete (Pr)

Članak 375.

U upisnik Pr prekršajni sudovi upisuju sve ostale predmete koji se ne upisuju u neki drugi upisnik.

29. Upisnik za drugostupanjske predmete iz područja sigurnosti prometa na cestama (Pž)

Članak 376.

U upisnik Pž Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske upisuje prekršajne predmete dostavljene u povodu žalbi podnesenih protiv odluka prekršajnih sudova i tijela državne uprave, o kojima Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske odlučuje u drugom stupnju.

30. Upisnik za drugostupanjske predmete iz područja gospodarstva (Gž)

Članak 377.

U upisnik Gž Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske upisuje prekršajne predmete dostavljene u povodu žalbi podnesenih protiv odluka prekršajnih sudova i tijela državne uprave, o kojima Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske odlučuje u drugom stupnju.

31. Upisnik za drugostupanjske predmete iz područja javnog reda i mira, javne sigurnosti i propisa obrane (Jž)

Članak 378.

U upisnik Jž Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske upisuje prekršajne predmete dostavljene u povodu žalbi podnesenih protiv odluka prekršajnih sudova i tijela državne uprave iz područja javnog reda i mira, javne sigurnosti i obrane, o kojima Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske odlučuje u drugom stupnju.

32. Upisnik za drugostupanjske predmete iz područja poreznih, carinskih i deviznih prekršaja (FPž)

Članak 379.

U upisnik FPž Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske upisuje prekršajne predmete dostavljene u povodu žalbi podnesenih protiv odluka prekršajnih sudova i tijela državne uprave koja vode prekršajni postupak iz područja poreznih, carinskih i deviznih prekršaja, o kojima Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske odlučuje u drugom stupnju.

33. Upisnik za supletorne kazne zatvora (SZž)

Članak 380.

U upisnik SZž Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske upisuje prekršajne predmete dostavljene u povodu žalbi podnesenih protiv odluka prekršajnih sudova donijetih u postupku zamjene neplaćene novčane kazne zatvorom ili radom za opće dobro na slobodi iz svih područja prekršajnog sudovanja.

34. Upisnik za izvanredne pravne lijekove (IPL)

Članak 381.

U upisnik IPL Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske upisuje prekršajne predmete dostavljene u povodu zahtjeva za obnovu prekršajnog postupka, zahtjeva za izvanredno ublažavanje kazne i zahtjeva za zaštitu zakonitosti.

35. Upisnik za žalbe na rješenja o oduzimanju predmeta, na nalog o zadržavanju i dr. (PRž)

Članak 382.

U upisnik PRž Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske upisuje prekršajne predmete dostavljene u povodu žalbi podnesenih protiv odluka prekršajnih tijela o oduzimanju predmeta, zadržavanju, primijenjenim mjerama opreza i dr.

36. Upisnik za ostale prekršajne predmete (PR)

Članak 383.

U upisnik PR Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske upisuje prekršajne predmete koji se ne mogu upisati niti u jedan od naprijed navedenih upisnika (sukob nadležnosti, razni podnesci, žalbe upućene neposredno Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske i dr.).«

37. Upisnik za predmete zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku (Kzp, Gzp, Pzp, Kžzp, Gžzp i Uzp)

Članak 384.

U upisnik Kzp, Gzp, Pzp, Kžzp, Gžzp i Uzp županijski sudovi, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, Visoki trgovački sud Republike Hrvatske i Vrhovni sud Republike Hrvatske upisuju predmete u povodu podnesenih zahtjeva stranaka za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku.

38. Upisnik za predmete mirenja (Mir)

Članak 385.

U upisnik Mir općinski, županijski, trgovački sudovi i Visoki trgovački sud upisuju predmete mirenja u kojima se započinje postupak mirenja na temelju suglasnosti stranaka.

XXIV. glava UPISNICI ZA PREDMETE SUDSKE UPRAVE

1. Upisnik sudske uprave (Su)

Članak 386.

U upisnik Su upisuju se predmeti koji se odnose na poslove sudske uprave.

Podnesci koji se odnose na već postojeći predmet pridružuju se prvom podnesku i dobivaju oznaku pod kojom je upisan prvi podnesak u upisnik Su i podbroj po redoslijedu primanja ili izdavanja.

Podnesci koji se odnose na predmete s većim brojem podbrojeva ulažu se u samostalan omot.

Za vođenje popisa podnesaka, označavanja priloga i listova te upisivanje podataka na omotu spisa primjenjuju se odredbe XIV. glave Sudskog poslovnika.

2. Svrstavanje predmeta iz upisnika sudske uprave

Članak 387.

Spisi u predmetima iste ili srodne vrste drže se u posebnim svežnjevima, složeni po skupinama koje se utvrđuju unaprijed na početku poslovne godine.

Svaka grupa označuje se arapskim brojem (šifrom) koji se stavlja ispred rednog broja pod kojim je podnesak upisan u upisnik (npr: 1-Su-183/96-2). Predmeti se uključuju u pojedine skupine prema srodnosti.

Broj skupina može se povećati prema opsegu poslova i stvarnim potrebama suda.

Osnovne skupine poslova jesu:

1. Propisi – sudska praksa (popis),

2. Upute Ministarstva pravosuđa i viših sudova,

3. Ustrojstveni poslovi (sistematizacija, sudski dani, itd.),

4. Suci porotnici, sudski vještaci i tumači, procjenitelji,

5. Raspored poslova (promjene itd.),

6. Sjednice i sastanci,

7. Poslovi u vezi s ostvarivanjem prava iz radnog odnosa i na osnovi rada (zasnivanje i prestanak radnog odnosa, dosjei, godišnji odmor, izostanci, bolovanja itd.),

8. Disciplinski predmeti,

9. Pritužbe i predstavke,

10. Stručno osposobljavanje i usavršavanje (ispiti, tečajevi, vježbenička praksa, stručni sastanci, savjetovanja itd.),

11. Poslovi nadzora (pregledi i obilasci viših sudova, pregledi sudskih ureda itd.),

12. Izvješća (statistika i popisi o radu sudaca),

13. Zemljišne knjige – registri (rad, upute itd.),

14. Odvjetnici (popisi itd.),

15. Javni bilježnici,

16. Sudska knjižnica,

17. Financijsko i materijalno poslovanje,

18. Sudska zgrada (skice, planovi, osiguranje itd.),

19. Obrana i zaštita,

20. Opći akti, kolektivni ugovori.

3. Upisnici za obranu i zaštitu, klasificirane podatke stupnjeva povjerljivo i ograničeno (Su OZ, Su pov. i Su ogr.)

Članak 388.

Spisi sudske uprave koji se odnose na poslove obrane i zaštite, kao i spisi koji su su klasificirani ili sadrže klasificirane podatke u smislu odredbi Zakona o tajnosti podataka, upisuju se u upisnike Su OZ, Su pov. i Su ogr. koji se vode na način određen u članku 386. Sudskog poslovnika i Zakona o tajnosti podataka.

Članak 389.

U upisnike Su OZ, Su pov. i Su ogr. upisuju se svi podnesci primljeni od drugih tijela koji nose oznaku Pov. ili Ogr., kao i vlastiti dopisi za koje to odredi predsjednik suda.

Ako podnesak koji je upisan u upisnik Su postane naknadno klasificirani tajni podatak, prenijet će se u odgovarajući upisnik Su OZ, Su pov. i Su ogr.

Članak 390.

U upisnik stručnog usavršavanja Su-Us (Obrazac br. 59a.) upisuje se redni broj, ime i prezime polaznika stručnog usavršavanja, dužnost polaznika stručnog usavršavanja (npr. sudac, sudski savjetnik, službenik), vrsta usavršavanja (seminar, radionica, tečaj i dr.) ustanova ili organizator usavršavanja, tema ili sadržaj usavršavanja i vremensko trajanje stručnog usavršavanja.

Članak 391.

S povjerljivim i strogo povjerljivim spisima rukuje osobno predsjednik suda ili njegov zamjenik. Ti predmeti čuvaju se u uredu predsjednika suda u blagajni ili zajedničkom ormaru, odvojeno od ostalih spisa sudske uprave.

Dopisi povjerljive i strogo povjerljive naravi otpremaju se u posebnom omotu preporučenom pošiljkom ili osobnom dostavom.

4. Upisnici za prvostupanjske i drugostupanjske predmete izvršenja kaznenih sankcija (Su Ik, Su Ikž)

Članak 392.

U upisnik Su Ik općinski sudovi upisuju vremenskim slijedom primljene naloge za izvršenje kaznenopravnih sankcija (osim izvršenja kazne zatvora) na temelju pravomoćnih i izvršnih odluka sudova protiv osuđenih osoba.

U upisnik Su Ikž županijski sudovi upisuju žalbe osuđenih osoba podnesenih protiv rješenja općinskih sudova donesenih povodom podnesenih molbi za odgodu izvršenje kaznenopravnih sankcija (osim izvršenja kazne zatvora).

XXV. glava POJEDINI IMENICI I OSTALE POMOĆNE KNJIGE

1. Imenici

Članak 393.

Imenici se vode u uvezanim knjigama s posebnim listovima za svako slovo abecede.

U jednoj knjizi imenika mogu se upisivati predmeti za više godina. U tom slučaju stavlja se olovkom u crvenoj boji na početku svake godine, kod pojedinog slova, oznaka novoga godišta.

Ako se u jednom predmetu postupak odnosi na više osoba, svaka će se osoba upisati posebno pod odgovarajuće slovo u isti, odnosno u odgovarajući imenik.

Imenici se vode prema nazivu pravne osobe ili prezimenu i imenu osobe na koju se postupak odnosi ili o čijem se interesu radi. Imenici za kaznene upisnike vode se po prezimenu okrivljenika ili optuženika, za parnične po prezimenu tuženika, za ovršne po prezimenu ovršenika, za ostavinske po prezimenu ostavitelja, a za ostale po prezimenu osobe u čijem se interesu postupak vodi ili na koju se postupak odnosi.

Uz upisnik Su može se osim Osobnog voditi i Stvarni imenik.

Članak 394.

U sudovima koji rade u sustavu eSpisa ne primjenjuju se odredbe članka 393. ovoga Sudskog poslovnika.

Članak 395.

Sudovi s većim opsegom poslova mogu voditi imenike na posebnim karticama.

Trgovački sudovi vode imenike u vidu kartoteke, osim za upisnike R1 i R2.

Ako se imenici vode u vidu kartoteke, na jednu karticu upisat će se, bez obzira na vrstu, svi predmeti koji se odnose na jednu fizičku ili pravnu osobu.

Članak 396.

U sudovima koji koriste sustav eSpisa ne primjenjuju se odredbe članka 395. ovoga Sudskog poslovnika.

Članak 397.

Županijski sudovi s manjim opsegom poslova mogu voditi zajednički imenik posebno za predmete upisane u upisniku K, Km, Kio i Kir, te Kž, Kžm i Kv, a posebno za predmete iz upisnika P, odnosno Gž.

Općinski sudovi s manjim opsegom poslova mogu voditi zajednički imenik posebno za sve kaznene predmete (K, Km i Kv), a posebno za parnične predmete (P i Pl).

Općinski sudovi kod kojih se u jednoj grani sudovanja vodi više upisnika K ili P mogu voditi imenik za svaki upisnik posebno.

Članak 398.

U sudovima koji koriste sustav eSpisa ne primjenjuju se odredbe članka 397. ovoga Sudskog poslovnika.

2. Pritvorski očevidnik odnosno očevidnik istražnog zatvora

Članak 399.

U pritvorski očevidnik odnosno u očevidnik istražnog zatvora upisuju se sve osobe koje su rješenjem suda stavljene u pritvor odnosno istražni zatvor. Očevidnik se vodi u uredu predsjednika suda po kalendarskom sustavu, uz naznaku rokova o tome kada istječe vrijeme zadržavanja u pritvoru odnosno istražnom zatvoru.

Na temelju podataka iz popisa obavlja se nadzor održavanja rokova za donošenje rješenja o produljenju pritvora odnosno istražnog zatvora, odnosno o pravodobnom puštanju na slobodu.

3. Popis osoba zadržanih u zdravstvenoj ustanovi za čuvanje i liječenje (Os)

Članak 400.

U popis osoba zadržanih u zdravstvenoj ustanovi za čuvanje i liječenje općinski sudovi upisuju imena osoba koje su zadržane u zdravstvenoj ustanovi za čuvanje i liječenje.

4. Knjiga uvjetnih osuda (Kuo)

Članak 401.

U knjigu uvjetnih osuda (Kuo) upisuju se, nakon pravomoćnosti, sve uvjetne osude.

Knjiga uvjetnih osuda osniva se za više godina unaprijed, a vodi se po sustavu kalendara, po godinama i mjesecima prema isteku roka na koji je kazna uvjetovana.

Dvostruko uvjetovane osude (vraćanje imovinske koristi, naknada štete prouzročene kaznenim djelom ili ispunjenje druge obveze predviđene kaznenopravnim odredbama i utvrđena kazna), upisuju se tako da se prvo upiše rok do kojeg treba ispuniti određenu obvezu, a nakon ispunjenja te obveze rok do kojeg je određeno da se utvrđena kazna neće izvršiti.

U odgovarajućem odjeljku kaznenog upisnika upisat će se redni broj pod kojim je uvjetna osuda unesena u knjigu uvjetnih osuda.

Upis u knjizi uvjetnih osuda označit će se znakom konačnog rješenja kad sud donese odluku o opozivu ili brisanju osude. Kod dvostrukog uvjeta upis će se označiti znakom konačnog rješenja kad se ispuni određena obveza i osuda upiše na drugi rok koji će se označiti kao svršen tek kad se donese odluka o opozivu ili brisanju osude.

Članak 402.

U sudovima koji koriste sustav eSpis podaci o uvjetnim osudama upisuju se u sustav eSpis.

5. Knjiga oduzetih predmeta (Kop)

Članak 403.

U knjigu oduzetih predmeta (Kop) upisuju se predmeti koji su oduzeti u toku kaznenog postupka i čuvaju se kod suda ili druge pravne ili fizičke osobe.

Popisi oduzetih predmeta vode se odvojeno za svaku godinu u knjizi koja može služiti za više godina.

Novac, vrijednosni papiri, dragocjenosti i druge oduzete vrijednosti upisuju se u odgovarajuće dnevnike.

6. Troškovni očevidnik postupka u građanskim predmetima (II Top)

Članak 404.

U troškovni očevidnik postupka u građanskim predmetima (II Top) upisuju se troškovi postupka od kojih je stranka bila oslobođena, a koji su isplaćeni iz namjenskih sredstava suda i koje treba naplatiti po službenoj dužnosti, kao: stvarni izdaci i nagrade postavljenog opunomoćenika, troškovi dovođenja i sprovođenja osoba isplaćenih iz namjenskih sredstava suda, te novčane kazne izreČene zbog narušavanja reda.

7. Evidencija pružene besplatne pravne pomoći (BPP)

Članak 405.

U Evidenciju pružene besplatne pravne pomoći se upisuju, kronološkim redom pojedinih isplata, iznosi svih isplaćenih troškova postupka iz namjenskih sredstava koji se unose i u Popis troškova (Obrazac br. 9), po svim osnovama (temeljem odluke tijela nadležnog prema odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći (Uputnica) ili temeljem odluke suda o oslobođenju od polaganja predujmova troškova) osim troškova za radnje koje sud po službenoj dužnosti poduzima u postupku (npr. određivanje dokaza po službenoj dužnosti u slučaju sumnje na nedopuštenost raspolaganja stranaka).

U Evidenciju pružene besplatne pravne pomoći se upisuje i ukupan iznos pristojbe koje je korisnik u jednom postupku bio oslobođen po bilo kojoj osnovi (temeljem odluke tijela nadležnog prema odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći, temeljem odredbi Zakona o sudskim pristojbama ili temeljem odluke suda). Ukupan iznos se utvrđuje nakon završetka postupka i zaključenja Popisa pristojbi i upisuje se jednokratno.

Unosi se i naznaka osnova pružanja besplatne pravne pomoći (odluka nadležnog tijela po Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći(Uputnica), oslobođenje od plaćanja pristojbi prema kategorijama koje su po Zakonu o sudskim pristojbama oslobođene ili po odluci suda o oslobođenju od plaćanja pristojbi po Zakonu o sudskim pristojbama, pružanju besplatne pravne pomoći iz razloga pravičnosti po Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći ili prema odredbama Zakona o parničnom postupku).

Evidencija besplatne pravne pomoći se zaključuje nakon isteka kalendarske godine, vrši se obračun ukupnih iznosa, te se prijepis Evidencije sa Izvješćem dostavlja Ministarstvu pravosuđa.

8. Popis isprava (Pi)

Članak 406.

U popis isprava upisuju općinski sudovi sve isprave koje su im povjerene na čuvanje.

U odgovarajući odjeljak popisa upisuju se podaci o vraćanju isprave povjerene na čuvanje. Stranka koja je predala ispravu na čuvanje potvrđuje primitak isprave svojim potpisom u posebnom odjeljku.

Uz popis isprava vode se imenici A i B.

U imenik A upisuju se sve oporuke koje su povjerene sudu radi čuvanja, bez obzira da li su sastavljene u sudu ili izvan suda.

U imenik B upisuju se sve ostale isprave povjerene na čuvanje.

9. Poslovni dnevnik (ročišnik)

Članak 407.

Poslovni dnevnik (ročišnik) vode svi suci i drugi službenici koji samostalno rade na rješavanju predmeta.

U poslovni dnevnik upisuju se predmeti u kojima su određene rasprave i određena ročišta po danima kada se imaju održati, predmeti u kojima su određeni važniji rokovi za obavljanje sudskih radnji, a posebno rokovi zadržavanja u pritvoru.

Rasprave i ročišta određene ili određena za isti dan upisuju se redom po kojem se održavaju, uz naznaku vremena (sata i minute) određenog za početak rasprave ili ročišta i oznake spisa, a po potrebi, i imena stranaka, okrivljenika, predlagatelja, ostavitelja i sl. prema oznaci upisanoj na omotu spisa. Za svaku raspravu ili ročište predvidjet će se određeno vrijeme potrebno za njihovo održavanje.

Rokovi u kojima treba obaviti određene važnije radnje u pojedinim predmetima bilježe se upisivanjem oznake spisa u posebnom odjeljku kod dana za koji je određen rok.

Nakon održanih rasprava i ročišta obilježit će se znakom konačnog rješenja olovkom u crvenoj boji oznaka spisa u predmetima gdje je postupak dovršen uz stavljanje bilješke o načinu dovršenja postupka (npr: »povl.«, »obust.«, »nagod.«, »pres.«, »riješ.« i sl.).

Oznake spisa onih predmeta u kojima je održana rasprava ili ročište, a postupak nije dovršen (npr: zbog odgađanja, nastupanja mirovanja, dostave zamolnice i sl.), obilježit će se znakom konačnog rješenja plave boje uz stavljanje kratke bilješke o radnjama koje treba poduzeti ili razlozima zbog kojih postupak nije dovršen (npr. »mir.«, »zamol.«, »odgoda«). Ako je rasprava određena za određeni dan, u bilješci će se označiti datum određen za novu raspravu (npr: »odgd. 18/XII«).

10. Poslovni rokovnik

Članak 408.

U poslovni rokovnik upisuju se vremenskim slijedom, po kalendarskom sustavu, oznake spisa u kojima su određene rasprave i ročišta i određeni rokovi.

Članak 409.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ne primjenjuju se odredbe članka 399. do 405. te 407. i 408. ovoga Sudskog poslovnika.

11. Popis ovrha povjerenih sudskom ovršitelju

Članak 410.

U popis ovrha povjerenih sudskom ovršitelju unose se, vremenskim slijedom, svi spisi koji su predani sudskom ovršitelju na provedbu ovrhe.

U odgovarajućem odjeljku popisa upisat će se za svaki predmet rok do kojeg službena osoba treba obaviti određenu radnju i podnijeti izvješće o tome.

Na temelju ovog popisa nadzire se rad sudskog ovršitelja na predmetima ovrhe. Voditelj upisnika za predmete ovrhe dužan je zatražiti potrebna objašnjenja od sudskog ovršitelja, ako u određenom roku ovrha nije provedena ili nije podneseno izvješće.

Predmet upisan u popis označit će se kao dovršen kad bude provedena ovrha ili kad sud rješenjem obustavi ovršni postupak.

Članak 411.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ne primjenjuju se odredbe članka 410. ovoga Sudskog poslovnika.

Ovrha povjerena sudskom ovršitelju unosi se kao posebna sudska radnja u sustav eSpis, s podacima o ovršitelju, roku do kojeg službena osoba treba obaviti radnju i podnijeti izvješće o tome.

Na temelju popisa ovrha povjerenih sudskom ovršitelju u sustavu eSpis nadzire se njegov rad na predmetima ovrhe.

Voditelj upisnika za predmete ovrhe dužan je zatražiti potrebna objašnjenja od sudskog ovršitelja, ako u određenom roku ovrha nije provedena ili nije podneseno izvješće.

Predmet upisan u popis označit će se kao dovršen kad bude provedena ovrha ili kad sud rješenjem obustavi ovršni postupak.

12. Pregled popisa i procjene stvari (Pg)

Članak 412.

Sudovi s većim brojem predmeta ovrhe mogu voditi pregled popisa i procjene stvari u koji se upisuju svi provedeni popisi i procjene na pokretninama.

Službena osoba dužna je prije provođenja popisa i procjene stvari provjeriti je li protiv istog ovršenika već proveden koji popis i procjena stvari radi mogućeg spajanja spisa i provođenja jedinstvenog postupka.

Pregled popisa i procjene stvari vodi se abecednim redom po imenu ovršenika.

Upisivanje u pregled popisa i procjene stvari zabilježit će se u zapisniku o popisu i procjeni stvari.

Članak 413.

Sudovi koji koriste sustav eSpis ne primjenjuju odredbe čl. 412. Sudskog poslovnika.

Popis i procjena stvari unosi se kao posebna sudska radnja za ovršne predmete u sustav eSpis.

Službena osoba dužna je prije provođenja popisa i procjene stvari provjeriti je li protiv istog ovršenika već proveden koji popis i procjena stvari radi mogućeg spajanja spisa i provođenja jedinstvenog postupka.

Upisivanje sudske radnje popisa i procjene stvari zabilježit će se u zapisniku o popisu i procjeni stvari.

13. Popis revizija (Rev)

Članak 414.

U popis revizija (Rev) županijski sudovi upisuju građanske predmete u povodu izjavljenih revizija.

Svi takvi predmeti vidljivi su u popisu revizija, što je funkcija sustava eSpis.

U općinskim sudovima koji koriste sustav eSpis se povodom izjavljene revizije u sustav eSpis unosi naredba za dostavu spisa Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, uz obavijest županijskom sudu o izjavljenoj reviziji.

14. Primopredajna knjiga za unutarnju dostavu

Članak 415.

U primopredajnu knjigu za unutarnju dostavu sudska pisarnica upisuje oznake spisa koji su predani u rad sucu ili drugom službeniku i koji su vraćeni na rad sudskoj pisarnici.

U primopredajnoj knjizi potvrđuje se primitak spisa stavljanjem datuma i potpisa primatelja.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ne primijenjuju se odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka, već se unutarnja dostava vrši putem sustava eSpis.

15. Knjiga zaduženja sudskog službenika otpravcima za dostavu

Članak 416.

U knjigu zaduženja sudskog službenika otpravcima za dostavu sudska pisarnica upisuje sve sudske otpravke koji su povjereni službenicima na otpremu.

Sustav eSpis omogućava ispis liste zaduženja sudskog službenika otpravcima za dostavu.

16. Dostavna knjiga za poštu i Dostavna knjiga za mjesto

Članak 417.

Otprema pošiljaka obavlja se zajednički za sve ustrojstvene jedinice u sudu. Za otpremu pošiljaka putem pošte služi dostavna knjiga za poštu koja se vodi odvojeno za preporučene, a odvojeno za obične pošiljke.

U dostavnu knjigu za mjesto upisuju se odluke, pozivi i druge pošiljke koje se dostavljaju naslovnicama neposredno putem sudskih dostavljača.

Članak 418.

Sudovi koji koriste sustav eSpis ne primjenjuju odredbu članka 417. ovoga Sudskog poslovnika.

Sustav eSpis omogućava ispis dostavne liste za poštu i dostavne knjige za mjesto. Ova lista formira se na temelju prethodno zadane vrste otpravka, datuma otpravka i eventualno primatelja ili grada / naselja.

Dostavna lista za mjesto sadrži otpravke koji se dostavljaju naslovnicama neposredno putem sudskih dostavljača.

17. Popis poslanih i priloženih spisa koje treba vratiti

Članak 419.

U popis poslanih i priloženih spisa koje treba vratiti upisuju se oznake svih spisa koji su dostavljeni drugim sudovima i tijelima ili su priloženi nekom spisu u kojem se postupa pred tim sudom.

U popisu će se zabilježiti rok u kojem se predviđa da bi spis mogao biti vraćen.

Ako spisi koji su dostavljeni drugim sudovima ili tijelima ne budu vraćeni niti u roku od šest mjeseci, zatražit će se njihovo vraćanje.

Neće se požurivati vraćanje spisa koji su dostavljeni višim sudovima u povodu izjavljenih pravnih lijekova i spisa koji su priloženi spisu istog suda radi uvida ili dokaza.

18. Popis otpravaka objavljenih na oglasnoj ploči

Članak 420.

U popis otpravaka objavljenih na oglasnoj ploči upisuju se oznake spisa kojih su pošiljke objavljene na oglasnoj ploči.

Članak 421.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ne primjenjuje se odredba članka 420. ovoga Sudskog poslovnika.

Objavljivanje otpravka na oglasnoj ploči unosi se kao način otpreme u sustavu eSpis.

Sustav eSpis omogućava ispis popisa otpravaka objavljenih na oglasnoj ploči, za određeni datum ili razdoblje, koji sadrži i rok do kada otpravak mora biti objavljen.

Ovi otpravci, zajedno s popisom, ispisanim iz sustava eSpis, predaju se službeniku određenom za objavljivanje na oglasnoj ploči.

19. Tablica tražbina

Članak 422.

U tablicu prijavljenih tražbina upisuju se prijave tražbina stečajnih vjerovnika, a u tablicu ispitanih tražbina upisuju se sve prijavljene tražbine i za svaku od njih u kojoj je mjeri utvrđena tražbina prema svom iznosu i svom redu te tko ju je osporio.

20. Dnevnik službenih putovanja (putni dnevnik)

Članak 423.

U putni dnevnik upisuju se vremenskim slijedom svi izlasci službenih osoba izvan sudske zgrade radi obavljanja sudskih radnji, bez obzira na to jesu li u povodu toga nastali kakvi troškovi.

21. Popis izdanih spisa iz arhiva

Članak 424.

U popis izdanih spisa iz arhiva upisuju se svi spisi koji su izlučeni iz priručnog ili općeg arhiva.

Za svaki arhiv vodi se odvojeni popis.

XXVI. glava POPIS I ZBIRKA OKRUŽNICA, SLUŽBENIH GLASILA I SUDSKA KNJIŽNICA

1. Popis okružnica, uputa i primjedaba

Članak 425.

Okružnice, upute i primjedbe (u daljnjem tekstu: Okružnice) Ministarstva pravosudna i drugih tijela sudske uprave koje nisu objavljene u službenim glasilima upisuju se i u upisnik Su sustava eSpis vremenskim slijedom primanja.

Suci i sudski savjetnici upoznat će se sa sadržajem okružnica dostavljanjem okružnica na uvid ili njihovim čitanjem na zajedničkom sastanku, a ostali službenici samo ako se odnose na njihove poslove.

Važnije okružnice umnožit će se, po potrebi, i dostaviti sudskim odjelima i drugim ustrojstvenim jedinicama na čiji se rad odnose.

2. Zbirka okružnica

Članak 426.

Okružnice se sređuju vremenskim slijedom i na kraju kalendarske godine uvezuju u posebnu knjigu s oznakom godine na koju se odnose (npr.: »okružnica – 1996.«).

U sudovima koji koriste sustav eSpis okružnice se otvaraju kao posebni predmet u upisniku Su i unutar sustava eSpis, po godini ili po vrsti okružnice, radi lakšeg pronalaženja (stvarno kazalo). Svaka se okružnica upisuje kao jedan podnesak uz ovaj predmet.

Redni broj okružnice iz popisa podnesaka zabilježit će se u gornjem desnom kutu na svakoj okružnici uloženoj u zbirku.

U sudovima koji koriste sustav eSpis popis okružnica, otisnut kao popis pismena iz sustava eSpis, uvezuje se uz zbirku okružnica.

Članak 427.

Okružnice koje se odnose na zemljišne knjige, sudske registre i financijsko i materijalno poslovanje uvezat će se u posebne zbirke i dati na uporabu tim službenicima.

Ako sud nema dovoljan broj primjeraka okružnica, izradit će se potrebni prijepisi za posebne zbirke.

Članak 428.

Zbirkom okružnica i uputa rukuje određeni službenik pisarnice ureda predsjednika suda.

Pojedine okružnice ili uvezane zbirke mogu se davati odjelima odnosno sucima ili drugim službenicima samo na povremenu uporabu. Za trajnu uporabu umnožit će se cijela okružnica ili odgovarajući dio okružnice.

Članak 429.

U sudovima koji koriste sustav eSpis naknadne promjene u pogledu važenja pojedinih okružnica, kao i izmjene i dopune nastale donošenjem novih okružnica i uputa, upisuju se tako da se na ranijoj okružnici i kao primjedba vezana uz okružnicu i u sustavu eSpis zabilježi koji su dijelovi i kojom okružnicom izmijenjeni ili stavljeni izvan snage.

Predsjednik suda ili sudac kojeg on odredi povremeno pregledava okružnice uložene u zbirku da bi utvrdio njihovu važnost. U dvojbi o tom važi li još koja okružnica, zatražit će objašnjenje višeg tijela sudske uprave.

3. Službena glasila i stručni časopisi

Članak 430.

Na svaki broj službenih glasila i stručnih časopisa stavit će se, odmah nakon primitka, sudski pečat u lijevom gornjem kutu na naslovnoj strani.

Službena glasila i stručne časopise daje na korištenje službenik kojeg rasporedom poslova odredi predsjednik suda.

Službenicima suda omogućit će se proučavanje i razgledavanje službenih glasila i stručnih časopisa prvenstveno u prostorijama gdje su pohranjeni. Iznimno pojedini brojevi i kompleti mogu se izdavati uz potvrdu na privremenu uporabu.

Na kraju godine službena glasila i stručni časopisi uvezat će se zajedno sa kazalom i čuvati u sudskoj knjižnici. Prije davanja na uvez izdvojit će se i ukloniti suvišni prilozi (oglasni dio i slično).

Članak 431.

Suci i drugi službenici na čiji se rad odnose propisi objavljeni u službenim glasilima i njihovim prilozima upoznat će se odmah na primjeren način s njihovim sadržajem.

Predsjednik suda naredit će da se tekstovi važnijih propisa, kao i drugi propisi koji su u čestoj uporabi kod suda umnože u više primjeraka i razdijele sudskim odjelima, ako nisu tiskana posebna izdanja. Ujedno će se skrbiti da se o izmjenama i dopunama postojećih propisa obavijeste svi suci i drugi službenici koji ih primjenjuju.

U slučaju stavljanja izvan snage odnosno donošenja izmjena i dopuna postojećih propisa stavit će se odgovarajuće bilješke.

4. Sudska knjižnica

Članak 432.

Sudska knjižnica mora biti opskrbljena potrebnim brojem primjeraka izdanja zakona i drugih propisa, njihovih komentara i objašnjenja, kao i potrebnim brojem primjeraka drugih stručnih knjiga i časopisa.

Knjižnica se stalno popunjava nabavom novih izdanja zakona i drugih propisa, te stručnih knjiga i časopisa, o čemu se skrbi predsjednik suda.

Tekstovi zakona i drugih propisa koji su u češćoj uporabi kod suda nabavit će se u potrebnom broju primjeraka za sve službenike koji se njime stalno služe.

Sudskom knjižnicom rukuje sudac ili službenik određen godišnjim rasporedom poslova.

Članak 433.

Na svaku knjigu ili stručni časopis stavit će se pečat suda u sredini prvog unutarnjeg lista, kao i na više drugih listova. Nabavljene knjige i stručni časopisi vremenskim će se slijedom upisati u popis knjiga knjižnice. Redni broj popisa označit će se na samoj knjizi, odnosno izdanju iznad pečata, na prvom unutarnjem listu.

Časopisi i glasila koji izlaze periodično unijet će se u popis tako da će se upisati samo prvi broj dotičnog godišta. Nakon isteka godine cijelo će se godište uvezati i označiti brojem pod kojim je upisan prvi broj.

Članak 434.

Knjige, časopisi, izdanja zakonskih tekstova i slično koji su dani na uporabu službenicima suda upisat će se u poseban popis o izdanim knjigama iz knjižnice.

Izdanja koja sadrže tekstove zakona i drugih propisa, a koji su u čestoj uporabi, izdat će se sucima ili drugim službenicima na dulji rok uz potvrdu.

Članak 435.

Za knjige i stručne časopise koji se unište, oštete ili izgube, odgovaraju prema propisima o materijalnoj odgovornosti oni službenici kojima je povjereno čuvanje ili su im knjige ili druga izdanja dani na uporabu kroz dulje ili kraće vrijeme.

DIO ČETVRTI POSEBNE ODREDBE ZA POJEDINE VRSTE POSTUPAKA

XXVII. glava POSTUPAK U KAZNENIM PREDMETIMA

1. Hitnost u postupku

Članak 436.

U kaznenim predmetima u kojima se vodi postupak zbog kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, a osobito za kaznena djela protiv gospodarstva, sigurnosti Republike Hrvatske i oružanih snaga i predmeta iz članka 21. Zakona o USKOK-u., sudovi postupaju hitno i bez odgode.

Radnje koje ne trpe odgodu obavljat će se i izvan službenog vremena, nedjeljom i državnim blagdanom, te noću, pod uvjetima propisanim u zakonu.

Podaci o ovim radnjama upisat će se u sustav eSpis početkom prvog sljedećeg radnog dana.

Članak 437.

Posebno hitno postupat će se u kaznenim predmetima u kojima je određen pritvor odnosno istražni zatvor, u postupcima prema maloljetnicima, u predmetima u kojima je podnesen izvanredni pravni lijek odnosno molba za pomilovanje, u predmetima protiv stranog državljanina i u drugim slučajevima predviđenim u zakonu.

Osobita pozornost obratit će se točnom održavanju propisanih rokova o trajanju i produljenju pritvora odnosno istražnog zatvora, hitnom ispitivanju osoba u pritvoru odnosno istražnom zatvoru i obavljanju očevida na mjestu događaja ili izvršenja kaznenog djela.

2. Nadzor nad poslovanjem sudova u istražnom postupku odnosno istrazi

Članak 438.

Predsjednik županijskog suda ili sudac kojeg on odredi dužan je najmanje jedanput u tri mjeseca obaviti pregled rada na predmetima prethodnog kaznenog postupka odnosno istrage i utvrditi održavaju li se zakonski rokovi u provođenju istražnih radnji.

Predsjednik županijskog suda ili sudac kojega on odredi dužan je jedanput u mjesec dana obaviti pregled rada na predmetima prethodnog kaznenog postupka iz članka 21. Zakona o USKOK-u i utvrditi održavaju li se zakonski rokovi u provođenju istražnih odnosno dokaznih radnji.

Ako Vrhovni sud Republike Hrvatske odredi da se suđenje održi pred drugim stvarno i mjesno nadležnim sudom iz članka 25. ovoga Sudskog poslovnika, taj sud dužan je voditi računa o primjeni Zakona o zaštiti tajnosti podataka.

Predsjednik županijskog suda dužan je voditi računa da sudske prostorije i prostorije odjela koji postupa u predmetima iz članka 21. Zakona o USKOK-u kada u njima nema sudaca i službenika, moraju biti zaključane odnosno da spisi moraju biti pod ključem.

Ako predsjednik županijskog suda prigodom pregleda predmeta istrage utvrdi veće nedostatke u radu, upozorit će istražnog suca odnosno suca istrage i narediti poduzimanje mjera da bi se osigurao uredan i hitan postupak. Sa zapaženim nedostacima i poduzetim mjerama upoznat će se, po potrebi, i svi istražni suci toga suda.

3. Pomoć istražnom sucu odnosno sucu istrage

Članak 439.

Kad istražni sudac odnosno sudac istrage zbog većeg broja okrivljenih i pritvorenih osoba odnosno osoba u istražnom zatvoru, opsežnosti predmeta, složenosti i većeg broja radnji koje treba hitno obaviti ili zbog zauzetosti u nekom drugom započetom predmetu nije u stanju da u zakonskom roku provede istragu odnosno dokazne radnje, dužan je o tome obavijestiti predsjednika suda koji može odrediti više istražnih sudaca odnosno sudaca istrage za rad u tom predmetu ili, po potrebi, poduzeti druge mjere.

Tako će se postupiti osobito u slučaju kad u kraćem roku treba ispitati veći broj maloljetnika, drugih osoba koje su u pritvoru odnosno istražnom zatvoru ili se kasnije ne bi mogle preslušati, kao i u svim slučajevima kada je potrebno održati rokove u vezi s trajanjem, produljenjem ili ukidanjem pritvora odnosno istražnog zatvora.

4. Obavijesti o pokrenutom postupku i donesenim odlukama

Članak 440.

Sudske odluke inozemnim tijelima dostavljaju se putem Ministarstva pravosuđa, ako međunarodnim ugovorom ili naputkom Ministarstva pravosuđa nije drukčije određeno.

Članak 441.

Nadležnom tijelu koje vodi kazneni popis i sudu koji je donio osuđujuću presudu sudovi će redovito dostavljati sva rješenja o rehabilitaciji, kao i rješenja kojima se određuje brisanje osude.

Članak 442.

Sudovi su dužni obavještavati nadležna tijela i u ostalim slučajevima, ako je na temelju posebnih propisa predviđeno da pravomoćne osude za pojedina kaznena djela ili na određene kazne izazivaju odgovarajuće pravne posljedice.

U slučajevima kad posebnim propisima nije predviđeno obavještavanje, Ministarstvo pravosuđa odlučuje o potrebi obavještavanja.

U dvojbenim slučajevima sudovi će zatražiti mišljenje Ministarstva pravosuđa.

5. Pritvor odnosno istražni zatvor

Članak 443.

U predmetima gdje je određen pritvor odnosno istražni zatvor zabilježit će se, u odgovarajućem odjeljku upisnika kod imena pritvorenika, olovkom u crvenoj boji ili štambiljom »pritvor (istražni zatvor)«. Ta će se bilješka precrtati kosom crtom kad ta osoba bude puštena na slobodu.

Predmeti u kojima je određen pritvor odnosno istražni zatvor stavljaju se u omote crvene boje. Crveni omot se zamjenjuje kad se pritvor odnosno istražni zatvor ukine.

Članak 444.

Sudovi koji koriste sustav eSpis ne primjenjuju odredbe članka 443. stavak 1. ovog Sudskog poslovnika.

U predmetima gdje je određen pritvor, u sustav eSpis upisat će se činjenica pritvora odnosno istražnog zatvora, osnovni podaci o pritvoru odnosno istražnom zatvoru, podaci o rješenju, podaci o produljenju pritvora odnosno istražnog zatvora i podaci o ukidanju pritvora odnosno istražnog zatvora.

Članak 445.

Imena osoba protiv kojih je određen pritvor odnosno istražni zatvor upisuju se u očevidnik pritvorenih osoba odnosno osoba u istražnom zatvoru.

Sudac koji rješava predmet zabilježit će dan isteka roka određenog ili produljenog pritvora odnosno istražnog zatvora.

Članak 446.

Kad se donese rješenje o ukidanju pritvora odnosno istražnog zatvora odnosno istekne rok njegova trajanja, a nije doneseno rješenje o produljenju, sud će o tome hitno obavijestiti upravu zatvora.

U slučaju kad je okrivljenik koji se nalazi u pritvoru odnosno istražnom zatvoru oslobođen od optužbe odnosno proglašen krivim, ali je oslobođen od kazne, ili je osuđen samo na novčanu kaznu, ili je izrečena uvjetna osuda, ili je zbog uračunavanja pritvora odnosno istražnog zatvora već izdržao kaznu, ili kad je optužba odbijena, osim zbog nenadležnosti suda, rješenje o ukidanju pritvora odnosno istražnog zatvora dostavit će se odmah upravi zatvora.

Članak 447.

U obilasku pritvora odnosno istražnog zatvora vodi se zapisnik u koji predstavnik suda ili sudac kojeg on odredi upisuje primjedbe i pritužbe pritvorenika i svoja zapažanja o obilasku zatvora.

Suci koji rješavaju pritvorske predmete odnosno predmete u kojima je određen istražni zatvor upoznat će se s primjedbama i pritužbama pritvorenika.

Zapisnici o obilasku pritvora odnosno istražnog zatvora čuvaju se u uredu predsjednika suda.

Članak 448.

O svakom neopravdanom zadržavanju osoba u pritvoru odnosno istražnom zatvoru i nepridržavanju zakonskih rokova u kojima je trebalo donijeti odluke o produljenju pritvora odnosno istražnog zatvora sudac je dužan odmah pismeno obavijestiti predsjednika suda i navesti razloge zbog kojih je došlo do neopravdanog zadržavanja odnosno neobavljanja radnji u određenim zakonskim rokovima.

Predsjednik općinskog suda obavijestit će o takvim pojavama predsjednika županijskog suda.

Članak 449.

Ako se rješenje o produljenju pritvora odnosno istražnog zatvora ne bi moglo dostaviti upravi zatvora prije isteka roka za puštanje na slobodu, predsjednik vijeća odnosno istražni sudac (sudac istrage) obavijestit će o donesenom rješenju upravu zatvora brzojavom, telefaksom, telefonom ili elektroničkom poštom, o čemu će se u sustav eSpis, ukoliko ga primjenjuje, unijeti službenu bilješku.

U rješenju o produljenju pritvora odnosno istražnog zatvora označit će se vrijeme do kada je pritvor produljen.

6. Troškovi kaznenog postupka

Članak 450.

U spisu koji se odnosi na kazneni predmet zbog kaznenog djela za koje se goni po službenoj dužnosti priložit će se Popis troškova odmah kad u postupku nastanu troškovi. Na omotu spisa, u gornjem lijevom kutu, stavit će se bilješka »Popis troškova priložen«.

U taj popis upisuju se vremenskim slijedom svi troškovi koji se isplaćuju unaprijed iz namjenskih sredstava suda, a koje nakon dovršenog postupka treba naplatiti prema pravomoćnoj odluci suda.

Članak 451.

Sudovi koji koriste sustav eSpis ne primjenjuju odredbu članka 450. ovoga Sudskog poslovnika.

Troškovi koji se odnose na kazneni predmet zbog kaznenog djela za koje se goni po službenoj dužnosti, kao i drugi troškovi koji se isplaćuju unaprijed iz namjenskih sredstava suda, a koje nakon dovršenog postupka treba naplatiti prema pravomoćnoj odluci suda, upisuju se u sustav eSpis.

Popis troškova može se prema potrebi ispisati iz sustava eSpis.

Članak 452.

Ako privatni tužitelj u kaznenom predmetu u kojem se goni po privatnoj tužbi prethodno položi predujam za isplatu troškova postupka, u spis će se uložiti obračunski list u koji će se vremenskim slijedom upisivati svi isplaćeni troškovi iz položenog predujma.

Nakon isplate svih troškova izvršit će se obračun na samom obračunskom listu, a nakon dovršetka kaznenog postupka mogući će se višak vratiti polagatelju.

Članak 453.

Sudovi koji koriste sustav eSpisa ne primjenjuju odredbu članka 452. ovoga Sudskog poslovnika.

Ako privatni tužitelj u kaznenom predmetu u kojem se goni po privatnoj tužbi prethodno položi predujam za isplatu troškova postupka, podaci o predujmu se upisuju u sustav eSpis.

Popis troškova i uplata predujma može se prema potrebi ispisati iz sustava eSpis.

Nakon dovršetka kaznenog postupka mogući će se višak vratiti polagatelju.

Članak 454.

Sudovi koji koriste sustav eSpisa kad je privatni tužitelj oslobođen od plaćanja troškova kaznenog postupka, ova će se činjenica upisati u sustav eSpis, a učinjeni izdaci naplatit će se po službenoj dužnosti od osobe koja je pravomoćnom sudskom odlukom dužna da ih naknadi.

7. Oduzimanje i čuvanje predmeta

Članak 455.

Predmeti koji se prema kaznenom i prekršajnom zakonu imaju oduzeti ili koji mogu poslužiti kao dokaz u kaznenom postupku ili su pronađeni kod okrivljenika, a ne zna se čiji su (sumnjive stvari), upisuju se u knjigu oduzetih predmeta (Kop) koju vodi sudska pisarnica.

Novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti nakon upisa u knjigu oduzetih predmeta, kao i jamstva dana u tim predmetima, čuvaju se u sudskoj blagajni na računu za pologe ili u sefu u banci.

Ako novac, vrijednosni papiri i dragocjenosti trebaju u tijeku postupka poslužiti kao dokaz, čuvat će se odvojeno od ostalih predmeta u sudskoj blagajni.

Zapisnik ili potvrda o oduzetim predmetima unosi se u aplikaciju eSpis kao podnesak.

Članak 456.

Ostali predmeti predat će se na čuvanje određenom službeniku suda, ako su prikladni za čuvanje u sudu.

Ako oduzeti predmet zbog većeg opsega ili posebnih svojstava nije prikladan za čuvanje u sudu ili sefu, odredit će se da se čuva kod druge pravne ili fizičke osobe koja posjeduje odgovarajući skladišni prostor.

Eksplozivna tvar, droga, lako zapaljive tvari i slično predat će se na čuvanje tijelima unutarnjih poslova ili će se za njih odrediti čuvanje na drugom pogodnom mjestu, a po potrebi postavit će se i čuvar.

Lako pokvarljive tvari sud će, po potrebi, prodati, a novac položiti na čuvanje u sudski polog (depozit).

Članak 457.

Primanje, čuvanje, rukovanje i uništenje predmeta upisanih u knjigu oduzetih predmeta provodi se prema propisima o sudskim polozima (depozitima).

Članak 458.

Kad sud primi optužnicu ili optužni prijedlog, dužan je provjeriti jesu li u prethodnom postupku oduzeti kakvi predmeti. Ako ti predmeti nisu dostavljeni sudu ili se iz spisa ne vidi je li određeno na koji će se način čuvati, naredit će se njihovo oduzimanje od osobe kod koje se nalaze i predaju sudu ili drugom tijelu, odnosno osobi određenoj za njihovo čuvanje.

Na omotu odgovarajućeg spisa u svezi s kojim postoje oduzeti predmeti, navest će se štambiljom redni broj pod kojim su ti predmeti upisani u knjigu oduzetih predmeta.

Članak 459.

Voditelj pologa dužan je svaka tri mjeseca provjeriti slaže li se stanje prema popisu sa stvarnim stanjem oduzetih predmeta.

Voditelj pologa dužan je putem sudske pisarnice provjeriti je li kazneni postupak u kojem je oduzet predmet pravomoćno dovršen radi donošenja konačne odluke o predmetu.

Predmeti oduzeti u prethodnom postupku iz nadležnosti županijskih sudova nakon dovršenog postupka dostavit će se nadležnom općinskom sudu.

Kad je oduzeti predmet izlučen iz sudskog pologa, redni broj popisa obilježit će se znakom konačnog rješenja.

Uz knjigu oduzetih predmeta vodi se zbirka isprava u koju se vremenskim slijedom ulažu naredbe predsjednika vijeća.

XXVIII. glava POSEBNE ODREDBE ZA OVRŠNI POSTUPAK

1. Rješenje o ovrsi

Članak 460.

Ako sud koji je donio rješenje o ovrsi ili koje drugo rješenje po pravilima ovršnog zakona nije nadležan za provedbu ovrhe, dostavit će nadležnom sudu izvornik prijedloga, rješenja te druge odgovarajuće prijedloge zajedno s primjercima otpravka rješenja za sud i stranke.

Sud koji je donio rješenje iz stavka 1. zadržat će u spisu primjerak istih.

Članak 461.

U upisnik Ovrv upisuju se samo predmeti proslijeđeni od javnih bilježnika temeljem odredbi članaka 252.d stavak 2., 252.e, 252.g stavak 5. i 252.i stavak 5. Ovršnog zakona, zahtjevi, prijedlozi i pravni lijekovi stranaka u kojima rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave nije postalo pravomoćno.

U upisnik OVR upisuju se svi predmeti po prijedlozima i zahtjevima na temelju ovršnih isprava.

Kod predmeta ovrhe iz stavka 1. ovog članka proslijeđenih od javnih bilježnika u stupac 22 »Primjedba« upisuje se »proslijeđeno od J.B.« s naznakom imena, prezimena, sjedišta ureda javnog bilježnika i njegovog broja predmeta, te datuma izdavanja rješenja o ovrsi.

Članak 462.

Predmeti u kojima je doneseno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojnih isprava ili rješenje po pravnim lijekovima, prijedlozima i zahtjevima u postupcima na temelju vjerodostojnih isprava označit će se kao konačno riješeni nakon što je odluka izrađena i otpremljena bez obzira na to da li je pravomoćna.

Ako ovrhovoditelj na temelju iste ovršne isprave zatraži novim prijedlogom proširenje ovrhe na drugim predmetima koji nisu bili obuhvaćeni prijašnjim prijedlogom ili već donesenim rješenjem o ovrsi, takav prijedlog smatrat će se novim ovršnim predmetom i upisat će se u upisnik OVR, a uvezat će se u postojeći spis.

Predmet označen ranijim poslovnim brojem označit će se kao dovršen.

Članak 463.

Predmeti u kojima je doneseno rješenje o odgodi ovrhe na prijedlog ovrhovoditelja označit će se kao riješeni nakon što rješenje bude izrađeno i otpremljeno.

2. Rad sudskog ovršitelja

Članak 464.

Ovršne radnje provode ovršni sudovi neposredno ili sudski ovršitelji po nalogu ovršnog suca.

Svaki službenik suda koji poduzima pojedine radnje ovrhe je sudski ovršitelj, te je u tom svojstvu dužan postupati prema propisima o radu sudskih ovršitelja.

Sudski ovršitelj je dužan na zahtjev ovršenika prije početka provođenja ovrhe pokazati službenu iskaznicu.

Članak 465.

Sudski ovršitelj u postupku ovrhe provodi bez odgode sve ovrhe u pravilu, onim redom kojim su im predmeti ovrhe dodijeljeni u rad. Dodjela predmeta na kojima treba provesti ovrhu obavit će se tako da jedan sudski ovršitelj prigodom jednog izlaska obavi, po mogućnosti, više ovršnih radnji koje se odnose na provođenje ovrhe u više ovršnih predmeta u istom mjestu ili više obližnjih mjesta.

Voditelj upisnika Ovr ili Ovrv upisat će sve predmete u kojima treba provesti ovrhu u popisu ovrha povjerenih sudskom ovršitelju (Obrazac br. 94).

Članak 466.

U sudovima koji koriste sustav eSpis ovršna radnja se unosi kao posebna sudska radnja za ovršne predmete u sustav eSpis.

Članak 467.

Kad sudski ovršitelj primi gotovinu, potvrdit će uplatu na priznanici iz bloka priznanica (Obrazac br. 95).

Priznanica se piše u tri primjerka (kopirno) uz nazančenje naplaćenog iznosa na račun određene tražbine, te stavljanjem nadnevka i potpisa. Prvi primjerak priznanice uručuje se uplatitelju, kopija se zadržava u bloku priznanica, a treći se primjerak daje voditelju računovodstva.

Ako sudski ovršitelj preda neposredno ovrhovoditelju gotovinu ili oduzeti predmet, ovrhovoditelj će potvrditi primitak potpisom na zapisniku.

Članak 468.

Sudski ovršitelj predat će ovlaštenom službeniku računovodstva, bez odgode, svu gotovinu, vrijednosne papire i dragocjenosti koje mu je predao ovršenik ili koje je sam oduzeo, ako ih nije neposredno uručio ili doznačio ovrhovoditelju.

Ovlašteni službenik računovodstva potvrdit će primitak gotovine odnosno vrijednosti na kopiji priznanice, odnosno u izvješću (zapisniku) sudskog ovršitelja.

Kopiju priznanice na kojoj je potvrđeno da je novac položen u sudsku blagajnu sudski ovršitelj predaje ovršnom sucu zajedno s izvješćem i zapisnikom o obavljenoj ovršnoj radnji.

Ako sudski ovršitelj pošalje gotovinu poštom na račun suda, izvješću će se priložiti poštanska ili čekovna uplatnica.

Članak 469.

Sudski ovršitelj podnosi ovršnom sucu posebno izvješće o obavljenom ili neobavljenom uredovanju kojem se prilaže zapisnik, ako je sastavljen, i moguće potvrde o naplaćenim iznosima za vrijeme provođenja ovršnih radnji.

Sudski će ovršitelj u izvješću navesti trajanje ovršne radnje, vrijeme provedeno na putu i ostale podatke potrebne za odluku o troškovima.

U sudovima koji koriste sustav eSpis izvješće sudskog ovršitelja evidentira se u sustavu eSpis, kao podnesak uz predmet na koji se odnosi, ukoliko se u sudu primjenjuje sustav eSpisa.

Ako sudski ovršitelj prigodom jednog izlaska obavi više radnji na koje treba razdijeliti nastale troškove, obračun troškova priložit će se samo jednom spisu, a u izvješću za taj spis navest će sve predmete na koje se odnose troškovi. U izvješću o obavljenim ovršnim radnjama u ostalim spisima stavit će se bilješka u kojem se spisu nalazi obračun troškova.

Sudski ovršitelj dužan je voditi popisni list o uredovanjima u koji će upisati poslovni broj predmeta, datum uredovanja, obavljenu radnju, odnosno da uredovanje nije obavljeno. Takav popisni list o uredovanju dužan je svakog mjeseca podnijeti predsjedniku suda.

U sudovima koji koriste sustav eSpis popisni list se evidentira u Su upisniku sustava eSpis.

Članak 470.

Ovršni sudac pregledat će i utvrditi troškove, usporediti podatke u priloženoj priznanici s podacima u zapisniku i u izvješću o obavljenoj ovršnoj radnji, te će na izvješće i blok priznanice staviti svoj skraćeni potpis (paraf).

Ako primljeni predujam prelazi obračunate troškove, izdat će se naredba o vraćanju viška predujma koja se unosi u sustav eSpis u sudovima koji koriste sustav eSpis.

3. Pridruženje popisu i procjeni stvari i pristupanje prodajnom postupku

Članak 471.

Ako se uvidom u pregled popisa i procjene stvari (Pp) ustanovi da su na pojedinim ovršenikovim pokretninama već osnovana založna prava u korist određenog ovrhovoditelja, kasniji popis u korist kojeg drugog ovrhovoditelja, na već popisanim pokretninama, provest će se tako što će se upisati posebna bilješka na zapisnik o popisu i procjeni olovkom u crvenoj boji, u posebnom odjeljku pored upisa založnog prava ovrhovoditelja.

Popis i procjena pokretnina koje nisu obuhvaćene prvim popisom upisat će se u nastavku popisnog zapisnika koji se sastavlja povodom provođenja nove ovrhe protiv istog ovršenika.

Zapisnik o naknadno provedenom popisu čuva se u spisu u kojem je proveden prvi popis, a u spisu ovršnog predmeta u kojem je proveden priključni popis stavit će se bilješka ovršnog tijela o provedenom priključnom popisu na mjestu gdje bi trebao biti popisni zapisnik.

Članak 472.

Kad ovršno tijelo provede priključni popis, u glavni spis ulaže se Pregledni list stečenih založnih prava na pokretninama (Obrazac br. 96). U taj list upisuju se redni brojevi predmeta koji su bili popisani za osiguranje tražbine pojedinog ovrhovoditelja.

Ako su u pregledni list upisani predmeti popisani za osiguranje tražbine određenog ovrhovoditelja ili drugog ovrhovoditelja, u odjeljku za primjedbe stavlja se bilješka (osiguranje) uz ime onog ovrhovoditelja na kojeg se bilješka odnosi.

Ako se odredi prodaja popisanih predmeta, u preglednom listu zabilježit će se, u primjedbi kod odgovarajućeg ovrhovoditelja u čiju je korist bila određena prodaja, redni broj onih popisanih predmeta za koje je bila određena prodaja. Isto tako postupit će se kad dođe do obustave ili odgode ovrhe u pogledu onih predmeta na koje se odnosi obustava ili odgoda postupka.

4. Uzajamno obavještavanje o ovrhama općinskih i trgovačkih sudova

Članak 473.

Prije provođenja prodaje trgovački sud koji je proveo popis obavijestit će nadležni općinski sud, dostavom prijepisa popisnog zapisnika, o založnim pravima stečenim na stvarima ovršenika na osnovi provedenog popisa i zatražiti obavijest o tome je li protiv istog ovršenika u tijeku ovršni postupak kod općinskog suda.

U povodu primljene obavijesti trgovačkog suda općinski će sud upisati u pregled popisa, s naznakom spisa trgovačkog suda, datum obavljenog popisa i visinu tražbine.

Ako je općinski sud proveo popis protiv istog ovršenika u ovršnom predmetu gdje je postupak u tijeku, dostavit će i prijepis popisnog zapisnika trgovačkom sudu. Trgovački sud upisuje popis, o kojem ga je obavijestio općinski sud, u svoj pregled popisa.

XXIX. glava POSEBNE ODREDBE ZA POSTUPAK PRED TRGOVAČKIM SUDOVIMA

1. Postupak stečaja

Članak 474.

Kad je trgovačkom sudu dostavljen prijedlog za pokretanje postupka stečaja ili prijava za upis nastanka razloga za prestanak društva u sudski registar, voditelj upisnika St i Tt provjerit će je li protiv istog trgovačkog društva, ustanove, zadruge ili druge pravne osobe već pokrenut stečajni postupak odnosno postupak likvidacije i na omotu spisa staviti odgovarajuću bilješku.

Članak 475.

Rješenje kojim stečajni sudac na ispitnom ročištu odlučuje o tome u kojem su iznosu i u kojem isplatnom redu utvrđene odnosno osporene pojedine tražbine objavljuje se na oglasnoj ploči suda i dostavlja u pravilu u obliku izvatka, svakom vjerovniku čija je tražbina osporena odnosno koji je upućen u parnicu.

Članak 476.

Upisnici subjekata upisa u sudski registar (Tt), upisnik za upis poduzeća (Fi), te upisnik sudskog registra za razne predmete (R3) i pomoćne knjige za njih, ako se vode osobnim računalom, vode se po jedinstvenom programu za sve trgovačke sudove propisanim posebnim pravilnikom.

DIO PETI POSLOVANJE S POŠTOM

XXX. glava

Članak 477.

Primitak i predaja pošiljaka na pošti obavlja se po odredbama propisa o unutarnjem PTT prometu, ako o tome ne postoji poseban ugovor s poštom. Brzojavne i slične pošiljke upućene sudu uvijek dostavlja sama pošta.

Članak 478.

Predsjednik suda ovlašćuje jednog, a po potrebi i više službenika suda za primanje prispjelih pošiljaka. Punomoć sadrži: ime opunomoćenika, vrstu pošiljaka koje on može primati, rok važnosti punomoći, potpise predsjednika suda i opunomoćenika, kao i otisak službenog pečata.

Ako je punomoć ograničena na primitak određenih pošiljaka ili samo za određeni slučaj, u punomoći treba točno navesti sva ograničenja.

Punomoć se izdaje za svaki pojedini slučaj ili s važnošću za jednu kalendarsku godinu.

Predsjednik suda ovlašćuje u stalnoj službi jednog, a po potrebi najviše dva službenika za primanje prispjelih pošiljki.

Članak 479.

U prometu s poštom, novčanim zavodima, drugim tijelima i pravnim osobama preuzimanje i predaja novčanih doznaka i vrijednosnih pošiljaka obavlja se preko prijamne, odnosno predajne knjige za novac i ostale vrijednosne pošiljke – Knjiga za primitak vrijednosnih pošiljaka i Knjiga za predaju vrijednosnih pošiljaka (obrazac br. 97 i br. 98).

Knjige moraju biti uvezane i ovjerene od predsjednika suda.

Na kraju godine zaključuju se obje knjige. Bilješku o zaključivanju knjige potpisuje voditelj novčanog poslovanja, a ovjerava predsjednik suda.

Preuzimanje pošiljaka može se obavljati i pomoću predajnice ili sličnog dokumenta kojeg izrađuje predavatelj pošiljke, ako sadrži sve podatke kao Knjiga za primitak vrijednosnih pošiljaka.

U sudovima koji koriste sustav eSpis predaja pošiljaka može se obavljati pomoću liste generirane iz sustava eSpis, na način kao da se koristi Knjiga za predaju vrijednosnih pošiljaka. U tom se slučaju podaci o predaji vrijednosnih pošiljaka obavezno unose u sustav eSpis.

Članak 480.

Za preuzimanje običnih pošiljaka na pošti sudovi i stalne službe mogu koristiti poštanski pretinac.

Preporučene podneske i druge pošiljke uručuju se ovlaštenim službenicima samo uz potpis ili potvrdu.

Novčana i vrijednosna pisma i slične pošiljke podiže ovlašteni službenik s knjigom za primitak.

Kad sudu stigne poštanska uputnica ili popratnica za vrijednosni papir, voditelj novčanog poslovanja potpisat će izvornik uputnice ili popratnice i staviti pečat suda. Tako potvrđena uputnica ili popratnica predaje se kod preuzimanja na pošti službeniku koji je ovlašten za podizanje novca odnosno vrijednosnih paketa.

Prije preuzimanja pošiljke službenik će u nazočnosti zaposlenika pošte pregledati pošiljku i uvjeriti se jesu li omoti, pečati (vinjeta i sl.) neoštećeni.

Ako utvrde da su omot i pečat oštećeni, odbit će preuzimanje i zatražiti da se sadržaj paketa odnosno pošiljke utvrdi komisijski. O tom zahtjevu obavijestit će se predsjednik suda i nadležni zaposlenik pošte.

Neće se preuzeti pošiljke koje su sudu dostavljene nefrankirane, a za koje treba platiti porto pristojbu.

Članak 481.

Poštanske pošiljke otpremaju se, u pravilu, putem pošte. Obične pošiljke predaju se pošti radi otpreme putem dostavne knjige za poštu ili na način kako je predviđeno u posebnom ugovoru s javnim poduzećem Hrvatska pošta, a sudovi koji koriste sustav eSpis predaju temeljem popisa koji se generira iz sustava eSpis.

Pakete, vrijednosne pošiljke i gotov novac predaje s knjigom za predaju službenik ovlašten podizati takve pošiljke na pošti.

Za sve pošiljke sudovi plaćaju redovite poštanske troškove po odredbama poštanske tarife, ako s poštom nije drukčije ugovoreno. U tu svrhu sudovi vode Knjigu poštarine (Obrazac br. 99).

U sudovima koji koriste sustav eSpis poštanski troškovi upisuju se u sustav eSpis.

XXXI. glava

DIO ŠESTI UNAPREĐENJE POSLOVANJA SUDOVA

Članak 482.

Ministar pravosuđa, u okviru osiguranih sredstava u državnom proračunu, može radi rješavanja neriješenih predmeta na obrazloženi prijedlog predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske u pojedinom sudu odobriti plaćanje rada sudaca izvan redovitog radnog vremena, u dane tjednog odmora ili državnih blagdana.

Plaćanje rada iz stavka 1. ovoga članka može se odobriti samo sucima koji postižu iznadprosječne rezultate u broju riješenih predmeta.

Korištenje sredstava može se odobriti pod uvjetom da je broj neriješenih predmeta veći od šestomjesečnog priljeva ili da je priljev predmeta veći od priljeva predmeta iz prethodne godine ukupno ili za pojedinu vrstu predmeta.

Na prijedlog predsjednika suda ministar pravosuđa će ukinuti odluku o uvođenju rada duljeg od redovitog radnog vremena, kad u sudu broj neriješenih predmeta dostigne šestomjesečni priljev ili kad se priljev predmeta znatno smanji u odnosu na prethodnu godinu ukupno ili za pojedinu vrstu predmeta, odnosno kad se osigura radni prostor za sve suce, službenike i namještenike sukladno mjerilima.

Članak 483.

U postupku informatizacije poslovanja u sudovima ministar pravosuđa može odrediti da se informatizacija, radi pokusa i provjere, najprije uvede samo u jednom sudu ili samo u nekoliko sudova, a dok traju pokus i provjera ministar pravosuđa može svojom odlukom odrediti koje se odredbe ovoga Sudskog poslovnika u tom sudu neće primjenjivati u tijekom perioda pokusa i provjere.

Članak 484.

Kad u skladu s odredbama međunarodnih ugovora o zajmovima ili darovnicama, koji su namijenjeni unapređenju poslovanja u sudovima, bude potrebno da u izvedbi projekata koji se financiraju iz tih izvora sudjeluju suci, ministar pravosuđa odredit će koliki dio svoga radnog vremena oni mogu upotrijebiti za takav rad.

Rad sudaca u skladu s odredbama stavka 1. ovoga članka vrednovat će se kao izvršavanje njihovih redovitih dužnosti.

Ako sudac pored obavljanja sudačke dužnosti u sudu, u dijelu svog radnog vremena obavlja i poslove iz djelokruga rada Ministarstva pravosuđa, rad u Ministarstvu pravosuđa vrednovat će se kao izvršavanje njegovih redovitih dužnosti.

Rješenje o određivanju suca za obavljanje poslova iz stavka 3. ovoga članka donosi ministar pravosuđa uz pristanak suca i prethodno pribavljenu suglasnost predsjednika suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost.

Rješenjem iz stavka 4. ovoga članka odredit će vremensko trajanje, vrsta i obim poslova, kao i učešće poslova u ukupnom vrednovanju izvršavanja sudačke dužnosti.

Članak 485.

Primjenu odredaba članaka 484. i 485. Sudskog poslovnika ministar pravosuđa određivat će rješenjima koja nisu upravni akt.

DIO SEDMI PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 486.

Obrasci s uputama za njihovo popunjavanje čine sastavni dio Sudskog poslovnika.

Članak 487.

Pojedini izrazi uporabljeni u Sudskom poslovniku imaju ovo značenje:

1. Podnesak (akt) je svaki pisani sastav kojim se pokreće, dopunjuje ili mijenja zahtjev za provođenje postupka ili službene radnje sudbenog tijela.

2. Dopis (akt) je svaki pisani sastav kojim sudbeno tijelo odgovara na upite stranaka.

3. Odluka (akt) je svaki pisani sastav suda kojim se započinje, prekida, nastavlja ili dovršava postupak ili službena radnja sudbenog tijela.

4. Prilog je pisani sastav (isprava, tablica, prikaz, crtež i sl.) ili fizički predmet koji se prilaže podnesku glede dopune, objašnjenja ili dokazivanja sadržaja podneska.

5. Otpravak u užem smislu je prijepis izvornika (presude, rješenja, nagodbe, naredbe ili drugog akta) koji se izrađuje po službenoj dužnosti i dostavlja strankama i drugim zainteresiranim osobama.

6. Otpravak u širem smislu je svaki pisani sastav koji izrađuje sud i dostavlja strankama i drugim zainteresiranim osobama (odluka, nagodba, naredba, zapisnik, potvrda, prijepis, izvadak, poziv i dopis).

7. Predmet je skup svih pisanih sastava i priloga koji se odnose na istu pravnu stvar, pitanje, zadaću i sl., i čine posebnu cjelinu.

8. Spis je skup svih pisanih sastava i priloga koji se odnose na istu pravnu stvar odnosno na istu pravnu ili fizičku osobu, složeni, prošiveni ili slijepljeni u jednom ili više omota označenih istim poslovnim brojem.

9. Svežanj je skup više spisa koji se poslije dovršetka postupka čuvaju složeni u istom omotu (kutiji, koricama i sl.).

10. Pisarnica je unutarnja ustrojstvena jedinica (ili njezin posebni dio) u sastavu sudbenog tijela u kojoj se obavljaju uredski poslovi kao što su: prijam, otvaranje, pregled i raspored pošte, odnosno podnesaka, upisivanje podnesaka u upisnike, imenike i pomoćne knjige kao i njihova pohrana u arhiv i čuvanje.

11. Arhiv je sastavni dio pisarnice u kojem se čuvaju dovršeni predmeti, upisnici, imenici i pomoćne knjige, kao i druga građa do predaje nadležnom državnom (povijesnom) arhivu ili do njihova uništenja.

12. Pod izrazom ročište podrazumijeva se i glavna rasprava, ako iz pojedinih odredaba Sudskog poslovnika ne proizlazi da je riječ o određenom ročištu.

13. Predsjednik suda je zajednički izraz za predsjednike sudova.

14. Pod predsjednikom vijeća podrazumijeva se i sudac pojedinac kada je nadležan za postupanje u predmetu.

15. Viši sud je neposredno viši sud. Za općinski sud viši sud je županijski sud, za prekršajni sud viši sud je Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske a za trgovački sud viši sud je Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. Za sve sudove viši sud je Vrhovni sud Republike Hrvatske kao najviši sud u Republici Hrvatskoj.

Članak 488.

Godišnji raspored poslova za sudove koji se spajaju utvrđuje se do 31. siječnja naredne godine.

Do donošenja godišnjeg rasporeda poslova primjenjivat će se godišnji raspored poslova suda i stalnih službi iz prethodne godine.

Članak 489.

U prekršajnim sudovima i stalnim službama upisnici se od 1. siječnja 2010. godine vode u elektroničkom obliku i u papirnatom obliku, ali su sa vođenjem upisnika u papirnatom obliku dužni prestati najkasnije do 31. ožujka 2010. godine.

Na postupanje s upisnicima, imenicima i pomoćnim knjigama koji se vode u papirnatom obliku primjenjuju se odredbe ovoga Sudskog poslovnika koje se odnose na papirnate upisnike, imenike i pomoćne knjige, a za upisnike, imenike i pomoćne knjige koji se vode u elektroničkom obliku primjenjuju se odredbe ovoga Sudskog poslovnika kojima je određen postupak za vođenje elektroničkih upisnika, imenika i pomoćnih knjiga.

Na prijedlog predsjednika suda, ministarstvo pravosuđa donosi za pojedini sud rješenje o prestanku vođenja upisnika, imenika i pomoćnih knjiga u papirnatom obliku i o vođenju istih u elektroničkom obliku. Upisnici u papirnatom obliku zaključuju se i zajedno sa imenicima i pomoćnim knjigama pohranjuju u arhivi suda.

Članak 490.

Općinski sudovi koji koriste aplikaciju e-upisnik dužni su od Ministarstva pravosuđa najkasnije do dana 31. siječnja 2010. godine zatražiti odobrenje da upisnike ne vode više u papirantom obliku.

Članak 491.

Sudovi koji koriste sustav eSpis primjenjivat će odredbe ovog Sudskog poslovnika koje uređuju postupanje u sustavu eSpis i ostale odredbe ukoliko nisu u suprotnosti sa odredbama koje uređuju postupanje u sustavu eSpis, a sudovi koji ne koriste sustav eSpis shodno primjenjuju ostale odredbe ovog Sudskog poslovnika.

Članak 492.

Stupanjem na snagu ovoga Sudskog poslovnika prestaje važiti Sudski poslovnik (»Narodne novine«, broj 80/97, 20/98, 118/01, 49/03, 32/04, 9/06, 116/08, 125/08 i 146/08).

Članak 493.

Ovaj Sudski poslovnik objavljuje se u »Narodnim novinama« i stupa na snagu 1. siječnja 2010. godine.

Klasa: 700-01/09-01/2341

Urbroj: 514-03-01-09-2

Zagreb, 23. prosinca 2009.

Ministar dr. sc. Ivan Šimonović, v. r.

Obrazac br. 1 (čl. 56. SP) – Popis sudaca porotnika (210x148 mm)

Adresa:

______________

______________

_________________

(slovo kartoteke)

______________________ Telefon: _______________

Ime (očevo ime) i prezime

PODACI O SUCU POROTNIKU

• na drugoj stranici)

OBAVLJANJE POROTNIČKE DUŽNOSTI

Obrazac br. 2 (čl. 56. SP) – Popis pozvanih sudaca porotnika (210x148 mm)

Obrazac br. 3 (čl. 72. SP) – Popis poslanih i priloženih spisa (210x148 mm)

Obrazac br. 4 (čl. 81. SP) – Popis poslova obavljenih na sudskom danu (210x297 mm)

___________ sud u _____________

Datum: _______________________

Posl. br. _______________________

POPIS POSLOVA

obavljenih na sudskom danu u _______ dana ________.

Sudac: _______________________________

Zapisničar: ____________________________

Početak u _____________ sati dovršeno u __________ sati

(na drugoj stranici)

Od ovih poslova odnosi se na:

Pristupilo je ukupno osoba: _______

a) kazneni postupak _____________________ predmeta

b) parnični postupak _____________________ predmeta

c) ovršni postupak _______________________ predmeta

e) izvanparnični postupak _________________ predmeta

f) ostale poslove _________________________ predmeta

Ukupno: _______________________________ predmeta

Poslovanje je trajalo ukupno _______________ sati

Zapisničar: Sudac:

____________ ____________

Vidio predsjednik suda:

__________________

Obrazac br. 5 (čl. 90. SP) – Dnevnik službenih putovanja (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 6 (čl. 118. SP) – Popis pečata, žigova i štambilja (210x297 mm)

Obrazac br. 7 (čl. 129. SP) – Popis pristojbi (od kojih je stranka bila oslobođena) (210x297 mm)

_______________

(naziv suda) Oznaka spisa ___________

POPIS PRISTOJBI

u predmetu _________________________________________

Ime i prezime odnosno naziv stranke oslobođene plaćanja pristojbe __________________________________________________

temelj oslobođenja ___________________________________

UPUTA ZA POPUNJAVANJE POPISA PRISTOJBI Obrazac br. 7 (čl. 129. Sudskog poslovnika)

Ako je stranka oslobođena od plaćanja pristojbi po Zakonu o sudskim pristojbama Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći ili po odluci suda, u spis se ulaže popis pristojbi.

Ako se oslobođenje odnosi na obje stranke ili na više stranaka, u spis će se uložiti onoliko popisa koliko ima oslobođenih stranaka.

Popis pristojbi čuva se u svakom spisu ispred popisa podneska te se u nj ne upisuje.

Kao naznaka temelja oslobođenja upisuje se: »Uputnica« uz klasu iste ukoliko se radi o oslobođenju temeljem odluke tijela nadležnog prema odredbama Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći; »Zakon o sudskim pristojbama« ili »ZSP« ukoliko je isti temelj oslobođenja; odnosno »odluka suda« ukoliko je sud sam odlučio o oslobođenju od plaćanja pristojbi ili troškova postupka. U popis pristojbi upisuju se podaci o pristojbenim obvezama utvrđenim na sudskim zapisnicima, podnescima ili ispravama koje je stranka trebala platiti odnosno nalijepiti.

Nakon završenog postupka sudska pisarnica zaključuje popis i utvrđuje ukupan iznos pristojbi koje je oslobođena stranka trebala platiti te podnosi popis pristojbi zajedno sa spisom sucu radi potvrde pravilnosti obračunatih pristojbi i izdavanja naredbe u pogledu njihove naplate.

Nakon potvrde pravilnosti obračunatih pristojbi vrši se potreban upis u Evidenciju pružene besplatne pravne pomoći (Obrazab br.86a) prema odredbama članka 405. SP.

U postupku oko naplate neplaćenih pristojbi sudska pisarnica postupa po odredbama cl. 129. Sudskog poslovnika.

Obrazac br. 8 (čl. 134. SP) – Obračunski list (položenog predujma) (210x297 mm)

____________________ Oznaka spisa ________

(naziv suda)

OBRAČUNSKI LIST

položenog predujma u predmetu _________________________

Predlagatelj: ________________________________________

UPUTA ZA POPUNJAVANJE OBRAČUNSKOG LISTA Obrazac br. 8 (čl. 134. Sudskog poslovnika)

Obračunski list vodi se za svakog polagatelja posebno. Obračunski list ulaže se u spis i drži odvojeno ispred popisa imena.

U obračunski list upisuju se kronološki po datumima uplate i isplate, na temelju podataka uzetih od voditelja novčanog poslovanja. Zajedno s upisom datuma uplate odnosno isplate u stupac br. l upisuje se u stupac br. 3 redni broj dnevnika gotovinskih pologa koji se čuvaju u blagajni suda ili na računu suda kod ZAP-a.

U stupac br. 2 upisuje se primatelj samo prilikom isplate. Nakon završene radnje, za koju je predujam položen, sudska pisarnica zbraja sve iznose u stupcima 4 i 5 i dostavlja spis sucu radi izdavanja potrebne naredbe.

Obrazac br. 9 (čl. 135. SP) – Popis troškova (isplaćenih iz namjenskih sredstava suda) (210x297 mm)

_______________

(naziv suda) Oznaka spisa ___________

POPIS TROŠKOVA

u predmetu

Obrazac br. 10 (čl. 138. SP) – Potvrda za ostvarivanje naknade za izgubljenu zaradu (210x148 mm)

_______________

(naziv suda) Oznaka spisa ___________

POTVRDA

kojom se potvrđuje da je _________ zaposlenik _________ dana pristupio ovom sudu na poziv kao _________ i da se u tom svojstvu zadržao od ______ do ______ sati.

Ova potvrda izdaje se radi ostvarivanja naknade za izgubljenu zaradu u smislu važećih propisa.

Zahtjev za povrat (refundiranje) isplaćenog iznosa naknade s točno označenim iznosom i svim doprinosima i oznakom tekućeg ili žiro-računa trgovačkog društva ili druge pravne osobe podnosi se ovom sudu najkasnije u roku od 15 dana od izvršene isplate.

Ako se isplata ima izvršiti iz položenog predujma, polog će se vratiti polagatelju ako se u navedenom roku ne zatraži povrat (refundacija).

Uvedeno u popis izdanih potvrda pod br. ________

Ovlašteni djelatnik: Predsjednik vijeća:

________________ ________________

Obrazac br. 11 (čl. 140. SP) – Popis izdanih potvrda za ostvarivanje naknade za izgubljenu zaradu (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 12 (čl. 147. SP) – Popis predmeta u radu (Popis zaduženja sudaca) (210x297)

Vrsta predmeta: _______ Sudac: ______________

Obrazac br. 13 (čl. 166. SP) – Potvrda o primljenom podnesku (210x297 mm)

_____________

(naziv suda)

POTVRDA

Sud potvrđuje primitak ______ u predmetu ________________

u _________________ primjeraka s _______________ priloga.

Plaćena pristojba s kuna ___________ u neponištenim državnim biljezima.

Datum: _________ (pečat suda) Potpis ovlaštenog službenika:

_______________________

Obrazac br. 14 (čl. 171. SP) – Omot spisa opći (bijeli) (500x320 mm)

Obrazac br. 14a (čl. 172. SP) – Omot spisa u kaznenom postupku (žuti) (500x320 mm)

Obrazac br. 14b (čl. 171. SP) – Omot spisa u kaznenom postupku (zeleni) (500x320 mm)

Obrazac br. 14d (čl. 172. SP) – Omot spisa u prekršajnom postupku (svijetlo plavi) (500x320 mm)

Obrazac br. 14e (čl. 171. SP) – Omot spisa Visokog prekršajnog suda RH (bijeli) (500x320 mm)

Obrazac br. 15 (čl. 172. SP) – Popis podnesaka (u svim postupcima) (210x297 mm)

POPIS PODNESAKA

Obrazac br. 16 (čl. 184. SP) – Primopredajna knjiga (210x297 mm)

Obrazac br. 17 (čl. 204. SP) – Poslovni dnevnik (ročišnik) (210x297 mm)

Obrazac br. 18 (čl. 224. SP) – Bilježnica o kretanju spisa (210x297 mm)

Obrazac br. 19 (čl. 233. SP) – Dostavna knjiga za poštu (210x297 mm)

Obrazac br. 20 (č1. 233. SP) – Dostavna knjiga za mjesto (210x297 mm)

Obrazac 21 (čl. 338. i 339. SP) – Knjiga o zaduženju sudskog službenika primljenim otpravcima za dostavljanje (210x297 mm)

Obrazac br. 22 (čl. 341. SP) – Poslovni rokovnik (210x297 mm)

Obrazac br. 23 (čl. 259. SP) – Popratno izvješće u kaznenom postupku (210x148 mm)

Obrazac br. 23a (čl. 259. SP) – Popratno izvješće u prekršajnom postupku (210x148 mm)

Obrazac br. 24 (čl. 257.) – Popratno izvješće o građanskim postupcima i trgovačkim sporovima (210x297)

Obrazac br. 25 (čl. 259. SP) – Popratno izvješće drugostupanjskog suda (210x148)

Obrazac br. 26 (čl. 274. SP) –Nalog arhivu za izdavanje spisa (210x148 mm)

Obrazac br. 27 (čl. 337., 338., 339., 340. i 341.) – Popis izdanih spisa iz arhiva (210x297 mm)

Obrazac br. 28 (čl. 317. i 318.) – Kazneni upisnik – K (800x500 mm)

Obrazac broj 28.a (319. SP) – Prekršajni upisnik – Pp (800x500mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 29 (čl. 317. i 318.) – Kazneni upisnik za maloljetnike – Km (800x350 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

UPUTA ZA POPUNJAVANJE KAZNENOG UPISNIKA ZA MALOLJETNIKE – Km Obrazac br. 29

Obrazac br. 30 (čl. 317. i 318. SP) – Upisnik izvan raspravnog kaznenog vijeća – Kv, Kv-US (420x297 mm)

Obrazac br. 31 (čl. 317., 318., 319., 321., 322. i 324. SP) – Upisnik za razne kaznene, građanske, prekršaje, izvršavanje kazne zatvora, razne predmete trgovačkih sporova i zahtjeve za zaštitu zakonitosti (Kr, R, Pr R2, RTž, Kzz i Ikr (210x297 mm)

Obrazac br. 32 (čl. 317., 318. i 324. SP) – Parnični upisnik – P (800x375 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

UPUTA ZA POPUNJAVANJE PARNIČNOG UPISNIKA – P Obrazac br. 32 (čl. 281. Sudskog poslovnika)

U stupac broj 2 upisuje se datum primitka prema datumu u bilješci o primitku podneska ili zapisniku ako je tužba zaprimljena na sudski zapisnik. Ako je predmet prenesen iz upisnika Pl kao datum primitka, upisuje se datum kad je podnesen prigovor protiv platnog naloga odnosno datum odluke kojom je odbijen prijedlog tužitelja za izdavanje platnog naloga.

Ako u parnicu na mjesto koje stranke stupi nova stranka (intervenijent, nasljednik i si.), prezime i ime prvobitne stranke precrtat će se i u stupce 4 ih 5 crvenom tintom upisati ime stranke koja je naknadno pristupila. Ako u tijekom postupka na stranu koje stranke pristupi supamičar, njegovo prezime i ime upisat će se u odgovarajući stupac, s tim što će se označiti rednim brojem po redu njegova pristupa. Ti će se podaci unijeti u odgovarajući imenik.

Stupce broj 7 i 8 popunjavaju sudovi koji ne vode poseban upisnik za platne naloge – Pl, i to za sve predmete riješene platnim nalogom. Ostali sudovi popunjavaju stupce 7 i 8 samo u slučaju izdavanja platnog naloga u predmetu za koji se odmah prilikom primitka nije moglo utvrditi da h će doći do izdavanja platnog naloga pa je upisan samo u parnični upisnik P Trgovački sudovi popunjavaju ove stupce ako je doneseno rješenje o ovrsi.

U stupac broj 9 upisuje se datum rješenja kojim je sud oglašen stvarno ili mjesno nenadležnim, odnosno datum rješenja o delegaciji, te naziv suda ili organa kojemu je spis ustupljen.

U stupac broj 10 upisuje se datum nastupa mirovanja postupka. Trgovački sudovi ovaj stupac ne popunjavaju.

U stupac broj 11 upisuju se datumi rješenja o prekidu postupka i rješenja o nastavljanju postupka.

U stupac broj 12 upisuje se datum rješenja kojim se utvrđuje da se tužba smatra povučenom zbog proteka roka od četiri mjeseca nakon što je nastupilo mirovanje postupka Trgovački sudovi ovaj stupac ne popunjavaju.

U stupac broj 13 upisuje se datum rješenja o odbačaju tužbe donesenom na temelju članka 486. stavak 3 ZPP.

U stupce broj 16, 17 i 18 upisuju se datumi donesene odluke, a ako se radi o djelomično; presudi ih međupresudi, u stupcu broj 16 osim datuma stavlja se još oznaka »djel« ili »med«.

U stupac broj 19 osim datuma otpremanja odluke, upisuje se i podatak o trajanju postupka prema stvarnom trajanju (npr l mjesec i 18 dana).

U stupac broj 31 i upisuje se naziv suda, datum i oznaka odluke kojom je izmijenjena pravomoćna odluka, kao i kratki sadržaj.

U stupac broj 32 upisuju se razne primjedbe koje se odnose na postupak, a nisu upisane u drugim stupcima. Tako se u stupac broj 32, u predmetima koji su preneseni, iz upisnika Pl, upisuje oznaka rednog broja tog upisnika. U taj stupac upisuje se i rješenje kojim se obustavlja parnični postupak u smislu člana 19 ZPP kad postupak treba provesti po pravilima izvan parničnog postupka. U ovaj stupac upisuju i kretanje spisa oni sudovi koji zbog malog broja predmeta ne vode poslovni rokovnik.

Obrazac br. 33 (čl. 321. SP) – Upisnik za platne naloge – PI (420x297 mm)

UPUTA ZA POPUNJAVANJE UPISNIKA ZA PLATNE NALOGE – PI Obrazac br. 33

Stupci broj 1 do 7 popunjavaju se u skladu s uputom koja vrijedi za parnični postupak.

U stupce 8 i 9 upisuju se datumi odgovarajućih rješenja.

U stupac broj 10 upisuje se datum bilješke o primitku podneska koji sadrži prigovor protiv platnog naloga, odnosno datum zapisnika ako je prigovor zaprimljen na sudski zapisnik.

U stupac broj 11 upisuje se datum kad je platni nalog postao pravomoćan. Ako je platni nalog postao pravomoćan samo djelomično, navest će se u kojem je dijelu pravomoćan.

Ako se platni nalog pobija samo u pogledu odluke o troškovima, žalba će se evidentirati u stupcu broj 12. Ovdje se upisuje samo datum dostavljanja spisa višem sudu i datum kad je spis vraćan.

Ako sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga ili ako tuženik ne uloži pravovremeno prigovor protiv platnog naloga, u stupac broj 12 upisuje se redni broj koji je spis dobio nakon upisa u parnični upisnik.

Predmet se označuje kao svršen kad se ispune stupci 8 i 9, tj. kad je platni nalog izdan ili kad sud odluči da se ne prihvaća prijedlog za izdavanje platnog naloga.

Obrazac br. 34 (čl. 317. SP) – Upisnik za ostavine – O (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 35 (čl. 317. SP) – Upisnik za ovrhu Ovr i Ovrv (440x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

UPUTA ZA POPUNJAVANJE UPISNIKA ZA OVRHU Ovr i Ovrv obrazac br. 35

Ako ima više ovrhovoditelja ili ovršenika u stupcima broj 4 i 5, svaki od njih označit će se posebnim rednim brojem (čl. 266. st. 3. Sudskog poslovnika) prema uputi za popunjavanje upisnika P. Ispod imena, preko svih stupaca, upisuje se ovršni zahtjev (npr. » radi 100.000 kuna«, »radi ispražnjenja i predaje«, i sl.).

U stupce broj 6, 7, 8 i 9 upisuje se sredstvo ovrhe navedeno u prijedlogu (npr. u stupac br. 6 – zabrana i prijenos, u stupac broj 7 – predaja i prodaja, u stupac broj 9 – ispražnjenje i predaja nekretnine i sl.). Ako ovrhovoditelj predloži više sredstava ovrhe, svako od njih upisuje se u odgovarajući stupac 6 – 9, a ako se više sredstava odnosi na jednu vrstu ovrhe, upisuju se u istom stupcu jedno ispod drugog i označuju malim slovima a, b, c, d.

Stupci broj 11 i 12 popunjavaju se upisivanjem datuma sudske odluke, s tim što će se kod toga označiti i vrsta dopuštenog sredstva ovrhe.

U stupac broj 14 upisuje se datum i kratki sadržaj odluke.

U stupac broj 16 upisuje se datum odluke prvostupanjskog suda, oznaka njegova spisa i kratki sadržaj te odluke.

U stupac broj 17 upisuje se datum odluke drugostupanjskog suda, oznaka njegova spisa i kratki sadržaj te odluke.

U stupac broj 18 upisuju se pojedinačno provedene ovršne radnje uz naznaku datum kad su provedene (npr. ispražnjenje – 1. 3. 1996. godine).

Obrazac br. 36 (čl. 317. i 321. SP) – Upisnik za izvanparnične predmete Rl (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 37 (čl. 317., 319. i 321. SP) – Upisnik za pravnu pomoć – Pom. (210x297 mm)

Obrazac br. 38 (čl. 317. SP) – Upisnik za ovjeru isprava namijenjenih inozemstvu – Ov (600x412 mm)

lijeva strana

(desna strana)

Obrazac br. 38a (čl. 317., 318., 321. i 322. SP) – Upisnik za predmete mirenja – Mir

Obrazac br. 39 (čl. 318. SP) – Upisnik istrage – Kio i Kim, Kio US (500x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

UPUTA ZA POPUNJAVANJE UP1SNIKA ISTRAGE – Kio, Kim i Kio US Obrazac br. 39

U stupac broj 4 upisuje se naziv državnog odvjetništva i oznaka njegova spisa. Ako je podnositelj zahtjeva oštećenik kao tužitelj ili privatni tužitelj, u taj se stupac upisuje njegovo prezime, ime i prebivalište.

U stupac broj 5 upisuje se prezime, ime i prebivalište okrivljenika, a ako je strani državljanin, i njegovo državljanstvo.

U stupac broj 6 upisuje se kazneno djelo, s tim da se označi članak i stavak KZ prema zahtjevu ili prijedlogu za pokretanje istrage.

U stupce broj 7, 8, 9, 10 i 11 upisuju se datumi donesenih odluka suda.

stupac broj 12 upisuje se kazneno djelo prema rješenju u provođenju istrage, 5 tim da se označuje članak i stavak KZ.

U stupac broj 13 upisuje se datum slanja obavijesti o provođenju istrage i naziv suda kojem je obavijest poslana.

U stupac broj 25 upisuje se datum kad je spis dostavljen državnom odvjetniku na odluku, U stupac broj 26 upisuje se datum kad je stavljen zahtjev za dopunu istrage.

U stupac broj 31 upisuje se datum slanja obavijesti o pritvoru i naziv tijela odnosno pravne osobe kojoj |e obavijest poslana.

Obrazac br. 40 (čl. 318. SP) – Upisnik za razne istražne predmete – Kir, Kir-US (420x297 mm)

(desna strana)

Obrazac br. 41 (čl. 318. SP) – Upisnik za drugostupanjske kaznene predmete – Kž, Kž-US (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

UPUTA ZA POPUNJAVANJE UPISNIKA »Kž« i »Kž-US« Obrazac br. 41 i 42

Ako je protiv iste odluke izjavljeno više žalbi ili ako je u istom predmetu izjavljeno više žalbi protiv raznih samostalnih odluka, sve žalbe upisuju se pod jednim rednim brojem.

U stupac broj 4 upisuje se kazneno djelo, i to članak i stavak KZ prema odluci protiv koje je izjavljena žatba.

Prilikom popunjavanja stupca broj 6 mogu se upotrebljavati skraćenice kao npr. »DO Zagreb« i si., a za okrivljenika skraćenica »okr.«, bez navođenja imena jer se iz stupca broj 4 vidi koji je okrivljenik podnio žalbu.

U stupac broj 11 upisuje se datum kad je predmet vraćen prvostupanjskom sudu bez donošenja odluke o žalbi (npr. »podnesak pogrešno označen kao žalba«).

U stupac broj 13 upisuje se datum zakazane glavne rasprave pred drugostupanjskim sudom, ako je rasprava zakazana, odnosno datum sjednice vijeća.

U stupac br. 18 obrasca br 41. i stupac br. 19 obrasca br. 42 pored datuma odluke drugostupanjskog suda upisuje se i zakonska osnova za preinačenje odluke (npr. »izrečena sudska opomena po cl. 387 st. 2 ZKP«).

U stupac broj 22 obrasca br. 41 i stupac broj 23 obrasca br. 42 pored datuma otpremanja odluke drugostupanjskog suda upisuju se podaci o trajanju postupka kod tog suda navođenjem broja mjeseci i dana koliko je postupak trajao (npr. »3 mjeseca i 27 dana«).

U stupac broj 23 obrasca br. 41 i stupac broj 24 obrasca br. 42 datum i sadržaj odluke donesene u povodu izvanrednih pravnih lijekova (npr. »01.03.1996. zahtjev za zaštitu zakonitosti ili zzz – odluka ukinuta«).

Obrazac br. 42 (čl. 318. SP) – Upisnik za drugostupanjske kaznene predmete maloljetnika – Kžm (600x400)

Obrazac br. 43 (čl. 318. i 324. SP) – Upisnik za drugostupanjske građanske predmete – Gž (420x297 mm)

Obrazac br. 46 (čl. 321. SP) – Upisnik za stečajeve i likvidacije – L i St (900x415 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 47 (čl. 321 SP) – Upisnik za sudski registar Tt i Fi (900x415 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 48 (čl. 321. SP) – Upisnik registra – R3 (210x297 mm)

Obrazac br. 50 (čl. 322. SP) – Upisnik za drugostupanjske predmete trgovačkih sporova – Pž (600x415)

Obrazac br. 51 (čl. 318. i 323. SP) – Upisnik izvlaštenja, za upravne sprove, predmete zaštite ustavnih prava i razne upravne predmete (Us, ZPa, Ur) (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 52 (čl. 324. SP) – Upisnik za drugostupanjske i trećestupanjske kaznene predmete – Kž, Kž-US (450x350 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 52.a (čl. 320. SP) Upisnik za drugostupanjske predmete Pž, Gž, Jž, FPž, SZž (406x290 mm)

Obrazac br. 53 (čl. 324. SP) – Upisnik revizija – Rev. (420x297 mm)

Obrazac br. 54 (čl. 324. SP) – Upisnik zahtjeva za zaštitu zakonitosti – Gzz (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 55 (čl. 324 SP) – Upisnik za razne građanske predmete – Gr (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 56 (čl. 324. SP) – Upisnik zahtjeva za zaštitu zakonitosti – Uzz (420x297 mm)

(lijeva strana)

Obrazac br. 57 (čl. 324. SP) – Upisnik za zaštitu zakonitosti u predmetima prekršaja – Pzz (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 57.a (čl. 320. SP) – Upisnik za izvanredne pravne lijekove IPL (406x290 mm)

Obrazac br. 57.b (čl. 320. SP) – Upisnik za žalbe na rješenja o oduzimanju predmeta, na nalog o zadržavanju I DR. PRž (406x290 mm)

Obrazac br. 57.c (čl. 320. SP) – Upisnik za razne prekršajne predmete PR (406x290 mm)

Obrazac br. 58 (čl 324. SP) – Upisnik za razne upravne predmete – Ur (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac broj 58.a (čl. 318., 320., 322. i 324. SP) – Upisnik za predmete zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku Kžzp, Gžzp, Uzp, Kzp, Gzp, Pzp (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac broj 59 (čl. 325. SP) – Upisnik sudske uprave za povjerljive i strogo povjerljive predmete i obranu (Su, Su OZ) (210x297 mm)

Obrazac br. 59a. (čl. 325. SP) Upisnik stručnog usavršavanja Su-Us (210×297)

U stupac broj 1 upisuje se redni broj.

U stupac broj 2 ime i prezime polaznika stručnog usavršavanja.

U stupac broj 3 upisuje se dužnost polaznika stručnog usavršavanja (npr. sudac, sudski savjetnik, službenik)

U stupac broj 4 upisuje se vrsta usavršavanja (npr. seminar, radionica, tečaj i dr.)

U stupac broj 5 upisuje se ustanova ili organizator usavršavanja (npr. Pravosudna akademija)

U stupac broj 6 upisuje se tema ili sadržaj usavršavanja.

U stupac broj 7 upisuje se vremensko trajanje stručnog usavršavanja.

Obrazac br. 60 (čl. 325. SP) – Upisnik za prvostupanjske predmete izvršenja kaznenih sankcija Su IK (1000x350)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac 61. (čl. 325. SP) – Upisnik za drugostupanjske predmete izvršenja kaznenih sankcija – Su Ikž (420x297 mm)

Obrazac br. 60.a (čl. 318. SP) – Upisnik za predmete izvršavanja kazne zatvora Ik I (1000x350 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 60.b (čl. 319. SP) – Upisnik za predmete izvršenja prekršajnih sankcija Ikp (1000x350 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac broj 60.c (čl. 317. SP) – Upisnik za predmete izvršavanja zaštitnog nadzora Ik-ZN (420x297 mm)

Obrazac broj 60.d (čl. 317. SP) – Upisnik za predmete izvršavanja rada za opće dobro Ik-ROD (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac broj 61.a (čl. 318. SP) – Upisnik za drugostupanjske predmete izvršavanja kazne zatvora Kž I (420x297 mm)

Obrazac broj 61.b (čl. 318. SP) – Upisnik za drugostupanjske predmete izvršavanja kazne zatvora IKž (420x97 mm)

Obrazac br. 62 (č1. 326., 327.,328., 329. i 333. SP) – Imenik uz upisnike K, Km, Kv, Kž, KŽ I, IKž, Kzp, Gzp, Pp, Pom, Ikp, Pr, Kžm,Kžzp, Kir, Kio, Kir-Us, Kio-Us, K-Us,Kv-Us,Kž-Us, Kzz, Kr, Ik-ZN,Ik-ROD, Ik I,Ikr,Pž,Gž, Jž,FPž,SZž,IPl,PRž,PR i Pzp (210x297 mm)

Obrazac br. 63 (čl. 326., 327., i 333. SP) – Imenik uz upisnikc P, Pl, Gž, Gzz, Gzp, Gžzp, Rev i Gr (210x297 mm)

Obrazac br. 64 (čl. 326. SP) – Imenik uz upisnik O (210x297 mm)

Obrazac br. 65 (51. 326. SP) – Imenik uz upisnik Ovr i Ovrv (210x297 mm)

Obrazac br. 66 (čl. 326., i 327. SP) – Imenik uz upisnike R, Rl, R2 i Popis Os (210x297 mm)

Obrazac br. 67 (čl. 326. SP) – Imenik uz popis isprava Pi (210x297 mm)

UPUTA ZA POPUNJAVANJE IMENIKA UZ POPIS ISPRAVA (A i B) Obrazac br. 67 (čl. 326. Sudskog poslovnika)

U stupac broj l imenika A upisuje se prezime i ime oporučitelja, a u stupac broj l imenika B prezime i ime stranke. Ako je više stranaka, svaka isprava mora biti upisana u imeniku B za svaku osobu posebno pod odgovarajućim slovom. U stupac broj 3 upisuju se primjedbe koje se odnose na čuvanje isprave. U taj stupac u imenik A upisuje se bilješka o prijenosu u imenik B.

Obrazac br. 68 (čl. 330. SP) – Kartica uz upisnike P i Pl – tekst istovjetan na obje strane (220x220 mm)

Obrazac br. 71 (čl. 330. SP) – Kartica za upisnik Tt (145x100 mm)

Obrazac br. 72 (čl. 330. SO) – Kartica uz upisnik R3 (180x260 mm)

Obrazac br. 73 (čl. 330. SP) – Kartica uz upisnike St i L (100x145 mm)

Obrazac br. 74 (čl. 330. SP) – Kartica uz upisnike Ovr i Ovrv (tekst istovjetan na obje strane) (220x220 mm)

Obrazac br. 75 (čl. 331. SP) – Imenik uz upisnik Pž (210x297 mm)

Obrazac br. 76 (čl. 331. SP) – Imenik uz upisnik Tkž (210x297 mm)

Obrazac br. 77 (čl. 332. SP) – Imenik uz upisnike Us, Zpa i Ur (210x297 mm)

Obrazac br. 78 (č1. 333. SP) – Imenik uz upisnik Uzz (210x297 mm)

Obrazac br. 79 (čl. 334. SP) – Stvarni imenik uz upisnik Su (210x297 mm)

UPUTA ZA POPUNJAVANJE STVARNOG I OSOBNOG IMENIKA ZA UPISNIK Su Obrazac br. 79 i br. 80 (cl. 334. Sudskog poslovnika)

Ako se isti predmet odnosi na više osoba, u stupac broj l osobnog imenika upisuje se svaka osoba pod posebnim slovom.

U stupac broj 3 osobnog imenika upisuje se kratki sadržaj predmeta (npr. zahtjev za izvanredni dopust po privatnom poslu).

U stupac broj l stvarnog imenika upisuje se kratka oznaka predmeta (npr. nagrada).

Ako se sadržaj predmeta može označiti na više načina radi lakšeg pronalaženja spisa, može se isti spis označiti na više mjesta u imenicima pod nazivom »dopust«, »izvanredni dopust« i si. Ako je jedan predmet upisan u oba imenika, navodi upisani u stupcu broj 3 osobnog imenika i stupcu broj l stvarnog imenika moraju biti isti.

Obrazac br. 80 (čl. 334. SP) – Osobni imenik uz upisnik Su (210x297 mm)

Obrazac br. 81 (č1. 334. SP) – Imenik uz upisnike Su Ik i Su Ikž (210x297 mm)

Obrazac br. 82 (čl. 337. i 338. SP) – Pritvorski očevidnik/očevidnik istražnog zatvora (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 83 (čl. 337. SP) – Popis predmeta pomilovanja – Kp (210x297 mm)

Obrazac br. 84 (čl. 338. SP) – Knjiga uvjetnih osuda- Kuo (210x297 mm)

Obrazac br. 85 (čl. 338. SP) – Knjiga oduzetih predmeta – Kop (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

UPUTA ZA POPUNJAVANJE KNJIGE ODUZETIH PREDMETA – Kop Obrazac br. 85 (čl. 338. Sudskog poslovnika)

U knjigu oduzetih predmeta upisuju se svi predmeti koji su oduzeti tijekom kaznenog postupka bez obzira na to kod koga se čuvaju i bez obzira na stadij postupka. Upisuje se za svaku godinu posebno. U stupac broj l upisuje se redni broj za svaki kazneni predmet (spis) bez obzira na broj oduzetih predmeta u tom predmetu. Redni broj knjige oduzetih predmeta bilježi se u odgovarajući upisnik u stupac za primjedbe i na omotu spisa.

Ako su oduzeti predmeti bili primljeni u prethodnom postupku, u stupac broj 4 upisat će se oznaka spisa »Kio«. Ako je u predmetu podnesena kaznena optužnica, a oduzeti predmeti nisu vraćeni, u stupcu broj 4 precrtat će se oznaka spisa »Kio« i upisati oznaka spisa »K«.

U stupcu broj 5 predmeti koji su oduzeti u istom kaznenom predmetu označuju se rednim brojevima l, 2, 3 itd. Ako su oduzeti predmeti iste vrste i jednake vrijednosti, upisuju se pod istim rednim brojem uz navođenje njihove količine. Pošto su upisani svi predmeti koji su oduzeti u istom kaznenom postupku, ispod posljednjeg upisa u ovom stupcu povlači se vodoravna crta preko cijelog obrasca. Ako kasnije u istom kaznenom predmetu budu oduzeti još neki drugi predmeti za čiji upis nema slobodnog prostora, nastavit će se upisivati u skladu s odredbama iz članka 298. Sudskog poslovnika, u prvon slobodnom vodoravnom redu.

U stupac broj 6 upisuje se vrijednost pojedinog predmeta prem; podacima iz zapisnika o popisu i procjeni stvari.

U stupce 7 i 8 upisuje se radni broj odgovarajućeg dnevnika u naznaku mjesta gdje se predmet nalazi na čuvanju.

Ako se predmet povjeri na čuvanje određenom čuvaru, u stupac brt 8 upisuju se podaci o osobi kojoj je predmet povjeren na čuvanje, l ovom stupcu navest će se i predmeti koji su mu povjereni na čuvan označeni u stupcu broj 5. U odgovarajući spis stavit će se bilješka predaji predmeta povjerenih čuvaru.

Kada svi predmeti koji su upisani u knjigu oduzetih predmeta budu predani i upis bude označen kao svršen, precrtat će se na spisu i odgovarajućem upisniku oznake koje se odnose na upis oduzetih predmeta u toj knjizi.

Na kraju godine knjiga oduzetih predmeta zaključuje se tako da vremenskim redoslijedom navedu redni brojevi svih upisa koji odnose na predmete koji još nisu predani u tekućoj i raniji godinama. Taj zaključak potpisuje djelatnik koji vodi knjigu oduže predmeta i predsjednik suda.

Obrazac br. 86 (čl. 337. SP) – Troškovni očevidnik postupka u građanskim predmetima II. Top. (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 86a (čl. 337. SP) – Evidencija pružene besplatne pravne pomoći (BPP) (297x210 mm)

UPUTA ZA POPUNJAVANJE EVIDENCIJE PRUŽENE BESPLATNE PRAVNE POMOĆI – BPP Obrazac br. 86a (čl. 337. SP)

U Evidenciju pružene BPP se unose:

1) Iznosi isplaćenih svih troškova postupka iz namjenskih sredstava (stupac 6) koji se unose i u Popis troškova (Obrazac br. 9), po svim osnovama (temeljem odluke tijela nadležnog prema odredbama Zakona o BPP (Uputnica) ili temeljem odluke suda o oslobođenju od polaganja predujmova troškova.

Ne upisuju se troškovi za radnje koje sud po službenoj dužnosti poduzima u postupku (npr. određivanje dokaza po službenoj dužnosti u slučaju sumnje na nedopuštenost raspolaganja stranaka).

Iznosi isplaćenih troškova se upisuju kronološkim redom kojim nastaju, odmah po isplati. Svaka uplata se zasebno evidentira.

2) Ukupan iznos pristojbe koje je korisnik oslobođen po bilo kojoj osnovi (temeljem odluke tijela nadležnog prema odredbama Zakona o BPP, temeljem odredbi Zakona o sudskim pristojbama ili temeljem odluke suda).

Ukupan iznos se utvrđuje po zaključenju Popisa pristojbi u skladu sa cl. 129. SP nakon završetka postupka i upisuje se jednokratno kao zaseban upis.

U stupac 5 se unosi oznaka osnova pružanja BPP. Ukoliko se radi o odluci nadležnog tijela unosi se »Uputnica« i klasa iste. U slučaju zakonskog osnova oslobođenja od plaćanja pristojbi prema kategorijama koje su po Zakonu o sudskim pristojbama oslobođene, naznačuje se »Zakon o sudskim pristojbama« ili »ZSP«. Ako se radi o odluci suda (odluka o oslobođenju od plaćanja pristojbi po ZSP; odluka o pružanju BPP iz razloga pravičnosti po Zakonu o BPP ili prema odredbama ZPP), stavlja se naznaka »Odluka suda«.

Evidencija BPP se zaključuje nakon isteka kalendarske godine, vrši se obračun ukupnih iznosa iz stupaca 6 i 7, te se prijepis Evidencije sa Izvješćem dostavlja Ministarstvu pravosuđa.

Obrazac br. 87 (čI. 337. SP) – Popis osoba zadržanih u zdravstvenoj ustanovi za čuvanje i liječenje Os (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 88 (čl. 337. SP) – Popis isprava Pi (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 89 (čl. 337. SP) – Pregled popisa i procjene stvari – Pp (297x210 mm)

UPUTA ZA POPUNJAVANJE PREGLEDA POPISA I PROCJENE STVARI – Pp Obrazac br. 89 (čl. 337. Sudskog poslovnika)

Pregled popisa i procjene stvari sudovi vode u obliku knjige. Pregled je razdijeljen u knjizi prema abecedi tako da se za svako slovo ostavlja potreban broj stranica.

Ako kod nekog slova nema dovoljno prostora, za daljnje upise kod posljednjeg upisa navest će se stranica na kojoj se nalazi nastavak.

Podaci o ovršeniku upisuju se i ostaju upisani sve dok ne prestanu sva založna prava koja se na njega odnose.

U stupac broj 2 upisuju se oznake svih spisa u kojimaje na prijedlog ovrhovoditelja izvršen popis i procjena ovršenikovih pokretnina.

U stupac broj 4 upisuju se tražbine zbog kojih je izvršen popis i procjena ovršenikovih pokretnina. Ako se tražbina sastoji od glavnice i pripadaka (kamate, troškovi), u ovaj stupac upisuje se samo glavnica s dodatkom »spp«.

Ako je protiv istog ovršenika provedeno više popisa i procjena stvari, broj 2, 3, 4 i 5 ispunjavaju se redom za svakog ovrhovoditelja posebno. Ako se jedan popis i procjena stvari odnosi na više zahtjeva većeg broja ovrhovoditelja, tj. kad postoji samo jedan spis, svi ovrhovoditelji upisuju se pod jednim brojem.

U stupac broj 6 upisuje se datum prestanka založnog prava za svakog pojedinog ovrhovoditelja. U tom slučaju u stupcu broj 2 odnosno u stupcu broj l precrtat će se oznaka spisa u kojem je založno pravo za tog ovrhovoditelja osnovano.

Obrazac br. 90 (čl. 337. SP) – Popis ovrha povjerenih sudskom ovršitelju (297x210 mm)

Obrazac br. 91. (čl. 338. SP) – Popis revizija – Rev (297x210 mm)

Obrazac br. 94 (čl. 426. SP) – Popis okružnica (210x297 mm)

Obrazac br. 95 (čl. 467. SP) – Priznanica sudskog ovršitelja (blok priznanica) (150x120 mm)

Obrazac br. 96 (č1. 472. SP) – Pregledni list stečenih založnih prava na pokretninama (210x297 mm)

Oznaka spisa _____________

PREGLEDNI LIST

o stečenim založnim pravima na pokretninama

Dužnik _________________

Obrazac br. 97 (čl. 479. SP) – Knjiga za primitak (420x297 mm)

(desna strana)

UPUTA ZA VOĐENJE KNJIGE ZA PRIMITAK I KNJIGE ZA PREDAJU Obrazac br. 97 i br. 98 (čl. 480. Sudskog poslovnika)

Sve novčane doznake kao i ostale vrijednosne pošiljke sudovi preuzimaju od pošte, novčanih zavoda i drugih tijela knjigom za primitak.

Knjigom za predaju predaju se novčane doznake i ostale vrijednosne pošiljke poštama, novčanim zavodima, drugim tijelima te radnicima toga suda.

Knjige se vode za svaku kalendarsku godinu posebno, s tim što se jedna knjiga može koristiti za više godina.

Stupac broj 5 knjige za primitak odnosno stupac broj 6 knjige za predaju popunjava se na temelju upisa u dnevniku za negotovinske pologe.

Položi ili pojedini predmeti jednog pologa koji su potrebni kao dokaz na raspravama ili ročištima predaju se predsjedniku vijeća odnosno sucu pojedincu knjigom za predaju, a vraćaju se knjigom za primitak.

Knjige se zaključuju krajem svake godine. Zaključak potpisuje voditelj novčanog poslovanja uz ovjeru predsjednika suda.

Obrazac br. 98 (čl. 479. SP) – Knjiga za predaju (420x297 mm)

(lijeva strana)

(desna strana)

Obrazac br. 99 (čl. 481. SP) – Knjiga poštarine (210x297 mm)

U Obrascu br. 100 (članak 234. SP) – Dostavnica – obična (bijela) (148×105mm) mijenjaju se točke 1. i 2. koje glase:

»1. Budući da je primatelj odnosno odrasli član njegova domaćinstva ODBIO primitak, otpravak je ostavljen u stanu – prostorijama gdje je primatelj zaposlen (pribijen na vrata stana primatelja odnosno prostorije gdje je zaposlen).

____________________________________

(ime i prezime te osobe)

(Ako je primatelj nepismen ili nije u stanju potpisati se, dostavljač će ispisati njegovo ime i prezime i slovima dan primitka s napomenom zašto primatelj nije stavio svoj potpis.)

dana _________________ 20 _____. god.

u _______ sati.

Potpis dostavljača

___________________________

Napomena dostavljača u slučaju neisporuke _____________

Napomena: Ako se obrada dostave obavlja računalom veličina omotnice s povratnicom za dostavu u vlastite ruke može biti i drugih dimenzija koje su prilagođene automatskoj obradi podataka.

Obrazac 100. upotrebljava se za dostavu u predmetima na koje se primjenjuju pravila o dostavi prema ZPP-u.

U Obrascu br. 101 (čl. 234. SP) – Dostavnica za dostavu u vlastite ruke (plava) (148×105 mm) mijenjaju se točke 1. i 2. koje glase:

»1. Budući da primatelj NlJE ZATEČEN na mjestu gdje treba dostaviti otpravak ni nakon ostavljene pismene obavijesti da radi dostavljanja bude u određeno vrijeme u svom stanu odnosno na svom radnom mjestu, dostava je obavljena predajom otpravka punoljetnom članu domaćinstva primatelja – kućepazitelju – susjedu – ovlaštenoj osobi koja radi na istom mjestu s primateljem.

____________________________________

(ime i prezime te osobe)

(Ako je primatelj nepismen ili nije u stanju potpisati se, dostavljač će ispisati njegovo ime i prezime i slovima dan primitka s napomenom zašto primatelj nije stavio svoj potpis.)

»2. Kad osoba kojoj je pismeno upućeno, odnosno poslovno sposobni član njezina kućanstva, odnosno ovlaštena osoba ili radnik državnog tijela, fizičke ili pravne osobe bez zakonitog razloga odbije primiti pismeno, dostavljač će to naznačiti na pismenu i vratiti ga sudu, a u stanu ili prostorijama gdje ta osoba radi, odnosno u sandučiću će ostaviti obavijest o pokušanoj dostavi s upozorenjem da će se dostava obaviti preko oglasne ploče suda.

dana _________________ 20 _____. god.

u _______ sati.

Potpis dostavljača

___________________________

Napomena dostavljača u slučaju neisporuke _____________

__________________________________________________

Napomena: Ako se obrada dostave obavlja računalom veličina omotnice s povratnicom za dostavu u vlastite ruke može biti i drugih dimenzija koje su prilagođene automatskoj obradi podataka.

Obrazac 101. upotrebljava se za dostavu u predmetima na koje se primjenjuju pravila o dostavi prema ZPP-u.

U Obrascu br. 102 (čl. 234. SP) – Omot s povratnicom (bijeli) (170×120 mm) mijenjaju se točke I. i 2. koje glase:

»1. Budući da primatelj NIJE ZATEČEN na mjestu gdje treba dostaviti otpravak ni nakon ostavljene pismene obavijesti da radi dostavljanja bude u određeno vrijeme u svom stanu odnosno na svom radnom mjestu, dostava je obavljena predajom otpravka punoljetnom članu domaćinstva primatelja – kućepazitelju – susjedu – ovlaštenoj osobi koja radi na istom mjestu s primateljem.

____________________________________

(ime i prezime te osobe)

(Ako je primatelj nepismen ili nije u stanju potpisati se, dostavljač će ispisati njegovo ime i prezime i slovima dan primitka s napomenom zašto primatelj nije stavio svoj potpis.)

»2. Kad osoba kojoj je pismeno upućeno, odnosno poslovno sposobni član njezina kućanstva, odnosno ovlaštena osoba ili radnik državnog tijela, fizičke ili pravne osobe bez zakonitog razloga odbije primiti pismeno, dostavljač će to naznačiti na pismeno i vratiti ga sudu, a u stanu ili prostorijama gdje ta osoba radi, odnosno u sandučiću će ostaviti obavijest o pokušanoj dostavi s upozorenjem da će se dostava obaviti preko oglasne ploče suda.

dana _________________ 20 _____. god.

u _______ sati.

Potpis dostavljača

___________________________

Napomena dostavljača u slučaju neisporuke _____________

__________________________________________________

Napomena: Ako se obrada dostave obavlja računalom veličina omotnice s povratnicom za dostavu u vlastite ruke može biti i drugih dimenzija koje su prilagođene automatskoj obradi podataka.

Obrazac 102. upotrebljava se za dostavu u predmetima na koje se primjenjuju pravila o dostavi prema ZPP-u.

U Obrascu br. 103 (čl. 234. SP) – Omot s povratnicom u vlastite ruke (plavi) (170x120 mm) mijenjaju se točke L i 2. koje glase:

»1. Budući da primatelj NIJE ZATEČEN na mjestu gdje treba dostaviti otpravak ni nakon ostavljene pismene obavijesti da radi dostavljanja bude u određeno vrijeme u svom stanu odnosno na svom radnom mjestu, dostava je obavljena predajom otpravka punoljetnom člana domaćinstva primatelja – kućepazitelju – susjedu ovlaštenoj osobi koja radi na istom mjestu s primateljem.

____________________________________

(ime i prezime te osobe)

(Ako je primatelj nepismen ili nije u stanju potpisati se, dostavljač će ispisati njegovo ime i prezime i slovima dan primitka s napomenom zašto primatelj nije stavio svoj potpis.)

»2. Kad osoba kojoj je pismeno upućeno, odnosno poslovno sposobni član njezina kućanstva, odnosno ovlaštena osoba ili radnik državnog tijela, fizičke ili pravne osobe bez zakonitog razloga odbije primiti pismeno, dostavljač će to naznačiti na pismenu i vratiti ga sudu, a u stanu ili prostorijama gdje ta osoba radi, odnosno u sandučiću će ostaviti obavijest o pokušanoj dostavi s upozorenjem da će se dostava obaviti preko oglasne ploče suda.

dana _________________ 20 _____. god.

u _______ sati.

Potpis dostavljača

___________________________

Napomena dostavljača u slučaju neisporuke _____________

__________________________________________________

Napomena: Ako se obrada dostave obavlja računalom veličina omotnice s povratnicom za dostavu u vlastite ruke može biti i drugih dimenzija koje su prilagođene automatskoj obradi podataka.

Obrazac 103. upotrebljava se za dostavu u predmetima na koje se primjenjuju pravila o dostavi prema ZPP-u.

Obrazac br. 104 (čl. 341. SP) – Popis otpravaka dostavljenih putem oglasne ploče (210x297 mm)

Obrazac br. 105 (čl. 341. SP) – Tablica prijavljenih tražbina (210x297 mm)

Obrazac br. 106 (čl. 341. SP) – Tablica utvrđenih tražbina (210x297 mm)

OBRASCI ŠTAMBILJA (čl. 116. I 117. SP)

1. – 11. Štambilje za oznaku hitnosti ili vrste postupaka odnosno predmeta

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2009_12_158_3942.html