MINISTARSTVO GOSPODARSTVA, RADA I PODUZETNIŠTVA
Na temelju članka 47. stavka 4. Zakona o obrtu (»Narodne novine« br. 77/93, 90/96, 102/98, 64/01, 71/01, 49/03 – pročišćeni tekst, 68/07 i 79/07), ministar gospodarstva, rada i poduzetništva, nakon prethodno pribavljena mišljenja Hrvatske obrtničke komore, donosi
1. CILJ
− provjera neophodnih vještina, znanja i sposobnosti za kvalificirano obavljanje profesionalne djelatnosti zanimanja strojobravar u svijetu rada koji je podložan promjenama
− provjera kompetencija neophodnih za cjeloživotno učenje i napredovanje u struci kao i život u građanskom društvu.
2. OBLIK I SADRŽAJ ISPITA
Pomoćnički ispit sastoji se od praktičnog i stručno-teorijskog dijela.
Na praktičnom dijelu ispita provjeravaju se stručne kompetencije neophodne za obavljanje poslova i radnih zadaća u zanimanju.
Na stručno-teorijskom dijelu provjeravaju se znanja stečena tijekom obrazovnog procesa ili procesa informalnog učenja, a u skladu s nastavnim planom i programom za zanimanje strojobravar.
2.1. PRAKTIČNI DIO
Praktični dio ispita sastoji se od praktičnog uratka i/ili radne probe.
2.1.1. Zadaje se jedan praktični uradak. Prije početka rada naučnik mora izraditi pisanu pripremu rada kojom se, ako je prihvaćena od strane ispitne komisije, može služiti pri radu.
Primjeri praktičnih uradaka
|
Vrsta uratka |
Opis uratka (očekivane praktične stručne kompetencije) |
|
Izrada elemenata sklopa ručnim i strojnim obradama (npr. mehanički prijenosnik) |
Objasniti tehnološki postupak izrade i elemenata mehaničkog sklopa. Izraditi jednostavne dijelove mehaničkih sklopova. Primjer: Izrada elemenata mehaničkog prijenosnika. |
|
Montaža elemenata u mehaničke sklopove (npr. mehanički prijenosnik) |
Navesti redoslijed tehnološkog postupka montaže elemenata mehaničkih sklopova. Sastaviti i montirati jednostavne mehaničke sklopove. Primjer: Montaža elemenata mehaničkog prijenosnika. |
|
Montaža i demontaža sklopova strojeva i uređaja (npr. stupna bušilica SB25) |
Objasniti tehnološki postupak montaže i demontaže sklopova i strojeva. Primjer: Montaža i demontaže sklopova na kućište stupne bušilice SB25. |
|
Izrada dijela na CNC upravljanim alatnim strojevima (glodalica) (npr. mehanički prijenosnik) |
Izložiti tehnološki postupak izrade i jednostavnog dijela na CNC upravljanim alatnim strojevima. Izraditi program izrade jednostavnog dijela alata. Primjer: Izrada programa pozicije mehaničkog prijenosnika. |
|
Stavljanje strojeva, uređaja i postrojenja u pogon (npr. stupna bušilica SB25) |
Prema zahtjevima proizvođača predstaviti stavljanje stroja ili uređaja u pogon. Primjer: Stavljanje stupne bušilice SB25 u pogon. |
|
Održavanje strojeva, uređaja i postrojenja (npr. stupna bušilica SB25) |
Objasniti održavanje strojeva ili uređaja prema zahtjevu proizvođača. Primjer: Održavanje stupne bušilice SB25. |
2.1.2. Uz praktični uradak naučniku se zadaju i radne probe (najviše 3). Radne probe koje se zadaju moraju biti iz različitih područja zanimanja.
|
Vrsta radne probe |
Opis radne probe (očekivane praktične stručne kompetencije) |
|
Izrada jednostavnih dijela alata ili naprave na univerzalnim alatnim strojevima i/ili CNC upravljanim alatnim strojevima. (npr. mehanički prijenosnik) |
Objasniti tehnološki postupak izrade jednostavnih dijelova na univerzalnim alatnim strojevima i izraditi isti. Programirati i izraditi jednostavne dijelove na numerički upravljanim alatnim strojevima. Primjer: kućište mehaničkog prijenosnika. |
|
Sastavljanje i montaža mehaničkog sklopa alata ili naprave (npr. mehanički prijenosnik) |
Izabrati i sastaviti elemente u mehaničkim sustavima alata ili naprave. Izraditi mehanički prijenosnik. |
|
Sastavljanje pneumatskog sustava (npr. sustav pneumatskog stezanja alata za bušenje) |
Izabrati elemente i sastaviti jednostavne pneumatske sustave. Primjer: Sustav pneumatskog stezanja alata za bušenje. |
|
Sastavljanje hidrauličkog sustava (npr. sustav hidrauličkog alata stezanja kod preše za utiskivanje) |
Izabrati i sastaviti jednostavne elemente hidrauličkih sustava. Primjer: Sustav hidrauličkog stezanja alata kod preše za utiskivanje. |
2.2. STRUČNO-TEORIJSKI DIO ISPITA
Stručno-teorijski dio ispita obuhvaća provjeru stručnih znanja propisanih nastavnim planom i programom za teorijski dio naukovanja, koja su neophodna za obavljanje praktičnih postupaka u zanimanju strojobravar.
|
Nastavna područja |
Očekivani ishodi učenja |
|
1. Tehnologija obrade i montaže 2. Tehnologija obrade i održavanja 3. Tehnologija strojobravarije |
|
|
Zaštita na radu Sigurnost na radu, zaštita okoliša i racionalno korištenje energije |
Prikazati na primjeru dobru organizaciju rada i racionalno korištenje energije. Pridržavati se propisa zaštite na radu, čuvanja zdravlja i zdrave čovjekove okoline. |
|
Standardi, oblici i dimenzije poluproizvoda Izbor tehničkih materijala sa stajališta obrade odvajanjem materijala i montaže Izbor materijala prema standardima i tablicama |
Nabrojiti osnovna svojstva, dobivanje i primjenu najvažnijih tehničkih materijala. Definirati izbor materijala prema zahtjevu tehničkog crteža. Čitati i primijeniti tehničke crteže u izradi dijelova, sklopova ili gotovih proizvoda. |
|
Planiranje i priprema rada Mjerenje i kontrola dijelova Ručna obrada i obrada spajanjem |
Nabrojiti najvažnije postupaka ručne i strojne obrade odvajanjem čestica. Objasniti glavne dijelove mjernih alata, principa i pravila rada. Izmjeriti zadane mjere. Opisati tehnološki postupak izrade jednostavnih dijelova ručnom obradom Primjer: Dio (pozicija) mehaničkog prijenosnika. |
|
Strojna obrada odvajanjem čestica: tehnološki postupak Izrada i određivanje alata za obradu (optimiziranje izbora alata za obradu) Uporaba standardnog alata; tokarski noževi, svrdla, zabušivači i razvrtači, ureznice i nareznice, brusne ploče Oznake standarda i oznake s kojima se osigurava pravilna uporaba izabranog alata za obradu Uporaba specijalnog alata za obradu Zavisnost brzine rezanja u odnosu na: materijal izrade, materijal alata, trajanje oštrine alata Opterećenje stroja i elemenata vremena izrade |
Objasniti pojmove: geometrija alata, strugotina, toplina pri rezanju i hlađenju režimi rada, postojanost alata. Razlikovati alate, principe rada i postupke strojne obrade odvajanjem čestica. Izabrati alate i postupke strojne obrade odvajanjem čestica u izradi određenog zadatka. Opisati tehnološki postupak izrade određenog zadatka prema nalogu kupca ili tehničkog crteža. Primjer: Dio (pozicija) mehaničkog prijenosnika. |
|
Toplinska obrada dijelova i ispitivanje tehničkih materijala (ispitivanje mehaničkih, tehnoloških, fizikalnih i kemijskih svojstava materijala) |
Objasniti vrste toplinskih obrada dijelova alata. Nabrojiti načine ispitivanja tehničkih materijala. Navesti kako se ispituju mehanička, tehnološka, fizikalna i kemijska svojstva materijala. Opisati sustav rada peći za zagrijavanje i nabrojiti sredstva za hlađenje. |
|
Izrada dijelova jednostavnih mehaničkih sklopova na alatnim strojevima (tokarilica, glodalica, brusilica...) |
Razlikovati elemente prijenosa snage i gibanja. Opisati tehnološke postupke izrade jednostavnih dijelova mehaničkih sustava. Primjer: Dio (pozicija) mehaničkog prijenosnika. |
|
Sastavljanje i montaža sklopova alata i naprava i dovođenje u ispravno stanje |
Klasificirati elemente alata i naprava. Opisati tehnološki postupak sastavljanja jednostavnih mehaničkih sustava kod alata i naprava. Primjer: Dio (pozicija) mehaničkog prijenosnika. |
|
Montaža elemenata u pneumatske i hidrauličke sustave |
Klasificirati elemente pneumatskih i hidrauličkih sustava. Opisati sastavljanje jednostavnih pneumatskih, elektropneumatskih i hidrauličkih sustava. Primjer: Pneumatsko upravljanje steznog alata za bušenje. |
|
Montaža i demontaža strojeva sustava ili ugradbenih jedinica |
Opisati montažu i demontažu pojedinih strojeva, sustava ili ugradbenih jedinica. Objasniti stavljanje strojeva u pogon, kao i utvrditi i otkloniti pogrešku i smetnju u radu strojeva, sustava ili ugradbenih jedinica. Primjer: stupna bušilica SB25. |
|
Izrada jednostavnih programa za CNC tokarilice i obradne centre |
Objasniti sustav programiranja numerički upravljanih alatnih strojeva. Programirati izradu jednostavnih dijelova numerički upravljanih alatnih strojeva na CNC strojevima (CNC tokarilici i obradnom centru). Primjer: pozicije mehaničkog prijenosnika. |
|
Utvrđivanje i otklanjanje grešaka i smetnji pri radu strojeva kao i njihovih ugradbenih jedinica |
Definirati greške i smetnje pri radu strojeva i njihovih ugradbenih jedinica te opisati način njihovog otklanjanja. Primjer: stupna bušilica SB25. |
|
Otpad tehničkih materijala i zaštita okoliša |
Pokazati na primjeru važnost zbrinjavanja otpada i važnost zaštite okoliša. |
|
4. Tehničko crtanje 5. Elementi strojeva |
|
|
Izrada i analiza radioničkog crteža elementa stroja Analiza sastavnih crteža |
Klasificirati: – elemente važne za izradu tehničkog crteža vrste crteža, crta, mjerilo – ulogu norme u tehničkom crtanju – zadano mjerilo. Objasniti i grafički prikazati odnos pojedinih formata papira. Nacrtati predmet zadan u ortogonalnoj projekciji u izometriji, dimetriji i kosoj projekciji. Prepoznati vrstu projekcije iz crteža. Prepoznati i razmjestiti elemente ortogonalne projekcije: tlocrt, nacrt i bokocrt. Nacrtati predmet u ortogonalnoj projekciji. Nacrtati predmet u punom presjeku. Klasificirati elemente sustava tolerancije i objasniti njihovo značenje. – opisati sustav dosjeda (osovina i vratilo) – prikazati oznake za označavanje hrapavosti Definirati standardne elemente strojeva: vijci, matice, podloške, klinovi, opruge, ležajevi, brtve i sl. Objasniti elemente prijenosa: zupčani prijenosi, remeni prijenosi, lančani prijenosi. Primjer: mehanički prijenosnik. |
|
6. Matematika u struci 7. Tehnička mehanika |
|
|
Proračuni osnove statike krutih tijela Proračuni ravnoteže punih jednostavnijih nosača Proračuni trenja Proračuni čvrstoće, a primijenjeno na elementima strojeva Proračuni kinematike, a primijenjeno u elementima strojeva i tehnologiji zanimanja Proračuni dinamike, a primijenjeno u elementima strojeva i tehnologiji zanimanja |
Nabrojiti: – jedinice SI sustava koje se koriste u mehanici – elemente sile u mehanici i grafički ih prikazati. Objasniti podjelu mehanike. Opisati osnovne značajke statike. Definirati kruto tijelo. Grafički prikazati sastavljanje i rastavljanje sile. Definirati nosače i nabrojiti i grafički prikazati vrste opterećenja. Definirati trenje i opisati vrste trenja. Rješavanje zadataka: – sastavljanje sila: analitički i grafički – rastavljanje sila: analitički i grafički – kontinuirano opterećeni nosači – trenje |
3. OCJENJIVAČKI LIST
Praktični dio ispita – bodovna lista
|
Radnje obavljene u okviru praktičnog dijela ispita |
Broj bodova |
|
|
Mogući |
Ostvareni |
|
|
Samostalnost u planiranju tijeka rada i izrade uratka |
0 – 10 |
|
|
Izrada tehničko-tehnološke dokumentacije |
0 – 10 |
|
|
Uporaba tehničko-tehnološke dokumentacije |
0 – 20 |
|
|
Racionalna uporaba materijala |
0 – 10 |
|
|
Redoslijed i ispravnost postupaka u rukovanju alatima i uređajima |
0 – 20 |
|
|
Kvaliteta i točnost izrade |
0 – 20 |
|
|
Estetski izgled uratka |
0 – 10 |
|
|
Utrošeno vrijeme za planiranje i izradu |
0 – 10 |
|
|
Primjena mjera za rad na siguran način |
0 – 10 |
|
|
Pridržavanje propisa o zaštiti okoliša |
0 – 10 |
|
|
Racionalna uporaba energije |
0 – 10 |
|
|
UKUPNO: |
0 – 140 |
|
Praktični dio ispita – ocjenjivačka lista
|
% ostvarenih bodova |
Ocjena |
|
91% – 100% |
Odličan (5) |
|
81% – 90% |
Vrlo dobar (4) |
|
67% – 80% |
Dobar (3) |
|
50% – 66% |
Dovoljan (2) |
|
0% – 49% |
Nedovoljan (1) |
Polaznici koji nisu uspješno položili praktični dio ispita upućuju se na ponovno polaganje pomoćničkog ispita u idućem ispitnom roku.
Stručno-teorijski dio ispita – ocjenjivačka lista
|
% ostvarenih bodova |
Ocjena |
|
90% – 100% |
Odličan (5) |
|
80% – 89% |
Vrlo dobar (4) |
|
70% – 79% |
Dobar (3) |
|
61% – 69% |
Dovoljan (2) |
|
30% – 60% |
Kandidat se upućuje na polaganje usmenog ispita |
|
0% – 29% |
Nedovoljan (1) |
Konačna ocjena na pomoćničkom ispitu, u pravilu, određuje se kao aritmetička sredina ocjena postignutih na praktičnom i stručno- -teorijskom dijelu ispita.
Ovaj Program stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 080-01/08-01/252
Urbroj: 526-12-02/1-09-60
Zagreb, 25. studenoga 2009.
Ministar gospodarstva, rada i poduzetništva mr. sc. Đuro Popijač, v. r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_01_12_290.html