Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Objavljeno u NN 136/03 od 28.08.2003.:

 

MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA I MINISTARSTVO ZA OBRT, MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO

Na temelju članka 8. Zakona o srednjem školstvu (Narodne novine, br. 69/03. – pročišćeni tekst), članka 44. stavka 4. i 5. Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 49/03. – pročišćeni tekst), članka 3. Sporazuma o suradnji Ministarstva prosvjete i športa i Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo od 21. siječnja 2003. i uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore, ministar prosvjete i športa i ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo donijeli su

 

NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE ELEKTRONIČAR-MEHANIČAR 

UVOD

 

Odgojno obrazovni programi za zanimanja u obrtništvu sastoje se od općeobrazovnog te stručno-teorijskog i praktičnoga dijela (program naukovanja).

            Sadržaji općeobrazovnoga dijela utvrđeni su Odlukom ministra prosvjete i kulture o usvajanju nastavnih planova i programa srednjih škola te minimuma zajedničkih općih sadržaja strukovnih i umjetničkih škola (KLASA: 602-03/91-01-114, UR. BROJ: 532-08/91-01 od 20. lipnja 1991. i  Odlukom ministra prosvjete i športa o izmjenama i dopunama zajedničkog i izbornog dijela nastavnog plana i programa za stjecanje stručne spreme, KLASA:  602-03/96-01/1170, UR. BROJ: 532-03/1-96-1 od 25. lipnja 1996.).

            Sadržaji stručno-teorijskoga i praktičnoga dijela programa temelje se na odredbama Zakona o srednjem školstvu (NN 19/92, 27/93, 50/95, 59/01 i 114/01) i Zakona o obrtu (NN 77/93, 90/96 i 64/01).

            Sastavnice programa za zanimanja u obrtništvu (programa naukovanja) jesu:

Osnovna obilježja Nastavni plan Obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća Potrebna stručna sprema nastavnika Uvjeti izvođenja programa Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit.

 

1. Osnovna obilježja

Osnovna obilježja svakoga odgojno-obrazovnoga programa su:

-          {C}naziv obrazovnoga programa/zanimanja

-          {C}cilj i zadaci programa

-          {C}trajanje obrazovanja

-          {C}uvjeti za upis.

 

2. Nastavni plan

Nastavi plan sadrži popis  predmeta općeobrazovnoga i strukovnoga dijela programa s naznačenim brojem sati u tjednu i godini za svaki razred.

 

3. Obvezni načini provjeravanja znanja i umijeća

Tablično se navode za svaki predmet iz strukovnoga dijela obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća.

 

4. Potrebna stručna sprema nastavnika

            Tablično se navode za svaki predmet iz stručnoga dijela potrebna stručna sprema nastavnika (profesora, stručnog učitelja i suradnika u nastavi). 

 

5. Uvjeti izvođenja programa

- podaci za rad u skupinama učenika (tablično se navode za svaki stručno-teorijski predmet s praktičnim/laboratorijskim vježbama broj sati vježbi, realizator i najveći broj učenika u skupini)

- minimalni materijalni uvjeti za izvođenje nastave pojedinih nastavnih predmeta (tablični prikaz prostora , opreme i predmeta kojima je prostor i oprema namijenjena).

 

6. Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima

-          {C}naziv predmeta

-          {C}razred

-          tjedni i godišnji fond sati s naznakom obveznog broja sati praktičnih/laboratorijskih vježbi

-          {C}cilj nastavnoga predmeta

-          {C}zadatci nastavnoga predmeta

-          sadržaj nastavnoga predmeta podijeljen na nastavne cjeline i s naznačenim očekivanim rezultatima (znanjima i umijećima) i sadržajima kojima se ta znanja i umijeća stječu

-          {C}metodičke napomene za provedbu nastave

-          {C}osnovne obveze učenika.

 

7. Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit

Navode se po predmetima cilj, osnovne ispitne zadaće koje se na ispitu provjeravaju, način provjere te daje tablični pregled sadržaja iz kojih se obavlja provjera, znanja i umijeća koja učenik treba pokazati i nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s pomoću kojih se znanja provjeravaju.

 

1. OSNOVNA OBILJEŽJA OBRAZOVNOGA PROGRAMA

 

Cilj

 

Stjecanje znanja, vještina i navika koje će omogućiti učeniku da nakon završetka obrazovanja, uz minimalno vrijeme uvođenja u rad, samostalno obavlja poslove i radne zadatke u zanimanju elektroničar-mehaničar.

 

Zadaci

 

Za ostvarenje toga cilja potrebno je ostvariti:

a) opće zadatke obrazovanja:

-    steći osnove profesionalnoga obrazovanja na temelju kojega je moguć daljnji osobni razvoj u struci

-    steći uvide u odnose u svojoj profesiji i sposobnost uspostave komunikacija sa suradnicima kao i društvom u cjelini

-    spoznati vlastite mogućnosti i dosege

-    spoznati radne, zakonske, ekonomske, političke i socijalne odnose

-    biti sposoban uskladiti vlastite zahtjeve sa zahtjevima okoline

b) zadatke koji proizlaze iz opisa poslova i radnih zadataka zanimanja:

-    upoznati opasnosti na radu, propise o radu na siguran način, mjere i postupke za rad na siguran način i znati ih primijeniti

-    upoznati moguće izvore zagađenja i usvojiti postupke za zaštitu čovjekove okoline

-    racionalno upotrebljavati  materijal i energiju

-    znati čitati i primijeniti tehničke podatke o materijalima, komponentama, alatima, strojevima i uređajima,

-    znati čitati i primijeniti projektnu dokumentaciju i izraditi osnovne tehničke i radne dokumente

-    planirati postupke i tijek rada, uporabu alata, materijala i komponenata

-    primijeniti postupke obrade materijala ručnim i mehaniziranim alatima

-    mjeriti električne veličine

-    poznavati načela električnoga mjerenja neelektričnih veličina i automatske regulacije i upravljanja

-    izraditi jednostavnije tiskane pločice i elektroničke sklopove

-    ispitati i popraviti elektroničke sklopove

-    primijeniti postupke ispitivanja, održavanja i popravka elektroničkih uređaja

-    osposobiti se za samostalnu uporabu literature i usavršavanje u struci i zanimanju

-    kulturno i uljudno komunicirati sa strankama.

 

 Trajanje obrazovanja

 

Za postizanje cilja obrazovanja za zanimanje elektroinstalater predviđeno je obrazovanje u trajanju od tri godine. Uvažavajući sposobnosti, mogućnosti i zalaganje učenika obrazovanje je moguće skratiti ili produžiti.

 

Uvjeti za upis

 

- završena osnovna škola

- posebni uvjeti: raspoznavanje boja,

Poslovi elektroničara-mehaničara obavljaju se pretežno u zatvorenim prostorima. Veći dio posla obavlja se sjedeći. Zahtijeva dobro opće zdravstveno stanje.

 

2. NASTAVNI PLAN 

 

A) Općeobrazovni dio

Naziv predmeta

Broj sati

 

Ukupno sati

1. razred

2. razred

3. razred

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

Hrvatski jezik

3

105

3

105

3

96

306

Strani jezik

2

70

2

70

2

64

204

Povijest

2

70

-

-

-

-

70

Vjeronauk/etika

1

35

1

35

1

32

102

Tjelesna i zdravstvena kultura

1

35

1

35

1

32

102

Politika i gospodarstvo

-

-

2

70

-

-

70

Ukupno

9

315

9

315

7

224

854

 

B) Stručno-teorijski dio

Naziv predmeta

Broj sati

 

Ukupno sati

1. razred

2. razred

3. razred

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

Osnove računalstva*

1

35

-

-

-

-

35

Tehničko crtanje i dokumentiranje*

1

35

-

-

-

-

35

Matematika u struci

2

70

-

-

-

-

70

Elektrotehnika*

3

105

2

70

-

-

175

Elektronički sklopovi*

-

-

1,5

53

1,5

48

101

Digitalni sklopovi i upravljanje*

-

-

1,5

52

2,5

80

132

Audio i videotehnika*

-

-

1

35

3

96

131

Izborni dio

1

35

2

70

3*

96

201

Ukupno

8

280

8

280

10

320

880

* Predmeti s obveznim praktičnim/laboratorijskim vježbama (najmanji obvezni broj sati vježbi pokazan je u praktičnom dijelu programa) 

** Predmeti izbornog dijela programa mogu biti tjelesna i zdravstvena kultura, matematika i predmeti struke. U 3. razredu obvezan je najmanje 1 sat izborne nastave iz stručno-teorijskog dijela uz 1 sat pripadnih praktičnih/laboratorijskih vježbi.

 

C) Praktični dio

Naziv predmeta

Broj sati godišnje

Ukupni broj sati

1. razred

2. razred

3. razred

C 1 - Nastava u školi

- Osnove računalstva

- Tehničko crtanje i dokumentiranje

- Elektrotehnika

- Elektronički sklopovi

- Digitalni sklopovi i upravljanje

- Audio i videotehnika

- Izborni dio

- Praktična nastava (najviše sati)

 

35

18

35

-

-

-

-

272

 

-

-

18

35

35

17

-

165

 

-

-

-

32

32

16

32

48

 

35

18

53

67

67

33

32

489

C2 - Nastava u radnom procesu

- Praktična nastava (najmanje sati)

 

540

 

630

 

640

 

1810

Ukupno

900

900

800

2600

 

D) Ukupno nastave

 

Broj sati

Ukupni broj sati

1. razred

2. razred

3. razred

Godišnje

godišnje

godišnje

A) Općeobrazovni dio

315

315

224

854

B) Stručno-teorijski dio

280

280

320

880

C) Praktični dio

900

900

800

2600

Ukupno (A+B+C)

1495

1495

1344

4334

 

 

Nastava stručno-teorijskih predmeta s praktičnim/laboratorijskim vježbama izvodi se kao jedinstvena cjelina i samo tako može dati očekivani rezultat u usvajanju potrebnih znanja, vještina i umijeća. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta. Nastavu je moguće organizirati i tako da s jednom skupinom učenika u praktikumu/laboratoriju radi profesor, a s drugom stručni učitelj, odnosno suradnik u nastavi s odgovarajućom stručnom spremom.

 

 

3. OBVEZNI NAČIN PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEĆA

 

 

Predmeti stručno-teorijskoga i praktičnoga dijela programa

Obvezni načini provjere i ocjenjivanja znanja i umijeća

Osnove računalstva

praktičan rad na računalu

Tehničko crtanje i dokumentiranje

pisani

Matematika u struci

usmeni, pisani

Elektrotehnika

usmeni, pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu

Elektronički sklopovi

usmeni, pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu

Digitalni sklopovi i upravljanje

usmeno, pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu

Audio i videotehnika

usmeni, pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu

Izborni dio

usmeni, pisani, praktičan rad u laboratoriju/praktikumu

Praktična nastava

praktičan rad u radionici, pisani (tehničko-tehnološka dokumentacija)

 

4. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA

 

Predmeti stručno-teorijskoga i praktičnoga dijela programa

Nastavnik

Izobrazba

Osnove računalstva

profesor

visokoškolsko obrazovanje iz tehnike (računarstvo, elektrotehnika, strojarstvo, politehnika) i informatike

Tehničko crtanje i dokumentiranje

profesor

visokoškolsko obrazovanje iz tehnike (elektrotehnika, strojarstvo, politehnika)

Matematika u struci

profesor

visokoškolsko obrazovanje iz matematike

visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike

Elektrotehnika

profesor

stručni učitelj /  suradnik u nastavi

visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike

više školsko obrazovanje iz elektrotehnike / srednje obrazovanje iz elektrotehnike

Elektronički sklopovi

profesor

stručni učitelj / suradnik u nastavi

visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike

više školsko obrazovanje iz elektrotehnike / srednje obrazovanje iz elektrotehnike 

Digitalni sklopovi i upravljanje

profesor

stručni učitelj /suradnik u nastavi

visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike

više školsko obrazovanje iz elektrotehnike - područje elektronike, automatike i računarstva / srednje obrazovanje iz elektrotehnike – područje elektronike, automatike i računarstva

Audio i videotehnika

profesor

 

stručni učitelj / suradnik u nastavi

visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike - područje radiokomunikacije

više školsko iz elektrotehnike - područje radiokomunikacije / srednje obrazovanje iz elektronike - područje radiokomunikacije

Izborni dio

profesor

 

visokoškolsko obrazovanje iz elektrotehnike - područje radiokomunikacije, telekomunikacije, automatika i računarstvo

Praktična nastava u školi

stručni učitelj

 

 

 

 

 

suradnik u nastavi

više školsko obrazovanje:

za 1. razred iz strojarstva, odnosno elektrotehnike

za 2. i 3. razred iz elektrotehnike - područje radiokomunikacija, telekomunikacija i računarstva

srednje obrazovanje:

za 1. razred iz elektrotehnike

za 2. i 3. razred iz elektrotehnike - područje radiokomunikacija, telekomunikacija i računarstva

Praktična nastava u radnom procesu

stručni učitelj

majstor elektroničar,

više školsko obrazovanje iz elektrotehnike - područje elektronika, radiokomunikacije, telekomunikacije

 

 

 

5. IZVOĐENJE PROGRAMA

 

5.1. Rad s učenicima u skupinama - dijeljenje razrednog odjela u skupine i sudjelovanje suradnika u nastavi (minimalni standard)

 

Predmeti stručno-teorijskoga i praktičnoga dijela programa

Razred

Nastavnik

Minimalni broj sati vježbi

Najveći broj učenika u skupini

Osnove računalstva

1

profesor

35

15

Tehničko crtanje i dokumentiranje

1

profesor

18

15

Elektrotehnika

1

 

profesor

stručni učitelj / suradnik u nastavi

35

15

Elektrotehnika

2.

profesor

stručni učitelj / suradnik u nastavi

18

15

Elektronički sklopovi

2.

profesor

stručni učitelj / suradnik u nastavi

35

15

Digitalni sklopovi i upravljanje

2.

profesor

stručni učitelj / suradnik u nastavi

35

15

Audio i videotehnika

2.

profesor

stručni učitelj / suradnik u nastavi

17

15

Elektronički sklopovi

3.

profesor

stručni učitelj / suradnik u nastavi

32

10

Digitalni sklopovi i upravljanje

3.

profesor

stručni učitelj / suradnik u nastavi

32

10

Audio i videotehnika

3.

profesor

stručni učitelj / suradnik u nastavi

16

10

Izborni dio

1.,2.,3.

profesor

 

35/35/32

15/10/10

Praktična nastava u školi

1.

stručni učitelj

suradnik u nastavi

272

15

Praktična nastava u školi

2.

stručni učitelj

suradnik u nastavi

165

15

Praktična nastava u školi

3.

stručni učitelj

suradnik u nastavi

48

10

 

 

 

5.2. Minimalni materijalni uvjeti za izvođenje programa

 

Prostor

Oprema

Nastavni predmeti

Učionica za računalstvo

17 računala povezanih u mrežu s mogućnošću pristupa Internetu (računalo nastavnika s CD pisačem), LCD projektor, pisač, programska oprema za obradu teksta, tablični proračun i baze podataka

Računalstvo

Učionica za elektrotehniku i elektroniku

 

 

30 učeničkih mjesta

- grafoskop

- demonstracijski stol s okvirima za panele, instrumente i energetskom jedinicom (1. jednofazni izvor električne energije s kontinuiranom  regulacijom 0-300V  10A,  2. jednofazni  izvor električne energije iz električne mreže  220V,  3.  istosmjerni izvori električne energije iz  isprav-ljačkog uređaja s kontinuiranom  regulacijom,  4. izvori stabiliziranih istosmjernih napona +5V,1A 0-(+15)V,1A  0-(–15)V, 1A.

- demonstracijski paneli za demonstriranje pojava i zakonitosti u elektrotehnici, elektronici i mjerno-regulacijskoj tehnici i električnim strojevima

- demonstracijski instrumenti: ampermetri,  voltmetri i osciloskop

- laboratorijski izvor sinusnog napona promjenjive frekvencije

- računalo s LCD projektorom

- računalski aplikacijski programi iz područja elektrotehnike, elektronike i električnih strojeva

Teorijska nastava iz elektrotehnike, elektroničkih sklopova i digitalne tehnike i izborne nastave

Laboratorij/ praktikum za elektrotehniku i elektroniku

 

 

 

 

 

 

 

 

- 8 radnih stolova učenika (2 učenika za jednim stolom) opremljenih s priključcima: mrežni  napon za priključak mjernih instrumenata, izvori napajanja: mrežni napon za napajanje instrumenata, izvori stabiliziranih istosmjernih napona +5V,1A 0-(+15)V,1A  0-(–15)V, 1A i slobodan par priključnica za signal po izboru s upravljačkog mjesta; 

- za svako radno mjesto: voltmetar i ampermetar s više mjernih područja, univerzalni instrument, funkcijski generator, osciloskop, podesivi otpornik (2 kom), paneli s otpornim, kapacitivnim, induktivnim i poluvodičkim komponentama i sklopovima te programirljivim upravljačkim sklopovima (mikroupravljači, PLC, GAL),

programator za GAL, PLC i mikroupravljače

- centralno upravljačko mjesto nastavnika kojim se upravlja svim priključcima na radnim mjestima učenika

- računalo s LCD projektorom, pisač

- aplikacijski računalni program iz područja elektrotehnike, elektronike regulacije i upravljanja

- računala za učenike (4 kom)

Laboratorijske vježbe iz elektrotehnike i elektroničkih sklopova te digitalnih sklopova i upravljanja

Laboratorij/ praktikum za audio i video tehniku

- 8 radnih stolova učenika (2 učenika za jednim stolom) opremljeni s priključcima: 1. jednofazni izvor električne energije s kontinuiranom regulacijom  0-300V 10A, 2. jednofazni  izvor električne energije iz električne mreže 220V, 3. izvori stabiliziranih istosmjernih napona 0-(+15)V, 1A i slobodan par priključnica za signal po izboru s upravljačkog mjesta; 

Uporaba napona i struja svih izvora mora biti nadzirana na upravljačkom stolu s pomoću instrumenata, a na radnim stolovima učenika indicirani signalnim svjetlima.

- za svako radno mjesto: voltmetar i ampermetar s više mjernih područja, generator sinusnog napona, osciloskop, podesivi otpornik, paneli s AV sklopovima i uređajima

- računalo s LCD projektorom, pisač

- računala za učenike (4 kom)

- aplikacijski računalni program

Laboratorijske vježbe iz audio i video tehnike i izborne nastave

Školska radionica

16 radnih mjesta – radioničkih stolova s priključnicama za: 1. jednofazni  izvor električne energije iz električne mreže  220V,  2.  istosmjerni izvor električne energije iz  ispravljač-kog uređaja s kontinuiranom regulacijom,  3. jednofazni izvor električne energije 24V25A (zaštitni transformator za napajanje lemilo).

Uporaba napona i struja svih izvora mora biti nadzirana na upravljačkom stolu s pomoću instrumenata, a na radnim stolovima učenika indicirana signalnim svjetlima.

 

Za svako radno mjesto učenika treba predvidjeti sljedeću opremu:

- škripac 80mm sa zaštitnim ulošcima za čeljusti, stalak za tehničke crteže, pomično mjerilo 150mm, turpije grube i fine (plosnata, kvadratna, okrugla i poluokrugla), točkalo, čelično ravnalo 300mm, okrugli i kvadratni probijač, bravarski čekić 250g, šiljasti šestar, garnitura izvijača, kombinirana kliješta, kutnik, sjekač, luk za pilu.

- pribor za lemljenje i univerzalni instrument

- okviri za rad na električnim sklopovima.

 

Radionička oprema za obradu materijala (škripac 80mm sa zaštitnim ulošcima za čeljusti, stalak za tehničke crteže, pomično mjerilo, turpije točkalo, čelično ravnalo, okrugli i kvadratni probijač, bravarski čekić, šiljasti šestar, kutnik, sjekač, luk za pilu, polužne škare za lim, ručne stege, garnitura čeličnih brojeva i slova, garnitura viljuškastih, okastih i imbus ključeva, francuski ključ, garnitura spiralnih svrdala, narezna svrdla, nareznice, okretaljka za nareznice, mikrometar za provrte, plastični čekić, zaštitne naočale, grecalo za ležaje, dubinomjer,  mikrometar za vanjsko mjerenje, pomično mjerilo, šablone za mjerenje kutova oštrica alata, kutnik s naslonom i bez naslona, stolna brusilica, stolna bušilica, ručna električna bušilica, strojna pila, ručne škare za ravno i kružno sječenje lima).

 

Radionička oprema za obradu elektromaterijala

(pribor za lemljenje standardni elementi i elementi za površinsku montažu), digitalni multimetar, osciloskop, funkcijski generator, izvor stalnog stabiliziranog istosmjernog napona, električna stolna bušilica, pribor za izradu tiskanih ploča).

Računala za učenike (4 kom)

Praktična nastava

 

 

6. NASTAVNI PROGRAM (KATALOG ZNANJA)

 

Nastavni programi za predmete općeobrazovnog dijela programa, izuzev predmeta etika i tjelesna i zdravstvena kultura objavljeni su u Glasniku ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje, broj 11. lipanj 1997. Nastavni program za predmet etika objavljen je u Prosvjetnom vjesniku Ministarstva prosvjete i športa, broj 1 od 11. ožujka 2003.

 

6.1. Nastavni predmet:  Tjelesna i zdravstvena kultura

 

ŠKOLE strukovne-trogodišnje

BROJ SATI TZK

 

Razred

prvi

Razred

drugi

Razred

treći

PROGRAM

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

tjedno

godišnje

 OSNOVNI PROGRAM

1

35

1

35

1

32

 IZBORNA NASTAVA

1

35

1

35

1

32

           

Cilj je razvijati biopsihosocijalne potrebe čovjeka za kretanjem kao izrazom zadovoljavanja potreba kojima se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada.

 

Zadaci:

·         razviti osobine, sposobnosti i motorička znanja te stvarati naviku bavljenja športom radi kvalitetne športske rekreacije,

·      {C}stjecanje znanja o činiteljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda,

·      {C}razvijanje pravilnih stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanje mjera za čuvanje i promicanje zdravlja,

·      {C}usvajanje motoričkih informacija za djelotvorno rješavanje potreba razvoja i rješavanja svakodnevnih motoričkih zadataka,

·      {C}razvijanje radnih sposobnosti,

·      {C}izgrađivanje humanih međuljudskih,

·      {C}njegovanje higijenskih navika

·      {C}teorijsko-praktično osposobljavanje za stalnu primjenu odgovarajućeg tjelesnog vježbanja kao dijela kulture življenja i to:

-          o utjecaju procesa tjelesnog vježbanja na ljudski organizam u cjelini i pojedine organske sustave,

-          o očuvanja zdravlja, načinu prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica prouzročenih obavljanjem određenog zanimanja,

-          o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja,

-          o načinu treniranja i natjecanja, posebice u športovima kojim su se pojačano bavili,

·         razvijati osjećaj za očuvanje prirode, kroz boravak u prirodi, putem ekoloških aktivnosti, športskih igara i zabave.

 

Posebne zadaće za učenike:

 

Razred :  PRVI                     

utjecati na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i masnog tkiva usklađivati nesrazmjer rasta srčanog mišića, mase tijela i krvožilnog sustava, što uvjetuje brzo umaranje i zahtijeva duži oporavak učenika djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzan rast u visinu, a manifestira se u neracionalnim načinima kretanja razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti

            Razred :  DRUGI                                                                                                    

nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i masnog tkiva stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti: gibljivosti, ravnoteže, preciznosti, brzine, eksplozivne snage, repetitivne snage i statičke snage djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzan rast u visinu, a manifestira se u naracionalnim načinima kretanja usmjeravati učenike da individualno doziraju volumen opterećenja suzbijajući želju za postizavanjem motoričkih dostignuća koja nisu u sukladnosti s njihovim potencijalnim mogućnostima, uz izuzetak utjecaja na brzinu i koordinaciju pomagati učenicima da svladaju krizu koja se manifestira u konfliktima između pojedinca i društva

 

            Razred :  TREĆI                                                                                                     

nastaviti s procesom utjecaja na razvoj morfološkog statusa učenika, posebice na povećanje snage ruku i ramenog pojasa utjecati na daljnje razvijanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti utjecati na što učinkovitiji razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenika razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti osposobiti učenike da mogu samostalno organizirati športske aktivnosti koje su u funkciji podizanja zdravlja, radnih sposobnosti i što sadržajnijeg korištenja slobodnog vremena.

 

Posebne zadaće za učenice:

 

Razred :  PRVI                                                                                                        

nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenica, a posebice na proporcionalan razmjer između mišićnog i potkožnog masnog tkiva stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti posebno onih koje prije dostižu granicu razvoja - brzina, eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža privikavati učenice na odgovarajuće vježbanje i za vrijeme mjesečnog ciklusa, posebice učenice koje imaju smetnje (dismenoreja) utjecati na jakost i gibljivost karličnog pojasa i na snagu leđne muskulature, što je uvjet za nesmetano razvijanje ostalih organskih sustava

 

Razred :  DRUGI

utjecati na daljnji razvoj aerobnih i anaerobnih sposobnosti utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenica razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti

 

            Razred : TREĆI                                                                                                      

nastaviti s procesom potpomaganja harmoničnog razvoja morfološkog statusa učenica, posebice prevencijom protiv pojave adipoznosti (celulita) stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti, posebno onih koje prije dostižu granicu razvoja - brzina, eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža utjecati na daljnji razvoj aerobnih sposobnosti učenica postupnim organskim prilagođavanjem krvožilnog i dišnog sustava (grudno i dijafragmalno disanje) utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenica razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti usvajanje određenog fonda motoričkih informacija prijeko potrebnih za očuvanje zdravlja, njegovanje higijenskih navika i navika za očuvanje i korištenje zdrave prirodne sredine.

     

SPECIFIČNOSTI U ODNOSU NA IZBOR ZANIMANJA UČENIKA

S NAZNAKOM OSNOVNIH PROGRAMSKIH SADRŽAJA

 

            Svaki rad, ovisno o vrsti zanimanja, radnom mjestu, vanjskim činiteljima i sl., djeluje na čovjeka tako da znači stanovitu opterećenost za pojedine dijelove organizma i organizam u cjelini.

            U pojmu opterećenje, podrazumijeva se odnos između nekog zahtjeva organizma i adaptacijskog kapaciteta za njegovo ostvarenje.

            Što je adaptacijski kapacitet funkcionalnih organskih sustava veći, to će neki stalan zahtjev stvarati manje opterećenje i suprotno. Opterećenje organizma nije samo rezultat djelovanja rada kao aktivnosti, već je uvjetovano nizom drugih činitelja koji djeluju na organizam izvana, ili su uzroci u njemu samom.

            Zakonomjernošću društvenog razvoja profesionalni rad pojedinaca sve je specijaliziraniji. Zato je moguće izolirati pojedine skupine rada, točnije rečeno radnih mjesta, gdje se glavno opterećenje javlja u većoj mjeri na nekim od funkcionalnih sustava.

            Međutim valja napomenuti da se o organizmu ne može govoriti kao o skupu izdvojenih funkcionalnih sustava pa je, prema tomu i rad u stvarnim uvjetima kompleksan proces koji opterećuje i ima posljedice na čitav organizam, iako su uvijek neki od podsustava opterećeni više, a neki manje. Ovisno o stupnju opterećenosti pojedinih dijelova organizma, rad se može grubo podjeliti na pretežito energetski (fizički) i pretežito informacijski (mentalni). Točnije, podjela prema stupnju opterećenja pojedinih podsustava organizma uvjetovana je stupnjem svrstavanja funkcionalnih organskih sustava u veći rad.

 

I. Fizički rad se može podjeliti na:

            1. Rad s pretežito dinamičkim režimom mišićne aktivnosti, pri čemu, ovisno o aktiviranim masama tkiva i intenzitetu rada, energetska potrošnja može biti:

            a) velika

            b) srednja (umjerena)

            c) mala.

 

            2. Rad s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti, gdje manjka blagotvoran utjecaj dinamičkih kontrakcija mišićnog sustava preko živčanog na druge dijelove organizma. Statički se rad može odvijati tako da:

            a) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu samo protiv djelovanja sile gravitacije na pojedine dijelove tijela ili organizam u cjelini

            b) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu protiv djelovanja sile gravitacije i još nekih drugih različito velikih sila (tereti i sl.).

 

Potrebno je steći i solidna teorijska znanja i to:

            1. O utjecaju procesa vježbanja na ljudski organizam u cjelini i na pojedine organske sustave, osobito sa stajališta promicanja i održavanja zdravlja, načina prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica uzrokovanih obavljanjem određenoga zanimanja.

            2. Elementarna znanja o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja.

            3. Znanja o načinu treniranja i natjecanja, osobito u športovima kojim su se pojačano bavili.

 

II. Mentalni rad možemo podjeliti prema stupnju i vrsti opterećenja pojedinih dijelova živčanog sustava na:

            1. Senzorički rad, gdje su pretežito opterećeni receptori, osjetni putovi i senzorička središta (kontrolna mjesta) pri automatiziranom radu, radna mjesta vezana uz opasnost i sl.

            2. Sa stereotipnim umnim djelatnostima (umni rad na nižoj razini aktivnosti središnjeg živčanog sustava, npr. rad kancelarijskih službenika isl.).

            3. Stvaralački umni rad (znanstvenih radnika i umjetnika i sl.).

           

Sva navedene vrste rada mogu se, prema intenzitetu  s kojim se provodi, podijeliti na lagani, umjereni i teški rad, pri čemu moramo razlikovati rad i intenzitet opterećenja.

Treba dati prikaz opterećenja na organizam i zahtjeva za pojedine sposobnosti, ovisno o načinu rada u radnom procesu koji se odnosi više-manje na sva zanimanja:

 

I. skupina

Rad se provodi jedino djelatnošću našega tijela, bez pomagala (tjelesni rad).

II. skupina

Tjelesni rad s uporabom jednostavnijih alata i instrumenata.

III. skupina

Rad na neautomatskim strojevima.

IV. skupina

Rad na automatskim strojevima.

            Prema navedenoj podjeli moguće je razna zanimanja u pojedinim strukama svrstati u tri skupine. Pojedina zanimanja svrstana su u samo jednu skupinu, a nekad i u dvije, ovisno o načinu rada u procesu istoga zanimanja.

 

            Za zanimanja I. skupine preporuča se u programu nastave primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i za sve motoričke sposobnosti. Često se u tih zanimanja javlja hipertrofija pojedinih skupina mišića koji su aktivirani pri radu, pa valja primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će omogućiti relaksaciju (plivanje, vježbe labavljenja, opuštanja i istezanja, igre i ples, aerobik i ritmičko-športsku gimnastiku za učenice).

 

            Za zanimanja u II. skupini u programu nastave preporuča se primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i na motoričke sposobnosti. Posebice treba razvijati koordinaciju i brzinu (vježbanje na spravama, judo, ples, športske igre i dr.).

 

            U III. skupini, za zanimanja kod kojih se rad obavlja pretežito stojeći preporuča se izvođenje motoričkih zadaća u sjedećem i ležećem položaju radi rasterećenja donjih ekstremiteta i primjenu vježbi za jačanje mišića - držaća svoda stopala radi sprječavanja pojave ravnih stopala i drugih oštećenja donjih ekstremiteta. Posebice treba odgovarajućim kineziološkim aktivnostima povećati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (plivanje, veslanje, biciklizam i dr.).

 

            U IV. skupini klasificirana su pretežito zanimanja kod kojih se rad obavlja najvećim dijelom sjedeći, s karakterističnim sagnutim položajem gornjeg dijela tijela pri radu. Ta su zanimanja s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti. U program nastave preporučuju se kineziološke aktivnosti koje će preventivno i korektivno utjecati na razvoj kralješnice i koje će poboljšati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (vježbanje na spravama, atletika, judo, športske igre, ples, koturaljkanje, ritmičko-športska gimnastika i aerobik za učenice i dr.).

 

OSNOVNI PROGRAM

            Osnovni je program koncipiran na temeljnim motoričkim sklopovima pojedinih kinezioloških aktivnosti. Tako široko zamišljeni programski sadržaji omogućuju izbor onih kinezioloških aktivnosti, koje su u funkciji utjecaja na pozitivne promjene morfoloških značajki, funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i konativnih dimenzija ličnosti te socijalizaciju svakoga učenika.

            Sadržaji osnovnoga programa određuju se prema slobodnom izboru polaznika za pojedine kineziološke aktivnosti. Mjerila za izbor programskih sadržaja određena su:

-          zdravstvenim stanjem, morfološkim značajkama, funkcionalnim sposobnostima vitalnih organa te psihosocijalnim potrebama svakog učenika

-          motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje

-          razinama usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća

-          utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu

-          materijalnima, kadrovskima i drugima mogućnostima škole, odnosno sredine u kojoj škola djeluje.

 

            Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja cilja i zadaća tjelesne i zdravstvene kulture, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti:

 

            1)         - atletika                                                         2)         - košarka

                         - športska gimnastika                                                   - odbojka

                         - ples                                                                          - nogomet

                         - ritmičko-športska gimnastika                                      - rukomet.

                         - borilački športovi.

           

            Odabir sadržaja osnovnoga programa svodi se na usavršavanje i razvijanje sposobnosti i osobina, s težištem  na usvajanju motoričkih znanja polaznika.

 

IZBORNI PROGRAM

            Izborni program tjelesne i zdravstvene kulture predviđen je za učenike industrijskih i drugih srednjih strukovnih škola koje obrazuju učenike za obrtnička zanimanja u jedinstvenom sustavu. Sadržaj izbornog programa nije određen te se preporuča učenicima ponuditi jedan od izbornih športova (košarka, odbojka, rukomet ili nogomet). Odabirom aktivnosti i športova u izbornoj nastavi, učenici imaju mogućnost proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, te usvojiti nove spoznaje.

            Težište aktivnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja samostalno učenje i mogućnost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnošću kroz duže vremensko razdoblje tijekom radnog vijeka. Izbornim programom treba obogatiti životna iskustva učenika uvođenjem u nove aktivnosti, utjecati na smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika i pripremiti učenike za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.

 

            Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja određenoga cilja i zadaća, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti. To su:

                                                                                                                                

1) - veslanje                                                                - stolni tenis

                - klizanje                                                                 - plivanje

                - skijanje                                                                 - badminton

                - biciklizam                                                              - planinarenje

                - tenis                                                                    - orijentacijsko trčanje i dr.

                                  

            2) - aerobik, rolanje, body building, jedrenje, kuglanje te športovi i druge aktivnosti u tradiciji lokalne sredine, kao i one  koje će se s vremenom pojaviti i biti omiljene.

 

            Odabirom navedenih aktivnosti i športova, učenici imaju mogućnost proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, na druge športove i aktivnosti te usvojiti nove spoznaje, različite od onih iz osnovnoga programa

 

PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA UČENIKE KOJI

SE NALAZE U RAZDOBLJU ZDRAVSTVENOGA OPORAVKA

            Poslije svake ozljede ili preležane bolesti organizam znatno osjetljivije reagira na promjene temperature, na vrstu i jakost opterećenja. Zato je prijeko potrebno  da se program tjelesne i zdravstvene kulture izrađuje i primjenjuje po načelima koja vrijede za izradbu i provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture za učenike oštećenoga zdravlja. Prema tomu, za svakoga učenika u razdoblju zdravstvenoga oporavka valja izraditi poseban program, koji ima zadaću što ranijeg i djelotvornijeg zdravstvenog oporavka.

 

METODIČKO-DIDAKTIČKE UPUTE    

Tjelesna i zdravstvena kultura u sustavu odgoja i obrazovanja ima vrijednost i kao sredstvo odmora s obzirom na mnoge odgojno-obrazovne djelatnosti u kojima prevladavaju statička opterećenja te su pojedini programi tjelesne i zdravstvene kulture koncipirani kao "predasi aktivnog odmora". Sve rašireniji "sedentalni stil života" potiskuje čovjekovu potrebu za kretanjem, pa je stvaranje navike u mlađoj dobi za stalnim tjelesnim vježbanjem jedno od osnovnih načela ovog odgojno-obrazovnog područja.

            Zbog znatnih razlika u zanimanjima, uvjetima rada i raspoloživom vremenu za vježbanje, ostvarenje zadaća tjelesne i zdravstvene kulture različito je za svaku školu, imajući pred očima i dodatno zauzimanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, čime se može znatno utjecati na ostvarenje poželjnih ciljeva. Prema tomu, izraditi unaprijed pouzdane programe za učenike svih škola nije moguće.

            U sredinama s minimalnim uvjetima rada mogu se s postojećim fondom sati ostvariti promjenjivi učinci: znatno umanjeni kada je riječ o razvoju osobina i sposobnosti, o promicanju zdravlja i odgojnim učincima. Nešto veća postignuća mogu se ostvariti u stjecanju nekonvencionalnih motoričkih znanja, ali znatno manji u usvajanju motoričkih znanja iz športova za koje su potrebni posebni prostori i oprema.

            Osim već navedenoga, programi rada moraju biti utemeljeni na stvarnim pretpostavkama u odnosima genotipa i utjecaja egzogenih čimbenika na rast i razvoj. Odnos između genotipa i egzogenih utjecaja u različitim je razdobljima razvoja različit i pokazuje zakonomjerne težnje, koje se moraju uzeti u obzir.

            Te zakonitosti imaju samo usmjerivačko značenje i osnova su za izradbu izvedbenih, ali ne i operativnih programa.

            Iz osnovnoga programa, tijekom školske godine, polaznik izabire aktivnost iz jednoga do dva pojedinačna i iz jednoga do dva skupna športa, s istom vremenskom mogućnošću ponavljanja.

            U izboru športa (aktivnosti) moraju se uvažavati materijalni uvjeti škole i koliko god je to moguće, želje polaznika.

 

            Odnos između pojedinačnoga i skupnoga športa i dopunskoga programa treba biti u omjeru 1:1:1.

            Postojećim fondom sati moguće je ostvariti ciljeve i zadaće tjelesne i zdravstvene kulture ako se u jednoj godini program izvodi s najviše 15 tema.

            Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motoričkih priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti.

            Prioritetno treba izabrati aktivnosti kojima se razvija dostatno velika energetska sastavnica, koja će moći djelovati na preobrazbu stanja i osobina svakoga pojedinog učenika. To ujedno znači da treba izabrati one aktivnosti, koje će se moći  potpuno provesti s obzirom na materijalne mogućnosti škole.

                       

Učenicima obrtničkih škola često s povećanim jednostranim tjelesnim opterećenjem treba ponuditi aktivnosti s kojima će brže doći do oporavka organizma od štetnih i statičkih utjecaja rada, kao i do pravilnog rasta i razvoja u ovoj dobi. U izboru aktivnosti dati prednost športskim igrama i drugim sadržajima koje će učenici moći usvojiti prema osobnoj motivaciji s ciljem osposobljavanja za cjeloživotno bavljenje športskim aktivnostima (badminton, stolni tenis, tenis, aerobik, ples, odbojka i drugo).

Škole koje organiziraju nastavu praktične nastave u školskim radionicama, mogu ostvarivati program tjelesne i zdravstvene kulture jednim dijelom i u tjednu praktične nastave.

       Prijelazom na jedinstveni nastavni plan i program u obrtničkim zanimanjima smanjena je nastava tjelesne i zdravstvene kulture na jedan sat tjedno u osnovnom programu te učenicima treba ponuditi program izborne nastave s još jednim satom tjedno.      

Predmet tjelesna i zdravstvena kultura po svojoj strukturi i programskim sadržajima u odnosu na druge predmete je rasterećujući, ali nastavnik je temeljni čimbenik u planiranju, programiranju i realizaciji programa u funkciji rasterećenja učenika te preporučujemo sljedeće:

·         Iz okvirnog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture koji je svojevrsni "meni" vršiti odabir nastavnih cjelina i tema koje se objektivno mogu ostvariti u školi, poštujući potrebe učenika u svakoj pojedinoj školi  vezane za vrstu zanimanja.

·         U operativnim nastavnim programima cilj i zadaće treba jasno i precizno definirati te odrediti one koje se realno mogu ostvariti s učenicima različitih interesa i mogućnosti.

·         Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motoričkih priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti.

·         U izvođenju nastavnog procesa primjenjivati složenije metodičke organizacijske oblike rada i odgovarajuće nastavne metode i metode učenja.

·         U nastavnom procesu posebice voditi brigu o primjerenom doziranju, distribuciji i kontroli volumena opterećenja na satu.

·         Voditi brigu o optimalnom korištenju raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala.

·         Ocjenjivanje učenika provoditi prema naputku objavljenom u «Glasniku» Ministarstva prosvjete i športa br. 2/96. uz napomenu da bi se izbjegli nesporazumi pri ocjenjivanju i time psihičko opterećenje učenika, treba uvažavati osobne mogućnosti i sposobnosti učenika i u skladu s tim osobni mogući napredak.

·         Osigurati izvođenje nastave u homogenim skupinama podjelom po spolu, zbog bioloških različitosti spolova i programskih sadržaja.

·         Nastavu izvoditi u planiranom vremenu od 45 minuta, osim gdje su dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće na drugi način organizirati.

·         {C}Poticati stvaranje ugodne radne klime između nastavnika i učenika te između samih učenika.

 

 

6.2. Nastavni predmet: osnove računalstva

 

Razred: 1.

Tjedni (ukupni) fond sati:

Razred

1.

2

3.

Broj sati

1+1 (35+35)

-

-

 

Cilj

 

Cilj nastave predmeta računalstvo je stjecanje osnovnih znanja i vještina za uporabu računala do razine rješavanja jednostavnih problema u raznim problemskim situacijama uz uporabu aplikacijskih računalnih programa.

 

Zadaci

 

- prepoznati dijelove osnovne konfiguracije računala i opisati njihovu funkciju

- samostalno spojiti osnovne dijelove računala i pravilno ga uključiti i isključiti

- znati samostalno koristiti računalo pri pisanju različitih tekstova i obradi tekstova

- znati spremiti podatke i ponovno ih pronaći i uporabiti

- razviti sposobnost služenja računalom pri uporabi raznih baza podataka

- služiti se gotovim tabličnim proračunima

- koristiti izvore informacija dostupne uz pomoć računala

- upoznati mogućnosti računala u rješavanju numeričkih i grafičkih zadataka u sklopu predmeta struke

- samostalno upotrijebiti računalo pri rješavanju jednostavnijih zadataka u sklopu struke s pomoću aplikacijskih računalnih programa

- komunicirati s drugim osobama s pomoću računala

- primijeniti stečena znanja, dopunjavati ih i razvijati u svakodnevnoj praksi.

 

Sadržaj

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaj

1. Osnovne rada s računalom

 

Pravilno spojiti i pustiti u rad osnovnu konfiguraciju računala, pravilno uključiti i isključiti računalo.

Opisati ulogu operacijskog sustava i organizaciju strukture datoteka u operacijskom sustavu.

Služiti se ispravnim nazivljem za pojedine elemente koji se nalaze u prozoru operativnoga sustava.

Koristiti računalo u Windows okruženju.

Upravljati radnom površinom s pomoću miša i tipkovnice.

Osnove arhitekture računala.

Dijelovi računala i njihovo povezivanje.

Uključivanje i isključivanje računala.

Rad s tipkovnicom i mišem.

Organizacija strukture datoteka u operacijskom sustavu.

Sučelje Windowsa.

Rad s datotekama i mapama.

 

 

Pregledati, spremiti, otvoriti, brisati i promijeniti naziv datoteka i mapa.

Ugoditi parametre pisača, tipkovnice, vremena.

Snimiti odgovarajuće sadržaje na disketu, odnosno CD.

Provjeriti disk odgovarajućim programom.

Instalirati i koristiti različite aplikacijske programe.

Pretraživati internetske stranice.

Slati i čitati e-mail poruke.

Podesiti parametre za uporabu modemskih ulaza.

Prilagodbe hardver-softver-korisnik.

Disketa, CD, USB Memory Key.

Snimanje na disketu i CD.

Uporaba Interneta, E-mail.

Programi za rad s multimedijom.

2. Pisanje i obrada teksta

Izraditi, urediti, preoblikovati, spremiti i otvoriti dokument u programu za obradu teksta (promijeniti fontova, boju slova, postaviti margine, dodati zaglavlje).

Dodavati, zamijeniti, brisati, kopirati i premjestiti tekst.

Pronaći dokument među drugim dokumentima, preimenovati ga i premjestiti.

Izraditi i oblikovati tablicu.

Napraviti ispis dokumenata.

Prikaz odabranog programa za obradu tekstova.

Uporaba raspoloživog programa za obradu tekstova.

Priprema, obrada i umnožavanje tekstova.

3. Baze podataka

Znati koristiti gotovu bazu podataka, u pripremljenu bazu podataka unijeti nove podatke.

Napraviti ispis podataka iz baze.

 

Pojam i uporaba baze podataka. Osnovna struktura baze podataka.

Prikaz odabranog programa za rad s bazama podataka.

4. Tablični proračuni i numeričke mogućnosti računala

Objasniti svojstva i mogućnosti uporabe programa za tablične proračune.

Upoznati i koristiti program za obradu tablica, unijeti i promijeniti podatke u tablicu.

Znati rezultate tabličnih proračuna    prikazati s pomoću dijagrama.

Ispisati dokument.

Koristiti program za numeričke primjene u rješavanju zadataka iz područja struke.

Tablični proračuni i prikaz programa za obradu tablica. Uporaba programa za pripremu i obradu tablica.

Unos i promjena oblika podataka.

Prikaz odabranog programa za numeričke primjene računala. Uporaba aplikacijskih programa za rješavanje numeričkih zadataka iz područja struke.

5. Grafičke mogućnosti računala

Upoznati i koristiti program za rad s grafikom.

Dodati grafički prikaz u tekst.

Napraviti ispis dokumenata.

Instalirati i koristiti različite aplikacijske programe za rad s grafikom.

Prikaz odabranog programa za rad grafikom.

Uporaba grafičke prezentacije podataka u raznim područjima. Dodavanje grafike u tekst.

 

Metodičke napomene

 

Cjelokupnu nastavu ovog predmeta uključujući individualni praktični rad učenika (vježbe) optimalno je izvoditi u specijaliziranoj učionici za računalstvo. Učionica mora biti tako opremljena da omogućava samostalan rad jednog učenika na računalu. Ako prostor i oprema ne dopuštaju takav način rada, moguće je dio nastave izvoditi u učionici u kojoj je potrebnom opremom opremljeno radno mjesto nastavnika, a dio nastave u specijaliziranoj učionici/praktikumu u kojoj su opremljena sva radna mjesta učenika. U tom slučaju izvedbenim  programom  za realizaciju nastave računalstva treba predvidjeti najmanje 35 sati za samostalan rad učenika na računalu predviđenih za praktične vježbe. Vježbe treba izvoditi optimalno u 3, najmanje 2 skupine (pola odjeljenja s najviše 15 učenika), tako da na računalu radi učenik pojedinačno. Vrijeme izvođenja vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine.

 

Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i uvježbavanje i provjeru usvojenosti znanja iza svake cjeline. Osnovni način provjere usvojenosti znanja i umijeća je praktičan rad na računalu. Provjera znanja učenika obavlja se na računalu rješavanjem jednostavnijih konkretnih problema koji zahtijevaju uporabu standardnih programskih paketa.

Uspjeh učenika u izvođenju vježbi ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz praktičnog rada na računalu uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik i bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi.

 

Priprema za nastavu

Učenici na rad u informatičku učionicu trebaju doći pripremljeni. O svakoj vježbi učenik treba podnijeti pisano izvješće (dokument) na kraju sata. Izvješće o radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u učionicu dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada.

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- kraći zadaci i pitanja nakon svake nastavne cjeline (praktičan rad na računalu - rješavanje konkretnih problema koji zahtijevaju uporabu standardnih programskih paketa)

 

 

6.3. Nastavni predmet: Tehničko crtanje i dokumentiranje

 

Razred: 1.

Tjedni (ukupni) fond sati:

Razred

1.

2

3.

Broj sati

1+0,5 (35+18)

-

-

 

Cilj

 

Cilj nastave predmeta tehničko crtanje i dokumentiranje je osposobiti učenike za grafičko prikazivanje komponenata, sklopova, instalacija, strojeva i ostalih dijelova uređaja i postrojenja kao nužne podloge za rad na izradi i montaži uređaja i postrojenja, odnosno sudjelovanja u radu na razradi tehničko-tehnološke dokumentacije.

 

Zadaci

 

- upoznati vrste tehničkih crteža i standarde za tehničko crtanje

- usvojiti postupke za konstrukciju i crtanje krivulja

- razviti sposobnost grafičkog prikazivanja predmeta (pravokutno projiciranje na ravninama)

- razviti sposobnost grafičkog prikazivanja predmeta (prostorno prikazivanje)

- usvojiti primjenu pravila i znakova u tehničkim crtežima

- upoznati vrstu i namjenu simbola, te faze postupka čitanja simbola i tehničkih crteža

- upoznati značenje, mogućnosti i načine grafičkog komuniciranja u tehnici i proizvodnji s pomoću tehničko - tehnološke dokumentacije

- upoznati vrste i namjenu tehničko – tehnološke dokumentacije

- usvojiti sposobnosti čitanja i crtanja jednostavnijih tehničkih crteža, detalja i sklopova u elektrotehnici

- razviti sposobnost samostalnog rada na proširivanju stečenih znanja iz ovog područja.

 

Sadržaj

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaj

1. Uvod u tehničko crtanje

Navesti, opisati i usporediti vrste tehničkih crteža prema sadržaju i načinu prikazivanja.

Usvojiti standarde i propise za tehničko crtanje.

Nabrojiti tehnike i pravne podatke koje sadrži zaglavlje i sastavnica i pravilno  ispuniti zaglavlje i sastavnicu.

Primijeniti formate i mjerila u tehničkom crtanju.

Upoznati tehničko pismo.

Pravilno nacrtati kružnicu i sinusoidu.

Usvojiti postupke za crtanje krivulja.

Zadatak tehničkog crtanja, pribor za tehničko crtanje.

Standardi i propisi za tehničko crtanje.

Vrste tehničkih crteža.

Vrste i primjena crta.

Formati papira.

Vrste mjerila i crtanje u različitim mjerilima.

Tehničko pismo.

Zaglavlje i sastavnica.

Označivanje tehničkih crteža.

Kružnica, sinusoida, parabola.

2. Pravokutno projiciranje i prostorno prikazivanje

 

Pravilno nacrtati jednostavne predmete u ortogonalnoj projekciji.

Znati pravilno nacrtati jednostavnije predmete u izometrijskoj i kosoj projekciji.

Primijeniti crtanje slobodnom rukom (skiciranje).

Znati pravila i znakove za kotiranje i pravilno kotirati jednostavnije izratke.

Temeljni pojmovi iz nacrtne geometrije (kvadranti, koordinate, ravnine).

Vidljivost bridova i projiciranje na tri ravnine.

Crtanje ortogonalnih projekcija prema modelu.

Crtanje ortogonalnih projekcija na osnovi prostornog prikaza.

Načini i svojstva prostornog prikazivanja.

Kosa projekcija.

Izometrija.

Skiciranje, kotiranje, presjeci.

 

3. Simboli

Usvojiti značenje standardnih simbola kao načina komuniciranja u tehnici.

Znati osnovne simbole u elektrotehnici i pravilan način korištenja simbola u crtežima i shemama.

Pravilno prikazati i čitati nacrte u elektrotehnici.

 

Svrha primjene standardnih simbola u tehničkoj dokumentaciji.

Vrste simbola, simboli u elektrotehnici.

Tehnički crteži i sheme u elektrotehnici (montažna i funkcionalna shema).

4. Tehničko-tehnološka dokumentacija

Znati značenje i namjenu dokumentacije u svakodnevnom radu u sklopu struke. Poznavati postupke arhiviranja i čuvanja dokumentacije.

Značenje, vrste i namjena dokumentacije.

Dokumentacija za preuzimanje, otpremu i popravak.

Tehnološka dokumentacija (radni nalog, operacijski list). Arhiviranje i čuvanje dokumentacije.

 

Metodičke napomene

 

Nastava ovog predmeta izvodi se u specijaliziranoj učionici ili učionici opće namjene gdje postoji mogućnost korištenja AV pomagala, modela geometrijskih tijela, zbirke didaktičkih demonstracijskih crteža i školskog pribora za crtanje. Svako teorijsko objašnjenje treba potkrijepiti, gdje je to moguće, odgovarajućim primjerima iz struke. Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 18 sati predviđenih za praktične vježbe) sa skupinama ne većim od 15 učenika.

Nastava ovoga predmeta neposredno je povezana s praktičnom nastavom, posebno onim dijelom koji se provodi u školi. Teorijske spoznaje na nastavi ovoga predmeta uvježbavaju se i primjenjuju na praktičnoj nastavi u školskoj i obrtničkoj radionici.

U sklopu ukupnog broja sati treba predvidjeti vrijeme za provjeru znanja samostalnim radom. Prilikom provjere znanja predvidjeti različite metode s naglaskom na pisanoj provjeri odgovarajućim programskim zadatkom. Nakon obrade nekoliko cjelina učenicima treba zadati zadatak u obliku “programa”, za svako polugodište po jedan. Sadržaj programskih zadataka treba biti izrada radioničkih i sklopnih crteža i ortogonalne projekcije.

Pri ispitivanju znanja učenika prednost treba imati praktičan rad kojim učenik treba pokazati ostvarenost postavljenih zadaća nastave tehničkog crtanja i dokumentiranja. Konačnu ocjenu čine ocjene dobivene ispitivanjem i iz programskih zadataka.

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, pribor za crtanje.

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- kraći zadaci i pitanja iza svake  nastavne cjeline (pisani rad)

- školska zadaća (cjelosatnu provjeru znanja)

- programski zadatak (u svakom polugodištu po jedan).

           

 

6.4. Nastavni predmet: matematika u struci

 

Razred: 1.

Tjedni (ukupni) fond sati:

Razred

1.

2

3.

Broj sati

2 (70)

-

-

 

Cilj

 

Cilj nastave predmeta matematika u struci je da učenici usvoje osnovna matematička znanja potrebna za razumijevanje pojava i zakonitosti u sklopu elektrotehničke struke i da se osposobe za primjenu usvojenog znanja u praktičnom životu.

 

Zadaci

 

- steći znanja potrebna za razumijevanje kvantitativnih odnosa i zakonitosti pri raznim pojavama u prirodi, društvu i praktičnom životu

- steći matematička znanja koja su nužna za uključivanje u rad u sklopu struke i praćenje suvremenog tehnološkog razvoja

- razviti sposobnost izražavanja matematičkim jezikom

- usvojiti metode matematičkog mišljenja koje se očituje u preciznom formuliranju pojmova, logičkom zaključivanju i algoritamskom rješavanju problema

- razvijati preciznosti, urednosti, ustrajnosti i sistematičnosti u radu

 

Sadržaj

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaj

1. Brojevi

Primijeniti računske operacije s prirodnim i cijelim brojevima i razlomcima na izračunavanje u električnim strujnim krugovima.

Prikazati iznose električnih veličina s pomoću potencija, pretvarati jedinice.

Primijeniti postotni račun za izračunavanje i prikaz točnosti izračunatih i izmjerenih veličina.

Računske operacije s prirodnim i cijelim brojevima, operacije s razlomcima, najmanji zajednički nazivnik.

Postotni račun.

Računanje s potencijama.

Računske operacije s općim brojevima.

Operacije s korijenima.

2. Linearne jednadžbe

Primijeniti postupke rješavanja linearnih jednadžbi za izračunavanje u električnim strujnim krugovima.

Grafički prikazati međusobnu ovisnost električnih veličina.

Linearne jednadžbe s jednom nepoznanicom.

Grafička interpretacija jednadžbi.

3. Trokut, četverokut i kružnica

Primijeniti Pitagorin poučak za izračunavanje otpora, struja, napona i snaga u strujnim krugovima izmjenične struje.

Znati izračunati presjek vodiča na osnovi promjera ili polumjera vodiča.

Izračunati poprečni presjek željezne jezgre.

Vrste i značajka trokuta.

Opseg i površina trokuta. Pitagorin poučak.

Vrste i svojstva četverokuta.

Opseg i površina kvadrata i pravokutnika.

Opseg i površina kružnice.

Poučak o obodnom i središnjem kutu.

Talesov poučak.

Opseg i površina kružnog vijenca, kružnog isječka i kružnog odsječka.

4. Geometrijska tijela

Znati izračunati oplošje i volumen određenog predmeta ili prostora u sklopu struke

Oplošje i volumen kvadra i kocke.

Oplošje i volumen valjka.

Oplošje i volumen prizme.

5. Trigonometrijske funkcije

Usvojiti osnovna znanja iz trigonometrije kao sredstva za predočavanje prilika u krugovima izmjenične struje i izračunavanje električnih veličina.

Trigonometrijske funkcije na pravokutnom trokutu.

Trigonometrijske funkcije na kružnici.

Graf funkcija sinx, cosx, asinbx.

6. Vektori

Usvojiti osnovna znanja u operacijama s vektorima kao sredstvu za predočavanje veličina u krugovima izmjenične struje.

Pojam vektora, zbrajanje vektora u ravnini.

Vektori u koordinatnom sustavu u ravnini.

7. Logaritamske funkcije i eksponencijalne funkcije

Usvojiti pojmove logaritama i primjene u elektrotehnici.

Prikazati električne veličine u logaritamskom mjerilu.

Razumjeti određene električne pojave kao eksponencijalne funkcije.

Logaritamske i eksponencijalne funkcije.

Dekadski i prirodni logaritmi.

 

 

 

Metodičke napomene

 

Sadržaji ovog predmeta su u korelaciji sa sadržajima predmeta struke. Nastavni sadržaj iz matematike u struci uvježbavaju se na primjerima koji su matematičke interpretacije odnosa i zakona iz struke (odnos mjernih jedinica, pretvorba mjernih jedinica, rješavanje električnih strujnih krugova, grafički prikaz strujno-naponske ovisnosti, sinusni izmjenični naponi, fazni odnosi napona i struja u krugu izmjenične struje, vektorski dijagrami napona i struja u krugu izmjenične struje, faktor snaga, postotna točnost mjerenja, pad napona na vodovima i slično). Pri izvođenju nastave treba povezivati znanja iz prakse i teorijska znanja.

Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće provjere usvojenosti znanja iza svake cjeline. Tijekom svakog polugodišta treba planirati do dvije cjelosatne provjere znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti područje od jednostavnijih zadataka do zadataka koji trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u složenijim i novim situacijama.

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi i kalkulator (osnovne računske operacije i trigonometrijske funkcije).

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad)

- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja).

 

 

6.5. Nastavni predmet: elektrotehnika

 

Razred: 1. i  2.

Tjedni (ukupni) fond sati:

Razred

1.

2

3.

Broj sati

3+1 (105+35)

2+1 (70+35)

-

 

Cilj

 

Stvoriti kod učenika čvrstu podlogu, neophodnu za svladavanje stručnih sadržaja tijekom nastavka obrazovanja temeljitim upoznavanjem  električnih pojava i njihovih zakonitosti.

 

Zadaci

 

- objasniti pojmove o osnovnim električnim veličinama i navesti za njih mjerne jedinice

- izmjeriti napon, struju i otpor

- opisati utjecaj temperature na električni otpor i posljedice na električne instalacije i rad električnih strojeva i uređaja

- navesti opasnosti od električne struje i primijeniti mjere za rad na siguran način

- izračunati s pomoću Ohmovog i Kirchhoffovih zakona otpor, napon ili struju uz zadane preostale dvije veličine u strujnim krugovima sa serijskim, paralelnim i jednostavnim mješovitim spojem otpora, 

- grafički predočiti ovisnost struje o naponu

- izračunati električni rad i snagu u strujnim krugovima s jednim i više otpora u serijskom ili paralelnom spoju,

- opisati praktičnu primjenu serijskog i paralelnog spoja otpora i utjecaj na izvor napona te utjecaj unutarnjeg otpora izvora na napon i struju trošila

- spojiti promjenjivi otpor za regulaciju struje i napona

- izložiti svojstva osnovnih izvora istosmjernog napona i  praktične postupke sa sekundarnim izvorima napona

- opisati pojam električnog kapaciteta i kondenzatora, svojstva kondenzatora i osnovne karakteristične veličine, pretvoriti kapacitet kondenzatora iz manjih jedinica u osnovnu i obrnuto

- opisati pojam vremenske konstante i njezin utjecaj na nabijanje kondenzatora,  izračunati  vremensku konstantu RC spoja i odrediti potrebno vrijeme nabijanja kondenzatora

- opisati pojave i zakonitosti magnetskog djelovanja električne struje, odrediti smjer djelovanja magnetskog polja, izložiti osnovne primjere praktične primjene magnetskog djelovanja struje

- opisati pojavu i zakonitosti elektromagnetske indukcije

- izložiti pojam induktiviteta i praktične posljedice uključivanja i isključivanja strujnog kruga s RL-spojem

- opisati pojam izmjeničnog sinusnog napona i njegove parametre, izračunati frekvenciju iz zadane periode i obrnuto, te maksimalnu iz efektivne vrijednosti napona i obrnuto

- opisati pojam impedancije i međusobne odnose struja, padova napona i faznog kuta između napona i struje za serijske i paralelne spojeve RLC, izračunati struju i padove napona za serijske i paralelne spojeve RLC, izložiti utjecaj frekvencije, pojam rezonancijske frekvencije i primjenu Thomsonove formule

- opisati pojmove radne, jalove i prividne snage te faktora snage i njihove međusobne odnose,  izračunati pojedine veličine iz zadanih napona, struja i parametara elemenata strujnog kruga i objasniti potrebu poboljšanja faktora snage

- opisati pojmove o faznom i linijskom naponu i struji, spojiti trošila na trofazni sustav i izračunati snagu trošila

- objasniti principe rada osnovnih električnih i elektroničkih mjernih instrumenata, njihove karakteristike i primjenu

- spojiti mjerne instrumente i izmjeriti odgovarajuće električne veličine

- navesti svojstva najvažnijih materijala u elektrotehnici i njihove primjene

- poznati tehnike spajanja u elektrotehnici

- objasniti načela djelovanja električnih strojeva i njihovu primjenu u elektroničkim uređajima.

Sadržaj

 

1. razred

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

1. Električni strujni krug

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

.

 

Usvojiti značenje pojmova električni naboj, električni napon, struja i otpor.

Znati međusobnu ovisnost napona, struje i otpora u električnom strujnom krugu i grafički je prikazati. Izračunati struju, pad napona i otpor.

Opisati opasnosti od električne struje za osobe.

Primijeniti propise i mjere zaštite za sprječavanje nezgoda od strujnog udara.

Znati izmjeriti struju i napon u istosmjernim strujnom krugu ampermetrom/voltmetrom i univerzalnim instrumentom.

Opisati faktore koji utječu na električni otpor vodiča. Izračunati otpor vodiča.

Opisati ovisnost električnog otpora o temperaturi, svjetlosti i naponu i navesti primjere primjene.

Građa materije, električni naboj, napon, struja i otpor.

Ohmov zakon.

Grafičko prikazivanje međusobne ovisnosti električnih veličina.

Djelovanje električne struje. Prolaz struje kroz čovječje tijelo.

Propisi i mjere zaštite od strujnog udara. Instrumenti za mjerenje napona i struje i otpora.

Električni otpor vodiča.

Utjecaj temperature, svjetlosti i napona na električni otpor.

 

2. Serijsko i paralelno spajanje otpornika

Opisati djelovanje serijskoga i paralelnoga spoja otpornika i praktičnu primjenu i posljedice takvog spajanja.

Izračunati ukupni otpor i struju serijskoga i paralelnoga spoja otpornika.

Nacrtati i spojiti promjenjivi otpor u serijskom (reostatskom) i potenciometarskom spoju.

Opisati djelovanje unutarnjeg otpora izvora na napon i struju strujnoga kruga.

Izračunati struje i padove napona u jednostavnom mješovitom spoju otpornika.

Serijski i paralelni spoj otpornika, Kirchhoffovi zakoni.

Dijelilo napona, promjenjivi otpor.

Unutarnji otpor izvora.

Mješoviti spoj otpora.

3. Rad i snaga električne struje

Opisati ovisnost električnog rada i snage o naponu, struji i otporu trošila

Znati jedinice za rad i snagu i preračunati vrijednosti osnovne u manju i obratno

Izračunati rad i snagu trošila za jednostavni strujni krug, serijski i paralelni spoj trošila.

Električni rad.

Električna snaga.

Toplinski učinak električne struje.

4. Električno polje i kondenzatori

Objasniti pojam električnog polja i njegovu tehničku važnost.

Objasniti pojam električnog kapaciteta kondenzatora, njegovu ovisnost o dimenzijama i materijalu te značenje karakterističnih podataka o kondenzatorima.

Opisati utjecaj vremenske konstante na trajanje nabijanja i izbijanja kondenzatora.

Znati djelovanje serijskog i paralelnog spoja kondenzatora s obzirom na ukupni kapacitet spoja.

Izračunati ukupni kapacitet serijskoga i paralelnoga spoja kondenzatora.

Električno polje, jakost polja, sile u električnom polju, probojna čvrstoća.

Kondenzatori, princip izvedbe, kapacitet kondenzatora, vrste, označivanje.

Nabijanje i izbijanje kondenzatora, vremenska konstanta.

Serijski i paralelni spoj kondenzatora, ukupni kapacitet, kapacitivno djelilo.

 

5. Elektromagnetizam i elektromagnetska indukcija

 

 

 

Opisati magnetsko polje električne struje, njegove zakonitosti i tehničko značenje

Opisati pojave i zakonitosti elektromagnetske indukcije s navođenjem primjera primjene

Znati ovisnost induktiviteta zavojnice o tehničkim veličinama i mjerne jedinice

Opisati pojave kod ukapčanja i iskapčanja zavojnice u istosmjerni strujni krug.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Magnetsko polje ravnog vodiča, djelovanje magnetskog polja na vodič, međusobno djelovanje dva vodiča.

Magnetsko polja zavojnice.

Magnetiziranje željeza, magnetski materijali, magnetski krug. Elektromagneti.

Elektromagnetska indukcija, Lenzovo pravilo i Faradayev zakon.

Princip transformatora i generatora.

Samoindukcija, induktivitet zavojnice, međuindukcija, vrtložne struje.

Zavojnica u krugu istosmjerne struje (ukapčanje i iskapčanje u strujni krug, vremenska konstanta).

6. Kemijski izvori struje

Navesti vrste, svojstva i postupke s kemijskim izvorima električne struje.

 

 

 

 

Prolaz struje kroz tekućine, elektroliza

Primarni kemijski izvori. Sekundarni kemijski izvori.

Održavanje akumulatora. Korozija i zaštita od korozije.

7. Izmjenični napon i struja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objasniti karakteristične veličine izmjeničnih struja i napona te znati njihove jedinice.

Iz efektivne vrijednosti napona i struje izračunati vršnu i obrnuto.

Iz frekvencije izmjeničnog napona izračunati period i obrnuto.

Opisati djelovanje radnog otpora, kondenzatora i zavojnice bez gubitaka u strujnom krugu izmjenične struje.

Izračunati vrijednost induktivnog i kapacitivnog otpora.  Vektorski prikazati odnose struje i napona

Opisati i grafički prikazati frekvencijsku ovisnost kapacitivnog i induktivnog. otpora

Princip dobivanja sinusnog izmjeničnog napona i njegovi karatkeristični parametri (frekvencija, perioda, trenutna, efektivna, srednja i vršna vrijednost).

Pravokutni izmjenični napon, superponirani istosmjerni i izmjenični napon, impulsi.

Grafičko predstavljanje sinusnog izmjeničnog napona (rotiranje vektora, vremenski i vektorski dijagram), fazni pomaci. Djelatni otpor u krugu izmjenične struje. Kondenzator u krugu izmjenične struje. Zavojnica u krugu izmjenične struje.

8. Krugovi izmjenične struje

Objasniti međusobnu ovisnost električnih veličina u RLC spojevima.

Izračunati struju i padove napona u serijskom i paralelnom RLC spoju.

Objasniti pojavu rezonancije i njezino značenje.

Izračunati rezonancijsku frekvenciju

Objasniti pojmove prividna, radna i jalova snaga, te faktor snage.

Izračunati prividnu, radnu i jalovu snagu.

Serijski spojevi otpora, kondenzatora i zavojnice. Paralelni spojevi otpora, zavojnice i kondenzatora.

Fazni pomak.

Rezonancija.

Električni rad i snaga izmjenične struje, faktor snage.

 

2. razred

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

9. Trofazna struja

Poznavati karakteristične veličine napona i  struje trofaznoga sustava, načine spajanja trošila te snage s obzirom na spoj trošila.

 

 

 

 

 

 

 

Opći prikaz trofaznog napona i struje (vremenski i vektorski prikaz).

Spajanje trošila u trofaznom sustavu. Fazne i linijske vrijednosti struja i napona. Snaga u trofaznom sustavu Simetrično i nesimetrično opterećenje.

Okretno magnetsko polje.

10. Mjerenja u elektrotehnici

Opisati dijelove i načelo rada analognih instrumenata za mjerenje napona, struje i otpora

Opisati načelo izvedbe i rada digitalnog univerzalnog instrumenta

Primijeniti postupke mjerenja napona i struje Primijeniti postupke mjerenja otpora, kapaciteta i induktiviteta Opisati dijelove i načelo rada električnoga brojila

Opisati načelo rada vatmetra

Nacrtati osnovnu shemu spajanja instrumenata za mjerenje električne snage u jednostavnom strujnom krugu

Spojiti vatmetar i izmjeriti električnu i snagu

Opisati principijelnu građu osciloskopa i izvesti mjerenja napona i frekvencije na jednostavnim sklopovima.

Primijeniti računalo kao mjerni instrument

Uvod u mjernu tehniku Građa i djelovanje analognih mjernih instrumenata (instrument sa zakretnim svitkom i instrument s pomičnim željezom)

Proširenje mjernog područja Digitalni univerzalni instrument

Mjerenje napona i struje  Mjerenje otpora, mjerni mostovi Mjerenje kapacitivnosti i induktivnosti Instrumenti za mjerenje električnog rada i snage Osciloskop i mjerni prikaz Mjerenja osciloskopom.

Uporaba računala u mjerne svrhe

 

 

11. Materijali u elektrotehnici

Navesti i opisati značenje pojedinih svojstava materijala.

Navesti vrste i objasniti svojstva i primjenu materijala u elektrotehnici.

Navesti vrste i objasniti svojstva i primjenu materijala za vodiče.

Navesti vrste, svojstva i primjenu različitih vrsta otpornika te materijale za otpornike.

Navesti vrste i objasniti svojstva i primjenu izolacijskih materijala

Navesti vrste i primjene tehnike spajanja u elektrotehnici

Navesti vrste i svojstva te objasniti primjenu magnetskih materijala.

Svojstva materijala (fizikalna, kemijska, tehnološka), podjela i osnovna primjena.

Materijali za vodiče, vodovi, kontaktni materijali, svjetlovodi

Materijali za otpornike, vrste otpornika, specijalni otpornici Izolacijski materijali, zahtjevi, svojstva i primjena

Materijali i tehnike spajanja

Magnetski materijali, svojstva i primjena

Materijali za nosive konstrukcije i kućišta elektrouređaja, materijali za hlađenje elektroničkih komponenata.

12. Električni strojevi i uređaji

Opisati konstrukciju, rad, karakteristične vrijednosti i primjenu transformatora

Izračunati vrijednosti napona i struje na primarnom, odnosno sekundarnom namotu, objasniti transformaciju otpora

Objasniti konstrukciju i primjene posebnih vrsta transformatora u elektronici

Steći teorijsku podlogu za razumijevanje rada elektroničkih uređaja i sustava u kojima su električni rotacijski strojevi sastavni dijelovi

Opisati vrste, svojstva i namjenu rotacijskih strojeva

Opisati izvedbe, rad i princip regulacije brzine vrtnje asinkronih motora

Opisati izvedbu i rad istosmjernih strojeva (generatorski i motorni rad)

Opisati izvedbe i rad izmjeničnih kolektorskih motora

Opisati izvedbe i primjene malih električnih motora 

Opisati izvedbu i upravljanje koračnih motorima

Načelo izvedbe i rada transformatora

Transformacija napona, struje i impedancije

Prazni hod, opterećenje, kratki spoj i gubici transformatora

Mrežni transformator

Posebne vrste transformatora

Okretno polje i načela izvedbe i rada sinkronih i asinkronih strojeva, primjena

Asinkroni motori (trofazni i jednofazni, načela regulacije broja okretaja)

Načela izvedbe i rada istosmjernih strojeva (vrste prema izvedbi uzbude, namoti, komutacija)

Generatorski i motorni rad istosmjernog stroja, regulacija broja okretaja istosmjernog motora.

Izmjenični kolektorski motori

Mali i mikro električni motori

Koračni motori.

 

Metodičke napomene

 

Nastava ovog predmeta izvodi se predavanjem i laboratorijskim vježbama. Ta dva oblika nastave se upotpunjuju i samo kao jedinstvena cjelina mogu dati očekivani rezultat u usvajanju potrebnih znanja i sposobnosti. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta.

Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 35 sati predviđenih za laboratorijske vježbe) sa skupinama ne većim od 15 učenika. Stoga izvedbenim programom treba za realizaciju nastave ovog predmeta, uz stručno teorijski dio, planirati u prvom i drugom razredu za samostalan rad učenika u laboratoriju 1 sat tjedno. Laboratorijske vježbe treba izvoditi optimalno s 3, a najmanje s 2 skupine (najviše 15 učenika istovremeno) u bloku od 2 sata. Vrijeme odvijanja laboratorijskih vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske  godine. Prvi dolazak na rad u laboratorij treba biti posvećen upoznavanju  s režimom rada u laboratoriju i mjerama zaštite.

U  izvođenju  nastave nastojati što je moguće više koristiti metode rada koje mogu u većoj mjeri zaokupiti pažnju učenika i podići stupanj aktivnosti. Treba nastojati demonstrirati one pojave koje učenici neće samostalno obrađivati u radu u laboratoriju.

            U nastavi s cijelim razredom ili u laboratorijskom radu treba koristiti računalo i računalne programe za simuliranje djelovanja elektrotehničkih spojeva i zakonitosti (npr. Electronics Workbench, Mentor OE, Crocodile Clips i drugi).

            U laboratorijskim vježbama u prvome razredu treba koristiti digitalne izvedbe mjernih instrumenata za mjerenje napona, struje i otpora s obzirom na jednostavnije očitavanje i svrhu vježbi u prvome razredu. U drugome razredu treba svladati rad i očitavanje na analognim instrumentima.

 

Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće provjere usvojenosti znanja (kraći zadaci, nekoliko pitanja ili zadaci objektivnog tipa) nakon svake  cjeline. U tijeku svakog polugodišta treba planirati dvije cjelosatne provjere znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti područje od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojava i zakonitosti do zadataka koji trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u složenijim i  novim situacijama. Numerički zadaci trebaju biti tako oblikovani da učenici mogu koristiti udžbenik kao izvor podataka i matematičkih izraza potrebnih za rješavanje postavljenih jednostavnijih numeričkih problema.

            Uz pisano i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

 

Izvođenje nastave ovog predmeta zahtijeva određeno predznanje iz matematike (osnovne računske operacije, operacije s razlomcima, rješavanje jednadžbi s jednom nepoznanicom, brojevi s eksponentima, Pitagorin poučak), fizike (poznavanje  pojmova i jedinica za silu, rad, energiju, snagu, temperaturu) i kemije (građa materije, atom, jezgra,  elektron,  valencija,  elementi, metali, nemetali). Ova znanja učenici su stekli u osnovnoj školi. Međutim za svladavanje dijela gradiva o strujnim krugovima izmjenične struje potrebno je predznanje koje se ne stječe u osnovnoj školi (trigonometrijske funkcije). Stoga je potrebno uspostaviti korelacije s nastavom predmeta matematika u struci kako bi učenici pravodobno svladali sadržaje iz matematike koji su nužni u obradi strukovnih predmeta.

            Pri izvedbenom i operativnom programiranju nastave ovoga predmeta u 2. razredu potrebna je uska suradnja s nastavnikom predmeta elektronički sklopovi, odnosno digitalni sklopovi i upravljanje  zbog međusobne povezanosti s obzirom na obrazovne zadatke i nastavne sadržaje u svezi građe i primjene osciloskopa.

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, kalkulator (osnovne računske operacije i trigonometrijske funkcije), pribor za laboratorijske vježbe (digitalni univerzalni instrument, ispitivač faze).

 

Priprema za nastavu

Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obim i oblik pripreme ovisi o tome je li riječ o vježbi o gradivu koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi  učenik treba podnijeti pisani izvještaj na kraju sata. Izvještaj o radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati da ponovi  pojedina mjerenja (u slučaju grubih pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada). Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka. Sadržaj rada u laboratoriju treba biti jedinstven za sve učenike u tijeku rada na pojedinoj vježbi uz različite vrijednosti korištenih elemenata.

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, usmeni odgovori)

- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)

- praktičan rad u laboratoriju.

            Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

 

6. 6.  Nastavni predmet: elektronički sklopovi

 

Razred: 2. i  3.

Tjedni (ukupni) fond sati:

Razred

1.

2

3.

Broj sati

-

1,5+1 (52+35)

1,5+1 (48+32)

 

Cilj

 

Cilj nastave ovoga predmeta je da učenici usvoje temeljna znanja o načinu rada i primjeni elektroničkih komponenata u različitim sklopovima i njihovoj primjeni u različitim elektroničkim uređajima i aparatima.

 

Zadaće

 

- navesti nazive, raspored i funkciju izvoda elektroničkih komponenata (diode, tranzistori, tiristori, operacijska pojačala, digitalni sklopovi)

- objasniti značenje pojmova karakterističnih parametara poluvodičkih elektroničkih komponenata i njihovu praktičnu važnost

- stjecanje znanja uporabe tvorničkih podataka za elektroničke komponente (nalaženje vrijednosti karakterističnih  parametara i izbor elemenata za pojedine namjene)

- navesti osnovne primjene pojedinih komponenata u karakterističnim sklopovima

- objasniti ulogu elektroničkih sklopova u različitim elektroničkim uređajima i aparatima

- objasniti ulogu elektroničkih sklopova u sustavu upravljanja i zaštite strojeva, industrijskih i elektroenergetskih pogona i postrojenja.

- osciloskopom ustanoviti i interpretirati odzive elektroničkih sklopova na različite pobude

- poznavati i primijeniti osnovne postupke za ispitivanje ispravnosti komponenata i sklopova

- razvijati sposobnost samostalnog rada uporabom literature.

 

Sadržaj

 

2. razred

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

1. Sklopovi s diodama

Navesti materijale za poluvodičke komponente i objasniti djelovanje PN spoja.

Objasniti djelovanje najčešće upotrebljavanih dioda i njihove strujno-naponske karakteristike. Objasniti pojmove karakterističnih parametara dioda. Opisati utjecaje temperature na svojstva poluvodičkih dioda.

Iz tvorničkih podataka pronaći vrijednosti karakterističnih parametara važnih za praktičnu primjenu dioda.

Opisati principijelnu građu osciloskopa i izvesti mjerenja napona i frekvencije na jednostavnim sklopovima.

Osciloskopom ustanoviti oblik izlaznoga napona ispravljačkih spojeva uz sinusoidnu pobudu ulaza.

Objasniti konstrukciju, način rada i karakteristične podatke ispravljačkih spojeva. Izračunati vrijednosti kapaciteta kondenzator za filtriranje izlaznog napona ispravljača.

Objasniti djelovanje dioda u spojevima za ograničavanje i restauraciju napona.

Poluvodički materijali.

PN-spoj.

Poluvodičke diode (ispravljačke, Zenerove, kapacitivne, laserske). Utjecaj temperature na svojstva poluvodičkih elemenata, hlađenje.

Blok-shema osciloskopa, mjerenja osciloskopom.

Ispravljački spojevi.

Glađenje ispravljenoga napona.

Diodni ograničavači.

Restauratori napona.

 

 

 

2. Sklopovi s bipolarnim tranzistorima

Objasniti djelovanje bipolarnih tranzistora i njihove strujno-naponske karakteristike. Objasniti pojmove karakterističnih parametara tranzistora. Opisati utjecaje temperature na svojstva tranzistora.

Iz tvorničkih podataka pronaći vrijednosti karakterističnih parametara važnih za praktičnu primjenu tranzistora.

Objasniti izvedbu, način rada i primjenu osnovnih spojeva pojačala napona i struje.

Izračunati vrijednosti napona i struje u statičkoj radnoj točki.

Objasniti ovisnost pojačanja o vrijednostima elemenata pojačala.

Ustanoviti pojačanje pojačala mjerenjem ulaznoga i izlaznoga napona osciloskopom. Ispitati ovisnost pojačanja o frekvenciji.

Svojstva i strujno-naponske karakteristike bipolarnih tranzistora.

Osnovni spojevi pojačala s bipolarnim tranzistorima.

Stabilizacija radne točke.

Negativna povratna veza.

Ulazni i izlazni otpor.

Frekvencijska ovisnost pojačanja pojačala.

Darlingtonov spoj tranzistora.

 

3. Sklopovi s unipolarnim tranzistorima

Navesti vrste i objasniti djelovanje unipolarnih tranzistora i njihove strujno-naponske karakteristike. Objasniti pojmove karakterističnih parametara unipolarnih tranzistora.

Opisati utjecaje statičkoga napona na svojstva tranzistora.

Objasniti izvedbu, način rada i primjenu osnovnih spojeva pojačala s unipolarnim tranzistorima.

Unipolarni tranzistori (FET, MOSFET), zaštita tranzistora i osnovni spojevi pojačala

IGBT.

4. Impulsni sklopovi

Objasniti djelovanje tranzistora u funkciji sklopke.

Objasniti utjecaj opterećenja tranzistorske sklopke na izlazni napon.

Izračunati izlazni napon tranzistorske sklopke pod otpornim opterećenjem.

Objasniti djelovanje multivibratora i njihovu primjenu.

Izračunati trajanje kvazistabilnih stanja monostabila i astabila te frekvencije izlaznoga napona astabila.

Objasniti djelovanje opterećenja multivibratora na izlazni napon.

Osciloskopom ustanoviti i interpretirati odzive tranzistorske sklopke i multivibratora. na pobude pravokutnim naponom.

Navesti primjene pilastoga napona i  struje.

Opisati načela izvedbi i rada generatora pilastoga napona.

Bipolarni tranzistor u funkciji sklopke.

Opterećenje tranzistorske sklopke.

Zaštita tranzistora.

Multivibratori (bistabilni multivibrator, Schmittov okidni sklop, monostabilni multivibrator, astabilni multivibrator).

Primjena i generiranje pilastoga napona.

 

5. Pojačala

Objasniti izvedbu, način rada, svojstva i primjenu diferencijskog pojačala.

Objasniti izvedbu, način rada, svojstva i primjenu pojačala snage.

Ispitati djelovanje pojačala snimanjem pobude i odziva osciloskopom.

Diferencijsko pojačalo.

Faktor potiskivanja.

Pojačala snage, klase rada.

Protutaktno pojačalo klase AB i pojačalo klase C.

6. Operacijska pojačala

Objasniti osnovna svojstva i pojmove karakterističnih parametara operacijskih pojačala. Iz tvorničkih podataka pronaći vrijednosti karakterističnih parametara važnih za praktičnu primjenu operacijskih pojačala.

Opisati osnovne spojeve operacijskog pojačala i njihovu primjenu.

Osciloskopom ustanoviti i interpretirati odzive spojeva s operacijskim pojačalom na pobude sinusnim, odnosno pravokutnim naponom.

Osnovna svojstva operacijskoga pojačala, dopuštene vrijednosti tipičnih električnih veličina.

Frekvencijska ovisnost pojačanja pojačala.

Izvedbe, svojstva i primjena sklopova s operacijskim pojačalom (invertirajuće i neinvertirajuće pojačalo, pojačalo za zbrajanje i oduzimanje, diferencijator i integrator, generiranje pravokutnoga napona).

 

3. razred

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

7. Oscilatori

Opisati načela izvedbi i rada generatora sinusoidnoga napona.

Osciloskopom ispitati rad oscilatora.

Pozitivna povratna veza.

RC oscilatori.

LC oscilatori.

Oscilatori s kristalom kvarca.

8. Stabilizatori napona

Navesti najvažnije karakteristične parametre stabilizatora napona.

Opisati načela izvedbe i rada stabiliziranih izvora napajanja.

Ispitati svojstva stabilizatora mjerenjem ovisnosti izlaznoga napona o promjenama ulaznoga i struji opterećenja.

Svojstva i karakteristični parametri stabilizatora.

Serijski tranzistorski stabilizatori.

Integrirane izvedbe stabilizatora.

Impulsni stabilizatori.

9. Tiristori

Navesti vrste i objasniti djelovanje tiristora i njihove strujno-naponske karakteristike. Objasniti pojmove karakterističnih parametara pojedinih elemenata. Iz tvorničkih podataka pronaći vrijednosti karakterističnih parametara važnih za praktičnu primjenu tiristora.

Objasniti izvedbe, način rada i primjenu osnovnih spojeva za regulaciju napona i struje tiristorima.

Objasniti djelovanje i strujno-naponsku karakteristiku jednospojnog tranzistora. Objasniti pojmove karakterističnih parametara jednospojnog tranzistora.

Objasniti izvedbu i način rada spoja za generiranje impulsa s pomoću jednospojnoga tranzistora.

Svojstva i strujno naponske karakteristike tiristora (četveroslojna doda, SCR, dijak trijak).

Osnovni spojevi za regulaciju struje tiristorima.

Zaštita tiristora.

Jednospojni tranzistor (svojstva, strujno-naponska karakteristika, generiranje impulsa).

10. Sklopovi s optoelektroničkim elementima

Opisati načela izvedbe i rada te svojstva i primjenu optoelektroničkih elemenata (fotootpornik, fotodioda, fototranzistor, svijetleća dioda i fotovezni element).

Iz tvorničkih podataka pronaći vrijednosti karakterističnih parametara važnih za praktičnu primjenu.

Mjerenjem ispitati ispravnost komponenata i sklopova s optoelektroničkim elementima.

Svojstva, karakteristični parametri i primjena optoelektroničkih elemenata (fotootpornik, fotodioda, fototranzistor, svijetleća dioda i fotovezni element).

Sklopovi s optoelektroničkim elementima.

 

Metodičke napomene

 

            Teorijska nastava (predavanja, ponavljanje školske zadaće) izvodi se u namjenskoj učionici. Može se izvoditi i u standardnoj učionici opće namjene ako se bez većih teškoća u nju može za svaki sat dopremiti oprema iz kabineta (demonstracijski stol s okvirima za panele). Laboratorijske vježbe izvode se u laboratoriju.

            U  izvođenju nastave ovog predmeta treba koristiti demonstracijsku opremu koja će omogućiti učenicima lakše i brže shvaćanje principa rada elektroničkih komponenata i sklopova te regulacijskih sklopova. U izlaganju građe treba se zadržati na osnovnim principima rada elemenata i sklopova bez  ulaženja u detaljna teoretska razmatranja. Razina izlaganja treba biti u suglasnosti s praktičnim  potrebama u obavljanju poslova zanimanja za koje se učenik obrazuje.

            Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 35, odnosno 32 sata predviđenih za praktične vježbe) sa skupinama ne većim od 15, odnosno 10 učenika. Laboratorijske vježbe treba izvoditi s najviše pola razrednog odjela, odnosno 16 učenika istovremeno u drugom razredu, odnosno 10 učenika u trećem razredu, u bloku od 2 sata. Vrijeme održavanja laboratorijskih vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. Prvi dolazak  na rad u laboratorij treba biti posvećen upoznavanju s instrumentima, režimom rada i mjerama zaštite.        

U svim oblicima nastave, uključivo i laboratorijske vježbe, uz standardnu laboratorijsku opremu treba koristiti i računala s programima za modeliranje i simulaciju elektroničkih sklopova (npr. Electronics Workbench, Crocodile Clips i drugi).           

            Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i dvije (svako  polugodište jedna) cjelosatne provjere znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti prijeđeno gradivo od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojmova i svojstava sklopova do zadataka čije rješavanje treba pokazati sposobnost primjene znanja u novijim i složenijim situacijama.

Uz pisano i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene sigurnosnih mjera i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obujam i oblik pripreme ovisi o tome je li se riječ o vježbi o gradivu koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o vježbi  koja predstavlja prvi susret s novim  gradivom. O svakoj vježbi  učenik treba podnijeti pisano izvješće na kraju sata. Izvješće o radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati  da ponovi pojedina mjerenja (u slučaju grubih pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada). Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka. Sadržaj rada u laboratoriju treba biti jedinstven za sve učenike u tijeku rada na pojedinoj vježbi uz različite vrijednosti korištenih elemenata.

            Pri izvedbenom i operativnom programiranju nastave ovoga predmeta u 2. razredu potrebna je uska suradnja s nastavnikom predmeta elektrotehnika u 2. razredu zbog međusobne povezanosti s obzirom na obrazovne zadatke i nastavne sadržaje u svezi građe i primjene osciloskopa.

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, kalkulator (osnovne računske operacije i trigonometrijske funkcije), pribor za laboratorijske vježbe (ispitivač faze, digitalni univerzalni instrument).

 

Priprema za nastavu

Pisana priprava za obavljanje laboratorijske vježbe (odgovori na pitanja i rješenja zadataka vezanih za laboratorijski rad i prikupljanje podataka koji su potrebni za izvođenje vježbe).

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- kraći zadaci i pitanja iza svake  nastavne cjeline (pisani rad, usmeni odgovori)

- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)

- praktičan rad u laboratoriju

- izvješće o obavljenoj laboratorijskoj vježbi (unosi se u pisanu pripravu)

            Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

 

 

6.7. Nastavni predmet: digitalni sklopovi i upravljanje

 

 

Razred: 2. i 3.

Tjedni (ukupni) fond sati:

Razred

1.

2

3.

Broj sati

-

1,5+1 (52+35)

2,5+1 (80+32)

 

Cilj

 

Cilj nastave ovoga predmeta u 2. razredu je da učenici usvoje temeljna znanja digitalnim sklopovima i njihovoj primjeni u različitim elektroničkim uređajima i aparatima. U 3. razredu nastava ovog predmeta treba omogućiti učenicima usvajanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja s područja upravljanja, te povezivanje i primjenu ovih znanja sa znanjem iz područja elektronike i računalstva.

 

Zadaci

 

U 2. razredu:

- poznavati izvedbe i objasniti rad, svojstva i mogućnosti primjene digitalnih sklopova

- navesti nazive,  raspored i funkcije izvoda digitalnih komponenata

- objasniti značenje pojmova karakterističnih parametara komponenata i njihovu praktičnu važnost

- moći uporabiti tvorničke podatke za digitalne komponente (naći vrijednosti karakterističnih parametara i izabrati elemente za pojedine namjene)

- steći osnovna znanja u svezi izbora elemenata i vrijednosti pri konstrukciji sklopova

- objasniti uloge sklopova u složenijim uređajima i sustavima

- provesti osnovne postupke za ispitivanje ispravnosti komponenata i sklopova

- razvijati sposobnost samostalnog rada uporabom literature.

 

U 3. razredu:

- spoznati osnove upravljanja i regulacije

- poznavati osnovna teorijska i praktičnih znanja o senzorima i mjerenjima neelektričnih veličina

- objasniti ulogu i vrste regulatora u  krugovima automatskog upravljanja

- na osnovi analize djelovanja prepoznati  i ukloniti pogrešku u djelovanju upravljačkog sustava

- razlikovati različite izvedbe elemenata upravljanja i regulacije

- objasniti djelovanje mikroupravljača i računala u sustavima upravljanja i zaštite

- naučiti osnove programiranja jednostavnih upravljačkih elemenata i znati provesti programiranje na temelju izrađenog programa ili promijeniti dio programa za traženu promjenu djelovanja

- spojiti mikroupravljače i računala s ulaznim i izlaznim napravama.

- razvijati preciznost, sistematičnost, samoinicijativnost kreativnost

- usvojeno znanje povezati s ostalim stručno-teoretskim predmetima i s primjerima u praksi.

 

Sadržaj

 

2. razred

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

1. Brojevni sustavi i kodovi

 

Objasniti razliku između analognih i digitalnih signala, prednost prijenosa podataka digitalnim putem i značenje binarnoga prikaza podataka u digitalnoj tehnici.

Objasniti načela binarnoga brojevnoga sustava.

Pretvoriti binarni broj u dekadni.

 

 

Objasniti načela i značenje za praktičnu primjenu heksadecimalnog brojevnoga sustava.

Pretvoriti binarni broj u heksadecimalni i obrnuto.

Objasniti načelo i primjenu kodiranja, kodirati decimalni broj BCD i ASCII kodom uz primjenu tablice koda.

Objasniti načelo otkrivanje pogreške primjenom paritetnoga bita.

Digitalni signali.

Binarni brojevni sustav, heksadecimalni brojevni sustav.

BCD kod. 

Alfanumerički kodovi.

Kodovi s otkrivanjem pogrešaka

2. Logički sklopovi 

Navesti simbole i opisati djelovanje osnovnih logičkih sklopova (tablicom stanja i algebarskim izrazom). Ustanoviti oblik izlaznoga napona za jednostavne primjere impulsne pobude ulaza (dozvola i zabrana prolaza impulsa).

Povezati i analizirati osnovne sklopove u složenije cjeline. Nacrtati logičku shemu za zadani algebarski izraz ili tablicu stanja.

Za zadanu logičku shemu izvesti algebarski izraz i tablicu stanja.

Napisati algebarski izraz i nacrtati logičku shemu sklopa koji obavlja zadanu operaciju uporabom samo sklopova NI, odnosno NILI.

Osnovni logički sklopovi I, ILI i NE (simboli, tablice stanja algebarske jednadžbe, odzivi na impulsne pobude).

Logički sklopovi NI i NILI.

Međusobno povezivanje logičkih sklopova (pravila, zakoni i teoremi logičke algebre).

De Morganovi teoremi

Univerzalnost logičkih operacija NI i NILI

Složeni logički sklopovi  (minterm, maksterm, isključivo ILI, isključivo NILI).

3. Skupine integriranih logičkih sklopova

Objasniti značenje karakterističnih paramatara digitalnih sklopova.

Iz tvorničkih podataka pronaći vrijednosti karakterističnih parametara važnih za praktičnu primjenu digitalnih sklopova.

Odrediti mogućnosti međusobnog spajanja digitalnih sklopova.

Opisati svojstva integriranih digitalnih sklopova iz pojedinih skupina (TTL i CMOS).

Objasniti  (na gotovoj shemi) djelovanje temeljnih sklopova iz skupina TTL i CMOS.

Objasniti djelovanje sklopova s tri izlazna stanja.

Ispitati djelovanje i ispravnost sklopa mjerenjem odziva sklopa na pobudu istosmjernim naponom i impulsnu pobudu.

Poznavati postupke sa sklopovima osjetljivim na statički napon.

 

Karakteristične veličine integriranih digitalnih  sklopova (napon napajanja, ulazni i izlazni naponi i struje, vrijeme kašnjenja, faktor razgranjivanja).

Temeljni sklop skupine  TTL.  Karakteristične veličine sklopova skupine TTL. 

Ostali sklopovi u skupini TTL  (otvoreni kolektor, Schmittov okidni sklop,  sklopovi s tri  izlazna stanja).

Podskupine TTL (usporedba svojstava, oznake).

Temeljni sklop skupine CMOS. Podskupine CMOS.

Karakteristične veličine sklopova u skupini CMOS.

Zaštita sklopova od statičkog napona.

Međusobno spajanje sklopova različitih podskupina (TTL i CMOS).

4. Multivibratori u digitalnoj elektronici

Opisati svojstva, djelovanje i primjenu bistabila u digitalnoj elektronici (D, SR i JK).

Iz tvorničkih podataka pronaći vrijednosti karakterističnih parametara važnih za praktičnu primjenu integriranih izvedbi bistabila.

Opisati svojstva, djelovanje i primjenu monostabila u digitalnoj elektronici.

Znati razliku između monostabila sa svojstvom ponovnoga okidanja i bez njega.

Opisati svojstva, djelovanje i primjenu sklopova za generiranje impulsa u digitalnoj elektronici.

Ispitati djelovanje i ispravnost multivibratora mjerenjem odziva sklopa na pobudu istosmjernim naponom i impulsnu pobudu.

Bistabilni multivibrator (osnovna izvedba SR, upravljani bistabili, D-bistabil, JK-bistabil,                             bistabili s asinkronim ulazima).

Primjeri integriranih izvedbi.

Monostabilni multivibratori  (svojstva, primjena, integrirane izvedbe).

Generiranje impulsa (uporaba logičkih sklopova, integrirani astabili).

 

5. Registri i brojila

Opisati namjenu, djelovanje i primjere izvedbe registara u digitalnim sklopovima i sustavima.

Opisati namjenu, djelovanje i primjere izvedbe brojila u digitalnim sklopovima i sustavima (binarno i dekadno brojilo).

Znati objasniti razliku između sinkronog i asinkronog brojila.

Analizom tvorničkih podataka (tablica stanja i impulsni dijagrami) ustanoviti svojstva integriranih izvedbi registara i brojila važna za praktičnu primjenu.

Ispitati djelovanje i ispravnost integriranih izvedbi registara i brojila mjerenjem odziva sklopa na impulsnu pobudu.

Uloga i namjena registara.

Registri sa serijskim  upisom i ispisom podatka.

Registri sa paralelnim upisom i ispisom.

Registri s posmakom podataka u oba smjera.

Primjeri integriranih izvedbi.

Registar kao brojilo. 

Asinkrono i sinkrono binarno brojilo.

Brojila s osnovom brojanja različitom od 2n.

Primjeri integriranih izvedbi.

 

6. Složeni kombinacijski sklopovi

 

Opisati djelovanje, načelnu izvedbu i namjenu kodera, dekodera, multipleksora, demultipleksora.

Analizom tvorničkih podataka (tablica stanja i impulsni dijagrami) ustanoviti svojstva i mogućnosti primjene integriranih izvedbi dekodera, multipleksora, demultipleksora.

Ispitati djelovanje i ispravnost dekodera, multipleksora, demultipleksora  mjerenjem odziva sklopa na pobudu istosmjernim naponom i impulsnu pobudu.

Sklopovi za izvođenje aritmetičkih operacija.

Aritmetičko-logička jedinica. 

Digitalni komparator.

Sklopovi za kodiranje i dekodiranje.

BCD/7-segmentni dekoder.

Sklopovi za selektiranje i demultipleksiranje.

Paritetni sklop.

 

7. Memorije 

Opisati svojstva i namjenu pojedinih tipova memorijskih sklopova.

Objasniti značenje pojma kapacitet memorije i pokazati kako se međusobno spajaju memorijski sklopovi radi proširenja kapaciteta memorije.

Vrste i karakteristične veličine memorija.

Ispisne memorije (ROM, PROM, EPROM, EEPROM).

Memorije s izravnim pristupom  (organizacija, adresiranje).

Statičke memorije s izravnim pristupom.

Dinamičke memorije s izravnim pristupom.

Proširenje kapaciteta memorije.

8. DA i AD pretvorba 

Opisati djelovanje AD i DA pretvarača.

Iz tvorničkih podataka pronaći vrijednosti karakterističnih parametara važnih za praktičnu primjenu AD i DA pretvarača.

Namjena i osnovne osobine DA pretvorača.

DA pretvarači s otpornim mrežama

Namjena i osobine AD pretvarača.

AD pretvarač s dvostrukim pilastim naponom.

AD pretvarač s postupnom aproksimacijom.

Paralelni AD pretvarač.

 

3. razred

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

9. Mjerni pretvarači

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Navesti principe i djelovanje temperaturnih pretvarača

Odabrati odgovarajući senzor za određeno temperaturno područje

Navesti kapacitivne senzore i načine pretvorbe

Objasniti način upotrebe fotoelektričnih pretvarača

Navesti principe djelovanja plinskih i tlačnih senzora

Objasniti principe pozicioniranja i određivanja brzine

Odabrati i primijeniti  beskontaktni prekidač

 

 

Svojstva, podjele i vrste

Mjerni pretvarači temperature

Mjerni pretvarači vlage

Mjerni pretvarači svijetlosti 

Mjerni pretvarači plinova, tlaka i sile

Mjerači  puta, kuta i brzine

Beskontaktni prekidači

 

 

 

 

 

 

10. Upravljanje i regulacije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objasniti pojmove upravljanje i regulacija.

Razlikovati upravljanje od regulacije.

Razlikovati digitalno od analognog upravljanja.

Znati prednosti i nedostatke oba upravljanja

Navesti elemente sustava upravljanja.

Poznavati signale u upravljačkom krugu.

 

Definicije i vrste upravljanja.

Definicija regulacije.

Povratna veza.

Vrste regulatora.

Funkcijske jedinice upravljačkog kruga.

Osnovne vrste upravljanja.

Objekti upravljanja, izvršni uređaji, upravljački uređaji.

Karakteristike elemenata upravljanih sustava.

Signali u upravljačkom sustavu.

11. Mikroupravljači

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Razlikovati mikroupravljače od mikroprocesora.

Objasniti građu tipičnoga mikouravljača.

Navesti dodatne opcije mikroupravljača.

Znati načine povezivanja mikroupravljača s okolinom.

Snalaziti se u okruženju alata za programiranje mikroupravljača.

Usvojiti osnovne elemente programskog jezika i znati ih primijeniti.

Poznavati strukture za upravljanje tijekom programa.

Znati napisati jednostavni program.

Upisati program u memoriju  mikroupravljača.

 

 

 

 

 

Blok shema mikroupravljača i mikroprocesora.

Građa tipičnoga mikroupravljača.

Povezivanje mikroupravljača i okoline (tipkalo/tipkovnica, tranzistor kao sklopka, relej/trijak, LCD/LED displej, senzori, EEPROM, beskontaktni prekidači.

Skup instrukcija i  znakova.

Oznake operacija.

Definiranje varijabli, konstanti.

IF provjera.

Bezuvjetni skok i potprogram.

Programske petlje DO, WHILE i FOR.

 

 

 

 

12. Programirljive logičke komponente

 

 

 

 

Objasniti bit programirljivih polja.

Navesti osnovne tipove programirljivih logičkih komponenti, njihove prednosti i područja primjene.

Znati objasniti načelo programiranja programirljivih logičkih komponenti.

Struktura PAL-a.

Struktura GAL-a.

Realizacija jednostavnijih logičkih funkcija i bistabila programirljivim logičkim komponentama.

13. Programirljivi logički upravljači (PLC)

 

 

 

 

 

 

 

Navesti značenje osnovnih pojmova o programirljivim logičkim upravljačima (PLC).

Objasniti blok shemu stvarne izvedbe programirljivog logičkog upravljača.

Poznavati osnove programiranja programirljivih logičkih upravljača.

Isprogramirati program za jednostavniju funkciju programirljivog logičkog upravljača.

Karakteristike i prednosti PLC-a.

Arhitektura konkretnog PLC-a.

Primjeri programa (STL, LAD ili kontaktni dijagrami) i konkretne primjene PLC-a.

 

 

 

 

 

14. Osobno računalo

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Navesti komponente, njihove karakteristične veličine i način ugradnje. Sastaviti računalo iz osnovnih komponenti.

Objasniti zadaću operativnog sustava.

Nabrojiti vrste operativnih sustava.

Poznavati sučelje operativnog sustava.

Znati podesiti osnovne parametre operativnog sustava.

Znati procedura za instalaciju operativnog sustava.

Nadograditi računalo i instalirati potrebnu programsku potporu.

Poznavati načine povezivanja računala s okolinom.

Odrediti mjesto kvara i zamijeniti neispravnu komponentu.

 

Osnovni dijelovi PC-a.

Sastavljanje PC-a.

Operativni sustav (osnovni pojmovi, ciljevi i zadaci, vrste OS, sučelje OS, instalacijske procedure).

Parametri operativnog sustava (rezolucija, veličina pisma, veličina ikona, korisnički računi, itd.).

Nadogradnja PC-a (HDD, RAM, FD, DVD, VGA, CDRW, MODEM).

Instalacija drivera potrebnih za ispravni rad ugrađenih komponenti.

Modem, mrežne kartice, direktno povezivanje.

Metodičke napomene

 

Teorijska nastava (predavanja, ponavljanje školske zadaće) izvodi se u namjenskoj učionici. Može se izvoditi i u standardnoj učionici opće namjene ako se bez većih teškoća u nju može za svaki sat dopremiti oprema iz kabineta (demonstracijski stol s okvirima za panele). Laboratorijske vježbe izvode se u laboratoriju.

            U  izvođenju nastave ovog predmeta treba koristiti digitalne elektroničke komponente i sklopove. U izlaganju građe treba se zadržati na osnovnim principima rada elemenata i sklopova bez  ulaženja u detaljna teoretska razmatranja. Razina izlaganja treba biti u suglasnosti s praktičnim  potrebama u obavljanju poslova zanimanja za koje se učenik obrazuje.

            Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 35, odnosno 32 sata predviđenih za laboratorijske vježbe) sa skupinama ne većim od 15, odnosno 10 učenika. Laboratorijske vježbe treba izvoditi u bloku od 2 sata. Vrijeme održavanja laboratorijskih vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. Prvi dolazak na rad u laboratorij treba biti posvećen upoznavanju s instrumentima, režimom rada i mjerama zaštite.        

U svim oblicima nastave, uključivo i laboratorijske vježbe, uz standardnu laboratorijsku opremu treba koristiti i računala s programima za modeliranje i simulaciju elektroničkih (npr. Electronics Workbench, Crocodile Clips i drugi).           

            Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i dvije (svako  polugodište jedna) cjelosatne provjere znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti prijeđeno gradivo od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojmova i svojstava sklopova do zadataka čije rješavanje treba pokazati sposobnost primjene znanja u novijim i složenijim situacijama.

Uz pisano i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene sigurnosnih mjera i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

 

Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obujam i oblik pripreme ovisi o tome je li se riječ o vježbi o gradivu koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o vježbi  koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi  učenik treba podnijeti pisano izvješće na kraju sata. Izvješće o radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati  da ponovi pojedina mjerenja (u slučaju grubih grešaka, pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada). Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka. Sadržaj rada u laboratoriju treba biti jedinstven za sve učenike u tijeku rada na pojedinoj vježbi uz različite vrijednosti korištenih elemenata.

            Pri izvedbenom i operativnom programiranju nastave ovoga predmeta u 2. razredu potrebna je uska suradnja s nastavnikom predmeta elektrotehnika u 2. razredu zbog međusobne povezanosti s obzirom na obrazovne zadatke i nastavne sadržaje u svezi građe i primjene osciloskopa.

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, kalkulator (osnovne računske operacije i trigonometrijske funkcije), pribor za laboratorijske vježbe (ispitivač faze, digitalni univerzalni instrument).

Priprema za nastavu

Pisana priprava za obavljanje laboratorijske vježbe (odgovori na pitanja i rješenja zadataka vezanih uz laboratorijski rad i prikupljanje podataka koji su potrebni za izvođenje vježbe).

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- kraći zadaci i pitanja iza svake  nastavne cjeline (pisani rad, usmeni odgovori)

- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)

- praktičan rad u laboratoriju

- izvješće o obavljenoj laboratorijskoj vježbi (unosi se u pisanu pripravu)

            Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

 

6.8. Nastavni predmet: audio i videotehnika

 

Razred: 2. i 3.

Tjedni (ukupni) fond sati:

Razred

1.

2

3.

Broj sati

-

1+0,5 (35+17)

3+0,5 (96+16)

 

Cilj

 

Cilj nastave ovoga predmeta u 2. razredu je stjecanje osnovnih znanja iz područja snimanja, reprodukcije, prijenosa i obrade audio i video informacija.

            U 3. razredu cilj je nastave ovoga predmeta stjecanje novih znanja iz područja radio-prijamničke tehnike (radio i televizija) i primjene novih tehnologija u obradi, prijenosu i prijemu informacija.

 

Zadaci

2. razred:

- objasniti oblike informacija i način pretvorbe (audio i video) informacije  u električki signal

- objasniti principe prijenosa informacija (audio i video) s pomoću elektromagnetskih valova

- objasniti nastanak, rasprostiranje i primjenu radiovalova u prijenosu informacija

- upoznati osnovne pojmove i principe iz antenske tehnike

- usvojiti  osnovna znanja iz elektroakustike.

3. razred:

- usvojiti osnovna znanja iz antena i antenske tehnike

- poznavati elemente prijamnog sustava u audio i televizijskoj tehnici

- usvojiti osnovne principe pohrane video informacija

- upoznati se s osnovnim principima primjene računala u obradi, prijenosu i pohrani audio i video informacija

- upoznati razlike između analognih i digitalnih postupaka snimanja, reprodukcije, obrade i prijenosa audio i video signala

- razvijati postupke ispitivanja i održavanja audio i videotehnike.

 

Sadržaj

2. razred

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

1. Osnovni pojmovi u prijenosu informacija

Objasniti značenje pojmova:

informacija, električni signal, telekomunikacijski sustav, modulacija, kanal, radiodifuzija, radiotelevizija.

Prepoznati vrste modulacija, objasniti njihovu primjenu u prijenosu informacija.

Izmjeriti karakteristike (audio)signala.

Izmjeriti indeks amplitudne modulacije.

Poznavati primjenu računala u komunikacijama.

Telekomunikacijski sustav.

Vrste informacija.

Pretvorba informacija.

Električni signal.

Sustavi za prijenos informacija.

Modulacije (amplitudna, frekvencijska, pulsne i digitalne).

Primjena modulacija.

Radiodifuzija zvuka.

Primjena računala u komunikacijama.

2. Radio valovi

Poznavati pojmove radioval, radio frekvencijski spektar, objasniti način rasprostiranja radiovalova za pojedina valna područja.

 

Elektromagnetski val.

Radiovalovi.

Radiofrekvencijski spektar.

Širenje radio valova.

3. Prijenos video

signala

Upoznati se sa sustavom radiodifuzije zvuka i slike.

Objasniti temeljne pojmove televizija, VPS (BVPS).

Snimiti oscilogram VPS, BVPS signala.

Objasniti blok shemu televizijskog sustava.

Objasniti osnovne razlike između pojedinih  televizijskih sustava (NTSC, SECAM, PAL).

Temelji televizije.

Video kamera.

Norme u analizi slike.

VPS, prijenos VPS u zemaljskoj televiziji.

Sustav televizije u boji.

BVPS.

NTSC, SECAM, PAL

4. Elektroakustika

Objasniti pojmove: akustika, zvuk, karakteristike zvuka.

Objasniti karakteristike i način rada pojedinih vrsta mikrofona.

Objasniti karakteristike zvučnika i načina rada pojedinih vrsta zvučnika.

Izmjeriti osnovne karakteristike mikrofona i zvučnika.

Poznavati primjenu zvučnika i zvučničkih kutija.

Objasniti način pohrane audio informacije na magnetski i optički medij.

Osnovni pojmovi o zvuku.

Karakteristike zvuka.

Mikrofoni.

Zvučnici.

Slušalice.

Zvučničke kutije.

Principi magnetske (analogne i digitalne) pohrane.

Principi pohrane na optički medij.

Principi reprodukcije zvuka.

 

3. razred

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

5. Antene i antenski sustavi

Objasniti pojmove: antena i karakteristike antena.

Objasniti i izvršiti proračun jednostavne antene.

Objasniti način povezivanja antene i prijamnika.

Objasniti pojmove: gušenje i karakteristična impedancija voda.

Nacrtati i objasniti elemente kućnog antenskog sustava.

Antene.

Karakteristike antena.

Osnovne vrste antena.

Antenski vodovi.

Napajanje antena.

Antenski sustavi (kućni).

Zajednički antenski sustavi.

 

6. Radio prijamnici

Navesti funkcije prijamnika.

Objasniti blok sheme prijamnika.

Objasniti principe demodulacije signala.

Poznavati osnovne principe sinteze frekvencije.

Objasniti pojam stereofonije.

Objasniti višekanalni sustav.

Izmjeriti  signale lokalnog oscilatotora i pilotsku frekvenciju.

Izmjeriti karakteristike MF stupnja.

 

Funkcije prijamnika.

Direktni prijamnik.

Superheterodinski prijamnik.

Digitalni prijamnik.

Demodulacija (AM, FM).

PLL.

Sintezatori frekvencija.

Stereofonija.

7. Televizija

Objasniti blok shemu televizijskog prijamnika.

Objasniti osnovne signale u televiziji.

Objasniti funkcioniranje

svih dijelova prijamnika.

Izmjeriti signale u tuneru.

Izmjeriti signale VPS (BVPS).

Izmjeriti karakteristiku stabilizacije.

Objasniti način rada katodne cijevi.

Izmjeriti oscilograme na katodnoj cijevi.

Poznavati funkcioniranje LCD i plazma monitora.

Objasniti princip impulsnih ispravljača.

Upoznati se s principima digitalne televizije.

Blok shema.

Tuner.

Međufrekvencijski dio.

Luminantni dio.

Video stupanj.

Kromatski stupanj.

Pal, Ntsc, Secam.

Sikronizacijski stupanj.

Horizontalni i vertikalni stupanj.

Ispravljački stupanj.

Klasični pretvornik.

Impulsni pretvornik.

Katodna cijev.

Televizijski (bar) generatori.

Vrste, podešavanja.

Monitori, LCD, plazma ekrani.

Satelitska televizija.

Digitalna televizija.

Teletekst.

HDTV.

8. Pohrana video informacija

 

Objasniti principe magnetskog pohranjivanja i reprodukcije video signala.

Objasniti blok shemu uređaja za pohranu i reprodukciju video signala.

Navesti standarde snimanja video signala.

 

 

Principi magnetske pohrane video signala.

Principi reprodukcije video signala.

Standardi.

Elementi VHS sustava.

Kamkorderi.

9. Primjena računala u obradi i prijenosu audio i video informacija

Poznavati osnovne principe audio i video kartica.

Poznavati način pohrane i pripreme zvuka za pohranu na magnetski i optički medij.

Upoznati se sa osnovama

primjene odgovarajućeg softvera za obradu i prijenos zvuka i slike.

 

Audio kartica.

Video kartica.

Televizijska kartica.

Satelitska kartica.

Instalacija odgovarajućeg softvera.

Pohrana zvuka na magnetski i optički medij.

Osnove obrade zvuka.

Formati zvuka, CD, RDAT, minidisk.

Pohrana slike na optički i magnetski medij, formati slike, DVD.

Multimedija.

 

Metodičke napomene

 

Nastava iz ovog predmeta izvodi se u drugom i trećem razredu predavanjem i laboratorijskim vježbama. Izvedbeni program potrebno je prilagoditi učeniku s obzirom na složenost samog predmeta. Za vježbe je potrebno predvidjeti 0,5 sati po skupini učenika tjedno. Nastavu je potrebno izvoditi u namjenskim učionicama (radiokomunikacije i televizija). Nastava se može izvoditi i u učionicama opće namjene, ali uz potrebna nastavna sredstva. Za izvođenje ovog predmeta potrebno je imati odgovarajuće sheme, folije i makete uređaja koji se obrađuju. Učionica mora biti opremljena uređajima za prijenos i pohranu i reprodukciju različitih oblika informacija.

            Laboratorijske vježbe izvode se u skupinama do 10 učenika i u bloku po dva sata, a za iste je potrebno osigurati radne stolove s odgovarajućim priključcima i opremom (mrežni i antenski priključak zemaljske i satelitske televizije) te odgovarajući broj univerzalnih mjernih instrumenata, generatora signala i osciloskopa. Učionica mora biti opremljena uređajima za prijenos  pohranu i reprodukciju zvuka i slike, računalima sa zvučnom karticom, televizijskom i DVD karticom. Računalo mora imati mogućnost priključka na računalnu mrežu .

            Laboratorijske vježbe čine cjelinu s nastavom iz ovog predmeta. To zahtijeva da vježbe izvodi ista osoba koja izvodi i nastavu. Izvedbeni program laboratorijskih vježbi potrebno je prilagoditi nastavnom programu, opremi u laboratoriju, sposobnostima učenika.

Izvedbeni program u dijelu u kojem je moguće treba povezati s izvedbenim programom predmeta praktične nastave. U vježbama je uz odgovarajuće mjerne i komunikacijske opreme potrebno koristiti i računala uz upotrebu odgovarajućih računalnih aplikacijskih programa (npr. EWB, Cool edit).

Pri izradi izvedbenog programa treba predvidjeti vrijeme za davanje kraćih zadataka (pitanja) na kraju svake nastavne cjeline. Znanja provjeravati pismeno i usmeno i praktičnim radom u laboratoriju. Dva puta godišnje planirati pismenu  provjeru znanja u trajanju od jednog školskog sata.

 

Obveze učenika

 

Učenici na vježbe moraju doći pripremljeni. Opseg priprema određuje nastavnik. O svakoj vježbi učenik je dužan podnijeti pismeno izvješće. Svako je izvješće potrebno pregledati i učenika upoznati o rezultatima.

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, usmeni odgovori)

- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)

- praktičan rad u laboratoriju

- izvješće o obavljenoj laboratorijskoj vježbi (unosi se u pisanu pripravu).

            Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

 

6.9. Nastavni predmet: praktična nastava

 

Razred: 1., 2. i 3.

Ukupni fond sati:

Razred

1.

2

3.

Broj sati

812

795

692

 

1. razred

Cilj

 

Praktična nastava ima cilj omogućiti učenicima upoznavanje pravilnih radnih postupaka i stjecanje znanja, vještina i navika iz područja organizacije rada, zaštite, komuniciranja, obradbe materijala, spajanja materijala, obrade vodova, izrade, ispitivanja i održavanja jednostavnijih sklopova i uređaja iz elektrotehničke struke.

 

Zadaci

 

- znati organizaciju rada i ulogu škole i obrtničke radionice u naukovanju

- poznavati međusobna prava i obveze učenika, škole i obrtničke radionice

- znati izvore opasnosti pri radu i mjere zaštite

- primijeniti postupke za rad na siguran način

- primijeniti teorijska znanja s praktičnim radom u području elektrotehnike

- osposobiti za čitanje i primjenu tehničko – tehnološke dokumentacije

- razviti radne navike kod učenika (urednost, točnost, pažljivost i odgovornost prema radnim zadacima i drugim sudionicima u procesu rada, kulturno ponašanje)

- steći radno iskustvo u rukovanju mjernim alatima i instrumentima

- osposobiti za planiranje postupaka i tijeka rada, uporabe alata i racionalnog korištenja  materijala i energije

- steći osnovna znanja za primjenu u praktičnom radu prilikom izrade dijelova, rastavljanja, ispitivanja, sastavljanja i održavanja elektroničkih uređaja i aparata.

 

 

Sadržaj

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

1. Ustroj naukovanja za zanimanja u obrtništvu

Poznavati ulogu škole i obrtničke radionice u naukovanju.

Poznavati prava i obveze iz ugovora.

Znati pravila rada i ponašanja u radionici.

Uloga škole i obrtničke radionice u naukovanju za obrtnička zanimanja.

Međusobna prava i obveze iz ugovora o naukovanju.

Organizacija rada u radionici.

2. Zaštita pri radu i zaštita okoliša

Upoznati propise o zaštiti na radu prema Zakonu o zaštiti na radu, izvore opasnosti i pravila zaštite na radu pri uporabi električne energije na električnim i elektroničkim uređajima i instalacijama.

Primijeniti zaštitna sredstva za rad na električnim i elektroničkim uređajima i električnim instalacijama sukladno Pravilniku o zaštiti na radu pri uporabi električne energije.

Znati pružiti prvu pomoć.

Upoznati moguće izvore zagađenja i shvatiti značenje zaštite zdrave čovjekove okoline.

Racionalno upotrebljavati materijal i energiju.

Uloga i značaj zaštite pri radu i zaštite okoliša.

Propisi o zaštiti pri radu, prava i obveze učenika u školskoj i obrtničkoj radionici.

Mehanički izvori opasnosti pri uporabi ručnih i mehaniziranih alata i otklanjanje opasnosti.

Opasnosti od buke i vibracije.

Opasnosti od štetnih tvari i zračenja, propisi i postupci pri radu s opasnim materijalima.

Opasnost od požara i eksplozije, mjere zaštite i gašenje.

Opasnosti od radova na visini.

Pružanje prve pomoći ozlijeđenim osobama.

Opasnosti od djelovanja električne struje.

Izvori opasnosti i mjere zaštite.

Pružanje prve pomoći osobama ozlijeđenim od električne struje.

Poznavanje i uporaba osobnih zaštitnih sredstava.

Poznavanje mogućih izvora zagađenja zraka, vode i tla.

Postupci s otpadnim materijalima.

Racionalna upotreba materijala i energije.

3. Komuniciranje sa strankama

Primijeniti osnovna pravila i postupke usmenog i pismenog komuniciranja.

Znati objasniti proizvode i usluge radionice.

Objasniti strankama način uporabe i posluživanja uređaja.

Usmeno i pismeno komuniciranje, pravila i postupci.

Vođenje razgovora sa strankama.

Objašnjavanje proizvoda i usluga koje pruža radionica.

Objašnjavanje načina uporabe i posluživanja uređaja prema uputama za uporabu.

4. Tehničko-tehnološka dokumentacija

 

 

Pročitati i primijeniti crteže i  tehničko-tehnološku dokumentaciju.

Primijeniti pravila tehničkog crtanja pri izradi tehničko -  tehnološke dokumentacije.

Skicirati projekciju tijela u ravnini.

Skicirati prostorni prikaz predmeta.

Grafički prikazati podatke.

Poznavati i primijeniti simbole.

Nacrtati jednostavnije crteže i sheme u elektrotehnici.

Poznavati vrste dokumentacija.

Primijeniti postupke arhiviranja i čuvanja dokumentacije.

Vrste tehničkih crteža i tehničko – tehnološke dokumentacije.

Obrasci za izradu tehničko-tehnološke dokumentacije iz mape za praktičnu nastavu.

Projekcije tijela u ravnini.

Prostorno prikazivanje.

Izradba dijelova crteža prema standardima.

Grafičko predočavanje podataka i mjerila (dijagrami, tablice).

Vrste i primjena simbola u tehničkoj dokumentaciji.

Elektrotehnički simboli.

Tehnički crteži i sheme u elektrotehnici.

Dokumentacija za primanje, otpremu i popravak.

Arhiviranje i čuvanje dokumentacije.

5. Ručna obrada materijala

Poznavati vrste, svojstva i namjenu materijala, primijeniti pravilne postupke pri njihovoj obradi.

Poznavati alate, princip rada alata, pravilnu uporabu alata.

Čuvati i pravilno održavati alate.

Znati izvore opasnosti i primijeniti mjere zaštite.

Shvatiti značenje planiranja i tijeka rada. 

 

Primijeniti postupke za mjerenje prema zahtjevima.

Pravilno izvršiti ocrtavanje i obilježavanje, izraditi jednostavniji predmet prema dokumentaciji.

Izraditi jednostavniji predmet prema dokumentaciji.

Izraditi jednostavni navoj.

Znati primijeniti zaštitu od korozije.

                   

Materijali, vrste i namjena materijala

Upoznavanje svojstva materijala (fizikalna, kemijska, tehnološka svojstva).

Postupci obradbe materijala

Alati za ručnu obradu materijala.

Čuvanje i održavanje alata.

Opasnosti pri radu s alatima za ručnu obradbu i mjere zaštite od povreda.

Izbor i priprema alata prema postupku obrade i vrsti materijala.

Planiranje tijeka rada (odabir, sređivanje i odlaganje materijala, alata, poluproizvoda i gotovih proizvoda).

Mjerni alati i postupci

Postupci za mjerenje prema zahtjevnoj točnosti obrade i izrade.

Ocrtavanje i obilježavanje.

Sječenje, piljenje, turpijanje.

Rezanje, ravnanje, savijanje, probijanje, previjanje lima.

Izradba navoja.

Zaštita materijala od korozije.

6. Obrada materijala mehaniziranim alatima

Pravilno izabrati i pripremiti alat u odnosu na materijal i vrstu obrade.

Primijeniti postupke obrade prema zahtjevima.

Poznavati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Pravilno izvršiti ocrtavanje i obilježavanje, izraditi jednostavniji predmet prema dokumentaciji.

Izraditi jednostavniji predmet prema dokumentaciji.

Čuvati i pravilno održavati alat.

Izbor i priprema alata prema vrsti materijala i postupku obrade.

Postupci za mjerenje prema zahtjevima točnosti obradbe i izrade.

Opasnosti pri radu s mehaniziranim alatima i mjere zaštite od povreda.

Ocrtavanje i označavanje.

Piljenje.

Bušenje, brušenje.

Izradba provrta.

Čuvanje i održavanje alata.

7. Spajanje materijala

Poznavati načine spajanja i njihovu primjenu.

Upoznati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Primijeniti pravilne postupke pri lemljenju.

Primijeniti pravilne postupke pri lijepljenju i spajanju zakovicama.

Provjeriti kvalitetu spajanja.

Upoznavanje načina i primjena spajanja materijala.

Opasnosti pri izvođenju radova spajanja prema pojedinim postupcima, mjere sigurnosti i zaštita od povreda.

Lemljenje (vrste i primjena, priprema materijala za lemljenje, izvođenje lemljenja).

Lijepljenje (sredstva za lijepljenje, priprema predmeta za lijepljenje i izvođenje lijepljenja).

Spajanje zakovicama.

Ispitivanje kvalitete spajanja materijala.

8. Obrada vodova

Poznavati vrste vodova, svojstva i namjenu.

Upoznati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Primijeniti tehnike spajanja vodova.

Primijeniti postupke obrade izoliranih vodova, te postupke kositrenja i spajanja vodova.

Primijeniti postupke obrade oklopljenih vodova.

Izraditi žičane forme i primijeniti materijale za vezivanje.

Primijeniti spajanje vodova konektorima.

Vrste, svojstva i namjena vodova

Tehnika spajanja vodova

Izvori opasnosti pri radovima na obradbi vodova, mjere zaštite

Spajanje upletanjem, stiskanjem i omatanjem.

Obradba golih i izoliranih vodova (naprave, alati i izvođenje postupka)

Obradba oklopljenih vodova (skidanje izolacije, priprema za spajanje, spajanje).

Uporaba  i izradba žičane forme, materijali za vezivanje.

Izrada spojnih vodova konektorima.

9. Izrada elektromehanič-kih, električnih i elektroničkih sklopova i uređaja

Prepoznati i ugraditi jednostavne elektroničke elemente.

Upoznati i primijeniti postupke ugradnje električnih i elektroničkih elemenata na tiskanu pločicu.

Poznavati i primijeniti spajanje različitih dijelova prema dokumentaciji.

Znati i primijeniti postupke spajanja vijcima, uticanjem i stezaljkama.

Znati ugraditi prekidače, priključnice i razdjelne uređaja.

Primijeniti spajanje vodova konektorima u elektronici.

Upoznati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Zabilježiti i prikazati obavljene radove.

Vrste i simboli elektroničkih elemenata, postupci s elektroničkim elementima (ispitivanje i priprema za ugradnju jednostavnih elemenata).

Obrada tiskane ploče i spajanje sastavnih elemenata na pločicu (izbor i priprema alata, priprema elementa, spajanje elementa).

Spajanje mehaničkih, elektromehaničkih i elektroničkih dijelova u sklopove i uređaje prema dokumentaciji.

Priprema i polaganje vodova, polaganje vodova, izvođenje spojeva vijcima, uticanjem i stezaljkama.

Upoznavanje i ugradnja prekidača, priključnih i razdjelnih uređaja.

Izvori opasnosti i mjere zaštite.

Dokumentiranje obavljenih radova.

10. Radovi na montaži i održavanju

Pregledati i rastaviti uređaj.

Ispitati ispravnost dijelova uređaja.

Izmjeriti osnovne električne veličine pri montaži i održavanju, analizirati dobivene podatke.

Izmijeniti neispravne dijelove i izvršiti uvid u ispravnost djelovanja.

Obaviti ispitivanje zaštitnih mjera i analizirati dobivene podatke.

Upoznati izvore opasnosti i primijeniti pravila za rad na siguran način.

Usvojiti značenje preventivnog održavanja različitih naprava i uređaja.

Zabilježiti i prikazati obavljene radove, arhivirati dokumentaciju.

Opasnosti pri izvođenju montažnih radova i radova održavanja, mjere sigurnosti i zaštita od povreda.

Uređaji i postupci mjerenja (A, V, univerzalni instrument).

Mjerenje otpora, napona i struje pri montaži i održavanju.

Ispitivanje karakterističnih vrijednosti elektromehaničkih, električnih i elektroničkih elemenata.

Ispitivanje mjera zaštite protiv direktnog dodira, posebno pokrova i kućišta (vizualno i mjerenjem).

Pregled i ispitivanje djelovanja mehaničkih zaštitnih uređaja pokretnih dijelova.

Provođenje preventivnog održavanja (čišćenje i podmazivanje, mijenjanje istrošenih dijelova, namještanje veličina na zadane vrijednosti).

Rastavljanje uređaja, ispitivanje dijelova sklopova, priprema rezervnih dijelova, izmjena oštećenih dijelova, ispitivanje dijelova popravljenih sklopova i uređaja.

Dokumentiranje obavljenih radova i ispitivanja.

 

2. razred

 

Cilj

 

Praktična nastava u 2. razredu ima za cilj omogućiti učenicima stjecanje znanja, vještina i navika koje omogućuju polazniku da, uz nadzor, obavlja jednostavnije poslove i radne zadatke u održavanju i popravcima elektroničkih uređaja.

 

Zadaci

 

- isplanirati  postupke i tijek rada, te znati uporabiti alate, materijal i komponente

- izmjeriti električne veličine univerzalnim instrumentom i osciloskopom

- poznavati načine izrade tiskanih pločica i elektroničkih sklopova

- služiti se tehničkom dokumentacijom i katalozima proizvođača

- primijeniti postupke ispitivanja i popravaka elektroničkih sklopova

- primijeniti postupke ispitivanja, održavanja i popravaka elektroničkih uređaja (mjerno-regulacijski uređaji, signalno-dojavni, audio i video uređaji)

- razvijati intelektualne i motoričke sposobnosti

- razvijati odgovorno ponašanje u radnom okruženju i društvu.

 

Sadržaj

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

1. Rastavljanje i sastavljanje elektroničkih i elektromehaničkih komponenti i sklopova

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ispitati mjere zaštite protiv direktnog dodira.

Razviti odgovoran odnos prema mjerama zaštite osoba i stvari.

Odabrati pravilan alat za obavljanje određenog zadatka.

Primijeniti postupke rastavljanja i sastavljanja elektroničkih komponenti i sklopova.

Usvojiti pravilan odnos prema uređajima i instrumentima.

Razviti motoričke sposobnosti i znati racionalizirati svoje radne operacije u okviru pravilne upotrebe alata.

Shvatiti važnost sustavnog dokumentiranja obavljenih radova.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Čitanje i primjena tehničkih podataka (električne i montažne sheme, upute za održavanje, postupci ispitivanja i podešavanja, demontiranje i montiranje komponenata i sklopova).

Priprema radnog mjesta s posebnom pozornošću na mjere za smanjenje opasnosti za osobe i stvari, te čuvanje okoline.

Ispitivanje (vizualno i mjerenjem) mjera zaštite protiv direktnog dodira, posebno pokrova i kućišta.

Izbor elemenata s obzirom na oblik, tehniku spajanja, ekonomičnost, pouzdanost, odvod topline i mogućnost servisiranja.

Rastavljanje uređaja, ispitivanje dijelova i sklopova, priprema rezervnih dijelova, izmjena oštećenih dijelova.

Provođenje preventivnog održavanja (čišćenje i mijenjanje istrošenih dijelova, namještanje veličina na zadane vrijednosti).

Sastavljanje uređaja, ispitivanje djelovanja popravljenih sklopova i uređaja.

Pregled i ispitivanje dijelova mehaničkih uređaja i pokretnih dijelova.

Dokumentiranje obavljenih radova.

2. Rad s elektroničkim elementima

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Prepoznati vrstu elektroničkog elementa.

Znati pravilno očitati oznaku elementa (otpornici, kondenzatori, svici, diode, tranzistori).

Upoznati temeljna svojstva elektroničkih elemenata (otpornici, kondenzatori, svici, diode, tranzistori).

Znati se služiti katalozima proizvođača..

Znati očitati karakteristične veličine elementa i znati pronaći zamjenu.

Znati ustanoviti ispravnost elektroničkih komponenti i raspored priključnih elektroda.

Znati razlikovati integrirane sklopove, njihova svojstva i način uporabe.

Znati pravilno očitati oznaku integriranog sklopa i znati očitati karakteristične veličine integriranog sklopa.

Upoznati temeljna svojstva analognih i digitalnih integriranih sklopova.

Shvatiti prednosti integriranih sklopova i znati ih pravilno primijeniti.

 

Otpornik (različite vrste otpornika, označavanje, očitavanje nazivne vrijednosti, tolerancije, disipacije, provjera ispravnosti multimetrom).

Kondenzator (različite vrste kondenzatora, označavanje, očitavanje nazivne vrijednosti, nazivnog napona, temperaturnog koeficijenta, tolerancije, utvrđivanje ispravnosti).

Zavojnica (različite vrste zavojnica, označavanje, očitavanje, proračun induktiviteta zavojnice, mjerenje induktiviteta zavojnice).

Dioda, tranzistor, tiristor (vrste označavanje, parametri, uporaba kataloga proizvođača, utvrđivanje ispravnosti )

Analogni integrirani sklopovi.

Digitalni integrirani sklopovi.

3. Izrada elektroničkih sklopova i uređaja, podešavanje, održavanje i popravak

(diskretni elementi)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pravilno odabrati materijale, alate i uređaje potrebne za realizaciju određenog cilja.

Znati osnovne tehnološke postupke kod izrade elektroničkih sklopova i uređaja.

Koristiti se osnovnim alatima i uređajima pri izradi.

Razviti sistematičnost i rutinu pri uporabi osnovnih alata i uređaja.

Razviti intelektualne i motoričke sposobnosti pri izradi, podešavanju, popravku i održavanju elektroničkih sklopova i uređaja.

Razviti logičko razmišljanje, sistematičnost, ustrajnost pri otkrivanju i otklanjanju kvarova na osnovnim elektroničkim sklopovima uz upotrebu tehnološke dokumentacije i odgovarajućih  instrumenata i uređaja.

Razvijati organizacijske sposobnosti.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izrada ploča s tiskanim vodovima prema danoj tehnološkoj dokumentaciji. Propisi i postupci pri skladištenju opasnih materijala

Pridržavanje propisa o opasnim materijalima i zaštiti okoline.

Opasnosti pri izvođenju radova lemljenja, mjere sigurnosti i zaštita od povreda.

Priprema za lemljenje.

Ispravno lemljenje (pribor, položaj, temperatura).

Odlemljivanje elemenata (pribor, položaj, temperatura).

Projektiranje ploča s tiskanim vodovima (poredak elemenata i vodova, lista sastavnih dijelova, uporaba računala).

Projektiranje ploča s tiskanim vodovima prema električnoj shemi uporabom specijaliziranih računalnih programa.

Izrada ploča s tiskanim vodovima.

Priprema za lemljenje (bušenje, skidanje foto-laka, flomastera, letraseta, oblikovanje vodova).

Utvrđivanje funkcioniranja sklopa. 

Otkrivanje i otklanjanje eventualnih nedostataka. Podešavanje važnih parametara sklopa.

Izrada sklopova po vlastitom izboru.

4. Izrada elektroničkih sklopova i uređaja

(SMD komponente)

 

 

 

 

 

 

 

 

Poznavati  SMD komponente, njihove specifičnosti, načine označavanja i način ugradnje

Koristiti alate i uređaje specifične za SMD komponente

Razviti sistematičnost i rutinu pri korištenju alata i uređaja specifičnih za SMD komponente

Razviti intelektualne i motoričke sposobnosti pri izradi, podešavanju, popravku i održavanju elektroničkih sklopova i uređaja

Razviti organizacijske sposobnosti.

Izrada ploča s tiskanim vodovima prema zadanoj tehnološkoj dokumentaciji

Priprema za lemljenje (jetkanje, skidanje foto-laka, pričvršćivanje)

Ispravno lemljenje (pribor, položaj, temperatura)

Utvrđivanje funkcioniranja sklopa. 

Otkrivanje i otklanjanje eventualnih nedostataka.

Odlemljivanje elemenata (pribor, položaj, temperatura).

5. Postupci ispitivanja, održavanja i popravaka elektroničkih sklopova i uređaja

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Na osnovi karakterističnih veličina (napon napajanja, ulazni i izlazni napon, frekvencijsko područje, funkcija) utvrditi ispravnost uređaja ili mjesto kvara

Sustavno tražiti  pogrešku i  ograničiti  mjesto pogreške

Znati postupke montiranja i demontiranja elektroničkih sklopova u uređaje

Znati postupke u ispitivanju i održavanju mehaničkih sklopova u elektroničkim uređajima

Znati postupke u ispitivanju i održavanju elektromehaničkih sklopova u elektroničkim uređajima

Znati otkloniti manje električne ili mehaničke kvarove na elektroničkim uređajima

Razviti spretnost i inovativnost pri rješavanju problema

Razviti logičko razmišljanje, sistematičnost, ustrajnost pri otkrivanju i otklanjanju kvarova na osnovnim elektroničkim sklopovima uz upotrebu tehnološke dokumentacije i odgovarajućih  instrumenata i uređaja

Postupci ispitivanja i održavanja:

- kazetofona (izvor napajanja, magnetske glave, pogonski mehanizam)

- videorekordera (izvor napajanja, magnetske glave, pogonski mehanizam)

- radioprijamnika (izvor napajanja, mehanički dijelovi)

- TV prijemnika

- antenskih sustava

- računala

- uređaja zabavne elektronike

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

3. razred

 

Cilj

 

Cilj praktične nastave u 3. razredu je stjecanje znanja, navika i vještina koje će omogućiti učeniku da nakon završetka naukovanja samostalno obavlja poslove i radne zadaće na razini pomoćničkog zvanja u području elektronike.

 

Zadaci

 

- povezati teorijska znanja s praktičnim radom na sklopovima i uređajima

- usvojiti postupke sustavnog ispitivanja i održavanja sklopova i uređaja

- koristiti tehničko-tehnološku dokumentaciju u održavanju i popravcima elektroničkih uređaja

- upoznati se s mogućim opasnostima na radnom mjestu i primjenjivati mjere zaštite na radu

Sadržaj

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

1. Rastavljanje

elektromehaničkih,

elektroničkih

uređaja

Objasniti i koristiti električnu, elektroničku i montažnu shemu sklopa i uređaja.

Uz primjenu montažne sheme izvršiti rastavljanje i sastavljanje sklopa i uređaja.

Rastaviti, sastaviti elektromehaničke dijelove magnetofona.

Izvršiti osnovna mjerenja prema elektroničkoj (montažnoj)

shemi u sklopu uređaja.

Navesti i primijeniti mjere zaštite na radu i zaštite okoline.

Čitanje i primjena

tehničkih podataka.

Postupci ispitivanja, podešavanja, demontiranja

 i montiranja komponenata i sklopova u uređajima.

Mjere zaštite na radu i zaštite okoline.

Ispitivanje funkcija digitalnih i analognih sklopova.

Magnetofon (kazetofon), elektromehanički dijelovi

2. Održavanje i popravci audio uređaja

Izvršiti programiranje i podešavanje radioprijamnika prema uputama.

 Izvršiti osnovna mjerenja na radioprijamniku (osjetljivost, selektivnost, faktor izobličenja, potrošnja).

Navesti i primijeniti mjere zaštite u radu na popravcima audio uređaja.

Izmjeriti frekvenciju lokalnog oscilatora.

Snimiti karakteristiku MF s pomoću voblera.

Analizirati demodulirani signal osciloskopom.

Izmjeriti napon ARP.

Izmjeriti amplitudno frekvencijsku karakteristiku zvučnika.

Otkloniti osnovne kvarove.

Obaviti montažu radioprijamnika u automobilu.

Obaviti postupke osnovnog održavanja i podešavanja magnetofona ,kasetofona prema tvorničkoj dokumentaciji.

Obaviti postupke osnovnog održavanja CD  reproduktora prema tvorničkoj dokumentaciji.

Ispitivanje audio pojačala.

Mjerenje karakteristika audio pojačala.

Ispitati zvučnik.

Navesti i primijeniti mjere zaštite na radu (zaštita sluha, zaštita od strujnog udara).

Postupci za sustavno ispitivanje radioprijamnika.

Mjerenja: osjetljivosti,

selektivnosti, izobličenja i

potrošnje.

Ispitivanje pojedinih dijelova prijamnika.

Tuner, međufrekvencijski dio prijamnika, demodulatori,

niskofrekvencijski dio prijamnika.

Zvučnik

Kvarovi na sustavu napajanja

Kvarovi na anteni

Kvarovi na audio pojačalu.

Radio prijamnik u automobilu.

Uređaji za pohranu zvuka (magnetofoni).

Osnovno održavanje.

Čišćenje audio glave.

Pogonski sustav.

Uređaji za reprodukciju optičkog zapisa.

Osnovno održavanje.

Audio pojačala.

Zvučnici.

Zvučničke kutije.

CD, minidisk i RDAT uređaji.

Mjere zaštite na radu.

3. Montaža antenske opreme

Montirati kućni antenski sustav.

Ispitati elemente antenskog sustava.

Ispitati uzemljenost antenskog sustava.

Izvršiti montažu i podešavanje satelitskog antenskog sustava.

Osnovno održavanje antenskog sustava.

Navesti mjere zaštite na radu.

Antenski sustav.

Blok shema.

Elementi antenskog sustava.

Osnovno održavanje.

Mjere zaštite na radu.

4. Televizijska prijamna tehnika

Obaviti programiranje, podešavanje i montažu televizijskog prijamnika prema uputama.

Obaviti montažu kućnog multimedijalnog centra (VHS, DVD, SAT) i programiranje prema uputama.

Izvršiti mjerenja i snimanje oscilograma prema električnoj i montažnoj shemi TV prijamnika.

Poznavati uporabu bar generatora.

Izvršiti podešavanja koja su dozvoljena uz pomoć bar generatora i uputama.

Navesti i primjenjivati mjere zaštite na radu i okoline.

Otkloniti osnovne kvarove na televizijskom prijamniku.

Obaviti radove na održavanju video rekordera prema dokumentaciji.

Otklanjanje osnovnih kvarova.

Poznavati osnovne postupke televizijskog snimanja.

Podesiti kameru prema uputama.

Primijeniti osnovne postupke snimanja i montaže.

Obaviti radove osnovnog održavanja kamkordera.

Spajanje televizijskog prijamnika, VHS sustava, DVD sustava, satelitskog prijamnika.

Postupci za sustavno ispitivanje televizijskog prijamnika.

Bar generator.

Osnovno podešavanja televizijskog prijamnika.

Tuner.

Slikovni dio.

Kromatski dio.

Sinkronizacijski dio.

Katodna cijev.

Ispravljački stupanj.

Mjere zaštite na radu s katodnom cijevi.

Osnovni kvarovi na televizijskom prijamniku.

Sustav napajanja električnom energijom.

Sustavi za pohranu i reprodukciju video informacija

Sustavi za snimanje i pohranu (kamkorderi).

Mjere zaštite na radu.

5. Upravljanje i regulacija

Montirati i ispitati funkcionalnost elemenata mjerno-regulacijskoga sustava.

Obaviti radove nadzora i održavanja elementa i sklopova mjerno-regulacijskih, sigurnosnih i alarmnih sustava.

Mjerenjem pronaći i otkloniti pogrešku u sklopovima i sustavima za mjerenje i regulaciju, sigurnosnim i alarmnim sustavima.

Komponente i sklopovi mjerno-regulacijskih sustava.

 

 

6. Osobna računala

sastaviti hardver osobnoga računala.

Podesiti monitor.

Obaviti radove održavanja ispravljačkog

stupnja.

Obaviti zamjenu pojedinih dijelova računala.

Obaviti nadogradnju računala.

Poznavati programsku potporu računala.

Personalno računalo.

Komponente.

Monitor.

Memorije.

Kartice.

 

Metodičke napomene

 

Svrha praktične nastave u prvom razredu obrazovanja je stjecanje osnovnih znanja, vještina i navika pri na radu s različitim materijalima, alatima, strojevima i uređajima. Radovi se izvode na električnim, elektromehaničkim i elektroničkim sklopovima električnih i elektroničkih uređaja (stabilizirani izvori napajanja, upravljački sklopovi, mjerni uređaji, audio i video uređaji itd.).

U drugom razredu razvijaju se složenija znanja, vještine i navike koje omogućuju učenicima da, uz nadzor, obavljaju jednostavnije poslove i radne zadatke u održavanju i popravcima elektroničkih uređaja.

U trećem razredu učenici se postupno približavaju onom stupnju znanja, navika i vještina koji će im omogućiti da nakon završetka školovanja samostalno obavljaju poslove i radne zadaće na razini pomoćničkog zvanja u području elektronike.

 

Praktična nastava je predmet isključivo praktične naravi, ali svakom praktičnom radu trebaju prethoditi potrebna teorijska tehničko-tehnološka objašnjenja. Kolika će teorijska objašnjenja biti potrebna ovisi o građi koja se obrađuje i korelaciji s gradivom ostalih stručnih predmeta.

Posebnu pozornost treba posvetiti sadržajima zaštite pri radu koji su dani kao posebna cjelina  na početku rada u radionici i na njih se treba vraćati pri svakoj konkretnoj vrsti posla i operacije pri kojoj se javlja potrebna mjera zaštite.

           Organizacija i realizacija praktične nastave ima bitan utjecaj na ostvarivanje postavljenih zadataka i cilja nastave ovog predmeta. Uspješna realizacija programa praktične nastave pretpostavlja opremljenost radionice i postojanje organizirane pripreme rada koja treba pratiti materijalne zahtjeve pojedinih vježbi. Opremljenost radionice mora biti takva da svakom učeniku osigura posebno i potpuno opremljeno radno mjesto.

            Praktičnu nastavu najpovoljnije je realizirati u blokovima po tjedan dana kada se naizmjenično realizira jedan tjedan teorijske nastave i jedan tjedan praktične nastave. Škola može organizirati i neki drugi oblik realizacije teorijske nastave i praktične nastave ako to može dati očekivane rezultate.

 

Dio praktične nastave izvodi se u školskoj radionici, a drugi dio u radnom procesu u radionicama obrtnika, malih poduzetnika i drugim za obuku učenika licenciranim radionicama. Za prvi razred okvirno je predviđeno da se u školi realizira do 272 sata praktične nastave, a u radionicama izvan škole 540 sati, u drugome razredu u školi 165, izvan škole 630 i u trećem razredu u školi 48, a izvan škole 640 sati. Kako je praktični dio programa okvirni, svaka će obrtnička škola zajedno s obrtnicima izraditi izvedbene programe. Pri tome se mora uzeti u obzir da je zanimanje elektroničar-mehaničar široko profilirano i da obuhvaća više područja djelatnosti koja neće biti zastupljena u svakoj obrtničkoj radionici. Stoga je moguća pojava programskih razlika, prije svega u praktičnom dijelu naukovanja, koju je potrebno prevladati kombiniranim djelovanjem školskih i drugih radionica radi cjelovitog stjecanja zanimanja.

U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti. Pri izradi izvedbenog programa treba uvažavati specifičnosti radionica u školi i obrtničkih radionica ne narušavajući pri tom osnovnu strukturu okvirnog programa. Izvedbeni program mora biti detaljniji, a sadržaj se raspoređuje sukladno školskom kalendaru. Izvedbenim programom konkretno treba reći koji se dio programa izvodi u školi, odnosno školskoj radionici, a koji kod obrtnika.

Preporuča se učenike podijeliti u skupine i odrediti raspored i boravak svake pojedine skupine u školi s tim da se utvrdi vremenski blok za boravak u školi i kod obrtnika s kojim učenik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Dimenzija bloka uvjetovana je vremenom potrebnim za ostvarivanje teorijskog dijela programa, laboratorijskih vježbi te vremenom potrebnim za realizaciju razlike praktičnog dijela programa u školskoj radionici.

Prilikom izrade izvedbenog programa praktične nastave potrebno je imati u vidu predznanje učenika stečeno u osnovnoj školi i činjenicu da za određeni dio programiranih radova učenici nemaju odgovarajuću teorijsku podlogu. Učenici u radionicama obrtnika sudjeluju u konkretnom proizvodnom ili uslužnom procesu i uče one sadržaje koje nameće određena usluga i radi toga se ne može uvijek poštovati programirani redoslijed predviđenih sadržaja. Zadaća je svakog realizatora programa da učeniku na početku svakog radnog zadatka da potrebna stručno-teorijska objašnjenja koja su neposredno vezana uz izradu zadatka.

 Nastavnik škole, koji ima zadaću da organizira, izvodi ili prati ostvarenje programa, dužan je voditi brigu da svi učenici najkasnije do kraja školske godine prođu sve predviđene programske sadržaje. Također je obveza nastavnika strukovno-teorijskih predmeta, značajnih za stjecanje zanimanja, da sudjeluju u izradi i praćenju ostvarenja programa praktične nastave.

Svaki radni zadatak mora imati naziv cjeline, cilj, znanja i radne navike koje se stječu uvježbavanjem na praktičnoj nastavi. Radni zadatak obuhvaća pripremne radove, potrebni materijal, sredstva za rad, način izrade, radne uvjete, propise, zaštitne mjere i ekološke zahtjeve.

Praćenje rada učenika i vrednovanje rezultata rada ima posebnu važnost i izvedbenim programom treba utvrditi način praćenja rada učenika i njegovo ocjenjivanje.

Prilikom izrade izvedbenog programa potrebno je za svaku vježbu navesti i sljedeće:

- cilj vježbe, proizvod ili uslugu

- osnovne i pomoćne materijale

- sredstva za rad (alati, instrumenti, strojevi, uređaji)

- način izvođenja (organizacija, tehničke i tehnološke upute)

- potrebne mjere zaštite na radu i zaštite okoliša

- način vrednovanja rezultata rada učenika (utvrditi način praćenja uspješnosti s obzirom na svladavanje praktičnog znanja i stjecanje vještina)

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za praktičnu nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani dnevnik rada (mapa praktičnog dijela naukovanja), odobrenu literaturu, pribor za crtanje ( olovka, gumica, dva trokuta, šestar), osnovni električarski alat (ispitivač napona, izvijači, izolirana kombinirana kliješta, jednostavni digitalni univerzalni instrument), radno odijelo.

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

 

Praćenje rada učenika i vrednovanje rezultata izvodi se provjeravanjem i ocjenjivanjem:

- izrađenih radova uz prezentaciju učenika 

- dnevnika praktičnog rada (mapa praktičnog dijela naukovanja)

- usmenom provjerom znanja.

Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje znanja temelji se na objašnjenju rada ili postupka ili pojedinih radnih operacija vezanih uz upotrijebljeno teoretsko znanje, tehnologiju rada, upotrebu mjernih instrumenata i postupaka vezanih uz radne operacije ili izradu rada.

Učenik obvezno vodi dnevnik praktičnog rada (mapa praktičnog dijela naukovanja), koji sadrži obrazloženja i upozorenja o specifičnostima koja je uočio pri radu, svoj komentar i eventualna pitanja o nejasnoćama na koja je naišao.

 

6.10. Izborni dio

 

U izbornom dijelu programa učenici mogu birati između nastave tjelesne i zdravstvene kulture, matematike i strukovnih predmeta. U 3. razredu obvezno je predvidjeti najmanje jedan sat izborne nastave iz stručno-teorijskog dijela i jedan sat iz praktičnih/laboratorijskih vježbi iz strukovnoga područja.

            Sadržaji izbornog dijela programa u strukovnom području u 1. i 2. razredu mogu biti sadržaji obveznog zajedničkog dijela programa s povećanim fondom sati. U 3. razredu za izbornu nastavu mogu škole odabrati dio iz ponuđenih sadržaja ili predložiti sadržaje po vlastitom izboru koji su u funkciji zanimanja za koje se učenik obrazuje.

            Za izborne sadržaje iz matematike mogu se koristiti sadržaji iz Okvirnih nastavnih programa općeobrazovnih predmeta u srednjim školama (Glasnik Ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje broj 11, Zagreb, 1997.).

            Za sadržaje izbornog programa iz tjelesne i zdravstvene kulture preporuča se učenicima ponuditi jedan od izbornih športova (košarka, odbojka, rukomet ili nogomet). Odabirom aktivnosti i športova u izbornoj nastavi učenici imaju mogućnost proširiti znanja i sposobnosti stečena u osnovnom programu i usvojiti nove spoznaje.

 

Primjena računala u tehničkom crtanju

 

Razred: 1. ili 2.

Tjedni (ukupni) fond sati:                                                         

Razred

1.

2

3.

Broj sati

0+1 (0+35)

0+1 (0+35)

-

 

Cilj

 

Omogućiti učeniku da stekne osnovna znanja i vještine uporabe računala za tehničko crtanje i dokumentiranje na primjeru nekog od računalnih programa za tehničko crtanje.

 

Zadaci

 

- upoznati osnovne značajke računalnog programa za tehničko crtanje

- instalirati program i podesiti parametre

- s pomoću računala nacrtati jednostavne predmete u ortogonalnoj projekciji

- s pomoću računala nacrtati jednostavnije predmete u izometrijskoj i kosoj projekciji.

 

Sadržaj

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

1. Osobine računalnog programa

Navesti osnovne značajke računalnog programa za tehničko crtanje.

Instalirati program.

Podesiti parametre programa

Rad sa slojevima

Pohraniti i brisati crtež

Izraditi sastavnice.

Upisati tekst.

Osnovne značajke odabranoga programa za tehničko crtanje.

Instaliranje programa u računalo.

 

2. Pravokutna projekcija

Nacrtati jednostavne predmete u pravokutnoj (ortogonalnoj) projekciji

S pomoću programa i računala izvesti crtanje predmeta, kotiranje, zrcaljenje. crtanje konture.

Nacrtati elipsu.

Kotiranje

Pomoćne crte, oktanti i projciranje točke u tri ravnine.

Crtanje presjecištem, crtanje,

Projekcija.

Zrcaljenje, crtanje konture

3. Prostorni prikaz

Nacrtati jednostavnije predmete u izometrijskoj projekciji.

Nacrtati jednostavnije predmete u i kosoj projekciji.

Izometrija.

Perspektiva.

4. Presjeci

Nacrtati presjek prema modelu.

Izvesti kotiranje

Crtanje presjeka.

Kotiranje i presjeci.

5. Simboli i tehnička dkomumentacija

Znati uporabu gotovih simbola.

Kreirati simbole.

Navesti i primijeniti simbole u elektrotehnici pri izradi elektrotehničke dokumentacije.

Gotovi simboli i njihova uporaba.

Stvaranje simbola.

Crtanje strujne sheme.

 

Metodičke napomene

 

Nastava ovog predmeta izvodi se u specijaliziranoj učionici opremljenoj računalima i opremom za predmet tehničko crtanje i dokumentiranje. Preporuča se da se sva nastava izvodi sa skupinama ne većim od 15 učenika.

Nastava ovoga predmeta neposredno je povezana s praktičnom nastavom, posebno onim dijelom koji se provodi u školi. Teorijske spoznaje na nastavi ovoga predmeta uvježbavaju se i primjenjuju na praktičnoj nastavi u školskoj i obrtničkoj radionici. U nastavi se može koristiti bilo koji računalni program za tehničko crtanje (preporuča se uporaba programa CADdy v. 17.0 BP+ET1 ili viši).

U sklopu ukupnog broja sati treba predvidjeti vrijeme za provjeru znanja samostalnim radom. Prilikom provjere znanja predvidjeti različite metode s naglaskom na pisanoj provjeri odgovarajućim programskim zadatkom. Nakon obrade nekoliko cjelina učenicima treba zadati zadatak u obliku “programa”, za svako polugodište po jedan. Sadržaj programskih zadataka treba biti izrada radioničkih i sklopnih crteža i ortogonalne projekcije.

Pri ispitivanju znanja učenika prednost treba imati praktičan rad kojim učenik treba pokazati ostvarenost postavljenih zadaća nastave tehničkog crtanja i dokumentiranja. Konačnu ocjenu čine ocjene dobivene ispitivanjem i iz programskih zadataka.

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik/priručnik za uporabu računalnoga programa, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi.

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- cjelosatnu provjeru znanja izradom zadatka s pomoću računala

- programski zadatak (u svakom polugodištu po jedan).

 

Obrada zvuka

 

Razred: 2. ili 3.

Tjedni (ukupni) fond sati:

Razred

1.

2

3.

Broj sati

-

1+1 (35+35)

1+1 (32+32)

 

Cilj

 

Stjecanje znanja i praktičnih postupaka u analizi, obradi i pohrani zvuka uz pomoć digitalnih tehnologija (računalo, CD pisač, RDAT, minidisk, DVD, DAB).

 

Zadaci

 

- objasniti princip pohrane audioinformacije u različitim formatima uz pomoć računala

- poznavati i primijeniti aplikacijske programe za analizu i obradu zvuka

- poznavati i primijeniti postupke obrade i pohrane zvuka za različite aplikacije

- upoznati i primijeniti osnovna mjerenja uz pomoć računala u audiopodručju.

 

Sadržaj

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati

Nastavni sadržaji

1. Zvuk

Poznavati formate za pohranu zvuka.

Primijeniti snimanje zapisa iz različitih izvora.

 

 

Zvuk.

Analogni i digitalni formati.

CD kvaliteta.

Podešavanje Windowsa za rad zvukom.

Pohrana zvuka.

2. Programi za obradu zvuka

Naučiti instalaciju i podešavanje programa za obradu zvuka.

Koristiti metode za obradu zvuka, normalizaciju i čišćenje,

Primijeniti postupke za poboljšanje snimaka.

Poznavati i primijeniti postupke kompresije

Poznavati postupke ubacivanja različitih zvučnih efekata.

Uvod u programe za obradu zvuka

Podešavanje računala.

Izbor zvučne kartice.

Instalacija programa za obradu zvuka.

Snimanje u prikazu Edit.

Generiranje novih signala.

Efekti.

Prikaz Waveform.

Miješalo.

Stvaranje novog snimka i snimanje CD.

3. Spectra lab

Upoznati se s osnovnim karakteristikama aplikacijskog softvera u primjeni.

Izvesti osnovna mjerenja.

 

 

Osnovna mjerenja u akustici.

Mjerenja s pomoću računala.

Karakteristika pojačala.

Akustički odziv prostorije.

Ostala mjerenja.

4. Winamp

Poznavanje aplikacijskog softvera na razini primjene.

Podešavanje i rukovanje

aplikacijskim programom

 

Metodičke napomene

 

Nastava iz ovog predmeta izvodi se u odgovarajućim namjenskim učionicama. Učeniku mora biti dostupno radno mjesto na računalu s odgovarajućim dodacima (audio i videokartica), CD reproduktor i odgovarajuća radio prijamna tehnika.

            Nastava se izvodi isključivo na računalima na praktičnim primjerima. Primjere je potrebno prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Na nastavi se koristi odgovarajući softver za obradu zvuka (npr. Cool edit). Učenik je dužan u tijeku nastave izraditi odgovarajuće snimljene materijale prema točno određenom zadatku.

            Izborna nastava prema ovom programu može se izvoditi u 2. ili 3. razredu.

 

Projektiranje shema tiskanih vodova računalom

 

Razred: 2. ili 3.

 

Ukupni fond sati:

Razred

1.

2

3.

Broj sati

-

1+1 (35+35)

1+1 (32+32)

 

Cilj

 

Cilj nastave ovog predmeta je naučiti učenike koristiti računalo u izradi električnih shema i shema tiskanih vodova.

Zadaci

 

- spoznati mogućnosti suvremene informatičke opreme pri crtanju električnih shema i projektiranju shema tiskanih vodova

- razviti naviku uporabe suvremene informatičke opreme pri crtanju električnih shema i projektiranju shema tiskanih vodova

- povezati usvojeno znanje s ostalim stručno-teoretskim predmetima i s primjerima u praksi.

 

Sadržaj

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

1. Instalacija programa.

Znati instalirati potrebne programe.

Upoznati se sa strukturom, modulima, osnovnim izbornicima i mogućnostima programa.

Snalaziti se u okruženju programskog paketa.

Postaviti potrebne parametre programskog paketa.

Instalacija programa na računalo.

Značajke programskog okruženja.

Glavni program.

Programski moduli.

Osnovni izbornici.

Mogućnosti programa.

Parametri programskog okruženja (prilagodba ekrana, podešavanje rastera, učitavanje biblioteka).

2. Crtanje električnih shema

Nacrtati električnu shemu.

Provjeriti električnu povezanost elemenata.

Napraviti promjene na nacrtanoj električnoj shemi.

Nadograditi postojeću biblioteku elementa.

Kreirati listu komponenti i sklopova.

Ispisati električnu shemu.

Ispisati listu komponenti i sklopova.

Osnovni elementi električne sheme.

Postavljanje elemenata.

Editiranje elemenata.

Dodavanje elementa u biblioteku.

Pomicanje elemenata.

Brisanje elemenata.

Povezivanje elemenata.

Predefiniranje karakteristika vodiča.

Provjera električne povezanosti.

Generiranje potrebnih datoteka.

Ispis električnih shema.

3. Projektiranje shema tiskanih vodova

Nacrtati jednoslojnu i dvoslojnu shemu tiskanih vodova na osnovi električne sheme.

Primijeniti mogućnosti automatskog postavljanja i povezivanja elemenata.

Provjeriti ispravnost povezivanja elemenata.

Promijeniti pozicije elemenata, vodova, lemnih točaka i provrta.

Ispisati shemu tiskanih vodova.

 

 

Rad spojevima.

Ručno postavljanje elemenata.

Povezivanje elemenata

Postavljanje vodova.

Postavljanje lemnih točaka i provrta za montažu pločice.

Uređivanje elemenata, vodova, lemnih točaka i provrta.

Pomicanje elemenata, vodova, lemnih točaka i provrta.

Automatsko postavljanje elemenata na osnovu električne sheme.

Automatsko povezivanje elemenata.

Provjera ispravnosti povezivanja elemenata.

Ispis sheme tiskanih vodova.

 

 

Metodičke napomene

 

Nastava ovog predmeta izvodi se u odgovarajućim namjenskim učionicama. Svakom učeniku mora biti dostupno radno mjesto s računalom. Nastava se izvodi isključivo na računalima na praktičnim primjerima i zadacima. Primjere i zadatke potrebno je prilagoditi mogućnostima i potrebama učenika. Na nastavi se koristi odgovarajući softver (Tango, Eagle, Protel ili drugi).

Izborna nastava prema ovom programu može se izvoditi u 2. ili 3. razredu. Izvedbeni program ovog predmeta treba uskladiti s izvedbenim programom predmeta elektronički sklopovi, digitalni sklopovi i upravljanje i praktičnom nastavom, posebno u 2. razredu u kojem učenici stječu osnovna znanja iz analognih i digitalnih sklopova.

Ocjenjivanje učenika treba temeljiti prije svega na praktičnom radu i postupcima.

 

 

Videotehnika

 

Razred: 3.

Tjedni (ukupni) fond sati:

Razred

1.

2

3.

Broj sati

-

-

1+1 (32+32)

 

Cilj

 

Stjecanje novih i proširenih znanja iz područja uporabe i održavanja videoopreme.

 

Zadaci

 

- upoznati videoformate

- poznati uporabu kamkordera i druge opreme

- primijeniti tehnike snimanja i reprodukcije

- poznavati postupke čuvanja i održavanja video uređaja

- poznavati i primijeniti mogućnosti uporabe računala u videotehnici.

 

Sadržaj

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

1. Postupci pohrane

video informacija i formati

Poznavati postupke pohrane videoinformacija.

Poznavati osnovne formate u pohrani informacija

Transverzalno snimanje.

Helikoidalno snimanje.

Blok shema pohrane i reprodukcije.

VHS, VHS kompakt i super VHS.

Video 8 i High band 8 mm.

2. Kamkorder

Upoznati osnovne tipove kamkordera

Objasniti dijelove kamkordera i njihove funkcije.

Ovladati postupcima uporabe kamkordera.

Vrste kamkordera, karakteristike.

VHS, video 8, super VHS.

Komande kamkordera

Karakteristike.

Optički dio kamkorderar

Pribor.

Karakteristike videovrpca.

3. Postupci snimanja

kamkoderom

Upoznati i primijeniti postupke za pripremu snimanja.

Izrada planova snimanja.

Snimanje.

Svjetlost (dnevna umjetna).

Boja.

Blenda i ekspozicija.

Filtri.

Mikrofoni.

Planovi snimanja.

Kretanje kamkordera.

Kompozicija.

Snimanje (postupci).

4. Obrada i montaža

Poznavati postupke obrade i montaže snimljenog materijala.

Nasnimiti zvuk.

Obrada i montaža snimljenoga materijala.

Nasnimavanje zvuka.

Dodatni uređaji za montažu.

5. Kamkorder i računalo

Poznavati i primijeniti postupke povezivanja kamere i računala.

Video i računalo.

Videokartice.

Obrada videa na računalu.

Pohrana na CD (DVD).

6. Čuvanje i održavanje video uređaja

Poznavati i primijeniti osnovne postupke čuvanja i održavanja videoopreme.

Kamere.

Videorekorderi i kamkorderi.

 

Metodičke napomene

 

Nastava iz ovog predmeta izvodi se u specijaliziranim učionicama. Radno mjesto mora biti opremljeno videoopremom (kamkorder, videokamera, videorekorder) i računalima s odgovarajućim priključcima. Nastava se izvodi teorijski i praktično u laboratoriju.

Ocjenjivanje učenika  treba temeljiti na praktičnim radnjama i postupcima. Učenik je dužan u tijeku nastave izraditi određen videomaterijal prema zadatku od strane nastavnika (postupak pripreme, snimanja, obrade, tj. montaže te pohrane na magnetski ili optički medij).

 

Primjena mikroupravljača

Razred: 3.

Ukupni fond sati:

Razred

1.

2

3.

Broj sati

-

-

1+1 (32+32)

 

Cilj

 

Stjecanje novih i proširenje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja iz područja upravljanja s pomoću mikroupravljača te povezivanje i primjena ovih znanja sa znanjem iz područja elektronike i računalstva.

 

Zadaci

 

- spoznati u kojim područjima se može upotrijebiti mikroupravljače, a u kojima ne

- naučiti kako se na mikroupravljače mogu spojiti jednostavni i složeniji elementi

- upoznati kroz složenije primjere praktično spajanje elemenata na mikroupravljač

- naučiti složenija programiranja shema upravljanja i znati analizirati, te promijeniti dio programa za traženu promjenu djelovanja

- na osnovi analize djelovanja znati prepoznati i ukloniti pogrešku pri programiranju i spajanju mikroupravljača i jednostavnih trošila

- naučiti preciznost, sustavnost, samoinicijativnost i razvijati kreativnost

- usvojeno znanje povezati s ostalim stručno-teoretskim predmetima i s primjerima u praksi.

 

Sadržaj

 

Nastavna cjelina

Očekivani rezultati (znanja i umijeća)

Nastavni sadržaji

1. Programiranje mikroupravljača

Snalaziti se u okruženju programskog alata.

 

Usvojiti osnovne elemente programskog jezika i znati ih primijeniti.

Poznavati strukture za upravljanje programom.

Znati napisati jednostavni program.

Upisati program u memoriju  mikroupravljača.

Znati uključiti trošilo spojeno na U/I priključak i ispisati poruku na LCD-u.

Tipovi podataka, deklaracije.

Konstante, varijable i operatori.

Složenija provjera uvjeta (IF-ELSE.)

Ugniježđena IF provjera.

Bezuvjetni skok.

Realizacija i upotreba potprograma.

Programska petlja s izlazom na vrhu (WHILE).

Programska petlja s izlazom na dnu (DO).

Programska petlja za određeni broj ponavljanja (FOR).

Prijevremeni kraj petlje (EXIT).

Ugniježđene programske petlje.

Naredbe za rad s U/I priključcima.

Naredbe za ispis na LCD-u.

2. Rad sa složenijim programskim elementima

Upoznati smisao programskoga grananja.

Znati, koja je razlika između pojedinih vrsta tablica.

Definirati veličinu i sadržaj tablice u programu za jednostavne primjene.

Shvatiti potrebu za pretvaranjem podataka i naučiti osnovne naredbe za pretvorbe.

Višestruki odabir (SELECT, CASE).

Tablice u radnoj memoriji.

Tablice u fiksnoj memoriji (programskoj).

Naredbe za pretvorbu podataka.

Nizovi znakova i manipulacija njima.

Mikroupravljač u štedljivom načinu rada (Idle, Powerdown).

3. Prekidi i tajmeri/brojači

Objasniti pojam prekida i njegovu namjenu.

Upoznati osnovne vrste izvora prekida i reagiranja na njih.

Znati čemu služi tajmer i kako ga se može upotrijebiti za generiranje kraćih intervala.

Biti sposoban brojiti uporabom brojača.

Osnovni pojmovi i područja primjene prekida.

Prekid izazvan vanjskim događajem.

Prekid znakom po serijskom kanalu.

Dobivanje vremenskog kašnjenja.

Rad s brojačima.

Upotreba vremenskog sklopa.

4. Komunikacijski protokoli mikroupravljača

Upoznati osnovne osobine pojedinog protokola.

Znati izabrati protokol za određenu komponentu ili primjenu.

Upoznati i biti sposoban koristiti naredbe za komunikaciju po određenom protokolu.

Serijska komunikacija po RS 232C protokolu.

Serijska komunikacija po I2C protokolu.

1-wire serijska komunikacija.

Naredbe za komunikaciju po RS 232C protokolu.

Naredbe za I2C komunikaciju.

Naredbe za 1-wire komunikaciju.

5. Senzori s digitalnim izlazom vezani na mikroupravljač

Poznavati svojstva suvremenih senzora s digitalnim izlaznim signalom.

Razlikovati svojstva i pogodnost primjene senzora s određenom vrstom digitalnog izlaznog signala.

Upoznati vrste fizikalnih neelektričnih veličina koje se mogu mjeriti senzorima s digitalnim izlaznim signalom.

Senzor za mjerenje temperature po I2C protokolu.

Senzor za mjerenje temperature po

1-wire protokolu.

Mjerenje vlažnosti zraka (I2C protokol).

Temperaturni i tlačni senzori s impulsno-širinskom modulacijom na izlazu.

Senzori za mjerenje ostalih neelektričnih veličina (svjetlosti,  koncentracija plinova, protok).

6. Složeni periferijski sklopovi spojeni na mikroupravljač

Upoznati vrste i osnovne osobine složenih digitalnih sklopova koji se mogu vezati na mikroupravljač.

 

Primijeniti postupak i naredbe za komunikaciju s navedenim komponentama (posebno s E2PROM i digitalnim potenciometrom).

A/D pretvarač s priključkom na mikroupravljač.

D/A pretvarač vezan na mikroupravljač.

E2PROM kao pomoćna memorija

RTC (real-time clock) i mikroupravljač.

Digitalni potenciometri s priključkom na mikroupravljač.

 

Metodičke napomene

Nastava ovog predmeta izvodi se predavanjem i laboratorijskim vježbama. Ta dva oblika nastave se upotpunjuju i samo u jedinstvenoj cjelini mogu dati očekivani rezultat u usvajanju potrebnih znanja i sposobnosti. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi i ostale oblike nastave ovog predmeta. Širina planiranih i obrađenih sadržaja prilagođava se specifičnim potrebama razrednog odjela. Ocjenjivanje učenika  temelji se na praktičnim radnjama i postupcima.

Izvedbenim programom treba, od ukupno 2 sata tjedno ovog predmeta, predvidjeti za samostalni rad u laboratoriju najmanje 1 sat tjedno. 

Za laboratorij je potrebna minimalna oprema:

- radni stolovi učenika opremljeni s priključcima: mrežni napon, izvori stabiliziranih istosmjernih napona

- za svako radno mjesto treba predvidjeti: univerzalni instrument, osciloskop, funkcijski generator, panele s komponentama i sklopovima (tranzistorske sklopke, releji, 7-segmentni LED displeji, LCD-i, EEPROM-i, senzori A/D i D/A pretvarači, digitalni potenciometri i ostale komponente), računalo, testne pločice, programator za mikroupravljače, mikroupravljači.

7. ISPITNI KATALOG (ZAVRŠNI/POMOĆNIČKI ISPIT)

 

Cilj završnog/pomoćničkog ispita je da ispitanik dokaže da je stekao vještine i stručno teorijska znanja utvrđena nastavnim planom i programom za zanimanje elektroničar-mehaničar neophodna za obavljanje poslova u tom zanimanju.

            Stručni dio završnog ispita, odnosno pomoćnički ispit sastoji se od praktičnog i stručno-teorijskog dijela kojima se provjeravaju usvojenost znanja, vještina i umijeća potrebna za obavljanje poslova zanimanja. Praktični dio ispita utemeljen je na praktičnom dijelu programa (praktična nastava i laboratorijske/praktične vježbe). Sadržaji teorijskog dijela utvrđuju se iz predmeta električni sklopovi, digitalni sklopovi i upravljanje i audio i video tehnika. Ispitnim katalogom navode se po predmetima osnovne ispitne zadaće koje se na ispitu provjeravaju, način provjere te se daje tablični pregled sadržaja iz kojih se obavlja provjera znanja i umijeća koja učenik treba pokazati i nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s pomoću kojih se znanja provjeravaju.

 

Praktični dio završnoga/pomoćničkog ispita

 

Provjera postignutih znanja, vještina i navika u praktičnom dijelu završnog/pomoćničkog dijela ispita provodi se:

1. izradom ispitnoga uratka (izrada ili instaliranje i ispitivanje prema dokumentaciji jednog finkcionalnog dijela audio, video, mjerno regulacijske ili računalne opreme, otklanjanje kvarova na uređajima audio, video, mjerno-regulacijske i računalne opreme)

2.  izvođenjem ispitnoga mjerenja (mjerni postupci za ispitivanje sklopova audio, video, mjerno regulacijske ili računalne opreme mjerenjem karakterističnih električnih veličina s izradom ispitne dokumentacije i zaključaka s obzirom na izmjerene vrijednosti uz posebnu pozornost na propise o sigurnosti i mjere zaštite).

Pri izradi praktične zadaće ispitanik se mora pridržavati propisanih mjera zaštite na radu i zaštite okoliša te ostalih uvjeta koje mu odredi ispitna komisija.

       Praktični dio ispita ocjenjuje se temeljem rezultata vrednovanja postupaka tijekom izrade praktične zadaće. Listu vrednovanja utvrđuje ispitna komisija na način da se svaki postupak boduje.

 

Postupci koji se vrednuju i raspon bodova:

Samostalnost u planiranju tijeka rada i izrade uratka

0-10

Utrošeno vrijeme za planiranje i izradu

0-20

Redoslijed i ispravnost postupaka u rukovanju alatima i instrumentima

0-20

Kvaliteta i točnost izrade

0-20

Estetski izgled uratka

0-10

Točnost mjernih rezultata

0-15

Uporaba tehničko-tehnološke dokumentacije

0-10

Primjena mjera za rad na siguran način

0-15

Pridržavanje propisa o zaštiti okoliša

0-10

Racionalna uporaba energije

0-10

Racionalna uporaba materijala

0-10

Izrada ispitne dokumentacije i interpretacija mjernih rezultata

0-10

 

Konačna ocjena utvrđuje se za funkcionalno ispravan uradak, odnosno ispitno mjerenje temeljem bodovne ljestvice:

% ostvarenih bodova

ocjena

92 - 100%  bodova

Odličan ( 5 )

81 -    91%  bodova

Vrlo dobar ( 4 )

67 -    80%  bodova

Dobar ( 3 )

50 -    66%  bodova

Dovoljan ( 2 )

0 -    49%  bodova

Nedovoljan  ( 1 )

 

 

Stručno-teorijski dio završnog/pomoćničkog ispita

 

Stručno-teorijski dio završnog/pomoćničkoga ispita polaže se pismeno, odnosno usmeno. Ispitanik, koji je postigao više od 60% mogućih bodova položio je stručno teorijski dio pomoćničkog ispita. Ispitanik koji je postigao 30-60% mogućih bodova ima pravo polagati usmeni ispit. Ako ispitanik ne zadovolji na usmenom ispitu upućuje se na popravni ispit iz stručno-teorijskog dijela naukovanja u idućem ispitnom roku. Ispitanik koji je na pismenom dijelu ispita postigao manje od 30% mogućih bodova upućuje se na popravni ispit.

            Stručno teorijski dio ispita obuhvaća teorijska znanja neophodna za obavljanje praktičnih radnji u zanimanju koja su propisana nastavnim planom i programom za stručno-teorijski dio naukovanja. Pitanja i zadaci trebaju obuhvatiti sljedeće razine znanja i sposobnosti:

- osnovne pojmove i definicije

- građu, spajanje, djelovanje, izračunavanje

- analizu djelovanja na temelju zadanih uvjeta

- sintezu, vrednovanje i prijedloge novih ili zamjenskih rješenja.

Poželjno je da svaka od ovih razina znanja sudjeluje sa 20 do 30 % od ukupnog broja bodova.

 

Na pismenoj provjeri stručno-teorijskih znanja pitanja i zadaci trebaju u najvećoj mjeri biti objektivnoga tipa: učenik treba izračunavati, crtati sheme, pročitati podatke iz sheme ili tablice, pronaći određenu grešku na shemi, izvesti zaključke iz zadanih podataka, shema, nabrojiti sastavne dijelove, navesti boje, oznake, mjere, udaljenosti, razmake, jačinu struje ili otpora. Treba izbjegavati pitanja esejskog tipa poput opisivanja nekog posla. Ako postoji potreba za opisivanjem nekog posla ili uređaja ili sustava, onda je najbolje i takva pitanja pretvoriti u pitanje objektivnog tipa tako da se sugerira nabrajanje po stavkama: materijala, redoslijeda operacija, potrebnog alata i pribora. To se može postići na taj način da se prostor za odgovore tako oblikuje u tablicu. Time se učeniku olakšava da bolje pokaže stvarno znanje, postiže se veća preglednost odgovora i objektivnost ocjenjivanja.

Općenito, treba nastojati da pitanja i zadaci sadrže tablice, sheme, skice i crteže na kojima učenik treba pronaći, obraditi i interpretirati podatke. Crteži i fotografije su dobrodošli i onda kada se od učenika traži da opiše građu nekog uređaja ili nabroji njegove dijelove. Tada se na ilustraciji mogu označiti pozicije brojevima ili slovima što olakšava snalaženje učenika i poboljšava komunikaciju učenika i ocjenjivača. Od učenika također treba tražiti grafičko izražavanje: crtanje shema i skica. Ako treba provjeriti znanje spajanja, shema ili skica može biti djelomično nacrtana, a spojeve treba dodati učenik. Time se pomaže učeniku da organizira prostor za crtanje, štedi na vremenu, a provjerava se bitno, tj. znanje spajanja.

Za rješavanje pitanja i zadaća ispitanik ima na raspolaganju četiri sata uz uporabu dopuštenoga pribora za pisanje, brisanje, crtanje i računanje te priručnika  i ostalih pisanih materijala. Ocjenjivanje se obavlja prema ovoj ljestvici:     

 

% bodova

Ocjena

90 – 100

odličan (5)

80 – 89

vrlo dobar (4)

70 – 79

dobar (3)

61 – 69

dovoljan (2)

30 – 60

pravo polaganja usmenoga ispita

0 – 29

nedovoljan (1)

 

Na usmenom ispitu u pravilu se provjeravaju znanja iz onih područja iz kojih naučnik nije pokazao dostatna znanja na pismenom dijelu ispita. I u ovom dijelu ispita treba što više koristiti sheme, crteže i fotografije, primjere projekata, tablice i kataloge proizvođača opreme te materijalne primjere i modele različitih uređaja i sustava koji su predmet ispitivanja. Zato je poželjno da se usmeni ispit održava u specijaliziranoj učionici gdje su dostupna sva navedena sredstva.

 

 

 

7.1. Nastavni predmet: elektronički sklopovi

 

Ispitni cilj

 

Pokazati stečena stručno-teorijska znanja iz područja elektronike i upravljanja potrebna za obavljanje poslova u zanimanju elektroničar-mehaničar:

-          {C}svojstava i primjene elektroničkih komponenata i sklopova

-          {C}izračunavanje karakterističnih vrijednosti parametara komponenata i sklopova 

-          {C}postupci zaštite elektroničkih komponenata u elektroničkim sklopovima

-          {C}uporaba tvorničkih podataka elektroničkih komponenata..

 

Način provjere znanja i umijeća

 

-          {C}pismeno

-         usmeno

 

Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu

 

Sadržaj

Znanja

Nastavna i radna sredstva

Sklopovi s diodama

Navesti i objasniti značenje najvažnijih dopuštenih vrijednosti parametara dioda te iz kataloga proizvođača pronaći vrijednosti za zadani primjer.

Nacrtati oblike izlaznih napona poluvalnog i punovalnog spoja ispravljača.

Znati funkciju kondenzatora za glađenje ispravljenoga napona i ovisnost oblika izlaznog napona o kapacitetu kondenzatora.

Grafički prikazati oblike izlaznoga napona ograničavača uz različite pobude.

Znati ovisnost izlaznoga napona o izboru tipa Zenerove diode.

Katalozi proizvođača i tablice s podacima o elektroničkim elementima,

Kalkulator.

 

 

Sklopovi s bipolarnim i unipolarnim tranzistorima

Navesti i objasniti značenje najvažnijih dopuštenih vrijednosti parametara bipolarnih i unipolarnih tranzistora te iz kataloga proizvođača pronaći vrijednosti za zadani primjer.

Znati funkciju elemenata pojačala za svaki osnovni spoj pojačala s bipolarnim i unipolarnim tranzistorima.

Objasniti utjecaj vrijednosti elemenata pojačala na iznos pojačanja.

Izračunati vrijednosti napona i struja tranzistora u statičkoj radnoj točki.

Usporediti međusobno svojstva (pojačanje, ulazni i izlazni otpor) osnovnih spojeva pojačala.

Prikazati odnos ulaznoga i izlaznoga signala pojačala s obzirom na amplitudu i fazni pomak.

Znati djelovanje tranzistora kao sklopke (vrijednosti ulaznih napona za djelovanje tranzistora kao uključene, odnosno isključene sklopke i prikaz izlaznoga napona uz sinusoidnu i pravokutnu pobudu).

Izračunati izlazni napon tranzistorske sklopke uz otporno opterećenje.

 

Prikazati utjecaj kapacitivnoga i induktivnoga opterećenja tranzistorske sklopke i načine zaštite tranzistora.

Objasniti djelovanje tranzistora u funkciji sklopke.

Objasniti djelovanje multivibratora i njihovu primjenu.

Izračunati trajanje kvazistabilnih stanja monostabila i astabila te frekvencije astabila.

Pokazati utjecaj opterećenja na djelovanje multivibratora.

Pojačala i oscilatori

Nacrtati shemu operacijskoga pojačala s naznačenim izvorima napajanja za spoj invertirajućeg i neinvertirajućeg pojačala.

Znati ovisnost pojačanja o vrijednostima otpora otpornika dodanih operacijskom pojačalu.

Znati utjecaj vrijednosti elemenata R i C na frekvenciju izlaznog napona generatora impulsa izvedenoga s operacijskim pojačalom.

Stabilizacija napona i regulacija struje

Na shemi serijskog tranzistorskog stabilizatora znati koji elementi određuju vrijednost izlaznoga napona.

Objasniti djelovanje elemenata za zaštitu stabilizatora od preopterećenja.

Izračunati vrijednost otpora u spoju za zaštitu stabilizatora od preopterećenja.Objasniti princip regulacije struje tiristorima.

Sklopovi s optoelektro-ničkim elementima

Navesti i objasniti značenje najvažnijih dopuštenih vrijednosti parametara optoelektroničkih elemenata te iz kataloga proizvođača pronaći vrijednosti za zadani primjer.

Objasniti djelovanje optoelektroničkih elemenata u jednostavnim izvedbama upravljačkih sklopova.

 

 

7.2. Nastavni predmet: digitalni sklopovi i upravljanje

 

Ispitni cilj

 

Pokazati stečena stručno-teorijska znanja iz područja elektronike i upravljanja potrebna za obavljanje poslova u zanimanju elektromehaničar

-          {C}svojstva i primjene digitalnih komponenata i sklopova

-          {C}postupci zaštite digitalnih komponenata u uređajima

-          {C}načela izvedbe i primjene programirljivih logičkih komponenata

-          osnovna teorijska znanja o senzorima i mjerenjima neelektričnih veličina

-          {C}uloga i vrste regulatora u krugovima automatskog upravljanja

-          {C}djelovanje mikroupravljača i programirljivih logičkih upravljača.

 

Način provjere znanja i umijeća

 

-          {C}pismeno

-          {C}usmeno

Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu

 

Sadržaj

Znanja

Nastavna i radna sredstva

Digitalni elektronički sklopovi

Uspostaviti vezu između simbola i tablica stanja osnovnih logičkih sklopova.

Nacrtati odziv osnovnih logičkih sklopova na jednostavne impulsne pobude.

Iz oznaka integriranih digitalnih sklopova uz pomoć tvorničkih podataka navesti funkciju sklopa.

Znati osnovna svojstva bistabila (djelovanje pobude na ulazu impuls ritma uz odgovarajuća stanja na ostalim ulazima), dijeljenje frekvencije s pomoću bistabila.

Navesti osnovne značajke TTL i CMOS izvedbi integriranih sklopova.

Prikazati grafički djelovanje monostabila (odnos pobude i izlaznoga napona i utjecaj vrijednosti dodanih elemenata izvana).

Poznavati djelovanje jednostavnih izvedbi brojila (dijeljenje frekvencije u ovisnosti o broju spojenih bistabila).

Pokazati poznavanje djelovanja kodera, dekodera, multipleksora i demultipleksora određivanjem stanja izlaza uz zadano stanje na ulazu.

Pokazati poznavanje pojma kapaciteta memorije i ovisnosti o broju ulaza za adresiranje i bitove podatka.

Navesti funkcije AD i DA pretvarača.

Katalozi proizvođača i tablice s podacima o elektroničkim elementima, kalkulator.

 

 

 

Mjerenje neelektričnih veličina

 

 

 

 

Objasniti namjenu, vrste i princip rada mjernih pretvarača.

Objasniti djelovanje temperaturnih pretvarača.

Izbrati odgovarajući senzor za određeno temperaturno područje.

Objasniti principe mjerenja puta i mjerenja brzine.

Izabrati odgovarajući beskontaktni prekidač uz pomoć kataloga.

Upravljanje i regulacije

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Nacrtati blok shemu upravljačkog sustava, nabrojiti vrste upravljanja i objasniti područja uporabe.

Nacrtati simbol i vremenski dijagram regulatora (P, I, D, PI, PD, PID).

Nacrtati blok shemu regulacijskog kruga.

Na primjeru objasniti razliku između upravljanja i reguliranja.

Nabrojiti vrste električnih regulacija i navesti njihova svojstva.

Prepoznati prema karakteristikama regulatore s različitim djelovanjem.

Objasniti ponašanje regulatora prema statičkim i dinamičkim karakteristikama.

Mikroupravljači, programirljivi logički upravljači i programirljive logičke komponente

 

 

 

 

 

 

Na blok shemi mikroupravljača prepoznati osnovne dijelove i navesti njihove funkcije.

Navesti osnovna svojstva mikroupravljač.

Objasniti način programiranja EPROM-a.

Prema blok shemi programirljivog logičkog upravljača navesti osnovne sklopove i njihove funkcije.

Opisati načine programiranja i napisati program za jednostavne logične funkcije.

Objasniti značaj ulazno-izlaznih jedinica.

Objasniti načela izvedbe i uporabe programirljivih logičkih komponenata (PAL, GAL).

Objasniti postupak programiranja programirljivih logičkih komponenata.

Osobna računala

 

 

 

 

Nabrojiti osnovne komponente osobnog računala i njihove karakteristične veličine.

Opisati zadaću operativnog sustava.

Nabrojiti operativne sustave.

Opisati načine međusobnog povezivanja osobnih računala.

 

 

 

7.3. Nastavni predmet: audio i videotehnika

 

Ispitni cilj

 

Provjeriti znanja učenika iz sljedećih područja:

- sustavi za prijenos i obradu audio i videoinformacija

- postupci održavanja i ispitivanja audio i televizijske opreme

- poznavanje mjera zaštite na radu i zaštite okoline.

 

Način provjere znanja i umijeća

 

-          {C}pismeno

-          {C}usmeno

 

Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu

 

Sadržaj

Znanja

Nastavna i radna sredstva

Antene

Objasniti karakteristike antene.

Nacrtati poluvalni dipol i izvršiti proračun dipola.

Izračunati gušenje voda.

Nacrtati i objasniti Yagi antenu.

Objasniti zajednički antenski sustav.

Navesti mjere zaštite na radu i zaštite okoline.

Pribor za pisanje,

kalkulator

električne sheme radioprijamnika i TV prijamnika.

Radioprijamnik

Objasniti i nacrtati blok shemu superhetrodinskog prijamnika.

Objasni postupke demodulacije AM, FM.

Objasniti postupak demodulacije stereo signala.

Elektroakustika

Navesti karakteristike zvuka.

Nacrtati blok shemu sustava za pohranu zvuka.

Objasniti  postupke pohrane zvuka na CD.

Objasniti vrste i karakteristike zvučnika i mikrofona.

TV prijamnika

Pohrana video informacija

Objasniti norme u analizi slike.

Nacrtati VPS signal.

Objasniti BVPS i navesti norme u prijenosu BVPS.

Objasniti PAL sustav.

Nacrtati i objasniti blok shemu prijamnika po sustavu PAL.

Nacrtati i objasniti blok shemu sustava za pohranu. BVPS na magnetski medij.

Primjena računala

Objasniti način rada audiokartice.

Objasniti  način pohrane zvuka na računalo (PCM).

Objasniti postupke pripreme zvuka.

 

7.4. Nastavni predmet: praktična nastava

 

Ispitni cilj 

 

Dokazati stečena praktična znanja i vještine za obavljanje poslova u zanimanju elektroničar-mehaničar:

- primjena pravila i sredstava za rada na siguran način

- racionalna uporaba materijala i energije i primjena postupaka za zaštitu čovjekove okoline

- uporaba tehničko-tehnološke dokumentacije

- postupci izrade tiskanih pločica i elektroničkih sklopova

- postupci ispitivanja i podešavanja audio i videouređaja

- postupci održavanja i otklanjanja kvarova na audio i videouređajima

- montiranje i održavanje mjerno-regulacijske opreme

- instaliranje i održavanje računalne opreme.

 

Način provjere znanja i umijeća

 

- izrada ispitnoga uratka

- izvođenje ispitnoga mjerenja

 

Znanja i umijeća  koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu

 

Sadržaj

Znanja

Nastavna i radna sredstva

Zaštita pri radu i zaštita okoliša

Primijeniti pravila rada na siguran način, zaštitna sredstva i uređaje

Racionalno upotrebljavati materijal i energiju i primjenjivati postupke za zaštitu čovjekove okoline

 

Tehničko-tehnološka dokumentacija

 

 

Primijeniti crteže i  tehničko-tehnološku dokumentaciju

Primijeniti postupke za izradu tehničko- tehnološke dokumentacije (upute, montažne i električne sheme)

Grafički prikazati podatke.

Izrada elektroničkih sklopova

Projektirati ploču s tiskanim vodovima prema električnoj shemi (poredak elemenata i vodova, lista sastavnih dijelova) uporabom specijaliziranih računalnih programa.

Izraditi ploču s tiskanim vodovima (fotopostupak), pripremiti je za lemljenje, pozicionirati elemente, zalemiti, utvrditi funkcioniranja sklopa, otkloniti eventualne kvarove.

Izraditi prateću dokumentaciju.

Računalo s odgovarajućim programima

Pribor za bušenje i lemljenje, univerzalni instrument, osciloskop.

Montaža uređaja i sustava

Montirati antenski sustav zemaljskog i satelitskog prijenosa signala.

Ugraditi audiosustav u automobil.

Ugraditi sustav za televizijski nadzor.

Montirati audio i video opremu.

Ugraditi opremu signalno-dojavnih uređaja.

Tehnička dokumentacija,

univerzalni instrument,

osciloskop

Održavanje i popravci radioprijamnika

Obaviti osnovna mjerenja na radioprijamniku i podešavanje radioprijamnika

Ustanoviti i otkloniti kvarove na radioprijamnicima (prijamnik ne radi na baterije, nema tona, loš prijam MW područja).

 

Tehnička dokumentacija,

univerzalni instrument,

signal generator.

vobler

osciloskop

Podešavanje, održavanje i popravci audio opreme

Primijeniti postupke podešavanja audiopojačala.

Primijeniti postupke podešavanja uređaja za pohranu audio informacija.

Primijeniti postupke održavanja i mjerenja prema tehničkoj dokumentaciji (mjerenje vučne sile magnetske vrpce, čišćenje magnetskih glava i mehaničkih dijelova)

Ustanoviti i otkloniti kvarove na kasetofonima:

- slab ton (jačina) s kasetofona

- ne radi premotavanje unatrag, ostalo ispravno

- u toku reprodukcije izobličen ton (usporen)

- reprodukcija ranije snimljenih kaseta zadovoljava,  ali snimanje te reprodukcija snimljenog jako loša - ton slab

Tehnička dokumentacija,

audio generator,

oprema za čisćenje

osciloskop

univerzalni

instrument,

testna kazeta

 

Televizijski prijamnici

Primijeniti postupke podešavanja s osnovnim mjerenjima na televizijskom prijamniku (uz pomoć bar generatora) prema tehničkoj dokumentaciji.

Primijeniti postupke za sustavno otklanjanje osnovnih kvarova na televizijskim prijamnicima.

Ustanoviti i otkloniti simulirane kvarove (prijamnik ne radi, izobličena slika, nepravilne boje, neispravna sinkronizacija, pogreške u otklonskom sustavu, VHF područje ne radi, UHF ispravno).

Tehnička dokumentacija,

signal generator,

univerzalni mjerni instrument,

osciloskop.

Videooprema

Primijeniti postupke podešavanja i održavanja videoopreme prema tehničkoj dokumentaciji.

Primijeniti postupke za otklanjanje osnovnih kvarova.

Ustanoviti otkloniti simulirane kvarove (loša reprodukcija, nepravilna slika, zamjena remena).

Tehnička dokumentacija,

signal generator

univerzalni mjerni instrument

osciloskop.

Reguliranje i upravljanje

Prepoznati elemente regulacijskog sustava.

Povezati elemente jednostavnijeg regulacijskog sustava.

Razlikovati regulatore s obzirom na prelaznu funkciju.

Obaviti radove na ispitivanju i podešavanju sklopova mjerno-regulacijskih, sigurnosnih i alarmnih sustava.

Tehnička dokumentacija,

univerzalni mjerni instrument

osciloskop, elementi regulacijskog sustava, testni regulacijski sustavi.

Mikroupravljači, programirljivi logički upravljači i  programirljive logičke komponente

Povezati mikroupravljač s okolinom.

Izmijeniti parametre jednostavnijeg programa za mikroupravljač.

Upisati program u mikroupravljač

Napisati program programirljivog logičkog upravljača za jednostavnije upravljačke funkcije i povezati ga s okolinom.

Napisati jednostavan program programirljive logičke komponente (GAL) i povezati komponentu s  ostalim komponentama.

 

 

Programator za mikroupravljač, programirljive logičke upravljače i programirljive logičke komponente,

računalo sa odgovarajućim programima

testna pločica za odgovarajući mikroupravljače i ostale programirljive komponente.

Osobno računalo

Sastaviti osobno računalo iz osnovnih komponenti.

Instalirati potrebnu programsku potporu.

Promijeniti osnovne parametre operativnog sustava.

Slijediti procedure za instalaciju operativnog sustava.

Nadograditi osobno računalo (proširenje memorije, zamjena tvrdog diska i disketne jedinice, ugradnja CD/DVD-pisača i modema).

Komponente osobnog računala,

osobno računalo,

mediji s programima.

 

8. Prijelazne i završne odredbe

 

 

Program obrazovanja za zanimanje elektroničar-mehaničar koji se ostvaruje na osnovi ovog nastavnog plana i programa uvodi se u obrazovni sustav od 2003./04. školske godine čime će postupno zamijeniti dosadašnje obrtničke programe (u klasičnom i dvojnom modelu obrazovanja) za navedeno zanimanje.

Učenici koji su se upisali u prvi razred srednje škole za 2003./04. školsku godinu u program za zanimanje elektroničar-mehaničar obrazuju se u skladu s ovim nastavnim planom i programom.

Učenici koji su se upisali u program za zanimanje elektroničar-mehaničar ranijih godina odnosno do donošenja ovog nastavnog plana i programa, nastavljaju školovanje po programu koji su upisali.

 

 

Klasa: 602-03/03-01/731                                          Klasa: 133-02703-02/12

Ur. broj: 532/1-03-01                                                    Ur. broj: 515-03/03-1

Zagreb, 31. srpnja 2003.                                            Zagreb, 31. srpnja 2003.

 

 

 

       Ministar prosvjete i športa                                     Ministar za obrt, malo i srednje

           poduzetništvo               

 

       dr. sc. Vladimir Strugar, v.r.                                              Željko Pecek, v.r.

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306597.html

Copyright © Ante Borić