MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA
Na temelju članka 47. stavka 4. Zakona o obrtu (»Narodne novine« br. 77/93, 90/96, 102/98, 64/01, 71/01, 49/03 – pročišćeni tekst, 68/07 i 79/07), ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore, donosi
1. CILJ
− provjera neophodnih vještina, znanja i sposobnosti za kvalificirano obavljanje profesionalne djelatnosti zanimanja zlatar u svijetu rada koji je podložan promjenama
− provjera kompetencija neophodnih za cjeloživotno učenje i napredovanje u struci kao i život u građanskom društvu.
2. OBLIK I SADRŽAJ ISPITA
Pomoćnički ispit sastoji se od praktičnog i stručno-teorijskog dijela.
Na praktičnom dijelu ispita provjeravaju se stručne kompetencije neophodne za obavljanje poslova i radnih zadaća u zanimanju.
Na stručno-teorijskom dijelu provjeravaju se znanja stečena tijekom obrazovnog procesa ili procesa informalnog učenja, a u skladu s nastavnim planom i programom za zanimanje zlatar.
2.1. PRAKTIČNI DIO ISPITA
Praktični dio ispita sastoji se od praktičnog uratka i/ili radne probe.
2.1.1. Zadaje se jedan praktični uradak. Prije početka rada naučnik mora izraditi pisanu pripremu rada kojom se, ako je prihvaćena od strane ispitne komisije, može služiti pri radu.
Primjeri praktičnih uradaka
Vrsta uratka |
Opis uratka (očekivane praktične stručne kompetencije) |
Izrada lanca |
Odabrati alate za ručnu izradu lanca. Odrediti vrste i režime postupaka obrade. Izraditi lanac iz plemenitih metala ili slitina. Lanac mora biti od karika različitih profila, ne smije imati lijevana, a može imati strojno izrađene i gotove dijelove. Lanac mora imati jedan dragi ili ukrasni kamen. Primjer: Izraditi lanac-kraljevski vez |
Izrada prstena |
Izabrati alate za ručnu izradu prstena. Odrediti vrste i režime postupaka obrade. Izvesti radne postupke pri izradi prstena iz plemenitih metala i slitina. Prsten mora biti izrađen ručno, bez lijevanih – ali može imati gotove prešane dijelove. Prsten mora imati jedan dragi ili ukrasni kamen. Površina mora biti polirana. Primjer: Izraditi vjenčani prsten |
Izrada naušnica |
Pripremiti alate za ručnu izradu naušnica. Odrediti vrste i režime postupaka obrade. Izvesti radne postupke pri izradi naušnica iz plemenitih metala i slitina. Naušnica mora biti izrađena ručno bez lijevanih – a može imati gotove prešane dijelove. Naušnica mora imati jedan dragi ili ukrasni kamen. Površina mora biti polirana. Primjer: Izrada naušnice »Vežilice» |
Izrada funkcionalnih nakita |
Izabrati alate za ručnu izradu. Odrediti vrste i režime postupaka obrade. Izvesti radne postupke pri izradi različitih funkcionalnih dijelova nakita (zglobove i ušice, skrivene kukice, dijelove za gumbe za košulju, zatvarače na pritisak, na okretanje i vođenje te mehanizme za naušnice). Dijelovi moraju biti izrađeni ručno. Primjer: Izrada igle za kravatu |
2.1.2. Uz praktični uradak naučniku se zadaju i radne probe (najviše 3).
Probe koje se zadaju moraju biti iz različitih područja zanimanja.
Vrsta radne probe |
Opis radne probe (očekivane praktične stručne kompetencije) |
Izrada ležišta okvira i ugradnja kamena u ležište |
Pripremiti alate i pribor za izradu okvira. Izraditi okvir za ugradnju kamena. Ugraditi kamen u okvir. Primjer: Izrada ležišta za kamen s podlogom (fasetom) |
Izbor slitina i taljenje |
Izabrati i upotrijebiti alate i pribor za postupak taljenja. Izabrati slitinu za taljenje. Izračunati omjere pojedinih komponenata slitine. Izvesti postupak taljenja. Primjer: Izvesti postupak taljenje za dobivanje 100 grama 14 karatnog zlata. Kao komponente legure koristiti čisto zlato i bakar. |
Popravak nakita |
Izabrati alate i pribor za popravak nakita. Izvršiti popravak nakita. Izračunati cijenu popravka. Primjer: Izvesti popravak zlatne ogrlice |
2.2. STRUČNO-TEORIJSKI DIO ISPITA
Stručno-teorijski dio ispita obuhvaća provjeru stručnih znanja propisanih nastavnim planom i programom za teorijski dio naukovanja, koja su neophodna za obavljanje praktičnih postupaka u zanimanju zlatar.
Nastavna područja |
Očekivani ishodi učenja |
Toplinska obrada materijala |
Definirati toplinsku obradu materijala. Komentirati međusobnu ovisnost temperature i brzine hlađenja kod toplinske obrade. Objasniti razliku između popuštanja i poboljšavanja. Komentirati primjenu žarenja u praksi na dijelove zlatnog nakita. Izabrati peći za zagrijavanje i sredstva za hlađenje. |
Osnove proizvodne tehnike |
Izložiti teorijske osnove obrade materijala skidanjem strugotine (geometrija reznih alata, vrsta strugotine i režim rada). Objasniti načela rada, alate i postupke pojedinih obrada Opisati postupke rada ručnih obrada odvajanjem čestica (piljenje, sječenje turpijanje). Objasniti postupke, kovanja, valjanja, prešanja, savijanja, provlačenja i izbor alata za te obrade. Usporediti postupke mekog i tvrdog lemljenja. |
Završna obrada i zaštita površine |
Usporedite postupke brušenja i poliranja metalnih površina. Opisati postupke za obradu površina od umjetnih i prirodnih materijala. Objasniti postupak galvanizacije. Komentirati završnu obradu zlatarskih predmeta. |
Lijevanje |
Objasniti postupke taljenja plemenitih kovina i njihovih legura. Navesti redukcijska i oksidacijska sredstva i objasniti njihovu zadaću kod taljenja. Objasniti postupke lijevanja plemenitih kovina i njihovih legura te alate, opremu i uređaje za lijevanje. Analizirati pogreške koje se javljaju kod lijevanja i način njihova otklanjanja. |
Mjerenje i kontrola |
Objasniti principe, pravila rada i dijelove mjernih alata., Primijeniti mjerenja u praksi. Navesti osnovne mjerne jedince. Opisati mjerne instrumente i objasniti postupke mjerenja dužina. Objasniti princip rada uređaja i opisati postupke mjerenja za određivanje mase i gustoće tvari. Navesti uređaje i opisati postupke mjerenja za određivanje tvrdoće tvari. |
Tehničko crtanje |
Navesti standarde i propise pri izradi tehničko-tehnološke dokumentacije. Prikazati kotiranje predmeta i jednostavnijih sklopova iz zlatarske struke. Objasniti važnost tolerancija i navesti znakove kvalitete obrade na tehničkim crtežima. Koristiti tehničko-tehnološku dokumentaciju iz zlatarske struke. |
Zlatarstvo |
Izložiti povijesne činjenice u području kićenja i izrade nakita iz plemenitih kovina tijekom povijesti: svijeta, Europe i na tlu RH. Opisati najvažnije povijesne stilove vezane uz zlatarsku struku. |
Posebne tehnike obrade materijala u zlatarstvu |
Objasniti posebne tehnike obrade materijala u zlatarstvu (nieliranje, emajliranje, iskucavanje, graviranje, cizeliranje, fasanje, filingran, tanširanje). Objasniti izbor i primjenu naprava, alata i pomoćnih materijala pri obradi posebnim tehnikama. |
Plemenite kovine i njihove legure |
Ilustrirati građu atoma i molekula te kristalne sustave u kojima kristaliziraju metali. Objasniti svojstva plemenitih metala, podjelu, dobivanja i način ispitivanja mehaničkih svojstava. Objasniti svojstva legura plemenitih metala, podjelu, način dobivanja i njihovu upotrebu u zlatarstvu. Opisati dijagrame stanja metala i legura. Navesti greške pri legiranju. |
Nemetali |
Navesti način dobivanja, opisati svojstva, način obrade i upotrebu materijala životinjskog porijekla. Objasniti svojstva, način obrade i upotrebu ostalih materijala koji se u zlatarstvu rjeđe upotrebljavaju (slonova kost, rogovi, kornjačevina). Objasniti svojstva i upotrebu kiselina koji se upotrebljavaju u zlatarstvu. Navesti svojstva i upotrebu lužina i soli koje se upotrebljavaju u zlatarstvu. |
Ispitivanje plemenitih kovina i njihovih legura |
Objasniti kvantitativnu i kvalitativnu probu kod ispitivanja zlata, srebra i platine. Objasniti izbor potrebnih sredstava i kiselina koje se koriste za pojedina ispitivanja. |
Račun legiranja |
Izračunati čistoću nove legure koja se sastoji iz dvije ili više plemenitih kovina. Izračunati čistoću nove legure pri lijevanju dvije ili više legura poznatih čistoća. Objasniti kako se iz jedne ili više gotovih legura pretaljivanjem proizvede jedna nova legura drugačije finoće. |
Zakonski propisi za rad s predmetima od plemenitih kovina |
Imenovati zakon, pravilnike i naredbe za rad s predmetima od plemenitih kovina koje je propisao zakonodavac. |
Oblikovanje |
Objasniti elementarne pojmove vezane uz dizajn. Nabrojiti estetske i funkcionalne kvalitete izrađenog predmeta. Dizajnirati predmete jednostavnih i složenijih oblika. Analizirati sastavne elemente likovne kompozicije u cilju preoblikovanja. Analizirati različita rješenja pri oblikovanju zlatarskih predmeta. Procijeniti optimalnu tehnologiju pri izradi nakita. |
Gemologija |
Objasniti načine nastanka minerala te njihova nalazišta. Opisati osnovne oblike kristalizacije. Objasniti osnovna fizikalna svojstva kamena. Opisati osnovna svojstva kristalne optike. Opisati drago i poludrago kamenje. |
Zaštita na radu i ekologija |
Analizirati strukovne propise o zaštiti na radu. Objasniti uzroke i posljedice koji dovode do nesreća pri radu i načine otklanjanja. Objasniti uzroke koji dovode do požara i sredstva za gašenje. Nabrojati tipove otrova koji se upotrebljavaju u zlatarstvu i sigurnosne mjere pri radu s otrovima. |
3. OCJENJIVAČKI LIST
Praktični dio ispita – bodovna lista
Radnje obavljene u okviru praktičnog dijela ispita |
Broj bodova |
|
Mogući |
Ostvareni |
|
Izrada crteža i dizajniranje uratka |
0 – 10 |
|
Priprema radnog mjesta i urednost zlatarskih radionica |
0 – 10 |
|
Izbor postupaka, pribora, alata i materijala na osnovi tehničke dokumentacije |
0 – 10 |
|
Izvođenje postupaka izrade zadanog uratka |
0 – 30 |
|
Način rukovanja ručnim alatima i priborom |
0 – 15 |
|
Brzina i spretnost te vrijeme izrade uratka |
0 – 15 |
|
Racionalnost u trošenju materijala i energije |
0 – 10 |
|
Korištenje tehničko-tehnološke dokumentacije |
0 – 10 |
|
Mjerenja i ispitivanja gotovih uradaka |
0 – 10 |
|
Mjere zaštite na radu |
0 – 10 |
|
Završni izgled uratka |
0 – 10 |
|
UKUPNO: |
0 – 140 |
Praktični dio ispita – ocjenjivačka lista
% ostvarenih bodova |
Ocjena |
91% – 100% |
Odličan (5) |
81% – 90% |
Vrlo dobar (4) |
67% – 80% |
Dobar (3) |
50% – 66% |
Dovoljan (2) |
0% – 49% |
Nedovoljan (1) |
Polaznici koji nisu uspješno položili praktični dio ispita upućuju se na ponovno polaganje pomoćničkog ispita u idućem ispitnom roku.
Stručno-teorijski dio ispita – ocjenjivačka lista
% ostvarenih bodova |
Ocjena |
90% – 100% |
Odličan (5) |
80% – 89% |
Vrlo dobar (4) |
70% – 79% |
Dobar (3) |
61% – 69% |
Dovoljan (2) |
30% – 60% |
Kandidat se upućuje na polaganje usmenog ispita |
0% – 29% |
Nedovoljan (1) |
Konačna ocjena na pomoćničkom ispitu, u pravilu, određuje se kao aritmetička sredina ocjena postignutih na praktičnom i stručno- -teorijskom dijelu ispita.
Ovaj Program stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 080-01/08-01/252
Urbroj: 526-12-02/1-09-67
Zagreb, 25. studenoga 2009.
Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva mr. sc. Đuro Popijač, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_01_12_283.html