Objavljeno u NN 43/13 od 12.04.2013.:

 

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE

Na temelju članka 2. stavka 3., članka 9. stavka 3., članka 12. stavka 6., članka 13. stavka 4., članka 14. stavka 5., članka 15. stavka 4., članka 16. stavka 5., članka 17. stavka 3., članka 18. stavka 4., članka 19. stavka 6., članka 20. stavka 11., članka 21. stavaka 2. i 5., članka 22. stavka 5., članka 23. stavaka 2. i 9., članka 24. stavka 3., članka 25. stavka 3., članka 27. stavka 4., članka 28. stavaka 4. i 5., članka 29. stavka 8., članka 31. stavka 3., članka 60. stavka 4. i članka 73. stavka 2. Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« broj: 140/05, 35/08, 25/09, 124/10 i 55/11), ministar poljoprivrede donosi

 

PRAVILNIK O STAVLJANJU NA TRŽIŠTE SJEMENA ČUVANIH SORTI

OPĆE ODREDBE

Sadržaj Pravilnika

Članak 1.

1) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti za priznavanje i uvrštavanje čuvanih sorti na Sortnu listu Republike Hrvatske i Zajedničku Sortnu listu Europske unije; uvjeti proizvodnje sjemena »čuvanih sorti«; prijave i ograničenje proizvodnje sjemena »čuvanih sorti«; certifikacija sjemena »čuvanih sorti«; područje proizvodnje sjemena »čuvanih sorti«, ispitivanje sjemena »čuvanih sorti«; nadzor sjemenskog usjeva; uvjeti stavljanja na tržište »čuvanih sorti«; kvantitativna ograničenja pri stavljanju na tržište sjemena »čuvanih sorti«; pakiranje, plombiranje i označavanje pakiranja sjemena »čuvanih sorti« i službena post-kontrola sjemena »čuvanih sorti«.

2) Ovaj Pravilnik se odnosi na sve stare i udomaćene sorte za koje se ne zna stvaratelj sorte, na one za koje su poznati autori, ali se dugo uzgajaju i uklapaju se u definicije stare i udomaćene sorte te su kao takve evidentirane i uključene u Sortnu listu Republike Hrvatske pod nazivom »čuvane sorte«.

3) Ukoliko nije drugačije predviđeno odredbama ovoga Pravilnika, priznavanje sorti, proizvodnja i stavljanje na tržište sjemena provodi se sukladno odredbama Pravilnika o upisu sorti na Sortnu listu[1] (»Narodne novine« br. 45/08 i 84/08), Pravilnika o priznavanju sorti[2] (»Narodne novine« br. 99/08, 100/09 i 109/10), Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja[3] (»Narodne novine« br. 129/07, 78/10 i 31/13), Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena žitarica[4] (»Narodne novine« br. 83/09 i 31/13), Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena repa[5] (»Narodne novine« br. 72/07), Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena povrća[6] (»Narodne novine« br. 129/07 i 78/10), Pravilnika o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira[7] (»Narodne novine« br. 129/07) ili Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena uljarica i predivog bilja[8] (»Narodne novine« br. 126/07 i 20/03).

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u pravni poredak Republike Hrvatske prenose sljedeće direktive Europske unije:

– Direktivom Komisije 2008/62/EZ od 20. lipnja 2008. koja propisuje određena odstupanja, za priznavanje čuvanih sorti koje su prirodno prilagođene lokalnim i regionalnim uvjetima i ugrožene su genetskom erozijom i za trženje sjemena i sjemena krumpira tih čuvanih sorti (SL L 12, 21.6.2008.);

– Direktivom Komisije 2009/145/EZ od 26. studenoga 2009. koja propisuje određena odstupanja, za prihvaćanje povrtnih čuvanih sorti koje su tradicionalno uzgajane na posebnim područjima i regijama i ugrožene su genetskom erozijom i povrtnih sorti bez stvarne vrijednosti za komercijalnu proizvodnju usjeva, ali su razvijene za uzgoj pod posebnim uvjetima i za stavljanje na tržište sjemena čuvanih sorti (SL L 312, 27.11.2009.);

– Direktivom Komisije 2010/60/EU od 30. kolovoza 2010. koja propisuje određena odstupanja, za stavljanje na tržište sjemenskih mješavina krmnog bilja namijenjenih očuvanju prirodnog okoliša (SL L 228, 31.8.2010.).

POSEBNE ODREDBE

Značenje izraza

Članak 3.

Izrazi upotrijebljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:

1. Očuvanje »in situ« je očuvanje genetskog materijala u njegovom prirodnom staništu, a u slučaju kultiviranog bilja u uzgojnom području gdje je i razvio svoja prepoznatljiva svojstva.

2. Genetska erozija je gubitak genetske različitosti između i unutar populacija ili sorti iste biljne vrste tijekom vremena, ili smanjenje genetske osnove vrste zbog utjecaja čovjeka ili promjena u okolišu.

3. Tradicijska sorta je skup populacija ili klonova biljne vrste koji su prilagođeni okolišnim uvjetima svojeg podneblja.

4. Sjeme je sjeme, vegetativni reprodukcijski materijal i sjemenski krumpir, osim kada je sjemenski krumpir izrijekom isključen.

5. Regija podrijetla jest područje na kojem se tradicionalno uzgajaju tradicijske i čuvane sorte za koje se ne zna stvaratelj sorte, sorte za koje su poznati autori, ali se dugo uzgajaju i uklapaju se u definicije tradicijske i čuvane sorte. Regija podrijetla jest cijeli teritorij Republike Hrvatske.

6. Izvorišno područje je:

a) područje određeno kao posebno područje očuvanja sukladno članku 58. Zakona o zaštiti prirode (»Narodne novine« broj 70/05, 139/08 i 57/11); ili

b) područje koje doprinosi očuvanju biljnih genetskih izvora i koje je određeno od strane Republike Hrvatske u skladu s kriterijima navedenima u članku 58. Zakona o zaštiti prirode, kojima se upravlja, zaštićuje i koji su pod nadzorom sukladno članku 11. Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za održavanje stanišnih tipova (»Narodne novine« broj 7/06, 119/09).

7. Mjesto prikupljanja je dio izvorišnog područja u kojem je sjeme prikupljeno.

8. Mješavina za očuvanje je mješavina različitih rodova, vrsta i, gdje je značajno, podvrsta namijenjenih korištenju očuvanja prirodnih okoliša u smislu očuvanja genetskih izvora, te mogu sadržavati sjeme krmnih biljaka ili sjeme biljaka koje nisu određene kao krmno bilje prema Pravilniku o stavljanju na tržište sjemena krmnih biljaka.

9. Izravno-požete mješavine krmnog bilja su mješavine sjemena prikupljene na mjestu prikupljanja i stavljene na tržište, sa ili bez dorade.

10. Uzgojene mješavine krmnog bilja su sjemenske mješavine proizvedene na način:

(a) da je sjeme zasebne vrste uzeto na mjestu prikupljanja;

(b) da se sjeme iz točke (a) umnožava izvan mjesta prikupljanja kao jedinstvena vrsta;

(c) da je sjeme tih vrsta potom izmiješano kako bi se stvorila mješavina sastavljena od tih rodova, vrsta i, gdje je značajno, podvrsta koje su tipične za tip staništa mjesta prikupljanja.

Priznavanje čuvanih sorti

Članak 4.

1) Čuvane sorte priznaju se sukladno proceduri navedenoj u Poglavlju V. Pravilnika o upisu sorti u Sortnu listu, kada udovoljavaju propisanim kriterijima za ovaj tip sorti.

2) Tradicijske sorte koje će biti priznate kao čuvane sorte, se u Sortnoj listi Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Sortna lista) označavaju se kao »čuvane sorte«.

3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, čuvane sorte povrtnih biljnih vrsta biti će priznate za proizvodnju:

a) »certificiranog sjemena čuvane sorte« ili »standardnog sjemena čuvane sorte« sukladno članku 11. ovoga Pravilnika;

b) »standardnog sjemena čuvane sorte« sukladno članku 4. točki C. Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena povrća.

Priznavanje sorti povrća bez stvarne komercijalne vrijednosti stvorenih za uzgoj pri određenim uvjetima

Članak 5.

1) Iznimno od članka 4. stavka 1., sorta povrća bez stvarne komercijalne vrijednosti razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima biti će priznata kao sorta povrća čije sjeme može biti priznato samo kao »standardno sjeme sorte razvijene za uzgoj pri određenim uvjetima«, a sukladno članku 4. točka C. Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena povrća.

2) Da bi sorta povrća razvijena za uzgoj pod određenim uvjetima bila priznata, treba biti bez stvarne vrijednosti za komercijalnu proizvodnju, ali razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima.

3) Sorta se smatra da je razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima ako je razvijena za uzgoj pri određenim agrotehničkim, klimatskim ili pedološkim uvjetima.

Prihvaćanje mješavina krmnog bilja za očuvanje

Članak 6.

1) Iznimno od članka 4. stavka 1., mješavine krmnog bilja za očuvanje mogu biti prihvaćene ako ispunjavanju zahtjeve iz članka 7. ovoga Pravilnika u slučaju izravno-požetih mješavina krmnog bilja za očuvanje ili, u slučaju uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje, zahtjeve iz članka 8. ovoga Pravilnika.

2) Prilikom podnošenja Zahtjeva za prihvaćanje potrebno je navesti sljedeće podatke:

(a) ime i adresu proizvođača;

(b) način žetve: da li je sjeme izravno-požeto ili je uzgojeno;

(c) maseni udio komponenata kao vrsta i, gdje je značajno, podvrsta;

(d) u slučaju uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje, određenu stopu klijavosti za dijelove mješavine prema Pravilniku o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja, koja nije u skladu sa stopom klijavosti određenoj u Dodatku II. toga Pravilnika;

(e) količinu mješavine na koju će se primjenjivati prihvaćanje;

(f) izvorišno područje;

(g) mjesto prikupljanja i dodatno, u slučaju uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje, mjesto umnožavanja;

(h) tip staništa mjesta prikupljanja; i

(i) godinu prikupljanja.

3) Prilikom podnošenja zahtjeva za prihvaćanje izravno-požete mješavine krmnog bilja za očuvanje, u točki c. stavka 2. dovoljno je navesti dijelove mješavina kao vrste i, gdje je značajno, podvrste koje su tipične za tip staništa mjesta prikupljanja i gdje su, kao dijelovi mješavine, od važnosti za očuvanje prirodnog okoliša u kontekstu očuvanja genetskih izvora.

Prihvaćanje izravno-požetih mješavina za očuvanje

Članak 7.

1) Izravno-požete mješavine krmnog bilja za očuvanje moraju biti prikupljene u svojem izvorišnom području na mjestu prikupljanja na kojem se nije sijalo tijekom posljednjih 40 godina do dana prijave od strane proizvođača.

2) Proizvođač izravno-požetih mješavina krmnog bilja uz Zahtjev za prihvaćanje iz članka 6. stavka 2. ovoga Pravilnika, prilaže ispunjenu Izjavu iz Dodatka III. koji je tiskan uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.

3) Udio dijelova izravno-požetih mješavina krmnog bilja za očuvanje od kojih su vrste, i gdje je značajno, podvrste tipične za tip staništa mjesta prikupljanja i koje su, kao dijelovi mješavine, značajne za očuvanje prirodnog okoliša u kontekstu očuvanja genetskih izvora, moraju biti odgovarajući za svrhu ponovnog stvaranja stanišnog tipa mjesta prikupljanja.

4) Klijavost dijelova izravno-požetih mješavina krmnog bilja iz stavka 3. ovoga članka moraju biti dostatne za ponovno stvaranje stanišnog tipa mjesta prikupljanja.

5) Najveći udio vrsta i, gdje je značajno, podvrsta koje ne udovoljavaju uvjetima iz stavka 2. ovoga članka, ne smije biti veći od 1% masenog udjela. Izravno-požeta mješavina krmnog bilja za očuvanje ne smije sadržavati vrste Avena fatua, Avena sterilis i Cuscuta spp. Najveći sadržaj Rumex spp., osim Rumex acetosella i Rumex maritimus, ne smije biti veći od 0.05 % masenog udjela.

Prihvaćanje uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje

Članak 8.

1) Sakupljeno sjeme od kojeg je proizvedena uzgojena mješavina krmnog bilja za očuvanje mora biti prikupljeno u svojem izvorišnom području na mjestu prikupljanja koje nije bilo zasijano 40 godina do dana prijave od strane proizvođača.

2) Proizvođač uzgojenih mješavina krmnog bilja uz Zahtjev za prihvaćanje iz članka 6. stavka 2. ovoga Pravilnika, prilaže ispunjenu Izjavu iz Dodatka III. ovoga Pravilnika.

3) Sjeme uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje mora biti sačinjeno od vrsta, i gdje je značajno, podvrsta tipičnih za tip staništa mjesta prikupljanja i koje su, kao dijelovi mješavine, značajne za očuvanje prirodnog okoliša u kontekstu očuvanja genetskih izvora, te primjerene za ponovno stvaranje stanišnog tipa mjesta prikupljanja.

4) Dijelovi uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje koji su sastavljeni od sjemena krmnih biljaka definiranih Pravilnikom o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja, prije miješanja moraju udovoljavati zahtjevima za komercijalno sjeme navedenima u poglavlju III. Dodatka II. Pravilnika o stavljanju na tržište sjemena krmnih biljaka:

– u pogledu analitičke čistoće na način kako je navedeno u stupcima 4 do 11 tablice u Poglavlju I. točki 2 podtočki A navedenog Dodatka,

– u pogledu najvećeg sadržaja drugih biljnih vrsta u uzorku mase određene u stupcu 12, 13 i 14 u tablici u Poglavlju I. točki 2. podtočki A u Dodatku II., i

– u pogledu uvjeta koje se odnose na sjemenke sjemenki grahorica, kako je postavljeno u stupcu 15 tablice u poglavlju I. točki 2. podtočki A tog Dodatka.

5) Umnožavanje se može odvijati tijekom 5 generacija.

Zahtjev za prihvaćanje mješavina krmnog bilja za očuvanje

Članak 9.

1) Zahtjev za odobrenje prihvaćanja mješavina krmnog bilja za očuvanje podnosi se Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selu, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo (u daljnjem tekstu: Zavod).

2) U zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka moraju biti navedene informacije kojima se potvrđuje udovoljavanje uvjetima iz članaka 6. i 7. ovoga Pravilnika u slučaju izravno-požetih mješavina krmnog bilja za očuvanje ili članaka 6. i 8. ovoga Pravilnika u slučaju uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje.

3) Vizualni pregledi izravno-požetih mješavina krmnog bilja za očuvanje na mjestu prikupljanja tijekom perioda rasta provodi Zavod, u intervalima koji osiguravaju da mješavina udovoljava, barem, uvjetima prihvaćanja određenima u članku 7. stavku 3. i stavku 5. ovog Pravilnika, te će rezultati istih biti evidentirani.

4) Nakon pregleda Zahtjeva provodi se test ili testovi pod službenim nadzorom uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje kako bi se provjerilo da mješavina krmnog bilja za očuvanje udovoljava uvjetima iz članka 8. stavka 3. i stavka 4. ovog Pravilnika.

5) Uzorci za testove moraju se uzeti iz homogenih sjemenskih partija.

Zahtjev za priznavanje povrća i poljoprivrednog bilja

Članak 10.

Zahtjev za priznavanje povrća i poljoprivrednog bilja (osim mješavina za očuvanje) podnosi se sukladno odredbama navedenima u poglavlju V. Pravilnika o upisu sorti na Sortnu listu.

II. PROIZVODNJA I STAVLJANJE NA TRŽIŠTE SJEMENA

Certifikacija

Članak 11.

1) Iznimno od odredbi iz Pravilnika navedenih u članku 1. stavku 3. ovog Pravilnika u kojima su navedeni zahtjevi za certifikaciju, sjeme »čuvanih sorti« koje se stavlja na tržište mora udovoljavati uvjetima iz stavaka 2., 3., 4., 5. i 6. ovoga članka.

2) Sjeme mora potjecati od sjemena proizvedenog prema dobro definiranim praksama održavanja sorte.

3) Sjeme, osim sjemena Oryza sativa, mora biti u skladu sa zahtjevima certifikacije certificiranog sjemena navedenih u Pravilnicima iz članka 1. stavka 3. ovog Pravilnika, uz iznimku zahtjeva u pogledu minimalne sortne čistoće i zahtjeva vezanih uz službeno ispitivanje ili ispitivanje pod službenim nadzorom.

4) Sjeme Oryza sativa mora biti u skladu sa zahtjevima za certifikaciju »certificiranog sjemena, druge generacije« sukladno Pravilniku o stavljanju na tržište sjemena žitarica, uz izuzetak zahtjeva u pogledu minimalne sortne čistoće i zahtjeva vezanih uz službeno ispitivanje ili ispitivanje pod službenim nadzorom.

5) Sjeme mora imati dostatnu sortnu čistoću.

6) U slučaju sjemenskog krumpira, članak 11. Pravilnika o stavljanju na tržište sjemenskog krumpira se ne primjenjuje u pogledu veličine gomolja.

7) Iznimno od odredbi iz članka 4 a. Pravilnika o stavljanju na tržište krmnog bilja dozvoljava se stavljanje na tržište mješavine krmnog bilja različitih rodova, vrsta i, gdje je značajno, podvrsta namijenjenih za upotrebu u očuvanju okoliša u smislu očuvanja genetskih izvora.

Ispitivanje sjemena

Članak 12.

1) Ispitivanje sjemena čuvanih sorti obavlja se sukladno pravilima navedenima u pravilnicima iz članka 1. stavka 3. ovog Pravilnika.

2) Za ispitivanja iz stavka 1. ovog članka, uzorci sjemena moraju biti uzeti iz homogenih partija, te se mora osigurati poštivanje pravila o masi partije i uzorkovanoj masi, koja su određena Pravilnicima iz članka 1. stavka 3. ovog Pravilnika.

Stavljanje na tržište

Članak 13.

Sjeme »čuvane sorte« i mješavina krmnog bilja za očuvanje može se staviti na tržište samo ako je:

a) proizvedeno u regiji podrijetla, i

b) stavlja se na tržište isključivo u regiji podrijetla.

Kvantitativna ograničenja

Članak 14.

1) Sjeme »čuvane sorte« ne smije se stavljati na tržište u količini većoj nego što je dostatno za sjetvu površine koja ne prelazi 0,5 % površine koja se sije u jednoj godini tom biljnom vrstom ili maksimalno količina sjemena potrebna za sjetvu 100 ha.

2) Količina sjemena biljnih vrsta Pisum sativum, Triticum spp., Hordeum vulgare, Zea mays, Solanum tuberosum, Brassica napus i Helianthus annuus, stavljenog na tržište kao sjeme »čuvanih sorti« ne smije biti veća od 0,3 %, ili količine sjemena potrebne za sjetvu 100 ha.

3) Ukupna količina sjemena »čuvanih sorti« stavljana na tržište ne smije biti veća od 10 % od ukupne količine sjemena koje se u jednoj godini koristi u Republici Hrvatskoj. Ako je u tom slučaju količina sjemena manja nego što je potrebno za sjetvu 100 ha, najveća količina sjemena jedne biljne vrste može biti povećana na količinu potrebnu za sjetvu 100 ha.

4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, količina sjemena povrća, stavljenog na tržište kao sjeme »čuvane sorte«, po godini ne smije prelaziti količinu potrebnu za proizvodnju povrća po hektaru koja je određena u Dodatku I. ovoga Pravilnika za određenu vrstu povrća.

5) Sjeme sorti povrća bez stvarne komercijalne vrijednosti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima, smiju se stavljati na tržište u sitnim pakiranjima, koja ne prelaze najveću neto masu po vrsti određenu u Dodatku II.

6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka,, ukupna količina sjemena stavljenog na tržište kao mješavine krmnog bilja za očuvanje po godini ne smije biti veća od 5% ukupne mase svih sjemenskih mješavina krmnih biljaka stavljenih na tržište te godine, navedenih u Pravilniku o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja.

Primjena ograničenja proizvodnje

Članak 15.

1) Proizvođači sjemena »čuvanih sorti« dužni su prije početka svake proizvodne sezone prijaviti količinu sjemena »čuvanih sorti« i područje sjemenske proizvodnje Zavodu kako bi se mogla pratiti proizvodnja.

2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju izravno-požetih mješavina, proizvođači sjemena dužni su prije početka svake proizvodne sezone Zavodu, prijaviti količinu sjemena mješavina krmnog bilja za očuvanje koju namjeravaju prijaviti za prihvaćanje zajedno s veličinom površine i lokacijom područja sakupljanja.

3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju usjevno-uzgojenih mješavina, proizvođači sjemena dužni su prije početka svake proizvodne sezone Zavodu prijaviti količinu sjemena mješavina krmnog bilja za očuvanje koju namjeravaju prijaviti za prihvaćanje zajedno s veličinom i lokacijom područja sakupljanja i veličinom i lokacijom područja za umnožavanje.

4) Ako je količina sjemena iz stavka 1., stavka 2. i stavka 3. ovoga članka veća od količine navedene u članku 14. ovoga Pravilnika, ministar će ograničiti količine koje pojedini proizvođač može staviti u promet.

Monitoring sjemenskog usjeva

Članak 16.

Proizvodnja i stavljanje na tržište sjemena »čuvanih sorti« obavlja se samo pod službenim monitoringom kako bi se osiguralo da se proizvodnja sjemena »čuvanih sorti« odvija prema odredbama ovog Pravilnika, obraćajući posebnu pozornost na sortnost, lokaciju sjemenske proizvodnje i količinu sjemenske proizvodnje kako bi se mogli ispuniti zahtjevi ograničenja proizvodnje.

Pakiranje i plombiranje pakiranja

Članak 17.

1) Sjeme »čuvanih sorti« i mješavina krmnog bilja za očuvanje može biti stavljeno na tržište samo u plombiranim pakiranjima.

2) Pakiranja moraju biti plombirana na način da je onemogućeno njihovo otvaranje bez oštećenja plombe ili ostavljanja traga oštećenja na pakiranju.

Označavanje

Članak 18.

1) Pakiranja sjemena »čuvanih sorti« moraju sadržavati sljedeće podatke:

1. Riječi »RH Standardi i pravila«,

2. Ime i adresa osobe odgovorne za stavljanje etiketa ili njen identifikacijski znak,

3. Godina plombiranja iskazano kao: »plombirano ... (godina)« ili, osim za sjemenski krumpir, godina posljednjeg ispitivanja klijavosti: »uzorak uzet ... (godina)«,

4. Vrsta,

5. Ime čuvane sorte,

6. Riječi »čuvana sorta«,

7. Kod povrtnih biljnih vrsta riječi »certificirano sjeme čuvane sorte« ili »standardno sjeme čuvane sorte«,

8. Kod sorti povrtnih biljnih vrsta bez stvarne komercijalne vrijednosti razvijenih za uzgoj pri određenim uvjetima riječi »sorta razvijena za uzgoj pri određenim uvjetima«,

9. Broj partije koji je dala osoba odgovorna za stavljanje oznake,

10. Deklarirana količina ili, osim kod krumpira, deklarirani broj sjemenki,

11. Kod piliranog ili sličnog sjemena kada se nanose različiti materijali navesti prirodu kemijskih dodataka ili aditiva, približan težinski odnos čistog sjemena prema ukupnoj masi, osim kod krumpira.

2) Oznake kojima se obilježavaju pakiranja sjemena mješavina krmnog bilja za očuvanje:

1. Riječi » RH Standardi i pravila«,

2. Ime i adresa osobe odgovorne za stavljanje oznake ili njen identifikacijski znak,

3. Metoda žetve: da li je izravno-požeto ili uzgojeno

4. Godina plombiranja iskazano kao: »plombirano .... (godina)«

5. Izvorišno područje

6. Mjesto prikupljanja

7. Tip staništa mjesta prikupljanja

8. Riječi »sjemenska mješavina krmnih biljaka za očuvanje, za… (navesti namjenu za upotrebu u području istog tipa staniša kao i mjesto prikupljanja, ne uzevši u obzir biotske uvjete)«

9. Broj partije koji je dala osoba odgovorna za stavljanje oznake

10. Maseni udio komponenti izraženo kao vrste i, gdje je značajno, podvrste;

11. Deklarirana neto ili bruto masa ili deklariran broj sjemenki

12. Kod piliranog ili sličnog sjemena kada se nanose različiti materijali navesti prirodu kemijskih dodataka ili aditiva, približan težinski odnos čistog sjemena prema ukupnoj masi

13. Kod uzgojenih mješavina krmnog bilja za očuvanje, postotak klijavosti za komponente mješavine navedenu u Pravilniku o stavljanju na tržište sjemena krmnog bilja, koje ne udovoljavaju zahtjevima klijanja postavljenima u Dodatku II. tog Pravilnika.

3) U pogledu stavka 2. točke 10., bit će dovoljno navesti komponente izravnopožetih mješavina za očuvanje kako je određeno člankom 6. stavkom 3.

4) U pogledu stavka 2. točke 13., bit će dovoljno navesti prosjek tih uvjetovanih postotaka klijavosti u slučaju da je postotak klijavosti veći od pet.

Službena naknadna kontrola

Članak 19.

1) Sjeme »čuvanih sorti« podliježe naknadnoj kontroli, od strane Centra, nasumičnim provjerama kako bi se potvrdila sortna pripadnost i čistoća.

2) Naknadna kontrola se obavlja jednakim postupcima kao naknadna kontrola konvencionalnih sorti.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

1) Od dana pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju u odnosu na odredbu članka 18. stavka 1. točke 1. i stavka 2. točke 1. riječi: »RH pravila i standardi« zamjenjuju se riječima: »EU pravila i standardi«.

2) Od dana pristupanja Republike Hrvatske u Europsku uniju u odnosu na odredbe članka 18. oznaka može, pored hrvatskog jezika, biti i na jednom od službenih jezika Unije.

Članak 21.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 011-02/12-01/115 Urbroj: 525-09/1158-13-9 Zagreb, 12. ožujka 2013.

Ministar Tihomir Jakovina, v. r.

DODATAK I.

Kvantitativna ograničenja za trženje sjemena čuvanih sorti sukladno članku 14.

DODATAK II.

DODATAK III.

IZJAVA

Kojom ja, __________________________________________                                   Ime i prezime odgovorne osobe

_______________________________     _________________ Adresa prebivališta (mjesto, ulica, kućni broj)                    Poštanski broj

_______________________                     OIB

izjavljujem da mjesto prikupljanja za proizvodnju sjemena za (zaokružiti

jedno):

a) Izravno požete mješavine krmnog bilja

b) Uzgojene mješavine krmnog bilja

posljednjih 40 godina nije bilo korišteno za proizvodnju komercijalnih polj-

oprivrednih kultura.

Ja, dolje potpisani, ovime izjavljujem da sam upoznat s pravnim posljedicama

koje mogu snositi u slučaju davanja krivih gore navedenih podataka.

Datum: ________________             ______________________                                                                            potpis

[1] Pravilnikom se preuzimaju odredbe Direktive Vijeća 2002/53/EZ, Uredbe Komisije (EZ) br. 930/2000, Direktive Vijeća 2003/90/EZ, Direktive Vijeća 2003/91/EZ

[2] Pravilnikom se preuzimaju odredbe Direktive Vijeća 2002/53/EZ, Uredbe Komisije (EZ) br. 930/2000, Direktive Vijeća 2003/90/EZ, Direktive Vijeća 2003/91/EZ

[3] Pravilnikom se preuzimaju odredbe Direktive Vijeća 66/401/EEZ, Direktive Komisije 86/109/EEZ, Odluke Komisije 2004/371/EZ, Odluke Komisije 81/675/EEZ, Odluke Vijeća 2003/17/EZ, Direktive Komisije 75/502/EEZ, Odluke Komisije 97/125/EZ, Odluke Komisije 2004/266/EZ

[4] Pravilnikom se preuzimaju odredbe Direktive Vijeća 66/402/EEZ, Direktive Komisije 2006/47/EZ, Odluke Vijeća 2003/17/EZ, Odluke Komisije 80/755/EEZ

[5] Pravilnikom se preuzimaju odredbe Direktive Vijeća 2002/54/EZ, Odluke Komisije 81/675/EEZ, Odluke Vijeća 2003/17/EZ, Direktive Komisije 89/14/EEZ

[6] Pravilnikom se preuzimaju odredbe Direktive vijeća 2002/55/EZ, Odluke Vijeća 81/675/EEZ, Odluke vijeća 2003/17/EZ, Direktive Komisije 89/14/EEZ

[7] Pravilnikom se preuzimaju odredbe Direktive vijeća 2002/56/EZ, Odluke Vijeća 2003/17/EZ, Direktive komisije 93/17/EEZ, Odluke Komisije 2004/3/EZ

[8] Pravilnikom se preuzimaju odredbe Direktive vijeća 2002/57/EZ, Direktive Vijeća 86/109/EEZ, Odluke vijeća 81/675/EEZ, Odluke vijeća 2003/17/EZ, Odluke Komisije 97/125/EZ, Direktive Vijeća 2008/124/EZ, Direktive Vijeća 2009/74/EZ

 

 

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2013_04_43_822.html