MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA I MINISTARSTVO ZA OBRT, MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO
Na temelju članka 8. Zakona o srednjem školstvu (Narodne novine, br. 69/03. – pročišćeni tekst), članka 44. stavka 4. i 5. Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 49/03. – pročišćeni tekst), članka 3. Sporazuma o suradnji Ministarstva prosvjete i športa i Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo od 21. siječnja 2003. i uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore, ministar prosvjete i športa i ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo donijeli su
UVOD
Odgojno obrazovni programi za zanimanja u obrtništvu sastoje se od općeobrazovnoga dijela i strukovnoga dijela (program naukovanja).
Sadržaji općeobrazovnoga dijela utvrđeni su Odlukom ministra prosvjete i kulture o usvajanju nastavnih planova i programa srednjih škola te minimuma zajedničkih općih sadržaja strukovnih i umjetničkih škola (KLASA: 602-03/91-01-114, UR. BROJ: 532-08/91-01 od 20. lipnja 1991. i Odlukom ministra prosvjete i športa o izmjenama i dopunama zajedničkog i izbornog dijela nastavnog plana i programa za stjecanje stručne spreme, KLASA: 602-03/96-01/1170, UR. BROJ: 532-03/1-96-1 od 25. lipnja 1996.).
Sadržaji strukovnog dijela temelje se na odredbama Zakona o srednjem školstvu (NN 19/92, 27/93, 50/95, 59/01 i 114/01) i Zakona o obrtu (NN 77/93, 90/96 i 64/01). Strukovni sadržaji su stručno-teorijski dio (obvezni i izborni) i praktični dio.
Sastavnice strukovnog dijela odgojno-obrazovnog programa za zanimanja u obrtništvu (programa naukovanja) su:
Osnovna obilježja Nastavni plan Obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća Potrebna stručna sprema nastavnika Uvjeti izvođenja programa Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit
1. Osnovna obilježja
Osnovna obilježja svakoga odgojno-obrazovnoga programa su:
- naziv obrazovnoga programa/zanimanja
- cilj i zadatci programa
- trajanje obrazovanja
- uvjeti za upis.
2. Nastavni plan
Nastavi plan sadrži popis predmeta općeobrazovnoga i strukovnoga dijela programa s naznačenim brojem sati u tjednu i godini za svaki razred.
3. Obvezni načini provjeravanja znanja i umijeća
Tablično se navode za svaki predmet iz strukovnoga dijela obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća.
4. Potrebna stručna sprema nastavnika
Tablično se navode za svaki predmet iz stručnoga dijela potrebna stručna sprema nastavnika (profesora, stručnog učitelja i suradnika u nastavi).
5. Uvjeti izvođenja programa
- podaci za rad u skupinama učenika (tablično se navode za svaki stručno-teorijski predmet s praktičnim/laboratorijskim vježbama broj sati vježbi, realizator i najveći broj učenika u skupini)
- minimalni materijalni uvjeti za izvođenje nastave pojedinih nastavnih predmeta (tablični prikaz prostora , opreme i predmeta kojima je prostor i oprema namijenjena).
6. Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima
- naziv predmeta
- razred
- tjedni i godišnji fond sati s naznakom obveznog broja sati praktičnih/laboratorijskih vježbi
- cilj nastavnoga predmeta
- zadatci nastavnoga predmeta
- sadržaj nastavnoga predmeta podijeljen na nastavne cjeline i s naznačenim očekivanim rezultatima (znanjima i umijećima) i sadržajima kojima se ta znanja i umijeća stječu
- metodičke napomene za provedbu nastave
- osnovne obveze učenika.
7. Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit
Navode se po predmetima cilj, osnovne ispitne zadaće koje se na ispitu provjeravaju, način provjere te daje tablični pregled sadržaja iz kojih se obavlja provjera, znanja i umijeća koja učenik treba pokazati i nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s pomoću kojih se znanja provjeravaju.
1. OSNOVNA OBILJEŽJA OBRAZOVNOG PROGRAMA
Naziv obrazovnog programa: FOTOGRAF
Cilj:
Osposobiti učenike za efikasno, stručno i kreativno obavljanje poslova u sklopu fotografskog zanimanja i pripremiti ih za usavršavanje u struci.
Zadaće:
- poznavati sigurnu i pravilnu uporabu sredstava za rad
- ovladati principima zaštite na radu
- poštovati sigurnosne propise i razvijati ekološku svijest
- steći osnovna znanja o povijesti i razvoju fotografije
- upoznati se s modernim fotografskim uređajima, tehnikama i procesima
- naučiti rukovati foto aparatima, rasvjetom, strojevima za izradu fotografija
- svladati osnovne vještine i znanja o prijenosu, pohrani i obradi digitalnih fotografija
- znati koristiti digitalni fotoaparat, računalo, skener, printer
- steći osnovna znanja iz kinematografije i videa
- razvijati estetske kriterije i profesionalnu etiku
- naučiti koristiti stručnu literaturu
- razvijati samostalnost, ustrajnost, korektnost, inovativnost i odgovornost u radu
Trajanje obrazovanja: 3 godine
Uvjeti za upis:
Završena osnovna škola i ugovor o naukovanju s licenciranim obrtnikom, liječnička svjedodžba o nepostojanju kontraindikacija za zanimanje fotograf.
Ograničenje upisa: opća i posebna zdravstvena sposobnost
2. NASTAVNI PLAN
A) OPĆEOBRAZOVNI DIO PROGRAMA
Naziv predmeta |
Broj sati |
Ukupni br. sati |
|||||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
|||||
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
||
Hrvatski jezik |
3 |
105 |
3 |
105 |
3 |
96 |
306 |
Strani jezik |
2 |
70 |
2 |
70 |
2 |
64 |
204 |
Povijest |
2 |
70 |
- |
- |
- |
- |
70 |
Vjeronauk Etika |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
102 |
Tjelesna i zdrav- stvena kultura |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
102 |
Politika i gospodarstvo |
- |
- |
2 |
70 |
- |
- |
70 |
UKUPNO |
9 |
315 |
9 |
315 |
7 |
224 |
854 |
B) STRUČNO – TEORIJSKI DIO PROGRAMA
Naziv predmeta |
Broj sati |
Ukupni br. sati |
|||||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
|||||
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
||
Računalstvo |
2 |
70 |
- |
- |
- |
- |
70 |
Fotografija |
1 |
35 |
2 |
70 |
2 |
64 |
169 |
Fotofizika |
2 |
70 |
- |
- |
- |
- |
70 |
Poznavanje materijala |
- |
- |
2 |
70 |
- |
- |
70 |
Matematika u struci |
2 |
70 |
1 |
35 |
1 |
32 |
137 |
Digitalna fotografija |
- |
- |
1 |
35 |
2 |
64 |
99 |
Tehnike snimanja |
- |
- |
|
|
2 |
64 |
64 |
UKUPNO |
7 |
245 |
6 |
210 |
7 |
224 |
679 |
Naziv predmeta |
Broj sati |
Ukupni br. sati |
|||||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
|||||
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
||
Izborni predmet |
1 |
35 |
2 |
70 |
3 |
96 |
201 |
IZBORNI
Učenici u skladu s mogućnostima škole odabiru jedan od predmeta: tjelesna i zdravstvena kultura, matematika, prirodoslovlje ili predmet iz strukovnog područja.
C) PRAKTIČNI DIO PROGRAMA – PRAKTIČNA NASTAVA
Praktična nastava u školi raspoređuje se u 1. i 2. razredu na 35 nastavnih tjedana, a u 3. razredu na 32 nastavna tjedna. Praktična nastava u radnom procesu raspoređuje se na 40 tjedana.
Naziv predmeta |
Broj sati |
Ukupni br. sati |
|||||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
|||||
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
||
C 1- tehnološke vježbe |
|
35 |
|
35 |
|
64 |
134 |
C 2 - Praktična nastava u školi (maksimalno) |
|
325 |
|
235 |
|
96 |
656 |
C 3 - Praktična nastava u radnom procesu (minimalno) |
|
540 |
|
630 |
|
640 |
1810 |
UKUPNO |
|
900 |
|
900 |
|
800 |
2600 |
D) UKUPNO NASTAVE
Naziv predmeta |
Broj sati |
Ukupni br. sati |
|||||
1. razred |
2. razred |
3. razred |
|||||
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
|
|
Obvezni opće obrazovni predmeti |
9 |
315 |
9 |
315 |
7 |
224 |
854 |
Strukovni dio - teorijski predmeti |
7 |
245 |
6 |
210 |
7 |
224 |
679 |
Izborni predmet |
1 |
35 |
2 |
70 |
3 |
96 |
201 |
Strukovni dio - praktična nastava |
|
900 |
|
900 |
|
800 |
2600 |
UKUPNO |
17 |
1495 |
17 |
1495 |
17 |
1344 |
4334 |
3. OBVEZNI NAČIN PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEĆA
Predmeti strukovnog dijela programa |
Obvezni načini provjere i ocjenjivanja znanja i umijeća |
RAČUNALSTVO |
praktičan rad, usmeno, pismeno |
FOTOGRAFIJA |
praktičan rad, usmeno, pismeno |
FOTOFIZIKA |
usmeno i pismeno |
POZNAVANJE MATERIJALA |
usmeno i pismeno |
MATEMATIKA U STRUCI |
usmeno i pismeno |
DIGITALNA FOTOGRAFIJA |
praktičan rad, usmeno, pismeno |
IZBORNA NASTAVA |
usmeno i pismeno ili praktičan rad |
SVJETLO I RASVJETA |
praktičan rad, usmeno, pismeno |
TEHNIKE SNIMANJA |
praktičan rad, usmeno, pismeno |
PRAKTIČNA NASTAVA |
praktičan rad |
TEHNOLOŠKE VJEŽBE |
praktičan rad, usmeno, pismeno |
4. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA
Predmeti strukovnog dijela programa |
NASTAVNIK |
IZOBRAZBA |
RAČUNALSTVO |
profesor ili dipl. ing. |
visokoškolsko obrazovanje iz tehnike (informatika, elektrotehnika, politehnika) |
FOTOGRAFIJA |
dipl. snimatelj dipl. fotograf |
visokoškolsko obrazovanje s područja fotografije i kinematografije
|
FOTOFIZIKA |
profesor ili dipl. ing. |
visokoškolsko obrazovanje iz područja fizike |
POZNAVANJE MATERIJALA |
profesor ili dipl. ing. |
visokoškolsko obrazovanje iz područja kemije
|
MATEMATIKA U STRUCI |
profesor ili dipl. ing.
|
visokoškolsko obrazovanje iz područja matematike |
DIGITALNA FOTOGRAFIJA |
profesor ili dipl. ing. dipl. snimatelj dipl. fotograf
|
visokoškolsko obrazovanje iz tehnike (informatika, elektrotehnika, politehnika) visokoškolsko obrazovanje s područja fotografije i kinematografije |
IZBORNA NASTAVA |
profesor
|
visokoškolsko obrazovanje iz odgovarajućeg područja |
TEHNOLOŠKE VJEŽBE |
dipl. snimatelj dipl. fotograf stručni učitelj |
visokoškolsko obrazovanje s područja fotografije i kinematografije ili majstor fotograf, fotograf
|
TEHNIKE SNIMANJA
|
dipl. snimatelj dipl. fotograf stručni učitelj suradnik u nastavi |
majstor fotograf s položenim pedagoškim obrazovanjem visokoškolsko obrazovanje s područja fotografije i kinematografije
|
PRAKTIČNA NASTAVA U RADNOM PROCESU |
stručni učitelj suradnik u nastavi |
majstor fotograf ili fotograf s priznatim majstorskim statusom, fotograf |
5. IZVOĐENJE PROGRAMA
5.1. Minimalni standard
- rad s učenicima u skupinama
- dijeljenje razrednog odjela u skupine i sudjelovanje suradnika u nastavi
NASTAVNI PREDMET |
RAZRED |
NASTAVNIK |
BROJ SATI VJEŽBI |
BROJ UČENIKA U SKUPINI |
RAČUNALSTVO |
1. |
profesor |
50 |
15 |
TEHNOLOŠKE VJEŽBE
|
1. |
profesor stručni učitelj
|
35 |
15 |
PRAKTIČNA NASTAVA U ŠKOLI |
1. |
profesor stručni učitelj suradnik u nasta |
|
15 |
FOTOGRAFIJA
|
2. |
profesor |
15 |
15 |
PRAKTIČNA NASTAVA U ŠKOLI |
2. |
profesor stručni učitelj suradnik u nasta |
|
15 |
TEHNOLOŠKE VJEŽBE
|
2. |
profesor ili stručni učitelj |
35 |
15 |
FOTOGRAFIJA
|
3. |
profesor |
15 |
15 |
DIGITALNA FOTOGRAFIJA |
3. |
profesor |
32 |
15 |
PRAKTIČNA NASTAVA U ŠKOLI |
3. |
dipl. snimatelj dipl. fotograf |
|
15 |
TEHNOLOŠKE VJEŽBE
|
3. |
profesor stručni učitelj suradnik u nasta |
64 |
15 |
TEHNIKE SNIMANJA |
3. |
dipl. snimatelj dipl. fotograf |
32 |
15 |
IZBORNA NASTAVA ZA STRUKOVNE PREDMETE |
3. |
dipl. snimatelj dipl. fotograf |
32 |
15 |
5.2. MINIMALNI MATERIJALNI UVJETI ZA IZVOĐENJE PROGRAMA
PROSTOR |
OPREMA |
NASTAVNI PREDMET |
INFORMATIČKA UČIONICA |
17 računala povezanih u mrežu s mogućnošću pristupa internetu, LCD projektor, laserski pisači, sublimacijski pisači, programi za obradu teksta, fotografije i grafičku pripremu
|
RAČUNALSTVO |
PRAKTIKUM DIGITALNE FOTOGRAFIJE |
digitalni zrcalno-refleksni foto aparat, digitalni foto aparat s optičkim tražilom, stativ, prijenosno računalo,studijska flash i halogena rasvjeta, 17 računala povezanih u mrežu s pristupom internetu, skener, LCD projektor, laserski pisači, sublimacijski pisači, programi za obradu teksta, fotografije, gra- fički design i izradu web stranica
|
DIGITALNA FOTOGRAFIJA |
FOTOGRAFSKI PRAKTIKUM |
kompletno opremljen fotostudio pozadine, halogena i flash rasvjeta, foto aparati 135 mm i 120 mm formata, stativi, dodatni pribor i dr., C/B i kolor laboratorij s min. 10 radnih mjesta, digitalni fotoaparat, računalo s min. 512 MB RAM-a, 19" monitorom, programima za obradu fotografije i graf. design
|
PRAKTIČNA NASTAVA U ŠKOLI TEHNIKE SNIMANJA |
FOTOGRAFSKA UČIONICA |
učionica povezana s foto atelijerom i laboratorijem, potrebna je studijska rasvjeta, fotoaparati, dijaprojektor i dr.
|
FOTOGRAFIJA |
KEMIJSKI PRAKTIKUM |
kemijski laboratorij s osnovnim priborom i kemikalijama |
POZNAVANJE MATERIJALA |
PRAKTIKUM ZA FOTOFIZIKU |
učionica opremljena optičkom klupom i osnovnim priborom |
FOTOFIZIKA |
6. NASTAVNI PROGRAM (KATALOG ZNANJA)
Nastavni programi za predmete općeobrazovnog dijela programa, izuzev predmeta etika i tjelesna i zdravstvena kultura objavljeni su u Glasniku ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje, broj 11. lipanj 1997. Nastavni program za predmet etika objavljen je u Prosvjetnom vjesniku Ministarstva prosvjete i športa, broj 1 od 11. ožujka 2003.
6.1. Nastavni predmet: tjelesna i zdravstvena kultura
ŠKOLE strukovne-trogodišnje |
BROJ SATI TZK |
|||||
|
Razred |
prvi |
Razred |
drugi |
Razred |
treći |
PROGRAM |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
tjedno |
godišnje |
OSNOVNI PROGRAM |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
IZBORNA NASTAVA |
1 |
35 |
1 |
35 |
1 |
32 |
Cilj je razvijati biopsihosocijalne potrebe čovjeka za kretanjem kao izrazom zadovoljavanja potreba kojima se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada.
Zadaci:
· razviti osobine, sposobnosti i motorička znanja te stvarati naviku bavljenja športom radi kvalitetne športske rekreacije,
· stjecanje znanja o činiteljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda,
· razvijanje pravilnih stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanje mjera za čuvanje i promicanje zdravlja,
· usvajanje motoričkih informacija za djelotvorno rješavanje potreba razvoja i rješavanja svakodnevnih motoričkih zadataka,
· razvijanje radnih sposobnosti,
· izgrađivanje humanih međuljudskih,
· njegovanje higijenskih navika
· teorijsko-praktično osposobljavanje za stalnu primjenu odgovarajućeg tjelesnog vježbanja kao dijela kulture življenja i to:
- o utjecaju procesa tjelesnog vježbanja na ljudski organizam u cjelini i pojedine organske sustave,
- o očuvanja zdravlja, načinu prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica prouzročenih obavljanjem određenog zanimanja,
- o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja,
- o načinu treniranja i natjecanja, posebice u športovima kojim su se pojačano bavili,
· razvijati osjećaj za očuvanje prirode, kroz boravak u prirodi, putem ekoloških aktivnosti, športskih igara i zabave.
Posebne zadaće za učenike:
Razred : PRVI
utjecati na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i masnog tkiva usklađivati nesrazmjer rasta srčanog mišića, mase tijela i krvožilnog sustava, što uvjetuje brzo umaranje i zahtijeva duži oporavak učenika djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzan rast u visinu, a manifestira se u neracionalnim načinima kretanja razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
Razred : DRUGI
nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i masnog tkiva stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti: gibljivosti, ravnoteže, preciznosti, brzine, eksplozivne snage, repetitivne snage i statičke snage djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzan rast u visinu, a manifestira se u naracionalnim načinima kretanja usmjeravati učenike da individualno doziraju volumen opterećenja suzbijajući želju za postizavanjem motoričkih dostignuća koja nisu u sukladnosti s njihovim potencijalnim mogućnostima, uz izuzetak utjecaja na brzinu i koordinaciju pomagati učenicima da svladaju krizu koja se manifestira u konfliktima između pojedinca i društva
Razred : TREĆI
nastaviti s procesom utjecaja na razvoj morfološkog statusa učenika, posebice na povećanje snage ruku i ramenog pojasa utjecati na daljnje razvijanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti utjecati na što učinkovitiji razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenika razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti osposobiti učenike da mogu samostalno organizirati športske aktivnosti koje su u funkciji podizanja zdravlja, radnih sposobnosti i što sadržajnijeg korištenja slobodnog vremena.
Posebne zadaće za učenice:
Razred : PRVI
nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenica, a posebice na proporcionalan razmjer između mišićnog i potkožnog masnog tkiva stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti posebno onih koje prije dostižu granicu razvoja - brzina, eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža privikavati učenice na odgovarajuće vježbanje i za vrijeme mjesečnog ciklusa, posebice učenice koje imaju smetnje (dismenoreja) utjecati na jakost i gibljivost karličnog pojasa i na snagu leđne muskulature, što je uvjet za nesmetano razvijanje ostalih organskih sustava
Razred : DRUGI
utjecati na daljnji razvoj aerobnih i anaerobnih sposobnosti utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenica razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti
Razred : TREĆI
nastaviti s procesom potpomaganja harmoničnog razvoja morfološkog statusa učenica, posebice prevencijom protiv pojave adipoznosti (celulita) stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti, posebno onih koje prije dostižu granicu razvoja - brzina, eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža utjecati na daljnji razvoj aerobnih sposobnosti učenica postupnim organskim prilagođavanjem krvožilnog i dišnog sustava (grudno i dijafragmalno disanje) utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenica razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti usvajanje određenog fonda motoričkih informacija prijeko potrebnih za očuvanje zdravlja, njegovanje higijenskih navika i navika za očuvanje i korištenje zdrave prirodne sredine.
SPECIFIČNOSTI U ODNOSU NA IZBOR ZANIMANJA UČENIKA
S NAZNAKOM OSNOVNIH PROGRAMSKIH SADRŽAJA
Svaki rad, ovisno o vrsti zanimanja, radnom mjestu, vanjskim činiteljima i sl., djeluje na čovjeka tako da znači stanovitu opterećenost za pojedine dijelove organizma i organizam u cjelini.
U pojmu opterećenje, podrazumijeva se odnos između nekog zahtjeva organizma i adaptacijskog kapaciteta za njegovo ostvarenje.
Što je adaptacijski kapacitet funkcionalnih organskih sustava veći, to će neki stalan zahtjev stvarati manje opterećenje i suprotno. Opterećenje organizma nije samo rezultat djelovanja rada kao aktivnosti, već je uvjetovano nizom drugih činitelja koji djeluju na organizam izvana, ili su uzroci u njemu samom.
Zakonomjernošću društvenog razvoja profesionalni rad pojedinaca sve je specijaliziraniji. Zato je moguće izolirati pojedine skupine rada, točnije rečeno radnih mjesta, gdje se glavno opterećenje javlja u većoj mjeri na nekim od funkcionalnih sustava.
Međutim valja napomenuti da se o organizmu ne može govoriti kao o skupu izdvojenih funkcionalnih sustava pa je, prema tomu i rad u stvarnim uvjetima kompleksan proces koji opterećuje i ima posljedice na čitav organizam, iako su uvijek neki od podsustava opterećeni više, a neki manje. Ovisno o stupnju opterećenosti pojedinih dijelova organizma, rad se može grubo podjeliti na pretežito energetski (fizički) i pretežito informacijski (mentalni). Točnije, podjela prema stupnju opterećenja pojedinih podsustava organizma uvjetovana je stupnjem svrstavanja funkcionalnih organskih sustava u veći rad.
I. Fizički rad se može podjeliti na:
1. Rad s pretežito dinamičkim režimom mišićne aktivnosti, pri čemu, ovisno o aktiviranim masama tkiva i intenzitetu rada, energetska potrošnja može biti:
a) velika
b) srednja (umjerena)
c) mala.
2. Rad s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti, gdje manjka blagotvoran utjecaj dinamičkih kontrakcija mišićnog sustava preko živčanog na druge dijelove organizma. Statički se rad može odvijati tako da:
a) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu samo protiv djelovanja sile gravitacije na pojedine dijelove tijela ili organizam u cjelini
b) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu protiv djelovanja sile gravitacije i još nekih drugih različito velikih sila (tereti i sl.).
Potrebno je steći i solidna teorijska znanja i to:
1. O utjecaju procesa vježbanja na ljudski organizam u cjelini i na pojedine organske sustave, osobito sa stajališta promicanja i održavanja zdravlja, načina prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica uzrokovanih obavljanjem određenoga zanimanja.
2. Elementarna znanja o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja.
3. Znanja o načinu treniranja i natjecanja, osobito u športovima kojim su se pojačano bavili.
II. Mentalni rad možemo podjeliti prema stupnju i vrsti opterećenja pojedinih dijelova živčanog sustava na:
1. Senzorički rad, gdje su pretežito opterećeni receptori, osjetni putovi i senzorička središta (kontrolna mjesta) pri automatiziranom radu, radna mjesta vezana uz opasnost i sl.
2. Sa stereotipnim umnim djelatnostima (umni rad na nižoj razini aktivnosti središnjeg živčanog sustava, npr. rad kancelarijskih službenika isl.).
3. Stvaralački umni rad (znanstvenih radnika i umjetnika i sl.).
Sva navedene vrste rada mogu se, prema intenzitetu s kojim se provodi, podijeliti na lagani, umjereni i teški rad, pri čemu moramo razlikovati rad i intenzitet opterećenja.
Treba dati prikaz opterećenja na organizam i zahtjeva za pojedine sposobnosti, ovisno o načinu rada u radnom procesu koji se odnosi više-manje na sva zanimanja:
I. skupina
Rad se provodi jedino djelatnošću našega tijela, bez pomagala (tjelesni rad).
II. skupina
Tjelesni rad s uporabom jednostavnijih alata i instrumenata.
III. skupina
Rad na neautomatskim strojevima.
IV. skupina
Rad na automatskim strojevima.
Prema navedenoj podjeli moguće je razna zanimanja u pojedinim strukama svrstati u tri skupine. Pojedina zanimanja svrstana su u samo jednu skupinu, a nekad i u dvije, ovisno o načinu rada u procesu istoga zanimanja.
Za zanimanja I. skupine preporuča se u programu nastave primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i za sve motoričke sposobnosti. Često se u tih zanimanja javlja hipertrofija pojedinih skupina mišića koji su aktivirani pri radu, pa valja primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će omogućiti relaksaciju (plivanje, vježbe labavljenja, opuštanja i istezanja, igre i ples, aerobik i ritmičko-športsku gimnastiku za učenice).
Za zanimanja u II. skupini u programu nastave preporuča se primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i na motoričke sposobnosti. Posebice treba razvijati koordinaciju i brzinu (vježbanje na spravama, judo, ples, športske igre i dr.).
U III. skupini, za zanimanja kod kojih se rad obavlja pretežito stojeći preporuča se izvođenje motoričkih zadaća u sjedećem i ležećem položaju radi rasterećenja donjih ekstremiteta i primjenu vježbi za jačanje mišića - držaća svoda stopala radi sprječavanja pojave ravnih stopala i drugih oštećenja donjih ekstremiteta. Posebice treba odgovarajućim kineziološkim aktivnostima povećati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (plivanje, veslanje, biciklizam i dr.).
U IV. skupini klasificirana su pretežito zanimanja kod kojih se rad obavlja najvećim dijelom sjedeći, s karakterističnim sagnutim položajem gornjeg dijela tijela pri radu. Ta su zanimanja s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti. U program nastave preporučuju se kineziološke aktivnosti koje će preventivno i korektivno utjecati na razvoj kralješnice i koje će poboljšati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (vježbanje na spravama, atletika, judo, športske igre, ples, koturaljkanje, ritmičko-športska gimnastika i aerobik za učenice i dr.).
OSNOVNI PROGRAM
Osnovni je program koncipiran na temeljnim motoričkim sklopovima pojedinih kinezioloških aktivnosti. Tako široko zamišljeni programski sadržaji omogućuju izbor onih kinezioloških aktivnosti, koje su u funkciji utjecaja na pozitivne promjene morfoloških značajki, funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i konativnih dimenzija ličnosti te socijalizaciju svakoga učenika.
Sadržaji osnovnoga programa određuju se prema slobodnom izboru polaznika za pojedine kineziološke aktivnosti. Mjerila za izbor programskih sadržaja određena su:
- zdravstvenim stanjem, morfološkim značajkama, funkcionalnim sposobnostima vitalnih organa te psihosocijalnim potrebama svakog učenika
- motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje
- razinama usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća
- utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu
- materijalnima, kadrovskima i drugima mogućnostima škole, odnosno sredine u kojoj škola djeluje.
Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja cilja i zadaća tjelesne i zdravstvene kulture, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti:
1) - atletika 2) - košarka
- športska gimnastika - odbojka
- ples - nogomet
- ritmičko-športska gimnastika - rukomet.
- borilački športovi.
Odabir sadržaja osnovnoga programa svodi se na usavršavanje i razvijanje sposobnosti i osobina, s težištem na usvajanju motoričkih znanja polaznika.
IZBORNI PROGRAM
Izborni program tjelesne i zdravstvene kulture predviđen je za učenike industrijskih i drugih srednjih strukovnih škola koje obrazuju učenike za obrtnička zanimanja u jedinstvenom sustavu. Sadržaj izbornog programa nije određen te se preporuča učenicima ponuditi jedan od izbornih športova (košarka, odbojka, rukomet ili nogomet). Odabirom aktivnosti i športova u izbornoj nastavi, učenici imaju mogućnost proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, te usvojiti nove spoznaje.
Težište aktivnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja samostalno učenje i mogućnost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnošću kroz duže vremensko razdoblje tijekom radnog vijeka. Izbornim programom treba obogatiti životna iskustva učenika uvođenjem u nove aktivnosti, utjecati na smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika i pripremiti učenike za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.
Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja određenoga cilja i zadaća, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti. To su:
1) - veslanje - stolni tenis
- klizanje - plivanje
- skijanje - badminton
- biciklizam - planinarenje
- tenis - orijentacijsko trčanje i dr.
2) - aerobik, rolanje, body building, jedrenje, kuglanje te športovi i druge aktivnosti u tradiciji lokalne sredine, kao i one koje će se s vremenom pojaviti i biti omiljene.
Odabirom navedenih aktivnosti i športova, učenici imaju mogućnost proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, na druge športove i aktivnosti te usvojiti nove spoznaje, različite od onih iz osnovnoga programa
PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA UČENIKE KOJI
SE NALAZE U RAZDOBLJU ZDRAVSTVENOGA OPORAVKA
Poslije svake ozljede ili preležane bolesti organizam znatno osjetljivije reagira na promjene temperature, na vrstu i jakost opterećenja. Zato je prijeko potrebno da se program tjelesne i zdravstvene kulture izrađuje i primjenjuje po načelima koja vrijede za izradbu i provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture za učenike oštećenoga zdravlja. Prema tomu, za svakoga učenika u razdoblju zdravstvenoga oporavka valja izraditi poseban program, koji ima zadaću što ranijeg i djelotvornijeg zdravstvenog oporavka.
METODIČKO-DIDAKTIČKE UPUTE
Tjelesna i zdravstvena kultura u sustavu odgoja i obrazovanja ima vrijednost i kao sredstvo odmora s obzirom na mnoge odgojno-obrazovne djelatnosti u kojima prevladavaju statička opterećenja te su pojedini programi tjelesne i zdravstvene kulture koncipirani kao "predasi aktivnog odmora". Sve rašireniji "sedentalni stil života" potiskuje čovjekovu potrebu za kretanjem, pa je stvaranje navike u mlađoj dobi za stalnim tjelesnim vježbanjem jedno od osnovnih načela ovog odgojno-obrazovnog područja.
Zbog znatnih razlika u zanimanjima, uvjetima rada i raspoloživom vremenu za vježbanje, ostvarenje zadaća tjelesne i zdravstvene kulture različito je za svaku školu, imajući pred očima i dodatno zauzimanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, čime se može znatno utjecati na ostvarenje poželjnih ciljeva. Prema tomu, izraditi unaprijed pouzdane programe za učenike svih škola nije moguće.
U sredinama s minimalnim uvjetima rada mogu se s postojećim fondom sati ostvariti promjenjivi učinci: znatno umanjeni kada je riječ o razvoju osobina i sposobnosti, o promicanju zdravlja i odgojnim učincima. Nešto veća postignuća mogu se ostvariti u stjecanju nekonvencionalnih motoričkih znanja, ali znatno manji u usvajanju motoričkih znanja iz športova za koje su potrebni posebni prostori i oprema.
Osim već navedenoga, programi rada moraju biti utemeljeni na stvarnim pretpostavkama u odnosima genotipa i utjecaja egzogenih čimbenika na rast i razvoj. Odnos između genotipa i egzogenih utjecaja u različitim je razdobljima razvoja različit i pokazuje zakonomjerne težnje, koje se moraju uzeti u obzir.
Te zakonitosti imaju samo usmjerivačko značenje i osnova su za izradbu izvedbenih, ali ne i operativnih programa.
Iz osnovnoga programa, tijekom školske godine, polaznik izabire aktivnost iz jednoga do dva pojedinačna i iz jednoga do dva skupna športa, s istom vremenskom mogućnošću ponavljanja.
U izboru športa (aktivnosti) moraju se uvažavati materijalni uvjeti škole i koliko god je to moguće, želje polaznika.
Odnos između pojedinačnoga i skupnoga športa i dopunskoga programa treba biti u omjeru 1:1:1.
Postojećim fondom sati moguće je ostvariti ciljeve i zadaće tjelesne i zdravstvene kulture ako se u jednoj godini program izvodi s najviše 15 tema.
Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motoričkih priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti.
Prioritetno treba izabrati aktivnosti kojima se razvija dostatno velika energetska sastavnica, koja će moći djelovati na preobrazbu stanja i osobina svakoga pojedinog učenika. To ujedno znači da treba izabrati one aktivnosti, koje će se moći potpuno provesti s obzirom na materijalne mogućnosti škole.
Učenicima obrtničkih škola često s povećanim jednostranim tjelesnim opterećenjem treba ponuditi aktivnosti s kojima će brže doći do oporavka organizma od štetnih i statičkih utjecaja rada, kao i do pravilnog rasta i razvoja u ovoj dobi. U izboru aktivnosti dati prednost športskim igrama i drugim sadržajima koje će učenici moći usvojiti prema osobnoj motivaciji s ciljem osposobljavanja za cjeloživotno bavljenje športskim aktivnostima (badminton, stolni tenis, tenis, aerobik, ples, odbojka i drugo).
Škole koje organiziraju nastavu praktične nastave u školskim radionicama, mogu ostvarivati program tjelesne i zdravstvene kulture jednim dijelom i u tjednu praktične nastave.
Prijelazom na jedinstveni nastavni plan i program u obrtničkim zanimanjima smanjena je nastava tjelesne i zdravstvene kulture na jedan sat tjedno u osnovnom programu te učenicima treba ponuditi program izborne nastave s još jednim satom tjedno.
Predmet tjelesna i zdravstvena kultura po svojoj strukturi i programskim sadržajima u odnosu na druge predmete je rasterećujući, ali nastavnik je temeljni čimbenik u planiranju, programiranju i realizaciji programa u funkciji rasterećenja učenika te preporučujemo sljedeće:
· Iz okvirnog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture koji je svojevrsni "meni" vršiti odabir nastavnih cjelina i tema koje se objektivno mogu ostvariti u školi, poštujući potrebe učenika u svakoj pojedinoj školi vezane za vrstu zanimanja.
· U operativnim nastavnim programima cilj i zadaće treba jasno i precizno definirati te odrediti one koje se realno mogu ostvariti s učenicima različitih interesa i mogućnosti.
· Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motoričkih priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti.
· U izvođenju nastavnog procesa primjenjivati složenije metodičke organizacijske oblike rada i odgovarajuće nastavne metode i metode učenja.
· U nastavnom procesu posebice voditi brigu o primjerenom doziranju, distribuciji i kontroli volumena opterećenja na satu.
· Voditi brigu o optimalnom korištenju raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala.
· Ocjenjivanje učenika provoditi prema naputku objavljenom u «Glasniku» Ministarstva prosvjete i športa br. 2/96. uz napomenu da bi se izbjegli nesporazumi pri ocjenjivanju i time psihičko opterećenje učenika, treba uvažavati osobne mogućnosti i sposobnosti učenika i u skladu s tim osobni mogući napredak.
· Osigurati izvođenje nastave u homogenim skupinama podjelom po spolu, zbog bioloških različitosti spolova i programskih sadržaja.
· Nastavu izvoditi u planiranom vremenu od 45 minuta, osim gdje su dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće na drugi način organizirati.
· Poticati stvaranje ugodne radne klime između nastavnika i učenika te između samih učenika.
6.2. Nastavni predmet: RAČUNALSTVO
Razred I.
Tjedni (ukupni) fond sati: 2 (70)
CILJ:
Osposobljavanje učenika za primjenu osnovnih informatičkih znanja u svakodnevnom životu s osobitim naglaskom na primjenu stečenih znanja u struci odnosno u fotografskom zanimanju.
ZADACI
Učenicima iznijeti podatke o elektroničkim računalima, njihovoj povijesti, građi i primjeni u struci. Naučiti učenike da se samostalno služe računalom u izradi dokumenata, izračunskih tablica, jednostavnih baza podataka, pretraživanjem Interneta s ciljem primjene stečenih znanja u područjima konkretnog zanimanja.
SADRŽAJI:
Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja vještine i umijeća)
Nastavni sadržaji
POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA |
pojam digitalnih računala znati osnovne vrste brojevnih sustava |
pregled razvoja računala digitalna računala brojevni sustavi i način zapisivanja podataka |
RAČUNALO I NJEGOVI UREĐAJI |
znati osnovne dijelove računala i njihovu funkciju poznavati vrste memorije i načine ostvarivanja zapisa znati jedinice za veličinu memorije |
osnovni dijelovi računala (PC-a) i njihova funkcija (matična ploča, procesor, tipkovnica, miš, grafički adapter, LAN kartica, … vrste memorija (RAM, ROM, čvrsti diskovi, CD mediji, memorijske kartice..) |
OPERATIVNI SUSTAVI |
znati vrste operativnih sustava i njihovu ulogu u radu računala znati podesit radnu površinu znati napraviti mapu, kopirati datoteku u računalo i sa računala na drugi medij , preimenovati mapu i datoteku znati osnovne vrste datotečnih zapisa prema ekstenzijama
|
uloga operativnog sustava u računalu vrste operativnih sustava i njihov razvoj osnovno sučelje OS Windows organizacija podataka mape, datoteke windows explorer |
RAČUNALNE MREŽE |
znati pojam računalne mreže znati koristiti podatke s drugih računala vezani u mrežu |
pojam računalne mreže prijenos podataka na umreženim računalima |
RAČUNALNE KOMUNIKACIJE (Internet) |
znati što podrazumijeva pojam Interneta znati podesiti postavke korisničkog računa i E-pošte slanje primanje datoteka putem E-pošte |
pojam interneta konfiguracija korisničkog računa i E-pošte pretraživanje na internetu upravljanje i slanje E- pošte (privitak, grupe..) |
OBRADA TEKSTA (MS Word) |
izrada jednostavni h dokumenata i podešavanje postavki kreiranje predložaka i njihova upotreba u svakodnevnom komuniciranju (faksovi, predračuni…) |
izbornici i naredbe pisanje teksta pohrana i otvaranje dokumenata ispravak teksta i naknadno uređivanje kopiranje i premještanje teksta pripreme za ispis i ispis tablice skupno pismo umetanje objekata (tekstnih okvira, simbola, slika, hiperveze, veza s drugim programima…) |
TABLIČNI KALKULATORI (MS Excel) |
izraditi jednostavnu tablicu te umetnuti formule za jednostavne izračune (dodati ili umanjiti PDV na cijenu, dodati porez i prirez na uslugu , zbrojiti ukupnu vrijednost) gotovu tablicu umetnuti u WORD-ov dokument i izraditi ponudu, cjenik… |
organizacija podataka izrada jednostavne tablice unos podataka formatiranje polja označavanje polja sortiranje i pretraživanje zaglavlje i podnožje formule funkcije nizovi prikaz podataka pomoću dijagrama, izvještaji… |
BAZE PODATAKA (MS Access) |
znati načiniti jednostavnu bazu podataka izraditi i izmijeniti masku, izvještaj povezati bazu s Excelom Wordom |
pojam baze podataka kreiranje jednostavnih tablica izrada jednostavne forme izrada izvještaja |
Izrada WEB stranice |
Izraditi jednostavnu WEB stranicu koristeći se programima instaliranim na računalima s ciljem predstavljanja i promicanja djelatnosti vezane za konkretno zanimanje |
izrada jednostavne WEB stranice (Word ili Frontpage) organizacija podataka umetanje objekata hiperveze FTP explorer programi za pripremu fotografije (fotoshop) uvoz fotografija sa skenera i digitalnog aparata ispis fotografija |
Metodičke napomene:
Predviđene sadržaje treba izvoditi otprilike s 30 % sati u teoretskom obliku (osnovne upute za rad na računalima i primjena programa korištenih u realizaciji nastave), a ostatak u obliku vježbi s pola odjela u specijaliziranoj informatičkoj učionici koja je opremljena umreženim računalima na kojima je instaliran potreban softver i omogućen pristup Internetu.
Navedene sadržaje valja razraditi tako da se tijekom izvođenja programa stavi naglasak na konkretne primjere iz prakse vezane uz pojedino zanimanje (npr. pisanje dopisa, predračuna, izračunavanje PDV-a na cijenu usluge i sl.).
Obveze učenika
Redovito pohađanje nastave. Savjesno korištenje računalne opreme tijekom vježbi.
PREGLED NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM RASPOREDOM
Red. broj |
Nastavno područje |
Broj sati po obrazovnim godinama |
Ukupno |
||
I. |
II. |
III. |
|||
1. |
POVIJESNI RAZVOJ RAČUNALA |
4 |
- |
- |
4 |
2. |
RAČUNALO I NJEGOVI UREĐAJI |
4 |
- |
- |
4 |
3. |
OPERATIVNI SUSTAVI |
8 |
- |
- |
8 |
4. |
RAČUNALNE MREŽE |
6 |
- |
- |
6 |
5. |
RAČUNALNE KOMUNIKACIJE (Internet) |
8 |
- |
- |
8 |
6. |
OBRADA TEKSTA (MS Word) |
12 |
- |
- |
12 |
7. |
TABLIČNI KALKULATORI (MS Excel) |
10 |
- |
- |
10 |
8. |
BAZE PODATAKA (MS Access) |
8 |
- |
- |
8 |
9. |
Izrada WEB stranice |
10 |
- |
- |
10 |
|
70 |
|
|
70 |
6.3. Nastavni predmet: FOTOGRAFIJA
Razred: 1.
Tjedni (ukupni) fond sati: 1 ( 35)
Cilj:
Tijekom prve godine obrazovanja učenik treba steći osnovna znanja o povijesti i razvoju fotografije, upoznati fotografsku opremu i uređaje te svladati proces nastajanja fotografije
Zadaci:
- poznavati sigurnu i pravilnu uporabu sredstava za rad
- ovladati principima zaštite na radu
- poštovati sigurnosne propise i razvijati ekološku svijest
- steći osnovna znanja o povijesti i razvoju fotografije
- upoznati se s osnovnim fotografskim uređajima, tehnikama i C/B procesom
Sadržaj:
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja, vještine, umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
1. Uvod u predmet
|
Uočiti i razumjeti važnost i utjecaj fotografije na vizualne medije današnjice. |
uloga i važnost fotografije u suvremenom životu, utjecaj na kinematografiju, video, TV |
2. Povijest fotografije |
Razumjeti i naučiti najvažnija otkrića i postupke koji su prethodili i postupno doveli do fotgrafije kakvu danas poznajemo. |
pregled postanka i razvoja fotografije, kamera opskura, dagerotipija, talbotipija pregled fotopostupaka
|
3. Fotoaparati
|
Razumjeti i naučiti razlikovati fotoaparate po formatu, prema vrsti tražila, konstrukciji; namjeni |
F. A. s optičkim tražilom, dvooki refleksni F. A., zrcalno-refleksni F.A., F. A. za direktno proma - tranje. 110 mm; 126 mm; APS; 135 mm; 120 mm; veliki formati |
4. Dijelovi fotoaparata
|
Razumjeti i naučiti osnovne dijelove fotoaparata, njihovu ulogu i primjenu |
kućište, tražilo, zaslon, zapor, objektiv
|
5. C/B negativni materijali
|
Naučiti razlikovati filmove prema formatima, osjetljivosti, namjeni
|
mali, srednji i veliki formati. niskoosjetljivi, filmovi srednje osjetljivosti, visokoosjetljivi filmovi |
6. Objektivi
|
Naučiti razlike u konstrukciji i namjeni različitih objektiva |
normalni objektiv, širokokutni objektiv, teleobjektiv, zoom objektivi, specijalni objektivi
|
7. Optička svojstva objektiva
|
Znati osnovna optička svojstva objektiva i uočiti kako ona utječu na primjenu objektiva u praksi |
svjetlosna jakost, žarišna udaljenost, vidni kut, perspektiva
|
8. Dubinska oštrina
|
Naučiti što je dubinska oštrina, kako se ona prostire, o čemu ovisi i kako je kontrolirati, |
zakonitosti dubinske oštrine, čimbenici o kojima ovisi dubinska oštrina, primjena u praksi |
9. Svjetlomjeri
|
naučiti razlikovati svjetlomjere prema konstrukciji, načinu mjerenja svjetla, primjeni
|
selenski, fotoelektrični svjetlomjeri, mjerenje reflektiranog i upadnog svjetla, primjena u praksi |
10. Filtri
|
naučiti što su filtri, znati osnovne filtre za C/B fotografiju i njihovu primjenu. Usvojiti pojam : filtar faktor
|
vrste filtera. djelovanje filtra i primjena u praksi, gustoća filtra -filtar faktor. |
Razred: 2.
Tjedni (ukupni) fond sati: 2 (70)
Cilj:
Tijekom druge godine obrazovanja učenik treba naučiti različite tehnike snimanja, znatti se koristiti modernim fotografskim uređajima i tehnikama snimanja, te svladati obradu crno-bijelog fotomaterijala.
Zadaci:
- poznavati sigurnu i pravilnu uporabu sredstava za rad
- ovladati principima zaštite na radu
- poštovati sigurnosne propise i razvijati ekološku svijest
- naučiti moderne fotografske uređaje, tehnike snimanja i njihovu primjenu u praksi
- naučiti koristiti profesionalnu fotografsku rasvjetu
- ovladati obradom crno-bijelog materijala
- razvijati estetske kriterije i profesionalnu etiku
- naučiti koristiti stručnu literaturu
- razvijati samostalnost, ustrajnost, korektnost, inovativnost i odgovornost u radu
Sadržaj:
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja, vještine, umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
1. Snimanje reprodukcija
|
Naučiti specifičnosti u reproduciranju refleksnih i transparentnih originala, znati kako postavljati rasvjetu, kako primijeniti odgovarajuću opremu. |
tehnički uvjeti, rasvjeta, polarizacijski filtar, internegativi, dijaduplikati
|
2. Snimanje krajolika
|
Naučiti kako snimiti krajolik za različite namjene. Znati odabrati odgovarajuću opremu i dodatni pribor. |
tehnički uvjeti, snimanje krajolika za razglednice, knjige, turizam, i dr., zatamnjivanje neba, graduirani filtri, panoramska kamera |
3. Snimanje arhitekture
|
Naučiti kako snimati arhitekturu u raznim svjetlosnim uvjetima i za različite namjene. Znati odabrati odgovarajuću opremu i dodatni pribor |
uvjeti snimanja, rušeće linije, shift-objektivi, tehnička kamera, ND filtri
|
4. Sportski snimci
|
Naučiti kako snimati sportsku fotografiju. Znati odabrati odgovarajuću opremu i dodatni pribor. |
tehnički uvjeti, oprema za snimanje sporta, autofokus sistemi, katadioptar, monopod
|
5. Snimanje u makro području
|
Naučiti kako snimati makro fotografije u različitim uvjetima. Znati karakteristike različitih uređaja za makro snimanja |
makro objektivi, makro mijeh, međuprstenovi, predleće
|
6. Noćni snimci
|
Naučiti kako snimati noću. Znati odabrati odgovarajuću opremu i dodatni pribor |
tehnički uvjeti, stativ, žićani ili daljinski okidač, samookidač, utjecaj ekspozicije na likovnost i sadržaj, star filter |
7. Kvaliteta svjetla
|
Naučiti razlikovati svjetlo po kvaliteti. Znati kako pojedino svjetlo nastaje, prepoznati ga u prirodi ili u studijskim uvjetima |
oštro, usmjereno difuzno, difuzno svjetlo
|
8. Snimanje portreta |
Naučiti svjetla koja čine osnovnu svjelosnu poziciju i znati njihovu ulogu |
osnovna svjetlosna pozicija - tročetvrtinsko, prednje, vršno, pozadinsko svjetlo |
9. Planovi i kutovi snimanja
|
Naučiti planove i kutove snimanja. Znati njihove karakteristike, optička i psihološka svojstva |
detalj, krupni, blizi, američki, srednji, polutotal, total gornji, donji rakurs, perspektive |
10. C/B foto materijali i njihova obrada
|
Znati presjek C/B fotomaterijala. Naučiti faze u obradi filmova i fotopapira. Znati karakteristike i sastav kemikalija. Naučiti čimbenike o kojima ovisi obrada |
struktura filmova i fotopapira, razvijanje, prekidanje, fiksiranje, gama fotomaterijala, gustoća zacrnjenja, krivulja zacrnjenja, solarizacija
|
Razred: 3.
Tjedni (ukupni) fond sati: 2 ( 64 )
Cilj:
Tijekom treće godine obrazovanja učenik treba naučiti snimati i obrađivati kolor materijal. Treba upoznati sve suvremene procese, strojeve i uređaje za obradu kolor materijala i steći osnovna znanja iz kinematografije i videa.
Zadaci:
- poznavati sigurnu i pravilnu uporabu sredstava za rad
- ovladati principima zaštite na radu
- poštovati sigurnosne propise i razvijati ekološku svijest
- naučiti snimati na kolormaterijalu u uvjetima dnevnog i umjetnog svjetla
- savladati sve suvremene kolor procese
- upoznati specijalne fotografske tehnike
- razvijati estetske kriterije i profesionalnu etiku
- naučiti koristiti stručnu literaturu
- razvijati samostalnost, ustrajnost, korektnost, inovativnost i odgovornost u radu
Sadržaj:
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja, vještine, umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
1. Teorija gledanja
|
Naučiti razlike između ljudskog doživljaja boje i kolor fotografije. |
vizualni principi, štapići, čunjevi, dnevno i noćno gledanje |
2. Boja
|
Naučiti koje veličine definiraju svaku pojedinu boju. |
ton, svjetloća, zasićenost boje, spektar boja |
3. Temperatura boje
|
Usvojiti pojam temperatura boje i shvatiti njegovu važnost za kolor fotogrtafiju. |
osnovni pojmovi, izvori svjetla s obzirom na temperaturu boje, kelvinmetar |
4. Senzibilizacija fotomaterijala na temperaturu boje
|
Naučiti razlikovati dayligt i tungsten filmove, znati njihovu senzibilizaciju na temp. boje i namjenu |
filmovi za dnevno, filmovi za umjetno svjetlo, primjena u praksi |
5. Filteri za snimanje u kolor fotografiji |
Naučiti primijeniti odgovarajući filtar u različitim svjetlosnim uvjetima i različitim senzibilizacijama fotomaterijala |
Kodak Wratten 80, Kodak Wratten 85, Kodak Wratten 81EF |
6. Sinteze boja
|
Razumjeti različite sinteze boja, shvatiti njihovu primjenu u praksi. |
aditivna, suptraktivna sinteza
|
7. Harmonija boja
|
Shvatiti podjelu boja, njihovo međusobno djelovanje i utjecaj |
Fieldov trokut -primari, sekundari, tercijari Munsellova kružnica - komplementarni parovi |
8. Suvremeni kolor procesi
|
Naučiti i razumjeti sve suvremene kolor procese. Shvatiti čimbenike o kojima ovisi kvaliteta procesa. |
presjek kolor materijala, C-41, RA-4, E-6, cibachrome postupak, polaroid postupak
|
9. Specijalni foto materijali i postupci
|
Upoznati metode umjetnog povećavanja i smanjivanja osjetljivosti fotomaterijala, naučiti kako i gdje koristiti infra crveni film, |
push - pull postupak, infracrvena fotografija, flešing, latensifikacija
|
10. Osnove kinematografije i videa
|
Upoznati osnovne pojmove iz kinematografije. Naučiti suvremene videosisteme i shvatiti njihovu primjenu u praksi. |
ustrajnost vida, filmska kamera, videosistemi, primjena u praksi
|
Metodičke napomene:
Frontalna nastava u razredu uz povremene demonstracije u fotografskom praktikumu.
Obveze učenika:
Redovito pohađanje nastave, pozitivne ocjene iz svih nastavnih cjelina
PREGLED NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM RASPOREDOM
Red. broj |
Nastavno područje |
Broj sati po obrazovnim godinama |
|||
I. |
II. |
III. |
Ukupno |
||
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20.
21. 22. 23. 24.
25.
26. 27. 28. 29. 30.
|
Uvod u predmet Povijest fotografije Fotoaparati Dijelovi fotoaparata C/B negativni materijali Objektivi Optička svojstva objektiva Dubinska oštrina Svjetlomjeri Filtri
Snimanje reprodukcija Snimanje krajolika Snimanje arhitekture Sportski snimci Snimanje u makro području Noćni snimci Kvaliteta svjetla Snimanje portreta Planovi i kutovi snimanja C/B materijali i njihova obrada
Teorija gledanja Boja Temperatura boje Senzibilizacija fotomaterijala na temperaturu boje Filtri za snimanje u kolor fotografiji Sinteze boja Harmonija boja Suvremeni kolor procesi Specijalni fotomaterijali i postupci Osnove kinematografije i videa
|
1 2 4 5 4 5 4 4 3 3
|
4 4 8 5 6 4 6 10 8 15
|
4 6 6 7
7
6 6 10 6 6
|
1 2 4 5 4 5 4 4 3 3
4 4 8 5 6 4 6 10 8 15
4 6 6 7
7
6 6 10 6 6
|
Ukupno:
|
35 |
70 |
64 |
169 |
6. 4. Nastavni predmet: FOTOFIZIKA
Razred: 1
Tjedni (ukupni) fond sati: 2 (70)
Cijl i zadaci :
Osnove programa iz fotofizike moraju dati svakom učeniku dovoljnu teorijsku osnovu za niz sadržaja iz fotografije , koji su usko vezani uz fiziku , posebno optiku. Zadaci nastave fotofizike su da upozna učenike s najvažnijim fizikalnim pojavama koje su usko vezane uz fotografiju,te da ih osposobi da mogu fizikalne zakone primjenjivati u izučavanju određenih sadržaja iz fotografije.
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati (znanja, vještine i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1. GEOMETRIJSKA OPTIKA |
Usvajanje osnovnih empirijskih zakona |
Osnovni zakoni Širenje svjetlosti Ravno zrcalo Sferna zrcala Ravni dioptar Totalna refleksija Optička prizma Leće Optičke pogreške |
2. OPTIČKI INSTRUMENTI |
Primjena optičkih zakona u tumačenju optičkih instrumenata |
Oko Dalekozori Fotoaparat Dijaprojektor Epiprojektor Grafoskop |
3. LASERI I HOLOGRAFIJA |
Usvajanje određenih sadržaja i njihova primjena u modernoj fotografiji |
Teorijske osnove Vrste lasera Hologram Primjena |
4. FOTOMETRIJA |
Upoznavanje s osnovnim svjetlosnim veličinama i metodama mjerenja tih veličina |
Izvori svjetlosti Tok svjetlosti Intezitet svjetlosti Rasvjeta |
5. FIZIKALNA OPTIKA |
Usvajanje optičkih pojava zbog učinka valne prirode |
Brzina svjetlosti Priroda svjetlosti Interferencija Ogib Polarizacija |
Metodičke napomene:a) Fizikalni kabinet ili specijalizirana učionica s osnovnim aparatima i uređajima za ostvarivanje pokusa iz optike
Prof. fizike ili dipl.ing.fizike
Literatura : 1. Jakopović-Kulišić:Fizika 2
2. Ricev:Geometrijska optika
3. Roša:Opća astronomija
4. Bek-Marković-Tomaš:Fizika
FOTOFIZIKA
PREGLED NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM RASPOREDOM
Br |
Nastavno područje |
Broj sati po obrazovnim godinama |
|||
I. |
II. |
III. |
Ukupno |
||
1. |
Geometrijska optika |
21 |
|
|
21 |
2. |
Optički instrumenti |
7 |
|
|
7 |
3. |
Laseri i holografija |
9 |
|
|
9 |
4. |
Fotometrija |
13 |
|
|
13 |
5. |
Fizikalna optika |
20 |
|
|
20 |
|
Ukupno |
70 |
|
|
70 |
6.5. NASTAVNI PREDMET: POZNAVANJE MATERIJALA
Razred: 2.
Tjedni (ukupni) fond sati: 2(70)
Cilj i zadaci: svladavanjem programa Poznavanje materijala učenici se upoznaju s osnovnim svojstvima i izradom fotografskog materijala kao i njegovom uporabom te osnovnim fotokemijskim procesima.
R. br. |
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultat (znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1. |
STRUKTURA ATOMA I PERIODIČKI SUSTAV ELEMENATA |
Proširenje znanja iz osnovne škole novim spoznajama. Uočiti vezu između strukture atoma elemenata i njihova položaja u periodnom sustavu elemenata |
GRAĐA ATOMA, STRUKTURA PERIODIČKOG SUSTAVA ELEMENATA |
2. |
VEZE IZMEĐU ATOMA I STRUKTURA MOLEKULA |
Omogućiti uočavanje i analiziranje kemijskih promjena. Razvijati sposobnost znanstvene interpretacije tih promjena. |
IONSKA VEZA, KOVALENTNA VEZA, METALNA VEZA, SILE MEĐU MOELKULAMA |
3. |
KRISTALI |
Upoznati osnovne karakteristike čvrstog stanja i povezati svojstva kristalnih tvari s vrstom kristalnih rešetki. Metalnu vezu povezati s kristalnom strukturom metala. |
POJAM KRISTALA I KRISTALNE REŠETKE, MOLEKULSKI KRISTALI, IONSKI KRISTALI |
4. |
Ag-HALOGENIDI |
Upoznati svojstva halogenih elemenata i svojstva srebra kao i njihovih spojeva Ag-halogenida koji su osnovni sastojci fotografskog materijala. |
HALOGENI ELEMENTI SREBRO: KEMIJSKA I FIZIKALNA SOVJSTVA |
5. |
DISPERZNI SUSTAVI |
Poznavanje različitih vrsta disperzivnih sustava. Objasniti razlike između prave otopine i koloida. Izračunavanje sastava otopine. |
DISPERZNI SUSTAVI, PRAVE OTOPINE, KOLOIDI, IZRAČUNAVANJE SASTAVA OTOPINE |
6. |
REAKCIJE U VODENIM OTOPINAMA |
Usvojiti osnovna znanja o kiselinama i lužinama te njihovu upotrebu u fotografskoj struci: Spoznati važnost pH-vrijednosti otopina pri obradi fotomaterijala. Usvojiti pojmove neutralizacije i hidrolize te prikazati jednostavnije reakcije. Razlikovati redukciju i oksidaciju kao osnovu pri fotokemijskim promjenama. |
KISELINE I LUŽINE, pH-VRIJEDNOST, NEUTRALIZACIJA, HIDROLIZA, REDOKS PROCESI, OKSIDACIJSKI BROJ |
7. |
FOTOKEMIJSKE REAKCIJE I FOTOGRAFSKI MATERIJALI
|
Usvojiti osnove fotokemijskih promjena i zakona fotokemije. Dobivanje fotografskog materijala i njegova svojstva. |
FOTOKEMIJSKE REAKCIJE, FILM, FOTOGRAFSKI PAPIR, PRIPRAVA FOTOGRAFSKE EMULZIJE, NANOS FOTOGRAFSKE EMULZIJE, SKLADIŠTENJE FOTOGRAFSKOG MATERIJALA |
8. |
DOBIVANJE SLIKE FOTOGRAFSKIM POSTUPKOM |
Upoznati postupke dobivanja fotografija. Saznati o čemu sve ovisi dobivanje dobre fotografije i kako ispraviti slučajno nastale greške. Kemijske promjene pri dobivanju slike. |
OBRADA FOTOGRAFSKOG MATERIJALA, RAZVIJANJE FOTOGRAFSKOG MATERIJAL, SASTAVA RAZVIJAČA, VRSTE RAZVIJAČA, MEHANIZAM RAZVIJANJA, NAČINI RAZVIJANJA I PREKID RAZVIJANJA, FIKSIRANJE, VRSTE FIKSIRA, PRANJE I SUŠENJE FOTOGRAFSKOG MATERIJALA, NAKNADNA OBRADA: SLABLJENJE POJAČAVANJE TONIRANJE POPRAVLJANJE (RETUŠIRANJE) |
9. |
FOTOGRAFIJA U BOJI |
Upoznati građu kolor materijala i postupak dobivanja fotografije u boji. Kemijske reakcije stvaranja boja. |
GRAĐA KOLOR MATERIJALA, KROMOGENO RAZVIJANJE, KEMIJSKE REAKCIJE STVARANJA BOJA, KOMPOZICIJA SNIMAKA U BOJI |
POZNAVANJE MATERIJALA
PREGLED NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM RASPOREDOM
Red. broj |
NASTAVNO PODRUČJE |
BROJ SATI PO OBRAZOVNIM GODINAMA |
|||
I. |
II. |
III. |
UKUPNO |
||
1. |
STRUKTURA ATOMA I PERIODIČKI SUSTAV ELEMENATA |
|
5 |
|
|
2. |
VEZE IZMEĐU ATOMA, STRUKTURA MOLEKULA |
|
5 |
|
|
3. |
KRISTALI |
|
4 |
|
|
4. |
Ag-HALOGENIDI |
|
5 |
|
|
5. |
DISPERZNI SUSTAVI |
|
6 |
|
|
6. |
REAKCIJE U VODENIM OTOPINAMA |
|
7 |
|
|
7. |
FOTOKEMIJSKE REAKCIJE I FOTOGRAFSKI MATERIJAL |
|
29 |
|
|
8. |
FOTOGRAFIJA U BOJI |
|
9 |
|
|
|
|
|
|
|
|
6.6. NASTAVNI PREDMET (OBAVEZNI): MATEMATIKA U STRUCI
Razred : 1., 2., 3.
Tjedni (ukupni) fond sati:
Razred |
1. |
2. |
3. |
Ukupno |
Broj sati |
2 (70) |
1 (35) |
1 (32) |
4 (137) |
Cilj programa:
Nastava matematike u struci omogućuje da učenici usvoje osnovno matematičko znanje potrebno za razumijevanje pojava i zakonitosti u prirodi i društvu te ih osposobljava za primjenu znanja iz života i za praktičnu primjenu u struci.
Zadaci programa:
- stjecanje znanja potrebnog za razumijevanje kvantitativnih odnosa i zakonitosti u raznim pojavama u
prirodi, društvu i praktičnom životu
- usvajanje matematičkog znanja nužnog za uključivanje u rad i praćenje tehnološkog razvoja struke
- razvijaju logično mišljenje, sposobnosti za pravilno rasuđivanje i zaključivanje, te sposobnost preciznog
formuliranja pojmova
- razvijanje preciznosti i konciznosti u izražavanju, te urednost, upornost i sistematičnost u radu
- stjecanjeu znanja potrebna za planiranje i praćenje poslovnih rezultata
- stjecanje vještine samostalnog računanja prema danim uputama
1. RAZRED
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati (znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1. Prirodni brojevi |
Usvojiti pojam skupa N, kriterije i svojstva djeljivosti, određivanje najvećeg zajedničkog djelitelja i najmanjeg zajedničkog višekratnika. |
Skup N , svojstva Računske operacije i svojstva Pojam djeljivosti Najveći zajednički djelitelj Najmanji zajednički višekratnik |
2. Cijeli brojevi |
Usvojiti pojam skupa Z, računanje s predznacima , računanje s zagradama. |
Skup Z , svojstva Računske operacije i svojstva Računanje sa zagradama |
3. Racionalni brojevi |
Usvojiti pojam skupa Q, računanje s razlomcima. Znati decimalni zapis racionalnog broja, računati s decimalnim brojevima uz uporabu kalkulatora. |
Skup Q, svojstva Računske operacije i svojstva Decimalni zapis rac.broja Računanje s decimalnim brojevima Smještanje rac. brojeva na pravac |
4. Linearne jednadžbe i nejednadžbe |
Naučiti rješavati linearne jednadžbe i nejednadžbe Znati iz formule izračunati jednu nepoznatu veličinu ako su zadane ostale. |
Linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom Linearne nejednadžbe s jednom nepoznanicom Problem s jednom nepoznanicom Linearni sustavi s dvije nepoznanice |
5. Planimetrija |
Razlikovati geometrijske likove i znati izračunati opseg i površinu lika koristeći formule za opseg i površinu trokuta, kruga, kvadrata i pravokutnika. Ovladati mjernim jedinicama za duljinu i površinu. |
Trokut, vrste trokuta Površina i opseg trokuta Krug i kružnica Četverokut Opseg i površina četverokuta |
6. Potencije i polinomi |
Usvojiti pojmove: potencija,baza,eksponent Naučiti računske operacije s potencijama Usvojiti pojam polinoma Naučiti računske operacije s polinomima Naučiti kvadrirati zbroj i razliku Znati primjeniti formulu za razliku kvadrata Usvojiti pojam algebarskog razlomka Znati rješiti jednostavnije primjere računanja s algebarskim razlomcima
|
Pojam potencije s cijelim eksponentom Operacije s potencijama Pojam polinoma Računske operacije s polinomima Kvadrat binoma Razlika kvadrata Rastavljanje na faktore Algebarski razlomci |
7. Realni brojevi |
Shvatiti pojam irac.broja i sveukupnost realnih brojeva Usvojiti smještaj realnih brojeva na pravac Svladati računske operacije s drugim korijenom Znati zaokružiti dec. broj na željeni broj decimala Snalaziti se u koord. sustavu na pravcu i u ravnini Usvojiti formule za udaljenost točaka u ravnini i za polovište dužine
|
Drugi korijen Pojam iracionalnih brojeva Skup R Koordinatni sustav na pravcu Računske operacije s drugim korijenom Racionalizacija nazivnika Koordinatni sustav u ravnini Udaljenost točaka u ravnini Polovište dužine |
8. Graf linearne funkcije |
Znati nacrtati graf linearne funkcije Razlikovati rastuće i padajuće linearne funkcije Problem s jednom nepoznanicom moći grafički predočiti |
Graf linearne funkcije Rastuće i padajuće linearne funkcije Nul točke Grafičko rješavanje sustava linearnih jednadžbi |
2. RAZRED
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati (znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1.Skup kompleksnih brojeva |
Shvatiti potrebu proširivanja skupa R Razlikovati drugi korijen pozitivnog i negativnog broja Znati osnovne računske operacije s kompleksnim brojevima Razumjeti pojam apsolutne vrijednosti kompleksnog broja |
Kvadr. jednadžba x = -1 Skup C, svojstva Računske operacije Apsolutna vrijednost kompleksnog broja |
2. Kvadratna jednadžba
|
Znati riješiti jednostavne kvadratne jednadžbe Razlikovati prirodu rješenja kvadratne jednadžbe ovisno o diskriminanti |
Nepotpuna kvadratna jednadžba Rješenja kvadratne jednadžbe ax +bx+c=o Diskriminanta kvadratne jednadžbe |
3. Mjerne jedinice |
Znati računati pomoću kalkulatora i razumjeti eksponencijalan zapis broja Uspješno koristiti odgovarajuće mjerne jedinice i pomoću tabela pretvarati , razumijeti i koristiti mjerne jedinice koje nisu često u upotrebi |
Potencije baze 10 Eksponencijalni zapis realnog broja Preračunavanje mjera (prefiksi i značenja) Metrički sustav mjera (mjere za duljinu, površinu, volumen i masu) Osnovne jedinice angloameričkog sustava mjera i tablice za pretvorbu Mjere za vrijeme |
4. Poliedri i rotacijska tijela |
Razlikovati geometrijska tijela Razumijeti pojam oplošja i volumena Znati izračunati oplošje i volumen tijela prema formulama Znati koristiti pojmove oplošja i volumena u praktičnim problemima iz struke (računanje potrebnog materijala, zapremnine itd.) |
Kocka Kvadar Prizme Piramide Valjak Stožac Kugla |
3. RAZRED
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati (znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1.Proporcionalnost i primjene |
Znati izračunati nepoznati član razmjera (usporedba s razlomcima!) Pomoću pravila trojnog znati riješiti praktične probleme ( npr. tečajna lista , potreban broj sati ili radnika za određeni posao itd.) Pomoću aritmetičke sredine znati izračunati prosječne vrijednosti ( npr. očekivani promet na temelju proteklog razdoblja, prosječnu potrošnju na temelju podataka iz prijašnjih razdoblja itd.) Račun diobe uz jednostavan postupak omogućava podjelu određenih sredstava ili vremena prema unaprijed određenim kriterijima na potreban broj dijelova Pomoću računa smjese znati odrediti omjere miješanja da bismo dobili željeno svojstvo smjese |
Omjeri i razmjeri Upravo i obrnuto razmjerne veličine Grafički prikaz upravo i obrnuto razmjernih veličina Aritmetička sredina Pravilo trojno-jednostavno i složeno Račun diobe – jednostavan i složeni Račun smjese- jednostavan i složeni |
2. Postotni, promilni i kamatni račun |
Razumjeti pojam postotka Znati izračunati postotak pomoću kalkulatora bez obzira na osnovnu vrijednost Prepoznati i razlikovati postotni račun više i niže 100 Znati izračunati mjesečnu obavezu PDV -a Znati ispravno koristiti formule za promilni i kamatni račun
|
Pojam postotka Osnovni postotni račun Postotni račun više 100 Postotni račun niže 100 Primjena na obračun PDV-a Promilni račun Jednostavni kamatni račun |
3. Izračunavanje plaće |
Znati razliku između bruto i netto plaće pomoću tablica izračunavati neoporezivi dio plaće Pomoću formulara i formula znati naprviti isplatnu listu |
Osnovni pojmovi vezani uz plaću (bruto ineto plaća, doprinosi , Porez ne stope Tablica prireza po gradovima |
4. Kalkulacija cijene |
Treba znati izračunati svaki element kalkulaije Znati napraviti promjene cijena, popuste s Odgovarajućim promjenama kalkulacije |
Osnovni pojmovi vezani uz cijenu (nabavna cijena, rabat, marža, porez – PDV, prodajna cijena) Izrada kalkulacije |
Pregled nastavnih područja s vremenskim rasporedom
Red. br. |
Nastavno područje |
Broj sati po obrazovnim godinama |
|
||||||
I. |
II. |
III. |
Ukupno |
|
|||||
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. |
Prirodni brojevi Cijeli brojevi Racionalni brojevi Linearne jedn. i nejednadžbe Planimetrija Potencije i polinomi Realni brojevi Graf linearne funkcije |
6 5 8 8 15 15 7 6 |
|
|
6 5 8 8 15 15 7 6 |
||||
9. 10. 11. 12. |
Kompleksni brojevi Kvadratna jednadžba Mjerne jedinice Poliedri i rotacijska tijela |
|
7 7 6 15 |
|
7 7 6 15 |
||||
13. 14.
15. 16. |
Proporcionalnost i primjene Postotni, promilni i kamatni račun Izračunavanje plaće Kalkulacija cijene |
|
|
9 8
9 6 |
9 8
9 6 |
||||
Ukupno: |
70 |
35 |
32 |
137 |
|||||
Literatura :
Za prvi razred:
Boško Jagodić, Milivoj Miliša ,Udžbenik za prvi razred
industrijskih i obrtničkih škola,Birotehnika ,Zagreb
Sanja Varošanec , Udžbenik i zbirka zadataka za prvi razred
trogodišnjih strukovnih škola, Element,Zagreb
Za drugi razred:
Ivan Mrkonjić, Josip Ujević, Udžbenik i zbirka zadataka za drugi
razred industrijskih i obrtničkih škola, Birotehnika , Zagreb
(poglavlja 1, 2, 7 i 8.1 )
Za treći razred:
Najveći dio gradiva moguće je koristiti se vježbenicom:
Vesna Erceg : Metode gospodarskog računa,vježbenica za
srednje škole, Element, Zagreb
Ne postoji adekvatan udžbenik za drugi i treći razred ovog
programa. Moguće je koristiti dijelove i nekih drugih udžbenika matematike, te članke i tablice računovodstvenih časopisa npr. RRIF ili RIF.
Obveze učenika:
U drugom i trećem razredu u sklopu predmeta matematika u struci učenici bi trebali samostalno izraditi seminarske radove. Npr. u drugom razredu napraviti troškovnik uređenja poslovnog prostora ako su dane dimenzije prostora i potreban materijal po mjernim jedinicama, te cijena rada po jedinici vremena, znati protumačiti rezultata poslovanja prikazanih grafički,itd.
U trećem razredu teme seminara mogu biti: isplatna lista za 3 radnika s
različitim bruto plaćama , različitim mjestima stanovanja i različitim poreznim olakšicama, obračun PDV-a za određeno vremensko razdoblje uzimajući u obzir naplaćeno i plaćeno, izrada kalkulacije na temelju nabavnih cijena i zadane marže i rabata ili izrada kalkulacije na temelju zadane prodajne cijene i zadane nabavne cijene itd.
6. 7. Nastavni predmet: DIGITALNA FOTOGRAFIJA
Razred: 2. i 3.
Tjedni (ukupni) fond sati: 2. razred 1 sat tjedno (35 sati godišnje)
3. razred 2 sata tjedno (64 sata godišnje)
CILJ:
Digitalna fotografija je zbog svoji prednosti i tehnološkog napretka postala dio svakodnevice, kako profesionalnih tako i amaterskih fotografa. Glede toga potrebno je svladati osnovne vještine i znanja vezane uz pojam digitalne fotografije, o njihovoj pohrani, prijenosu i obradi kao i o učinkovitom korištenju uređaja za digitalizaciju fotografije kao što su digitalni fotoaparati, skeneri, printeri…
ZADACI
. Učenik treba znati osnovne pojmove digitalnog opisivanja slike te koristiti skener, računalo, printer i digitalni fotoaparat. Treba znati obraditi, pripremiti i pohraniti fotografiju za ispis, te poznavati osnove snimanja i jednostavne videomontaže digitalnih zapisa .
SADRŽAJI (2. razred)
Broj sati: 1 (35)
Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja vještine i umijeća)
Nastavni sadržaji
POJMOVI DIGITALNOG ZAPISA |
znati osnovne pojmove digitalnog zapisa i načina zapisivanja fotografije pomoću računala znati sustave za opisivanje boje koji se koriste pri obradi i ispisu fotografija |
Digitalno opisivanje slike, bitmapna i vektorska grafika, pixel, rezolucija dubina boje i sustavi za opisivanje boje (RGB, CMYK, Lab …) |
MEDIJI ZA POHRANU |
razlikovati medije za pohranu razlikovati temeljne datotečne formate za pohranu fotografije (TIF, JPG,RAW) |
Način pohrane fotografije ivrste medija (Xd card, compact flash, smart media…) Čitači memorijskih kartica, instalacija i primjena formati slikovnih datoteka |
SKENERI I SKENIRANJE |
Razlikovati skenere prema konstrukciji i namjeni spojiti skener na računalo skenirati fotografiju, negativ ili dijapozitiv |
građa i vrste skenera, njihove karakteristike i primjena u struci način skeniranja predloška na stolnom skeneru skeniranje dijapozitiva skeniranje fotografija |
DIGITALNI FOTOAPARATI |
znati dijelove digitalnih fotoaparata koristiti izbornike povezati računalo i fotoaparat povezati čitač memorijskih kartica s računalom i kopirati podatke sa njih na računalo u cilju obrade i ispisa, te pohrane istih na drugi medij (CD ROM) |
građa i vrste digitalnih fotoaparata osnovni izbornici i način fotografiranja povezivanje računala i fotoaparata pohrana fotografija na disk, CD te priprema i slanje putem interneta (privitak) |
PRIPREMA ZA ISPIS |
podesiti osnovne parametre fotografije – ravnotežu boja, kontrast oštrinu |
priprema fotografije za ispis – podešavanje veličine, rezolucije, ravnoteže boja |
UREĐAJI ZA ISPIS FOTOGRAFIJA |
pripremiti i ispisati fotografiju na tintnom, sublimacijskom pisaču. pripremiti fotografiju za ispis na minilab sustavima |
vrste printera i njihov način rada ispis na sublimacijskom pisaču ispis na tintnom pisaču ispis na fotopapiru |
SADRŽAJI (3. razred):
Broj sati : 2 (70)
Nastavna cjelina
Očekivani rezultati (znanja vještine i umijeća)
Nastavni sadržaji
OBRADA FOTOGRAFIJE (ADOBE FOTOSHOP) |
podesiti radnu površinu podesiti (kalibrirati) monitor znati ulogu i način upotrebe osnovnih alata u fotoshopu |
programi za obradu fotografija prilagodba programa za rad kalibracija monitora alatne trake i alati alati za slikanje, miješanje, kloniranje… |
UREĐIVANJE JEDNOSTAVNIH FOTOGRAFIJA |
stvoriti odabir raspoloživim alatima (laso, krug, čarobni štapić ) i suziti ili proširiti odabir omekšati odabir i stopiti ga sa pozadinom |
odabiri stvaranje odabira omekšavanje stapanje |
KANALI I MASKE |
znati funkciju kanala korištenje kanala pri odabiru |
vrste kanala, stvaranje kanala, alfa kanali, spotni kanali |
SLOJEVI |
stvoriti pozadinski i tekstualni slog izraditi kompoziciju komponirajući barem 2 sloja s podlogom ispisati natpis na fotografiju koristeći kao boju slova drugu fotografiju i znati podesiti slojne efekte |
pojam i vrste slojeve, dotjerivanje slojeva, slojne maske rezne grupe slojni efekti |
DOTJERIVANJE FOTOGRAFIJE |
analizirajući histogram uočiti obojenja izvršiti odabir crne i bijele točke i dotjerati srednji ton fotografije dotjerati srednje tonove slika pomoću krivulja uravnotežiti odnose boja u RGB i CMYK sustavu |
analiza tonskog raspona, određivanje crne i bijele točke, uravnoteženje odnosa boja, izoštravanje slike |
FOTOMONTAŽA |
komponirati slikovni sadržaj iz više fotografija u novu fotografiju |
priprema, komponiranje i umetanje dijelova slike |
FILTRI |
znati svrhu i vrste filtra izoštriti ili zamutiti fotografiju koristeći se filtrima koristeći se filtrima izraditi pozadinsku teksturu fotografije
|
vrste filtra upotreba filtra primjena filtra u izradi pozadinski efekata |
OSTALI PROGRAMI ZA OBRADU I PREGLEDAVANJE FOTOGRAFIJA |
znati primjenu Corel draw-a i paint shop pro programa |
Corel draw, Paint shop pro,… |
DIGITALNE VIDEOCAMERE |
znati osnovne dijelove i način rada digitalne videokamere snimiti kraći kadar u interijeru i eksterijeru |
građa i princip rada digitalnih video kamera snimanje kraćih kadrova |
OSNOVE VIDEOMONTAŽE |
snimljene materijale montirati, izrezati nebitne kadrove i dodati im naslov (titl) snimiti foto materijal na neki od medija |
spajanje kamere na računalo montaža kraćih videozapisa pomoću računala spremanje obrađenog materijala na CD, DVD rom ili VHS kasetu |
Metodičke napomene
Nastava treba izvoditi 30% u obliku predavanja i uputa za rad, a 70 % u obliku vježbi s pola odjela u specijaliziranoj učionici koja je opremljena računalima za svakog učenika na kojima je instaliran potreban softver za obradu fotografije i koji su spojeni u mrežu radi izmjene datoteka među računalima, te pratećim uređajima koji se koriste u nastavi kao što su pisači (tintni pisač foto kvalitete, sublimacijski pisač), LPD projektor, digitalna videokamera, digitalni fotoaparat s manualnim funkcijama…
Obveze učenika
Za svladavanje ovih sadržaja potrebno je osnovno informatičko predznanje definirano u predmetu računalstvo, redovito pohađanje nastave te savjesno korištenje i održavanje opreme tijekom vježbi.
6.8. NASTAVNI PREDMET: TEHNIKE SNIMANJA
RAZRED: 3
Tjedni (ukupni ) fond sati: 2 (64)
Cilj:
Predmet TEHNIKE SNIMANJA tijekom treće godine obrazovanja daje učenicima praktična znanja o različitim tehnikama snimanja. Ovaj predmet je praktična provedba i nadopuna teoretskog znanja iz predmeta fotografija. Nastava se djelomično odvija u razredu, djelomično u foto atelijeru, a djelomično na terenu.
Zadaci:
- razvijanje vještina u rukovanju profesionalnim fotografskim uređajima
- razvijanje snalažljivosti, krativnosti, preciznosti i samostalnosti u radu.
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja, vještine, umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
1. Reprodukcije |
Znati postaviti rasvjetu, odabrati opremu i snimiti reprodukciju, internegativ, diaduplikat. |
Reproduciranje refleksinih i transparentnih originala. |
2. Makro simanje |
Znati koristiti sve uređaje za makro snimanje. |
Rad s makro mijehom, predlećama, makro objektivom, međuprstenovima. |
3. Snimanje reportaža |
Znati prilagoditi opremu i filmove reportažnim uvjetima snimanja. Snalaženje u teškim uvjetima rada. |
Rad sa SLR 135 mm foto aparatom i zoom objektivom na terenu. Korištenje autofokusa, različitih modova rada |
4. Snimanje krajolika |
Znati snimiti krajolik za različite potrebe: turizam- razglednica, prospekt i sl. uz upotrebu raznih objektiva i filtra |
Snimanje krajolika na 120 ,, formatu uz upotrebu filtera. Rad s panoramskim fotoaparatom. |
5. Snimanje sporta |
Znati odabrati i upotrebljavati oopremu za snimanje sporta. Znati koristiti jake teleobjektive i monopod. |
Snimanje sportskih događaja pri dnevnom i umjetnom svjetlu. Rad s analognim i digitalnim foto aparatom. Upotreba katadioptra. |
6. Snimanje arhitekture |
Znati koristiti stativ i shift objektiv. Znati koristiti postojeće svjetlo pri snimanju interijera. Znati ispravljati rušeće linije pri radu s tehničkom kamerom. |
Snimanje eksterijera i interijera pod postojećim svjetlom. Rad sa shift objektivom i tehničkom kamerom. |
7. Noćni snimci |
Znati odabrati i koristiti opremu potrebnu za noćne snimke. Znati raditi sa stativom i žičanim okidačem uz duge ekspozicije. |
Rad u teškim svjetlosnim uvjetima uz korištenje stativa. Zora, sumrak. |
8. Snimanje portreta |
Znati koristiti i postavljati rasvjetu u studiju, zanati raditi s reflektirajućim plohama i bljeskalicom u eksterijeru |
Snimanje portreta u studijskim uvjetima: snimanje portreta pod prirodnim svjetlom. |
9. Kazališna i koncertna fotografija |
Znati koristiti visokoosjetljive filmove i prilagoditi ekspoziciju zadanoj temi. Snalaženje u vrlo teškim uvjetima rada. PUSH postupak. |
Snimanje u kazalištu pod postojećim svjetlom. Korištenje visokoosjetljivih filmova. Umjetno povećavanje osjetljivosti filmova |
10. Trik snimci |
Znati primijeniti jednostavnije trikove pri snimanju u studiju ili na terenu. |
Dupla ekspozicija, rad s maskama, kombinacija postojećeg svjetla i bljeskalice |
11. Snimanje video kamerom |
Znati koristiti videokameru za jednostavnija reportažna snimanja. Znati odrediti balans bijele boje, raditi s ručnim i automatskim fokusom. |
Snimanje video kamerom u ekterijeru i interijeru pri dnevnom i umjetnom svjetlu. Rad sa stativom «iz ruke». |
12. Video montaža |
Znati rukovati uređajima za montažu videomaterijala. Shvatiti osnovna načela filmske montaže – ritam, izmjena planova, rampa i sl. |
Rad s analognim i digitalnim uređajima za montažu video materijala. Izrada špice i jednostavnijih trikova. |
Metodičke napomene:
Nastava se djelomično odvija u razredu, a djelomično u foto atelieru i na terenu.
Obveze učenika:
Svaki učenik treba imati SLR fotoaparat 135 mm formata sa širokokutnim, normalnim i tele objektivom, odnosno zoom objektivom koji pokriva navedena područja i stativ.
R. BROJ |
NASTAVNO PODRUČJE |
Broj sati po obrazovnim godinama |
|||
1. |
2. |
3. |
ukupno |
||
Reprodukcije |
|
|
4 |
4 |
|
Makro snimanje |
|
|
4 |
4 |
|
Snimanje reportaža |
|
|
6 |
6 |
|
Snimanje krajolika |
|
|
6 |
6 |
|
Snimanje sporta |
|
|
5 |
5 |
|
Snimanje arhitekture |
|
|
7 |
7 |
|
Noćni snimci |
|
|
6 |
6 |
|
Snimanje portreta |
|
|
7 |
7 |
|
Kazališna i koncertna fotografija |
|
|
5 |
5 |
|
Trik snimci |
|
|
4 |
4 |
|
Snimanje videokamerom |
|
|
5 |
5 |
|
Videomontaža |
|
|
5 |
5 |
|
UKUPNO: |
|
|
64 |
64 |
IZBORNA NASTAVA
6.9.1.
Izborni predmet: SVJETLO U FOTOGRAFIJI
Razred: 1. (prvi)
Godišnji fond sati: 35
Cilj:
Usvojiti osnovne pojmove o vrstama dnevnog svjetla i određivanju elemenata ekspozicije.
Zadaci koje treba ostvariti da bi se cilj postigao:
Obrazovni zadaci: - objasniti pojam svjetla u fotografiji
- objasniti vrste dnevnog svjetla
- objasniti određivanje ekspozicije
Funkcionalni zadaci: - prepoznati vrste svjetla
- steći automatizam pri preračunavanja ekspozicije
Odgojni zadaci: - steći naviku gledanja svjetla
NASTAVNA CJELINA
1. Svjetlo – osnova fotografije
2. Mjerenje svjetla
3. Eksponiranje
4. Uočavanje motiva
|
OČEKIVANI REZULTATI (znanja, vještine, umijeća)
- prepoznati vrste rasvjete
- odrediti jačinu svjetla
- odrediti ekspoziciju
- prepoznati fotografski motiv
|
NASTAVNI SADRŽAJI
- osnovni pojmovi o svjetlu - izvori svjetla - vrste dnevnog svjetla
- mjerenje reflektiranog svjetla - mjerenje upadnog svetla - prosjek svjetla
- određivanje pravilne ekspozicije - preekspozicija, podekspozicija
- što je motiv u fotografiji - važnost svjetla pri odabiru motiva - sjena i njezina uloga u motivu |
PREGLEDNASTAVNIH CJELINA S VREMENSKIM RASPOREDOM
Redni broj |
Nastavna cjelina |
Broj sati po obrazovnim godinama |
Ukupno |
||
1. |
2. |
3. |
|||
Svjetlo – osnova fotografije |
6 |
|
|
6 |
|
Mjerenje svjetla |
8 |
|
|
8 |
|
Eksponiranje |
10 |
|
|
10 |
|
Uočavanje motiva |
11 |
|
|
11 |
|
UKUPNO |
|
35 |
|
|
35 |
Minimalni materijalni uvjeti za izvođenje programa
SVETLO U FOTOGRAFIJI – osnovne tehnike snimanja
Fotografski laboratorij za c/b i kolor fotografiju
2. Fotografski atelijer
|
- 8 (osam) aparata za povećanje sa kolor glavama za negative srednjeg formata. - 8 (osam) ekspozimentara - 2 (dva) kolor analizatora - 3 (tri) laboratorijska rasvjetna tijela za c/b i kolor fotografiju - 6 (šest) doza za manualno razvijanje filma - kolor procesor za obradu kolor filma i papira JOBO CPA 2 - 4 (četiri) posude za razvijanje fotografija formata 50x 60 cm. - ormar za sušenje filmova sa mogućnošću reguliranja topline JOBO, KINDRMANN - «mokri stol» formata 90 x250 cm (min.) - ventilacija i klimatizacija (ako već ne postoji efikasan sistem grijanja) - sušilica za sušenje plastičnog fotopapira THERMAPHOT UCP 252 - nož za rezanje fotopapira od 40 cm
- studijska blic rasvjeta od minimalno 2 (dva) rasvjetna tijela od 250 Ws - halogena rasvjeta od minimalno 4 (četiri) rasvjetna tijela od 1 000 W - 6 (šest) stativa za rasvjetu - 1 (jedan) studijski kišobran, srebrni iznutra - crni izvana - 1 (jedan) studijski kišobran, bijeli iznutra – crni izvana - fotoaparat srednjeg format MAMIYA RB 67 - objektiv od 90 mm za MAMIYA RB 67 - objektiv od 150 mm za MAMIYA RB 67 - stativ za fotoaparat srednjeg formata - flashmetar - konstrukcija za studijske pozadine s bijelom i sivom pozadinom - digitalni fotoaparat – refleksni – Fuji Fine Pix S-602, NIKON COOLPIX 5 700 - dijaprojektor za negativ 24x36 mm platno za projekciju |
6.9.2. MATEMATIKA U STRUCI - IZBORNA
Razred : 2., 3.
Tjedni ( ukupni) fond sati:
Razred 1. 2. 3.
Broj sati - 1 ( 35 ) 1 ( 32)
Cilj i zadaci:
Nastava matematike omogućuje da učenici usvoje osnovno matematičko znanje potrebno za razumijevanje pojava i zakonitosti u prirodi i društvu te ih osposobljava za primjenu znanja u praktičnom životu i posebno u struci.
Izborna nastava matematike omogućila bi učenicima koji je izaberu da svladaju samostalno rješavanje složenijih primjera te da se lakše snalaze u svim situacijama gdje uspješno bavljenje strukom podrazumijeva znanje iz matematike (npr. popunjavanje raznih obrazaca, računanje PDV-a, ispunjavanje porezne prijave, računanje poreznih olakšica, planiranje potrošnje materijala, planiranje prihoda i rashoda, računanje očekivane zarade uz dane parametre itd.)
Zadaća je izborne nastave matematike
- da učenici dobiju dodatna znanja iz matematike nužna za sudjelovanje u daljnjem razvoju
struke
- da zainteresirani učenici steknu veću samostalnost u rješavanju zada
- da učenici potpuno usvoje računanje prema danim uputama uključujući i samostalno tumačenje uputa
Matematika u struci – izborna - 2. razred |
||
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati (znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1.Sukladnost i sličnost |
Razlikovati i razumjeti pojam sukladnosti i sličnosti likova |
Sukladnost trokuta i primjene Sličnost trokuta i primjene |
2,. Kružnica i krug. Pravilni poligoni |
Znati primijeniti formule za izračunavanje opsega i površine |
Opseg i površina kruga Duljina kružnog luka i površina kružnog isječka Obodni i središnji kut Talesov poučak Tetivni i tangencijalni četverokuti Pravilni mnogokuti Opseg i površina pravilnih poligona
|
3. Kvadratne funkcije
|
Potpuno ovladati pojmom grafa funkcije Znati nacrtati graf bilo koje kvadratne funkcije i analizirati njen tok Znati odrediti nul-točke kvadratne funkcije i odrediti njihovo postojanje. |
Graf kvadratne funkcije f(X)= ax2 Graf kvadratne funkcije f(x)=ax2+c Graf kvadratne funkcije f(x)=a(x-x0)2 Graf kvadratne funkcije f(x)=a(x-x0)2+c Graf kvadratne funkcije f(x)=ax2+bx+c |
4. Poliedri i rotacijska tijela (dodatak tj proširenje obavezne nastave matematike) |
Znati odrediti oplošje i volumen pravilne uspravne prizme i piramide ako je osnovica poligon s više od 4 stranice Znati odrediti oplošje i volumen krnje piramide i krnjeg stošca. Znati primijeniti formule za sferu. |
Prizme Piramide Krnja piramida Krnji stožac Sfera
|
Matematika u struci – izborna 3. razred |
||
Nastavna cjelina |
Očekivani rezultati (znanja i umijeća) |
Nastavni sadržaji |
1.Aritmetička i geometrijska sredina |
Znati izračunati aritmetičku i geometrijsku sredinu |
Aritmetička sredina Geometrijska sredina |
2. Nizovi |
Razumjeti pojam niza Razlikovati aritmetički od geometrijskog niza i shvatiti podrijetlo imena Znati odrediti traženi član niza Intuitivno shvatiti pojam limesa niza i znati izračunati jednostavnije limese Razumjeti pojam geometrijskog reda Znati izračunati sumu konvergentna geometrijskog reda |
Pojam niza Grafičko predočavanje niza Aritmetički niz Geometrijski niz Limes niza Teoremi o limesima Limes monotonih nizova Geometrijski red
|
3.Složeni kamatni račun |
Znati ispravno koristiti formule za složeni kamatni račun |
Kamatni faktor Složene kamate |
4. Periodični i godišnji obračun PDV-a
|
Razumjeti obaveze plaćanja PDV-a |
Obračun PDV-a na plaćenu robu Obračun PDV-a iz prodane robe (usluge) |
5. Godišnji obračun poreza na dohodak i ispunjavanje porezne prijave |
Znati protumačiti upute o ispunjavanju porezne prijave Znati izračunati vlastite obveze |
Porezne olakšice Porezna kartica Porezna prijava |
MATEMATIKA U STRUCI- izborna
Pregled nastavnih područja s vremenskim rasporedom
Red. br. |
Nastavno područje |
Broj sati po obrazovnim godinama |
|
||||||
I. |
II. |
III. |
Ukupno |
|
|||||
1. 2. 3. 4. |
Sukladnost i sličnost Kružnica i krug. Pravilni poligoni Kvadratne funkcije Poliedri i rotacijska tijela |
|
7 8 10 10 |
|
7 8 10 10 |
||||
5. 6. 7. 8.
9. |
Aritmetička i geometrijska sredina Nizovi Složeni kamatni račun Periodični i godišnji obračun PDV-a Godišnji obračun poreza na dohodak i porezna prijava
|
|
|
4
15 5 3
5 |
4
15 5 3
5 |
||||
Ukupno:
|
- |
35 |
32 |
67 |
|||||
6.9.3. Nastavni predmet: KOMPOZICIJA SLIKE – IZBORNI PREDMET
Razred: 3.
Tjedni (ukupni) fond sati: 1 (32)
Cilj i zadaci: Izoštravanje pažnje i uočavanje vizualnih zakonitosti u djelima hrvatskih i svjetskih umjetnika, te primjena naučenog tijekom samostalnog snimanja.
Sadržaj:
CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja i umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
1. Elementi likovnosti. |
Otvaranje opažaja. Usvajanje elemenata forme. |
Elementi forme: a) slikarstvo- linija, vraste linije, ton, vrste tonova, boje, odnosi boja, ploha, b) skulptura- površina, volumen, prostor, c) arhitektura i urbanizam- prostor, vrste materijala. |
2. Elementi kompozicije. |
Uočavanje vizualnih zakonitosti na reproduciranim djelima. |
motiv tema sadržaj vrste kompozicija perspektive |
3. Analiza kompozicije kroz stilska razdoblja. |
Primjena naučenog: na reproduciranim djelima, tijekom samostalnog snimanja fotografija i dijapozitiva. |
Analiza reproduciranih djela iz različitih stilskih razdoblja. Zajednička analiza uradaka učenika. |
4. Detalji i cjeline. |
Prepoznavanje detalja na temelju cjeline i obrnuto. |
Odnos detalja i cjeline. Biranje detalja. |
5. Ritam. |
Uočavanje ritmičkih izmjena. |
Što je ritam? Vrste ritma. Načini postizanja ritma. |
6. Simbolika boja i neboja. |
Osvješćivanje važnosti simbolike boje i njenog različitog kulturološkog poimanja. |
Asocijacije vezane uz boje. Odabir boja. Kulturološke razlike u poimanju simbolike boja. |
7. Neverbalna komunikacija. |
Prepoznavanje važnosti znakova. |
Elementi neverbalne komunikacije. |
8. Analiza. Seminarski rad. |
Prepoznavanje i primjena naučenog. |
Analiza: a) opusa poznatih fotografa, b) samostalnih fotografija i dijapozitiva.
|
Metodičke napomene: a) Za nastavu je obvezatan episkop i dijaprojektor, te kolekcija dijapozitiva po odabiru nastavnika.
b)Nastavnik: Profesor povijesti umjetnosti ili diplomirani povjesničar umjetnosti.
Obveze učenika: Temelje se na stalnoj suradnji učenici-nastavnik i učenik- učenik te diskusiji. Očekuje se stalna aktivnost učenika na satu, te stalni odlasci u muzeje i galerije u tijeku školske godine.
Literatura: Jadranka Damjanov: Likovna umjetnost (I. dio)
Jadranka Damjanov: Likovna umjetnost (II.dio)
Radovan Ivančević: Perspektive i stilovi
KOMPOZICIJA SLIKE
PREGLED NASTAVNIH CJELINA S VREMENSKIM RASPOREDOM
Redni broj |
Nastavna cjelina |
Broj sati po obrazovnim godinama |
|||
I |
II |
III |
Ukupno |
||
1. Elementi likovnosti. 2.Elementi kompozicije. 3.Analiza kompozicije kroz stilska razdoblja. 4. Detalji i cjeline. 5.Ritam. 6.Simbolika boja i neboja. 7.Neverbalna komunikacija. 8.Analiza. Seminarski rad. |
|
|
8 4 3 3 2 3 2 7
|
8 4 3 3 2 3 2 7 |
|
Ukupno: |
|
|
32 |
32 |
6.9.4. NASTAVNI PREDMET: SVJETLO I RASVJETA
- IZBORNI PREDMET
Razred: 3.
Tjedni (ukupni) fond sati: 1( 32)
Cilj:
Predmet SVJETLO I RASVJETA daje učenicima praktična znanja vezana uz svjetlo, kao osnovni element u nastajanju i oblikovanju fotografije.
Nastava se djelomično održava u fotoatelijeru, a djelomično na terenu.
Zadaci:
- naučiti oblikovati svjetlo u većini fotografskih situacija
- razvijanje vještina u rukovanju profesionalnim fotografskim rasvjetnim tijelima
- razvijanje snalažljivosti, kreativnosti, preciznosti i samostalnosti u radu
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja, vještine, umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
1. Halogena rasvjeta
|
Znati koristiti studijsku halogenu rasvjetu i dodatni pribor - difuzore, kišobrane, spot reflektore. Znati izvršiti jednostavniji popravak. |
Rad sa studijskom halogenom rasvjetom. Namjena, vrste reflektora, dodatni pribor, održavanje
|
2. Studijska flash rasvjeta
|
Znati koristiti studijsku flash rasvjetu i dodatni pribor - difuzore, kišobrane, spot reflektore. |
Rad sa studijskom halogenom rasvjetom. Namjena, vrste reflektora, dodatni pribor, održavanje
|
3. Svjetlomjeri i flashmetar |
Znati koristiti ugrađeni i ručni svjetlomjer. |
Rad sa svjetlomjerom i flashmetrom za upadno i reflektirano svjetlo. Spotmetar, siva karta. |
4. Osnovna svjetlosna pozicija
|
Znati postaviti OSP za različite namjene: portret za dokumente, komercijalni portret, umjetnička fotografija i sl. |
Postavljanje OSP- a. Tročetvrtinsko, prednje, vršno, pozadinsko svjetlo. Određivanje kontrasta. |
5. Reklamna fotografija
|
Znati modificirati rasvjetu za potrebe reklamne fotografije koristiti oštro i difuzno svjetlo.
|
Modifikacije i prilagodbe osnovne svjetlosne pozicije, boom.
|
6. Rasvjeta za snimanje umjetničkih djela
|
Znati postaviti rasvjetu za snimanje umjetničkih djela - akvarel, ulje na staklu, ulje na platnu, keramika, mozaik i sl. |
Prilagođavanje rasvjete specifičnostima pojedinih umjetničkih tehnika - akvarel, ulje na staklu, keramika i sl. |
PREGLED NASTAVNIH PODRUČJA S VREMENSKIM RASPOREDOM
Red broj |
Nastavno područje |
Broj sati po obrazovnim godinama |
|||
I. |
II. |
III. |
Ukupno |
||
1. 2. 3. 4. 5. 6.
|
Halogena rasvjeta Studijska flash rasvjeta Svjetlomjeri i flashmetar Osnovna svjetlosna pozicija Reklamna fotografija Rasvjeta za snimanje umjetničkih djela |
|
|
4 4 3 6 8 7
|
4 4 3 6 8 7
|
Ukupno: |
|
|
32 |
32 |
C- PRAKTIČNI DIO PROGRAMA
C.1.
Nastavni predmet: PRAKTIČNA NASTAVA – TEHNOLOŠKE VJEŽBE
Razred: 1.
Tjedni (ukupni) fond sati: 1 (35)
Cilj: Usvojenost osnovnih znanja o načinu korištenja fotografskog aparata, određivanju elemenata ekspozicije, korištenju tehničkih sredstava i postupku rada u c/b fotografskom laboratoriju.
Zadaci koje treba ostvariti da bi se cilj postigao:
Obrazovni zadaci: - objasniti način korištenja fotografskog aparata
objasniti značenje svjetla prilikom određivanja ekspozicije
pokazati način upotrebe aparata z apovećavanje
pokazati način obrade c/b filma i
pokazati proces obrade c/b pozitiva
Funkcionalni zadaci: - svladati osnovnu vještinu snimanja
ovladati osnovama rada u c/b fotografskom laboratoriju
Odgojni zadaci: - stjecati naviku rada u fotolaboratoriju
-razvijati sistematičnost i urednost
NASTAVNA CJELINA
|
OČEKIVANI REZULTATI (znanja, vještine, umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI
|
1. Rad s fotoaparatima |
- Prepoznati i objasniti dijelove fotoaparata - Ovladati osnovnom tehnikom snimanja |
- Jednooki refleksni fotoaparat i njegovi dijelovi - Kompaktni srednjeformatni i velikoformatni fotoaparati |
2. Svjetlo u fotografiji |
- Prepoznati vrste svjetla u eksterijeru - Ovladati načinom upotrebe svjetlomjera - Odrediti elemente ekspozicije |
- Vrste svjetla u fotografiji - Svjetlomjer - funkcija i načini upotrebe |
3. C/b poroces - negativ
|
- Ovladati tehnikom ulaganja filma u dozu u potpunom mraku - Odrediti vrijeme procesa obrade - Razviti c/b film - Ocijeniti karakter negativa |
- Načini obrade c/b negativa - Kemikalije za obradu c/b negativa - Karakter negativa |
4. C/b proces – pozitiv - informativno |
- upoznati c/b proces – pozitiv - informativno |
- Osnove c/b procesa - informativno |
Razred : 2. (drugi)
Tjedni (ukupni ) fond sati: 1 (35)
Cilj: Operativno ovladati načinom rada u c/b negativ i pozitiv procesu. Usvojiti znanje i vještinu korištenja rasvjete u fotografskom atelijeru. Ovladati osnovnim načelima tehnika snimanja u eksterijeru i atelijeru.
Zadaci koje treba ostvariti da bi se cilj postigao:
Obrazovni zadaci: - pokazati načine rada u c/b pozitiv procesu
- objasniti način upotrebe svjetla u atelijeru
- približiti načine rada u različitim tehnikama snimanja
Funkcionalni zadaci: - savladati vještinu izrade c/b pozitiva
- usvojiti osnovne rada sa svjetlima u atelijeru
- usvojiti načelo o potrebi pripreme za snimanje
Odgojni zadaci: - stjecati naviku rada u fotolaboratoriju
- usvajati spoznaje o potrebi komunikacije u poslu
- razvijati sistematičnost i urednost
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja, vještine, umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
1. C/b proces - pozitiv |
- prepoznati i objasniti dijelove aparata za povećavanje - ovladati tehnikama izrade c/b pozitiva |
- aparat za povećavanje - dijelovi i pribor - vrste c/b pozitiv materijal - način obrade c/b pozitiva |
2. Svjetlo u fotografskom atelijeru |
- prepoznati vrstu svjetla u atelijeru - odrediti vrstu i poziciju svjetla prema zadanom objektu |
- rasvjeta konvencionalnog portreta - odnos jakosti glavnog i ostalih svjetala - direktno, difuzno i reflektirano svjetlo |
3. Tehnike snimanja |
- usvojiti načine pripreme za različite tehnike snimanja - steći sigurnost u snimanju u pogledu tehničkih i komunikacijskih problema |
- snimanje portreta u atelijeru i eksterijeru - snimanje reportaže - snimanje arhitekture - informativno snimanje u reklamnoj fotografiji |
Razred: 3 (treći)
Tjedni (ukupni) fond sati: 2 (64)
Cilj: Ovladati osnovnim znanjima i vještinama snimanja fotografije u boji. Usvojiti način rada u fotografskom kolor laboratoriju.
Zadaci koje treba ostvariti da bi se cilj postigao:
Obrazovni zadaci: - objasniti postupak obrade kolor negativa i pozitiva
- približiti načine obrade fotografija ručno te automatskim načinom
Funkcionalni zadaci: - svladati načine obrade kolor negativa, kolor dijapozitiva i kolor
fotografija
Odgojni zadaci: - razvijati naviku gledanja boje
usvajati sistematičnost i urednost u poslu
poštovati ekološke standarde u svom poslu
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja, vještine, umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
1. Boja kao element kompozicije |
- usvojiti osnovna znanja o boji i pojmu temperature boje - upoznati tehniku snimanja s kolor dijapozitivom |
- kvalitete boja - temperatura boje - međusobni odnos boja |
2. Kolor negativ i kolor dijapozitiv |
- upoznati način obrade: C 41 i E 6 |
- razvijanje kolor negativa - razvijanje kolor dijapozitiva |
3. Načini povećavanja kolor fotografija |
- usvojiti osnovna znanja o načinu filtracije u kolor pozitiv procesu |
- aditivni način filtracije - suptraktivni način filtracije - određivanje vrijednosti filtra: YMC - kolor analizator - uklanjanje dominante |
4. Filtri |
- odrediti način upotrebe filtra |
- filtri u kolor fotografiji |
5. Kompozicijski postupci |
- pokušati istražiti boju kao kreativni element u fotografiji |
- kontrast boja - ritam boja - djelovanje boje u prostoru - djelovanje vremenskih prilika i doba dana na boju |
PREGLED NASTAVNIH CJELINA S VREMENSKIM RASPOREDOM
Redni broj |
Nastavna cjelina |
Broj sati po obrazovnim godinama |
|||
1. |
2. |
3. |
Ukupno |
||
1. |
Rad s fotoaparatima |
16 |
|
|
16 |
2. |
Svjetlo u gorografiji |
6 |
|
|
6 |
3. |
C/b proces - negativ |
8 |
|
|
8 |
4. |
C/b proces – pozitiv (inform.) |
5 |
|
|
5 |
5. |
C/b proces - pozitiv |
|
14 |
|
14 |
6. |
Svjetlo u fotografskom atelijeru |
|
10 |
|
10 |
7. |
Tehnike snimanja |
|
11 |
|
11 |
8. |
Boja kao element kompozicije |
|
|
8 |
8 |
9. |
Kolor negativ i kolor dijapozitiv |
|
|
14 |
14 |
10. |
Načini povećavanja kolor fotografija |
|
|
26 |
26 |
11. |
Filtri |
|
|
4 |
4 |
12. |
Kompozicijski postupci |
|
|
12 |
12 |
UKUPNO |
35 |
35 |
64 |
134 |
C2 + C3
NASTAVNI PREDMET: PRAKTIČNA NASTAVA
(U ŠKOLSKOJ RADIONICI ILI KOD OBRTNIKA)
Razred: 1. (prvi)
Godišnji broj sati: 865
Cilj: Usvojenost osnovnih znanja o načinu korištenja fotografskog aparata, određivanju elemenata ekspozicije, korištenju tehničkih sredstava i postupku rada u c/b fotografskom laboratoriju.
Zadaci koje treba ostvariti da bi se cilj postigao:
Obrazovni zadaci: - objasniti način korištenja fotografskog aparata
- objasniti značenje svjetla prilikom određivanja ekspozicije
- objasniti organizaciju rada u fotolaboratoriju
- pokazati način obrade c/b filma
- objasniti način komunikacije na radnom mjestu
Funkcionalni zadaci: - savladati osnovnu vještinu rukovanja fotoaparatom
- ovladati osnovama rada u c/b fotografskom laboratoriju
Odgojni zadaci: - stjecati naviku rada u fotolaboratoriju
- razvijati sistematičnost i urednost
- poštovati ekološke standarde u svom poslu
- uvažavati mišljenje drugih
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja, vještine, umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
1. Rad u fotografskom laboratoriju |
- usvojiti načela organizacije rada u fotolaboratoriju |
- organizacija sadržaja i rada u fotolaboratoriju - rad s filmovima i fotografijama - rad s kemikalijama (c/b proces) - kronologija tehnoloških postupaka - utjecaj vanjskih faktora na skladištenje, arhiviranje i proces obrade fotografskog materijala |
2. Rad s fotoaparatima |
- steći automatizam u osnovnim operacijama s različitim vrstama fotoaparata - ovladati osnovnim tehnikama snimanja |
- ulaganje i vađenje filma kod različitih vrsta fotoaparata - određivanje elemenata ekspozicije kod ručnih i automatskih fotoaparata - način upotrebe ostalog pribora fotoaparata - njega fotoaparata i pribora |
3. C/b proces - negativ |
- ovladati procesom obrade c/b negativa |
- priprema radnih otopina za obradu negativa - precizno određivanje vremenskog trajanja obrade - obrada c7b negativa - arhiviranje filma nakon sušenja - ocjenjivanje karaktera negativa |
4. Komunikacija na radnom mjestu |
- steći sigurnost u komunikaciji s naručiteljem posla |
- upotreba fotografske terminologije: kada i na koji način? - simulacija narudžbe u raznim poslovnim okruženjima |
Razred: 2. (drugi)
Godišnji broj sati: 865
Cilj: Ovladati c/b pozitiv procesom. Postaviti rasvjetu u atelijeru prema predmetu snimanja.
Usvojiti osnovne tehnike snimanja.
Zadaci koje treba ostvariti da bi se cilj postigao:
Obrazovni zadaci: - pokazati načine rada u c/b pozitiv procesu
- objasniti funkciju i kvalitetu pojedinih rasvjetnih tijela
- objasniti osnovne tehnike snimanja koje će zasigurno koristiti u budućem radu
Funkcionalni zadaci: - ovladati vještinom izrade c/b pozitiva
- steći vještinu rada u fotografskom atelijeru pri manipulaciji sa svjetlima
Odgojni zadaci: - stjecati naviku rada u foto - laboratoriju
- razvijati sistematičnost i urednost
- poštovati ekološke standarde u svom poslu
- uvažavati mišljenje drugih.
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja, vještine, umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
1. C/b proces - pozitiv |
- ovladati procesom obrade c/b pozitiva |
- priprema radnih otopina za obradu pozitiva - obrada c/b pozitiva dorada pozitiva nakon obrade toniranje, retuš, ljepljenje |
2. Rad s aparatima za povećavanje
|
- prepoznati i objasniti funkciju svih dijelova aparata za povećavanje |
- aparat za povećavanje i sastavni dijelovi - povećavanje, umanjivanje i kontaktno kopiranje - posebne tehnike pri povećavanju: zadržavanje i nadosvjetljavanje - kolor glava, multigradacijski filteri pri radu s multigradacijskim papirom - odabir gradacijskog papira s obzirom na karakter negativa |
3. Rad u ateljeu |
- odabrati i postaviti rasvjetu prema objektu snimanja |
- rad s rasvjetnim tijelima - redoslijed postavljanja rasvjete - korištenje pomoćnih rasvjetnih tijela - mjerenje jakosti osvjetljenja |
4. Tehnike snimanja |
- pripremiti snimanje određene teme |
- pripreme za snimanje s izrazitim naglaskom na dokument i informaciju - snimanje reprodukcija - fotografija za osobni dokument |
Razred: 3. ( treći)
Godišnji broj sati: 736
Cilj: Ovladati radom u kolor laboratoriju. Usvojiti osnovna znanja o ponašanju boje pri snimanju filmova u boji.
Zadaci koje treba ostvariti da bi se cilj postigao:
Obrazovni zadaci: - pokazati razvijanje negativ i dija filmova u boji
- pokazati razvijanje kolor fotografija s negativa i dijapozitiva ručno
- upoznati cjeloviti proces obrade kolor materijala u laboratorijima s
automatskom obradom
Funkcionalni zadaci: - ovladati rukovanjem s kolor glavom, kolor analizatorom i strojevima
za automatsku obradu kolor materijala
Odgojni zadaci: - razvijati naviku promatranja boje
- usvajati sistematičnost i urednost u poslu
- poštivati ekološke standarde u svom poslu
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja, vještine, umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
1. Rad s kolor negativ i kolor dijapozitiv filmovima |
- ovladati procesom, obrade: C 41 i E 6 |
- C 41 ručni i automatski način obrade filma - E 6 ručni i automatski način obrade filma |
2. Obrada kolor pozitiv materijal |
- ovladati procesom obrade RA 4, Cibachrome |
- RA 4 ručni i automatski način obrade pozitiva - Cibachrome način obrade pozitiva |
3. Rad u laboratoriju za automatsku obradu kolor materijal |
- upoznati proces rada u laboratoriju za automatsku obradu kolor materijala |
- način rada manjeg fotografskog laboratorija za automatsku obradu kolor materijala - način rada velikog fotografskog laboratorija za obradu kolor materijala (informativno) |
4. Greške na negativu, dijapozitivu i pozitivu |
- pročitati greške na filmovima i pozitivu |
- pogreške pri snimanju - pogreške pri obradi - dominanta boje i potrebne korekcije |
PREGLED NASTAVNIH CJELINA S VREMENSKIM RASPOREDOM
Redni broj |
Nastavna cjelina |
Broj sati po obrazovnim godinama |
Ukupno |
||
1. |
2. |
3. |
|||
1. |
Rad u fotografskom laboratoriju |
175 |
|
|
175 |
2. |
Rad s fotoaparatima |
175 |
|
|
175 |
3. |
C/b proces - negativ |
490 |
|
|
490 |
4. |
Komunikacija na radnom mjestu |
25 |
|
|
25 |
5. |
C/b proces - pozitiv |
|
175 |
|
175 |
6. |
Rad s aparatima za povećavanje |
|
250 |
|
250 |
7. |
Rad u atelijeru |
|
275 |
|
275 |
8. |
Tehnike snimanja |
|
165 |
|
165 |
9. |
Rad s kolor negativ i kolor dijapozitiv filmovima |
|
|
175 |
175 |
10. |
Obrada kolor pozitiv materijal |
|
|
436 |
436 |
11. |
Rad u laboratoriju za automatsku obradu kolor materijala |
|
|
25 |
25 |
12. |
Greške na negativu, dijapozitivu i pozitivu |
|
|
100 |
100 |
Ukupno |
865 |
865 |
736 |
2466 |
6.11. NASTAVNI PREDMET (IZBORNI): TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Razred 1., 2. i 3.
Tjedni (ukupni) fond sati:
Razred |
1. |
2. |
3. |
Ukupno |
Broj sati |
1 (35) |
1 (35) |
1 (32) |
3 (102) |
CILJ:
Razvijanje zdravstvene kulture učenika radi čuvanja i unapređivanja vlastitog zdravlja i zdravlja okoline; podmirenje biopsihosocijalnih potreba za kretanjem kao izrazom zadovoljavanje čovjekovih potreba kojima se povećavaju stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada.
ZADACI:
Nastaviti s utjecajem vježbanja na razvoj morgološkog statusa učenica, a posebno na proporcionalan razvoj mišićnog i potkožnog masnog tkiva, utjecati na jakost i gibljivost karličnog pojasa i na snagu leđnih mišića, razvijati aerobne sposobnosti učenica (grudi i dijafragmalno disanje), privikavati učenice na adekvatno vježbanje i za vrijeme mjesečnih ciklusa, upoznati učenike sa zakonitostima rasta i razvoja, utjecati na razvoj mišićnih skupina relevantnih za biološku funkciju žene, utjecati na sadržajnije korištenje slobodnog vremena učenika, prihvatiti vježbanje kao prevenciju protiv pojave adipoznosti (celulita)…
1. RAZRED
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja i umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
|
Upoznati učenike s pravilima ponašanja u dvorani za TZK, na pravilnu terminologiju koju trebaju koristiti na nastavi TZK, podsjetiti ih na čuvanje školske imovine, njegovanje higijenskih navika. Vježbama za zagrijavanje i aerobikom podići opće i radne sposobnosti organizma, poboljšati rad kardiovaskularnog, respiratornog i živčanog sustava, utjecati na proporcionalnu ravnotežu između mase tijela i potkožnog masnog tkiva, smanjiti potkožno masno, a povećati mišićno tkivo, utjecati na jačanje, istezanje i labavljenje mišića, na fleksibilnost i povećanje pokretljivosti zglobova, jačati skeletnu muskulaturu, utjecati na razvoj koordinacije, pokretljivosti, snage; pozitivan utjecaj vježbanja na cjelokupnu ličnost. u igarama: pobuđivanje natjecateljskog duha, poštovanje pravila igre, sportsko priznanje poraza i radovanje pobjedi.
|
- Uvodni sat, terminologija u TZK - Opće pripremne vježbe - Aerobika - Igre |
|
Provjeriti usvojena motorička znanja i informacije, pobuditi zadovoljstvo i veselje, zatomiti negativne emocije (svadljivost, pesimizam), izgrađivanje međuljudskih humanih odnosa |
- Inicijalno i finalno provjeravanje - Zaključivanje ocjena |
Atletika |
Trčanjem podići opće i radne sposobnosti organizma, jačati skeletnu muskulaturu, utjecati na proporcionalnu ravnotežu između mase tijela i potkožnog tkiva: smanjiti potkožno, masno tkivo i povećati mišićno, razvoj aerobnog kapaciteta, poboljšati rad kardiovaskularnog, respiratornog i živčanog sustava, pozitivan utjecaj na cjelokupnu ličnost |
- Ciklično kretanje različitim tempom do 8 min. - Tehnika visokog starta
|
Skokovi |
Usvajanje pravilne tehnike izvođenja skoka, stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja atletike, utjecati na jakost i gibljivost karličnog pojasa, na snagu leđnih mišića, razvoj eksplozivne snage, koordinacije pokreta, razvoj spretnosti i pokretljivosti, ravnoteže tijela
|
- Skok uvis prekoračnom tehnikom (škare) |
Bacanja |
Usvajanje pravilne tehnike izvođenja bacanja, stjecanje znanja iz atletike, razvoj koordinacije i skladnosti pokreta |
- Bacanje (kugle) O´Brienovom leđnom tehnikom
|
Preskoci |
Usvojiti pravilnu tehniku izvođenja elementa, steći znanja, vještine i sposobnosti, jačati skeletnu muskulaturu, razvijati eksplozivnu snagu (odraz s daske), koordinaciju rada ruku i nogu, veznu spretnost; pobuđivanje hrabrosti i razbijanje straha |
- Naskok zgrčno na šved. sanduk, saskok uvinućem |
Upori, visovi, ravnotežni položaji |
Razviti smisao za lijepo, skladno i pravilno izvođenje pokreta, stjecanja znanja, vještina i sposobnosti iz sportske i ritmičke gimnastike, razviti koordinaciju, fleksibilnost, spretnost i preciznost (vježbe s vijačom, obručem, na niskoj gredi), repetitivnu i statičnu snagu (zgibovi i izdržaji), razvoj pokretljivosti tijela, održavanje ravnoteže (stojevi, premeti); razvoj discipline, upornosti i ustrajnosti učenika, pobuđivanje zadovoljstva i hrabrosti, kolektivnosti, suradnje, prijateljstva, međusobno pomaganje (asistiranje), izgrađivanje međuljudskih odnosa. |
- Kolut naprijed do upora klečećeg zanožno - Kolut nazad do upora sjedećeg raznožno - Stav na rukama - Stav na rukama i kolut naprijed - Kolut nazad do stava na rukama - Premet strance - Tri povezana premeta strance - Vježba na parteru - Vježbe s vijačom, obručem, na niskoj gredi i na švedskim ljestvama - Zgibovi na zidnoj preči |
Poskoci i skokovi |
Razviti smisao za lijepo, skladno i pravilno izvođenje elemenata gimnastike, razvoj gracioznosti, koordinacije pokreta, osjećaja za ritam |
- Dječji poskoci prema naprijed i nazad - Škarice naprijed - nazad - Mačji skok |
Plesne strukture |
Razviti osjećaj za ritam, suptilnost, koordinaciju pokreta, pobuđivanje veselja, prijateljstva, suradnje, međusobno usklađivanje i pomaganje (ples u parovima ili kolu), zatomljivanje negativnih emocija (svadljivosti, depresije, pesimizma), izgrađivanje međuljudskih humanih odnosa, pozitivan utjecaj na cjelokupnu ličnost i na podizanje opće kulture učenika, stvaranje ugodne atmosfere na satu (uz glazbu) |
- Polka - Kolo Staro sito i korito - Kolo Kruške, jabuke, šljive - Dvokorak |
Borilačke strukture |
Usvojiti znanja, vještine i sposobnosti branjenja od napadača, usvajanje pravilne tehnike obaranja i njezinu praktičnu primjenu, razvoj motivacije za borilačke sportove, pobuđivanje zadovoljstva i veselja hrabrost. |
- Samoobrana od čupanja za kosu - Samoobrana od gušenja objema rukama
|
Za mušku populaciju predviđeni su i sljedeći sadržaji u prvom, drugom i trećem razredu.
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja i umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
|
Stimulirati rast i razvoj, jačanje (pomoću bućica) mišića ruku i ramenog pojasa, trbušne i leđne muskulature, te mišića nogu; razvoj preciznosti (stolni tenis, dodavanje lopte...), spretnosti, pokretljivosti, pobuđivanje natjecateljskog duha, podizanje radne sposobnosti organizma |
Izdržaji i zgibovi na zidnoj preči Vježbe za razvoj snage s bućicama od 1 i 2 kg. Stolni tenis dodavanje lopte glavom u sjedećem položaju (u parovima) Nogomet Košarka ili drugi sportovi prema mogućnostima škole |
|
2. RAZRED |
|
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja i umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
|
Podsjetiti učenike na pravila ponašanja u dvorani za TZK, na pravilnu terminologiju koju trebaju koristiti na nastavi TZK, podsjetiti ih na čuvanje školske imovine, njegovanje higijenskih navika. Opće pripremnim vježbama i aerobikom podići opće i radne sposobnosti organizma za ostale dijelove sata, poboljšati rad kardiovaskularnog, respiratornog i živčanog sustava, utjecati na proporcionalnu ravnotežu između mase tijela i potkožnog masnog tkiva, smanjiti potkožno masno, a povećati mišićno tkivo, utjecati na jačanje, istezanje i labavljenje mišića, na povećanje pokretljivosti i fleksibilnosti zglobova, jačati skeletnu muskulaturu, utjecati na razvoj koordinacije, pokretljivosti, snage; pozitivan utjecaj vježbanja na cjelokupnu ličnost. Na poligonu: razvoj brzine, spretnosti, pobuđivanje natjecateljskog duha, poštovanje pravila, sportsko priznanje poraza i radovanje pobjedi. |
Uvodni sat, terminologija u TZK Opće pripremne vježbe Aerobika Poligon |
|
Provjeriti usvojena motorička znanja i informacije, pobuditi zadovoljstvo i veselje, zatomiti negativne emocije (svadljivosti, pesimizma), izgrađivanje međuljudskih humanih odnosa. |
Inicijalno i finalno provjeravanje Zaključivanje ocjena |
Atletika |
Podići opću i radnu sposobnost organizma, jačati skeletnu muskulaturu, utjecati na proporcionalnu ravnotežu između mase tijela i potkožnog masnog tkiva: smanjiti potkožno masno, a povećati mišićno tkivo, razvoj aerobnog kapaciteta, poboljšati rad kardiovaskularnog, respiratornog i živčanog sustava, pozitivan utjecaj na cjelokupnu ličnost, razvoj statične i eksplozivne snage pri niskom startu. |
Ciklično kretanje različitim tempom do 10 min. Tehnika niskog starta
|
Skokovi |
Usvajanje pravilne tehnike izvođenja skokova, stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja atletike, utjecati na jakost i gibljivost karličnog pojasa. |
Skok udalj s mjesta Skok uvis opkoračnom tehnikom (stradle) |
Preskoci |
Usvajanje pravilne tehnike izvođenja elementa, stjecanje znanja, vještine i sposobnosti, jačanje muskulature, razvoj eksplozivne snage i koordinacije pokreta, održavanje ravnoteže u fazi leta preko sanduka, razvoj spretnosti; pobuđivanje hrabrosti i , razbijanje straha. |
Odbočka |
Upori, visovi, ravnotežni položaji |
Razvijanje smisla za lijepo, skladno i pravilno izvođenje pokreta, stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz sportske i ritmičke gimnastike, razviti koordinaciju, fleksibilnost, spretnost i preciznost (vježbe s vijačom, obručem, na niskoj gredi), regetitivne i statične snage (zgibovi i izdržaji), razvoj pokretljivosti tijela, održavanje ravnoteže (stojevi, premeti); razvoj discipline, upornosti i ustrajnosti učenika, pobuđivanje zadovoljstva i hrabrosti, kolektivnosti, suradnje, prijateljstva, međusobno pomaganje (asistiranje), izgrađivanje međuljudskih odnosa. |
Kolut naprijed bez oslonca dva povezana koluta nazad d Stav na glavi Stav na rukama i kolut naprijed Kolut nazad do stava na rukama Vježbe na gredi Tri povezana premeta strance Vježbe s vijačom, obručem, na niskoj gredi i na švedskim ljestvama Zgibovi na zidnoj preči |
Poskoci i skokovi |
Razviti smisao za lijepo, skladno i pravilno izvođenje elemenata gimnastike, razvoj gracioznosti, koordinacije pokreta, osjećaja za ritam. |
Daleko – visoki skok Poskok s prednoženjem i zanoženjem
|
Plesne strukture |
Razviti osjećaj za ritam, suptilnost, koordinaciju pokreta, pobuđivanje veselja, prijateljstva, suradnje, međusobno usklađivanje i pomaganje (ples u parovima ili kolu), zatomljivanje negativnih emocija (svadljivosti, depresije, pesimizma), izgrađivanje međuljudskih humanih odnosa, pozitivan utjecaj na cjelokupnu ličnost i na podizanje opće kulture učenika, stvaranje ugodne atmosfere na satu (uz glazbu.) |
Kolo Kalendare Bečki valcer u parovima (valcer korak)
|
Borilačke strukture |
Usvojiti vještine, sposobnosti i znanja, usvojiti znanje iz područja gušenja odnosno njenu praktičnu primjenu u iznenadnoj situaciji u životu, razvoj motivacije za borilačke sportove, pobuđivanje zadovoljstva i veselja, odvažnosti i hrabrosti. |
- Elementarni oblici hrvanja ukoštac Gušenje: sjedeći na trupu |
Za mušku populaciju predviđeni su i sljedeći sadržaji u prvom, drugom i trećem razredu.
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja i umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
|
Stimulirati rast i razvoj, jačanje (pomoću bućica) mišića ruku i ramenog pojasa, trbušne i leđne muskulature, te mišića nogu; razvoj preciznosti (stolni tenis, dodavanje lopte...), spretnosti, pokretljivosti, pobuđivanje natjecateljskog duha, podizanje radne sposobnosti organizma. |
Izdržaji i zgibovi na zidnoj preči Vježbe za razvoj snage s bućicama od 1 i 2 kg. Stolni tenis Dodavanje lopte glavom u sjedećem položaju (u parovima) Nogomet Košarka ili drugi sportovi prema mogućnostima škole |
3. RAZRED
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja i umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
|
Podsjetiti učenike na pravila ponašanja u dvorani za TZK, na pravilnu terminologiju koju trebaju koristiti na nastavi TZK, podsjetiti ih na čuvanje školske imovine, njegovanje higijenskih navika. Opće pripremnim vježbama i aerobikom podići opće i radne sposobnosti organizma za ostale dijelove sata, utjecati na proporcionalnu ravnotežu između mase tijela i potkožnog masnog tkiva, smanjiti potkožno masno, a povećati mišićno tkivo, poboljšati rad kardiovaskularnog, respiratornog i živčanog sustava; utjecati na jačanje, istezanje i labavljenje mišića, na povećanje pokretljivosti i fleksibilnosti zglobova, jačati skeletnu muskulaturu, utjecaj na razvoj koordinacije, pokretljivosti, snage, pozitivan utjecaj vježbanja na cjelokupnu ličnost. U igrama na poligonima razvoj brzine, spretnosti, pobuđivanje natjecateljskog duha, poštovanje pravila igre, sportsko priznanje poraza i radovanje pobjedi. |
Uvodni sat, terminologija u TZK Opće pripremne vježbe Aerobika Igre Poligon |
|
Provjeriti usvojena motorička znanja i informacije, pobuditi zadovoljstvo i radost, zatomiti negativne emocije (svadljivosti, pesimizma), izgrađivati međuljudskih humanih odnosa. |
Inicijalno i finalno provjeravanje Zaključivanje ocjena |
Atletika |
Trčanjem podići opću i radnu sposobnost, jačati skeletnu muskulaturu, utjecati na proporcionalnu ravnotežu između mase tijela i potkožnog masnog tkiva: smanjiti potkožno, masno tkivo, a povećati mišićno tkivo, razvoj aerobnog kapaciteta, poboljšati rad kardiovaskularnog, respiratornog i živčanog sustava, pozitivan utjecaj na cjelokupnu ličnost, u štafeti: razviti spretnost i preciznost, usklađenost para, koordinaciju pokreta ruku i nogu. |
Ciklično kretanje različitim tempom do 12 min. Tehnika primopredaje štafetne palice
|
Skokovi |
Usvajanje pravilne tehnike izvođenja skoka, stjecanje znanja, vještina i sposobnosti iz područja atletike, utjecati na jakost i gibljivost karličnog pojasa, na snagu leđnih mišića, razvoj eksplozivne snage (posebno snage nogu!), razvoj koordinacije pokreta, razvoj spretnosti i pokretljivosti, ravnoteže tijela. |
Skok udalj sa zaletom Skok uvis fosbery – flop tehnikom |
Preskoci |
Usvajanje pravilne tehnike izvođenja elementa, stjecanje znanja, vještine i sposobnosti, jačanje skeletne muskulature, razvoj eksplozivne snage i koordinacije pokreta, održavanje ravnoteže u fazi lijeta, razvoj spretnosti, pobuđivanje hrabrosti i razbijanje straha. |
Zgrčka |
Upori, visovi, ravnotežni položaji |
Razviti smisao za lijepo, skladno i pravilno izvođenje pokreta, stjecanja znanja, vještina i sposobnosti iz sportske i ritmičke gimnastike, razviti koordinaciju, fleksibilnost, spretnost i preciznost (vježbe s vijačom, obručem, na niskoj gredi), razviti repetitivnu i statičnu snagu (zgibovi i izdržaji), razvoj pokretljivosti tijela, održavanje ravnoteže (stojevi, premeti, kolutovi); razvoj discipline, upornosti i ustrajnosti učenika, pobuđivanje zadovoljstva i hrabrosti, kolektivnosti, suradnje, prijateljstva, međusobno pomaganje (asistiranje), izgrađivanje međuljudskih odnosa. |
Kolut naprijed bez oslonca rukama i kolut nazad Stav na rukama i kolut naprijed, kolut nazad do stava na rukama Premet strance nečujno i udesno Premet naprijed Most zaklonom Vježba na parteru i gredi Vježbe s vijačom, obručem, na niskoj gredi i na švedskim ljestvama Zgibovi na zidnoj preči |
Poskoci i skokovi |
Razviti smisao za lijepo, skladno i pravilno izvođenje elemenata gimnastike, razvoj gracioznosti, koordinacije pokreta, osjećaja za ritam |
- Jelenji skok - Kadet |
Plesne strukture |
Razviti osjećaj za ritam, suptilnost, koordinaciju pokreta, pobuđivanje veselja, prijateljstva, suradnje, međusobno usklađivanje i pomaganje, zatomljivanje negativnih emocija (svadljivosti, depresije, pesimizma), izgrađivanje međuljudskih humanih odnosa, pozitivan utjecaj na cjelokupnu ličnost i na podizanje opće kulture učenika, stvaranje ugodne atmosfere na satu (uz glazbu). |
- Bečki valcer u parovima |
Za mušku populaciju predviđeni su i sljedeći sadržaji u prvom, drugom i trećem razredu.
NASTAVNA CJELINA |
OČEKIVANI REZULTATI (znanja i umijeća) |
NASTAVNI SADRŽAJI |
|
Stimulirati rast i razvoj, jačanje (pomoću bućica) mišića ruku i ramenog pojasa, trbušne i leđne muskulature, te mišića nogu; razvoj preciznosti (stolni tenis, dodavanje lopte...), spretnosti, pokretljivosti, pobuđivanje natjecateljskog duha, podizanje radne sposobnosti organizma |
Izdržaji i zgibovi na zidnoj preči Vježbe za razvoj snage s bućicama od 1 i 2 kg. Stolni tenis Dodavanje lopte glavom u sjedećem položaju (u parovima) Nogomet Košarka ili drugi sportovi prema mogućnostima škole |
METODIČKE NAPOMENE: Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja
metoda demonstracije
metoda postavljanja i rješavanja
metodičkih zadataka
Metoda učenja i vježbanja
(Oblici rada: križni, frontalni, grupni, paralelno-odjeljenski,
izmjenično odjeljenski i rad u parovima).
OBAVEZE UČENIKA: Poštovati i pridržavati se pravila ponašanja u dvorani za TZK, čuvati školsku imovinu, primjenjivati higijenske navike, redovito vježbati i njegovati korektne odnose prema nastavnicima i dr. učenicima.
LITERATURA: S. Ben i N. Špehar: Fit form
J. Pulja: Yoga
Šnajder, Milanović: Atletika
Ivančević: Ritmičko sportska gimnastika
Findak: Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi
Videokaseta: Aerobik Cindy Crawford (br. 1 i br. 2)
7. ISPITNI KATALOG (ZAVRŠNI/POMOĆNIČKI ISPIT)
Cilj završnog/pomoćničkog ispita je da ispitanik dokaže da je stekao vještine i stručno teorijska znanja utvrđena nastavnim planom i programom neophodna za obavljanje poslova u zanimanju.
Stručni dio završnog/pomoćničkog ispita sastoji se od praktičnog i stručno-teorijskog dijela kojima se provjeravaju usvojenost znanja, vještina i umijeća potrebna za obavljanje poslova zanimanja. Praktični dio ispita utemeljen je na praktičnom dijelu programa (praktična nastava i laboratorijske/praktične vježbe). Sadržaji teorijskog dijela utvrđuju se iz utvrđenih predmeta. Ispitnim katalogom navode se po predmetima osnovne ispitne zadaće koje se na ispitu provjeravaju, način provjere te daje tablični pregled sadržaja iz kojih se obavlja provjera znanja i umijeća koja učenik treba pokazati i nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s pomoću kojih se znanja provjeravaju.
Praktični dio završnoga/pomoćničkog ispita
Provjera postignutih znanja, vještina i navika u praktičnom dijelu završnog/pomoćničkog dijela ispita provodi se:
1. izradom ispitnoga uratka
Pri izradi praktične zadaće ispitanik se mora pridržavati propisanih mjera zaštite na radu i zaštite okoliša te ostalih uvjeta koje mu odredi ispitna komisija.
Praktični dio ispita ocjenjuje se temeljem rezultata vrednovanja postupaka tijekom izrade praktične zadaće. Listu vrednovanja utvrđuje ispitna komisija na način da se svaki postupak boduje.
Postupci koji se vrednuju i raspon bodova:
Samostalnost u planiranju tijeka rada i izrade uratka |
0-10 |
Utrošeno vrijeme za planiranje i izradu |
0-20 |
Redoslijed i ispravnost postupaka u rukovanju alatima i instrumentima |
0-20 |
Kvaliteta i točnost izrade |
0-20 |
Estetski izgled uratka |
0-10 |
Primjena mjera za rad na siguran način |
0-15 |
Pridržavanje propisa o zaštiti okoliša |
0-10 |
Racionalna uporaba energije |
0-10 |
Racionalna uporaba materijala |
0-10 |
Točnost mjernih rezultata |
0-15 |
Izrada ispitne dokumentacije i interpretacija mjernih rezultata |
0-10 |
Uporaba tehničko-tehnološke dokumentacije |
0-10 |
Konačna ocjena utvrđuje se za funkcionalno ispravan uradak, odnosno ispitno mjerenje temeljem bodovne ljestvice:
% ostvarenih bodova |
ocjena |
92 - 100% bodova |
Odličan ( 5 ) |
81 - 91% bodova |
Vrlo dobar ( 4 ) |
67 - 80% bodova |
Dobar ( 3 ) |
50 - 66% bodova |
Dovoljan ( 2 ) |
0 - 49% bodova |
Nedovoljan ( 1 ) |
Stručno-teorijski dio ispita
Stručno-teorijski dio završnog, odnosno pomoćničkog ispita polaže se pismeno, odnosno usmeno. Ispitanik, koji je postigao više od 60% mogućih bodova položio je stručno teorijski dio završnog/pomoćničkog ispita. Ispitanik koji je postigao 30-60% mogućih bodova ima pravo polagati usmeni ispit. Ako ispitanik ne zadovolji na usmenom ispitu upućuje se na popravni ispit iz stručno-teorijskog dijela ispita u idućem ispitnom roku. Ispitanik koji je na pismenom dijelu ispita postigao manje od 30% mogućih bodova upućuje se na popravni ispit.
Stručno teorijski dio ispita obuhvaća teorijska znanja neophodna za obavljanje praktičnih radnji u zanimanju koja su propisana nastavnim planom i programom za stručno-teorijski dio naukovanja. Pitanja i zadaci trebaju obuhvatiti sljedeće razine znanja i sposobnosti:
- osnovne pojmove i definicije
- građu, spajanje, djelovanje, izračunavanje
- analizu djelovanja na temelju zadanih uvjeta
- sintezu, vrednovanje i prijedloge novih ili zamjenskih rješenja.
Poželjno je da svaka od ovih razina znanja sudjeluje sa 20 do 30 % od ukupnog broja bodova.
Na pismenoj provjeri stručno-teorijskih znanja pitanja i zadaci trebaju u najvećoj mjeri biti objektivnoga tipa: učenik treba izračunavati, crtati sheme, pročitati podatke iz sheme ili tablice, pronaći određenu grešku na shemi, izvesti zaključke iz zadanih podataka, shema, nabrojiti sastavne dijelove i drugo. Treba izbjegavati pitanja esejskog tipa poput opisivanja nekog posla. Ako postoji potreba za opisivanjem nekog posla ili uređaja ili sustava, onda je najbolje i takva pitanja pretvoriti u pitanje objektivnog tipa tako da se sugerira nabrajanje po stavkama: materijala, redoslijeda operacija, potrebnog alata i pribora. To se može postići na taj način da se prostor za odgovore tako oblikuje u tablicu. Time se učeniku olakšava da bolje pokaže stvarno znanje, postiže se veća preglednost odgovora i objektivnost ocjenjivanja.
Općenito, treba nastojati da pitanja i zadaci sadrže tablice, sheme, skice i crteže na kojima učenik treba pronaći, obraditi i interpretirati podatke. Crteži i fotografije su dobrodošli i onda kada se od učenika traži da opiše građu nekog uređaja ili nabroji njegove dijelove. Tada se na ilustraciji mogu označiti pozicije brojevima ili slovima što olakšava snalaženje učenika i poboljšava komunikaciju učenika i ocjenjivača. Od učenika također treba tražiti grafičko izražavanje: crtanje shema i skica. Ako treba provjeriti znanje spajanja, shema ili skica može biti djelomično nacrtana, a spojeve treba dodati učenik. Time se pomaže učeniku da organizira prostor za crtanje, štedi na vremenu, a provjerava se bitno, tj. znanje spajanja.
Za rješavanje pitanja i zadaća ispitanik ima na raspolaganju četiri sata uz uporabu dopuštenoga pribora za pisanje, brisanje, crtanje i računanje te priručnika i ostalih pisanih materijala. Ocjenjivanje se obavlja prema ovoj ljestvici:
% bodova |
Ocjena |
90 – 100 |
odličan (5) |
80 – 89 |
vrlo dobar (4) |
70 – 79 |
dobar (3) |
61 – 69 |
dovoljan (2) |
30 – 60 |
pravo polaganja usmenoga ispita |
0 – 29 |
nedovoljan (1) |
Na usmenom ispitu u pravilu se provjeravaju znanja iz onih područja iz kojih naučnik nije pokazao dostatna znanja na pismenom dijelu ispita. I u ovom dijelu ispita treba što više koristiti sheme, crteže i fotografije, primjere projekata, tablice i kataloge proizvođača opreme te materijalne primjere i modele različitih uređaja i sustava koji su predmet ispitivanja. Zato je poželjno da se usmeni ispit održava u specijaliziranoj učionici gdje su dostupna sva navedena sredstva.
7.1. NASTAVNI PREDMET: FOTOGRAFIJA
Ispitni cilj: Provjera teoretskog znanjaiz tehnologije struke
Način provjere znanja i umijeća: usmeno ili pismeno
ZNANJA I UMIJEĆA KOJA SE PROVJERAVAJU I OCJENJUJU NA ZAVRŠNOM/POMOĆNIČKOM ISPITU
SADRŽAJ |
ZNANJA |
NASTAVNA I RADNA SREDSTVA |
1. Fotoaparati |
F.A. s optičkim tražilom, dvooki refleksni F.A, zrcalno- refleksni F.A, F.A. za direktno promatranje. 110 mm: APS; 135 mm; 120; veliki format |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
2. Dijelovi fotoaparata |
Kućište, tražilo, zaslon, zapor, objektiv |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
3. C/B negativni materijali |
Mali; srednjiiveliki formati, niskoosjetljivi filmovi srednje osjetljivosti, visokoosjetljivi filmovi |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
4. Objektivi |
Nrmalni objektiv, širokokutni objektiv, teleobjektiv, zoom objektivi, specijalni objektivi |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
5. Dubinska oštrina |
Zakonitosti dubinske oštrine, faktori o kojima ovisi dubinska oštrina, primjena u praksi |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
6. Snimanje reprodukcija |
Tehnički uvjet, rasvjeta, polarizacioni filtar, internegativni, dijaduplikati |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
7. Snimanje krajolika |
Tehnički uvjeti, snimanje krajolika za razglednice, knjige, turizam i dr. Zatamnjivanje neba, graduirani filtri, panormska kamera |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
8. Snimanje arhitekture |
Uvjeti snimanja, rušeže linije, shift-objektivi, tehnička kamera, > ND filteri |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
9. Sportski snimci |
Tehnički uvjet, oporema za snimanje sporta, auto fokus sistemi, katadioptar, monopod |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
10. Snimanje u makro podru;ju |
Makro objektivi, makro mijeh, međuprstenovi, predleće |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
11. Noćni snimci |
Tehnički uvjeti, stativ, žičani ili daljinski okidač, samookidač, utjecaj ekspozicije na likovnost i sadržaj, star filter |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
12. Snimanje portreta |
Osnovna svejtlosna pozicija-tročetvrtinsko, prednje, vršno, pozadinsko svjetlo |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
13. Temperatura boje |
Osnovni pojmovi,izvori svjetla s obzirom na temperaturu boje, kelvinmetar |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
14.Senzibilizacija foto materijala na temperaturu boje |
Filmovi za dnevno, filmovi za umetno svjetlo i primjena u praksi |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
15. Filteri za snimanje u kolor fotografiji |
Kodak Wratten 80, Kodak Wratten 85, Kodak Wratten 81 EF |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
16.Sinteza boja |
Aditivna, suptraktivna sinteza, primjena u praksi |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
17. Harmonija boja |
Fildov trokut- primari, sekundari, tercijar, Munsellova kružnica-komplementarni parovi |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
18. Suvremeni kolor procesi |
Presjek kolor materijala, C-41, RA-4, E-6, ciabachrome postupak, polaroid postupak |
olovka, gumica, papir, kalkulator, geometrijski pribor |
7.2. DIGITALNA FOTOGRAFIJA
ISPITNI CILJ
Provjeriti stečena znanja i vještine u stvaranju digitalne fotografije (skenirane ili fotografirane) njihovoj obradi, pripremi za ispis, ispisi i pohrana na neki digitalni medij.
Način provjere znanja i umijeća
Znanja i umijeća se provjeravaju usmenim odgovorima i praktičnim zadacima u učionici za digitalnu fotografiju.
SADRŽAJ |
ZNANJA |
NASTAVNA I RADNA SREDSTVA |
Digitalno opisivanje slike |
Pojam bitmape Medij za pohranu Dubina bitmape |
|
Skeneri |
Skenirati fotografiju Izvršiti korekciju boje, Oštrine, svjetloće, kontrasta ukloniti oštećenja Pripremiti fotografiju za ispis Pohraniti fotografiju na CD |
Računalo s SD-room uređajem (stolnim) skenerom |
Digitalni fotoaparati |
Frađa i funkcija Fotografirati objekt,prebaciji fotografiju na računalo izravnim spajanjem fotoaparata s računalom ili s pomoću čitača memorijskih kartica, obraditi i pripremiti fotografiju za ispis i pohraniti je na CD – room. |
Računalo s odgovarajućim čitačem memorijskih kartica i digitalni fotoaparat. |
Ispis |
Odabranu fotografiju obraditi(podesiti ravnotežu boje, svjetlost, kontrast, zasićenost..), pripremiti za ispis (rezolucija veličine ispisa) i ispisati ja tintnom ili sublimacijskom pisaču. |
Računalo, tintni i sublimacijski pisač. |
7.3. TEHNIKA SNIMANJA
ISPITNI CILJ:
Provjera znanja i umijeća i vještina pri snimanju na zadanu temu
NAČIN PROVJERE ZNANJA I UMIJEĆA: Praktičan rad
Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu:
SADRŽAJ |
ZNANJA |
NASTAVNA I RADNA SREDSTVA |
1. REPRODUKCIJE |
Znati postaviti rasvjetu, odabrati opremu i snimiti Reprodukciju, internegativ, dijaduplika |
Zrcalo-refleksni f.a. 135mm formata, repro stol, halogena ili flash rasvjeta, 135 mm color negativ ili dijapozitiv film |
2. MAKRO SNIMANJE |
Znati koristiti sve uređaje za makro snimanje- makro mijeh, predleće, međuprstenove, makro objektiv |
Zrcalno-refleksni f.a. 135 mm formata, uređaji za makro snimanje, 135 mm color negativ ili dijapozitiv film |
3. SNIMANJE REPORTAŽA |
Znati prilagoditi opremu i filmove reportažnim uvjetim asnimanja. Snalaženje u teškim uvjetima rada. |
Zrcalno- refleksni f.a. 135 mm formata, razni objektivi, 135 mm color negativ ili dijapozitiv film |
4. SNIMANJE ARHITEKTURE |
Znati koristiti stativ i shift objektiv. L znati koristiti postojeće svjetlo pri snimanju interijera. Znati ispravljati rušeće linije pri radu s tehnikom kamerom |
Zrcalno-refleksni f.a. 135 mm formata, razni objektivi ** shift objektiv, 135 color negativ ili dijapozitiv film |
5. NOĆNI SNIMCI |
Znati odabrati i koristiti opremu potrebnu za noćne snimke. Znati raditi sa stativom i žičanim okidačem uz duge ekspozicije |
Zrcalno-refleksi f.a. 135 mm formata, razni objektivi, stativ+žičani ili daljinski okidač, 135 mm color negativ ili dijapozitiv film |
6. SNIMANJE PORTRETA |
Znati koristiti i postavljati rasvjetu u strudiju, zanti raditi s reflektirajućim plohama i bljeskalicom u eksterijeru |
Studio, studijska flash ili halogena rasvjeta, pozadine zrcalno-refleksni f.a. 135 mm formata, razni objektivi, stativ, 135 mm color negativ ili dijapozitiv film |
7.4. ISPITNI KATALOG POMOĆNIČKOG ILI ZAVRŠNOG ISPITA –
PRAKTIČNA NASTAVA
ISPITNI CILJ:
Provjera znanja i umijeća i vještina pri radu u forografskom laboratoriju i fotografskom atelijeru.
NAČIN PROVJERE ZNANJA I UMIJEĆA: Praktičan rad
Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu:
SADRŽAJ |
ZNANJA |
NASTAVNA I RADNA SREDSTVA |
1. ORGANIZACIJA RADA U C/B FOTOGRAFSKOM LABORATORIJU |
Pokazati i objasniti kronologiju tehnoloških postupaka , rad s radnim otopinama u negativ i pozitiv c/b procesu |
Doza za razvijanje c/b filma, menzure, termometar, posude za razvijanje pozitiva, automatski processor JOBO CPA 2 ( ili sličan) |
2. RAD S FOTOAPARATOM |
Pokazati i objasniti dijelove fotoaparata, pokazati i objasniti određivanje elemenata ekspozicije, rad s Av, Tv, P i M modusom; pokazati i objasniti određivanje oštrine u dubinu te rad s bljeskalicom na fotaparatu
|
Jednooki refleksi fotaparat (35 mm) , ili srednje formatni fotoaparat, normalni, širokokutni i teleobjektiv, bljeskalica |
3. C/B PROCES –NEGATIV |
Pokazati i objasniti načine razvijanja c/b filma (normalno eksponirani, pod eksponirani i pre eksponirani negaiv) objasniti činioce koji uteću na proces razvijanja |
Automatski procesor JOBO CPA 2 (ili sl.), termometar, timer, doza za razvijanje filma, menzure, radne otopine, ormar za sušenje filmova |
4. C/B PROCES - POZITIV |
Pokazati i objasniti postupak razvijanja c/b pozitiva, pokazati vještinu rada s aparatom za povećanje i upotrebu multigradacijskih filtera za razne karaktere negativa, pokazati neku od specijalnih tehnika |
Aparat za povećavanje sa setom multigradacijskih filtera ili kolor glavom, ekspozimetar, maska za povećavanje |
5. SNIMANJE S KOLOR FILMOM |
Pokazati osnovna znanja o boji i pojmu temperature boje objasniti upotrebu kompezacijskih i konveznih filtera |
Jednooki refleksni fotoaparat (35 mm), kelvin metar, kompezacijski i konverzni filterim, dijaprojektor |
6. C-41 I E-6 |
Pokazati vještinu rada u procesima C-41 i E-6
|
Kolor procesor JOBO CPA 2 ( ili sl.) ormar za sušenje filmova |
7. RA-4 I CIBACHROME PROCESS |
Pokazati vještinu rada u radu s kolor glavom i kolor analizatorom, objasniti naćin izračunavanja filtracije i uklanjanja dominante |
Aparat za povećavanje s kolor glavom, kolor analizatorm, kolor procesor JOBO CPA 2 (ili sl) |
8. RAD U FOTOGRAFSKOM ATELIJERU |
Pokazati znanje i vještinu u radu s rasvjetnim tijelim, pokazati i objasniti redosljed postavljanja rasjete, pokazati i objasniti vrste rasvjete za pojedina snimanja, pokazati i objasniti upotrebu raznih načina mjerenja svjetla |
Studijska blic rasvjeta, studijska halogena rasvjeta, flashmetar, studijek pozadine, stativ za fotoaparat |
Literatura:
J.Hedgocoe: SVE O FOTOGRAFIJI I FOTOGRAFIRANJU – Mladost,1976.
Grupa autora: VELIKA KNJIGA O FOTOGRAFIJI – Prosvjeta 1980.
A. Bailey, A Hollway:SVE O FOTOGRAFIJI U BOJI – Mladost 1977.
N. Tanhofer: FILMSKA FOTOGRAFIJA – Filmoteka 16. 1981.
M.Fizi: FOTOGRAFIJA – Mladost, 1982.
M.Mikota: KREACIJA GOTOGRAFIJOM – V. D . T. Publishing. 2000.
N. Tanhofer: O BOJI – Novi Liber, 2000.
8. Prijelazne i završne odredbe
Program obrazovanja za zanimanje fotograf koji se ostvaruje na osnovi ovog nastavnog plana i programa uvodi se u obrazovni sustav od 2003./04. školske godine te će postupno zamijeniti dosadašnje obrtničke programe (u klasičnom i dvojnom modelu obrazovanja) za navedeno zanimanje.
Učenici koji su se upisali u prvi razred srednje škole za 2003./04. školsku godinu u program za zanimanje fotograf obrazuju se u skladu s ovim nastavnim planom i programom.
Učenici koji su se upisali u program za zanimanje fotograf ranijih godina, nastavljaju školovanje po programu koji su upisali.
Ovaj nastavni plan i program stupa na snagu danom objave u «Narodnim novinama», a primjenjuje se od 1. rujna 2003. godine.
Klasa: 602-03/03-01/732 Klasa: 133-02703-02/21
Ur. broj: 532/1-03-01 Ur. broj: 515-03/03-1
Zagreb, 31. srpnja 2003. Zagreb, 31. srpnja 2003.
Ministar prosvjete i športa Ministar za obrt, malo i srednje
poduzetništvo
dr. sc. Vladimir Strugar, v.r. Željko Pecek, v.r.
Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306600.html