Objavljeno u NN 136/03 od 28.08.2003.:

 

MINISTARSTVO PROSVJETE I ŠPORTA I MINISTARSTVO ZA OBRT, MALO I SREDNJE PODUZETNIŠTVO

Na temelju članka 8. Zakona o srednjem školstvu (Narodne novine, br. 69/03. – pročišćeni tekst), članka 44. stavka 4. i 5. Zakona o obrtu (Narodne novine, br. 49/03. – pročišćeni tekst), članka 3. Sporazuma o suradnji Ministarstva prosvjete i športa i Ministarstva za obrt, malo i srednje poduzetništvo od 21. siječnja 2003. i uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatske obrtničke komore, ministar prosvjete i športa i ministar za obrt, malo i srednje poduzetništvo donijeli su

 

NASTAVNI PLAN I OKVIRNI OBRAZOVNI PROGRAM ZA ZANIMANJE ELEKTROMEHANIČAR

UVOD

 

Odgojno obrazovni programi za zanimanja u obrtništvu sastoje se od općeobrazovnog te stručno-teorijskog i praktičnoga dijela (program naukovanja).

            Sadržaji općeobrazovnoga dijela utvrđeni su Odlukom ministra prosvjete i kulture o usvajanju nastavnih planova i programa srednjih škola te minimuma zajedničkih općih sadržaja strukovnih i umjetničkih škola (KLASA: 602-03/91-01-114, UR. BROJ: 532-08/91-01 od 20. lipnja 1991. i  Odlukom ministra prosvjete i športa o izmjenama i dopunama zajedničkog i izbornog dijela nastavnog plana i programa za stjecanje stručne spreme, KLASA:  602-03/96-01/1170, UR. BROJ: 532-03/1-96-1 od 25. lipnja 1996.).

            Sadržaji stručno-teorijskoga i praktičnoga dijela programa temelje se na odredbama Zakona o srednjem školstvu (NN 19/92, 27/93, 50/95, 59/01 i 114/01) i Zakona o obrtu (NN 77/93, 90/96 i 64/01).

            Sastavnice programa za zanimanja u obrtništvu (programa naukovanja) jesu:

Osnovna obilježja Nastavni plan Obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća Potrebna stručna sprema nastavnika Uvjeti izvođenja programa Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit

 

1. Osnovna obilježja

Osnovna obilježja odgojno-obrazovnoga programa su:

-          {C}naziv obrazovnoga programa/zanimanja

-          {C}cilj i zadaci programa

-          {C}trajanje obrazovanja

-          {C}uvjeti za upis.

 

2. Nastavni plan

Nastavi plan sadrži popis  predmeta općeobrazovnoga i strukovnoga dijela programa s naznačenim brojem sati u tjednu i godini za svaki razred.

 

3. Obvezni načini provjeravanja znanja i umijeća

Tablično se navode za svaki predmet iz strukovnoga dijela obvezni načini provjeravanja i ocjenjivanja znanja i umijeća.

 

4. Potrebna stručna sprema nastavnika

            Tablično se navode za svaki predmet iz stručnoga dijela potrebna stručna sprema nastavnika (profesora, stručnog učitelja i suradnika u nastavi). 

 

5. Uvjeti izvođenja programa

- podaci za rad u skupinama učenika (tablično se navode za svaki stručno-teorijski predmet s praktičnim/laboratorijskim vježbama broj sati vježbi, realizator i najveći broj učenika u skupini)

- minimalni materijalni uvjeti za izvođenje nastave pojedinih nastavnih predmeta (tablični prikaz prostora , opreme i predmeta kojima je prostor i oprema namijenjena).

 

6. Nastavni program – katalog znanja, vještina i umijeća po predmetima

-          {C}naziv predmeta

-          {C}razred

-          tjedni i godišnji fond sati s naznakom obveznog broja sati praktičnih/laboratorijskih vježbi

-          {C}cilj nastavnoga predmeta

-          {C}zadatci nastavnoga predmeta

-          sadržaj nastavnoga predmeta podijeljen na nastavne cjeline i s naznačenim očekivanim rezultatima (znanjima i umijećima) i sadržajima kojima se ta znanja i umijeća stječu

-          {C}metodičke napomene za provedbu nastave

-          {C}osnovne obveze učenika.

 

7. Ispitni katalog za završni/pomoćnički ispit

Navode se po predmetima cilj, osnovne ispitne zadaće koje se na ispitu provjeravaju, način provjere te daje tablični pregled sadržaja iz kojih se obavlja provjera, znanja i umijeća koja učenik treba pokazati i nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s pomoću kojih se znanja provjeravaju.

 

 

 

1. OSNOVNA OBILJEŽJA OBRAZOVNOGA PROGRAMA

 

 

Cilj

 

Stjecanje znanja, vještina i navika koje će omogućiti učeniku da nakon završetka obrazovanja, uz minimalno vrijeme uvođenja u rad, samostalno obavlja poslove i radne zadatke u zanimanju elektromehaničar.

 

Zadaci

 

Za ostvarenje toga cilja potrebno je ostvariti:

a) opće zadatke obrazovanja:

-          steći osnove profesionalnoga obrazovanja na temelju kojega je moguć daljnji osobni razvoj u struci

-          steći uvide u odnose u svojoj profesiji i sposobnost uspostave komunikacija sa suradnicima kao i društvom u cjelini

-          spoznati vlastite mogućnosti i dosege

-          spoznati radne, zakonske, ekonomske, političke i socijalne odnose

-          biti sposoban uskladiti vlastite zahtjeve sa zahtjevima okoline

b) zadatke koji proizlaze iz opisa poslova i radnih zadataka zanimanja:

-          upoznati opasnosti na radu, propise o radu na siguran način, mjere i postupke za rad na siguran način i znati ih primijeniti

-          upoznati moguće izvore zagađenja i usvojiti postupke za zaštitu čovjekove okoline

-          racionalno upotrebljavati materijale i energiju

-          znati čitati i primijeniti tehničke podatke o materijalima, komponentama, alatima, strojevima i uređajima,

-          znati čitati i primijeniti projektnu dokumentaciju i izraditi osnovne tehničke i radne dokumente

-          planirati postupke i tijek rada, uporabu alata, materijala i komponenata

-          primijeniti postupke obrade materijala ručnim i mehaniziranim alatima

-          izmjeriti električne veličine

-          usvojiti osnovna znanja o električnim instalacijama i priključivanju strojeva i uređaja na električnu mrežu

-          izraditi dijelove električnih strojeva i elektrouređaja

-          objasniti načela električnog mjerenja neelektričnih veličina i automatske regulacije upravljanja i znati ih primijeniti u upravljanju radom električnih strojeva i uređaja

-          ispitati i staviti u pogon niskonaponsku instalaciju i postrojenja za raspodjelu električne energije

-          postaviti, spojiti i pustiti u pogon električne strojeve i uređaje

-          rastaviti, ispitati ispravnost, sastaviti i staviti u pogon električne strojeve i uređaje

-          popraviti i održavati i električne strojeve i uređaje

-          poznavati načela električnoga mjerenja neelektričnih veličina i automatske regulacije i upravljanja

-          znati instalirati, programirati i održavati upravljačke uređaje i elektromotorne pogone

-          osposobiti se za samostalnu uporabu literature i usavršavanje u struci i zanimanju

-          kulturno i uljudno komunicirati sa strankama.

 

 Trajanje obrazovanja

 

Za postizanje cilja obrazovanja za zanimanje elektroinstalater predviđeno je obrazovanje u trajanju od tri godine. Uvažavajući sposobnosti, mogućnosti i zalaganje učenika obrazovanje je moguće skratiti ili produžiti.

 

Uvjeti za upis

 

- završena osnovna škola

- posebni uvjeti: raspoznavanje boja.

Poslovi elektromehaničara obavljaju se pretežno u zatvorenim prostorima i zahtijeva dobro opće zdravstveno stanje.

 

 

2. NASTAVNI PLAN

 

A) Općeobrazovni dio

 

 

 

B) Stručno-teorijski dio

 

 

* Predmeti s obveznim praktičnim/laboratorijskim vježbama (najmanji obvezni broj sati vježbi pokazan je u praktičnom dijelu programa). 

** Predmeti izbornog dijela programa mogu biti tjelesna i zdravstvena kultura, matematika i predmeti struke. U 3. razredu obvezan je najmanje 1 sat izborne nastave iz stručno-teorijskog dijela uz 1 sat pripadnih praktičnih/laboratorijskih vježbi.

 

C) Praktični dio

 

 

 

D) Ukupno nastave

 

 

 

Nastava stručno-teorijskih predmeta s praktičnim/laboratorijskim vježbama izvodi se kao jedinstvena cjelina i samo tako može dati očekivani rezultat u usvajanju potrebnih znanja, vještina i umijeća. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju/praktikumu izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta. Nastavu je moguće organizirati i tako da s jednom skupinom učenika u praktikumu/laboratoriju radi profesor, a s drugom stručni učitelj, odnosno suradnik u nastavi s odgovarajućom stručnom spremom.

 

3. OBVEZNI NAČIN PROVJERAVANJA ZNANJA I UMIJEĆA

 

 

 

 

 

4. POTREBNA STRUČNA SPREMA NASTAVNIKA

 

 

 

5. IZVOĐENJE PROGRAMA

 

5.1. Rad s učenicima u skupinama - dijeljenje razrednog odjela u skupine i sudjelovanje suradnika u nastavi (minimalni standard)

 

 

 

 

 

 

5.2. Minimalni materijalni uvjeti za izvođenje programa

 

 

   

 

 

6. NASTAVNI PROGRAM (KATALOG ZNANJA)

 

Nastavni programi za predmete općeobrazovnog dijela programa, izuzev predmeta etika i tjelesna i zdravstvena kultura objavljeni su u Glasniku ministarstva prosvjete i športa, posebno izdanje, broj 11. lipanj 1997.

Nastavni program za predmet etika objavljen je u Prosvjetnom vjesniku Ministarstva prosvjete i športa, broj 1 od 11. ožujka 2003.

 

6.1. NASTAVNI PREDMET:  tjelesna i zdravstvena kultura

 

 

Cilj je razvijati biopsihosocijalne potrebe čovjeka za kretanjem kao izrazom zadovoljavanja potreba kojima se uvećavaju adaptivne i stvaralačke sposobnosti u suvremenim uvjetima života i rada.

 

Zadaci:

·        razviti osobine, sposobnosti i motorička znanja te stvarati naviku bavljenja športom radi kvalitetne športske rekreacije,

·      stjecanje znanja o činiteljima koji uvjetuju nastanak bolesti i ozljeda,

·      razvijanje pravilnih stavova prema zdravlju i bolestima te poduzimanje mjera za čuvanje i promicanje zdravlja,

·      usvajanje motoričkih informacija za djelotvorno rješavanje potreba razvoja i rješavanja svakodnevnih motoričkih zadataka,

·      razvijanje radnih sposobnosti,

·      izgrađivanje humanih međuljudskih,

·      njegovanje higijenskih navika

·      teorijsko-praktično osposobljavanje za stalnu primjenu odgovarajućeg tjelesnog vježbanja kao dijela kulture življenja i to:

-         o utjecaju procesa tjelesnog vježbanja na ljudski organizam u cjelini i pojedine organske sustave,

-         o očuvanja zdravlja, načinu prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica prouzročenih obavljanjem određenog zanimanja,

-         o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja,

-         o načinu treniranja i natjecanja, posebice u športovima kojim su se pojačano bavili,

·        razvijati osjećaj za očuvanje prirode, kroz boravak u prirodi, putem ekoloških aktivnosti, športskih igara i zabave.

 

Posebne zadaće za učenike:

 

Razred :  PRVI                    

utjecati na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i masnog tkiva usklađivati nesrazmjer rasta srčanog mišića, mase tijela i krvožilnog sustava, što uvjetuje brzo umaranje i zahtijeva duži oporavak učenika djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzan rast u visinu, a manifestira se u neracionalnim načinima kretanja razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti

 

            Razred :  DRUGI                                                                                                   

nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenika, posebice na razvoj mišićne mase utjecati na usklađivanje nesrazmjera u rastu kostiju (u dužinu), mišića i masnog tkiva stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti: gibljivosti, ravnoteže, preciznosti, brzine, eksplozivne snage, repetitivne snage i statičke snage djelovati na brzo uspostavljanje narušenih koordinacijskih sposobnosti s obzirom na ubrzan rast u visinu, a manifestira se u naracionalnim načinima kretanja usmjeravati učenike da individualno doziraju volumen opterećenja suzbijajući želju za postizavanjem motoričkih dostignuća koja nisu u sukladnosti s njihovim potencijalnim mogućnostima, uz izuzetak utjecaja na brzinu i koordinaciju pomagati učenicima da svladaju krizu koja se manifestira u konfliktima između pojedinca i društva

 

            Razred :  TREĆI                                                                                                    

nastaviti s procesom utjecaja na razvoj morfološkog statusa učenika, posebice na povećanje snage ruku i ramenog pojasa utjecati na daljnje razvijanje aerobnih i anaerobnih sposobnosti utjecati na što učinkovitiji razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenika razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti osposobiti učenike da mogu samostalno organizirati športske aktivnosti koje su u funkciji podizanja zdravlja, radnih sposobnosti i što sadržajnijeg korištenja slobodnog vremena.

 

Posebne zadaće za učenice:

 

Razred :  PRVI                                                                                                       

nastaviti s procesom utjecaja na morfološki status učenica, a posebice na proporcionalan razmjer između mišićnog i potkožnog masnog tkiva stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti posebno onih koje prije dostižu granicu razvoja - brzina, eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža privikavati učenice na odgovarajuće vježbanje i za vrijeme mjesečnog ciklusa, posebice učenice koje imaju smetnje (dismenoreja) utjecati na jakost i gibljivost karličnog pojasa i na snagu leđne muskulature, što je uvjet za nesmetano razvijanje ostalih organskih sustava

 

Razred :  DRUGI

utjecati na daljnji razvoj aerobnih i anaerobnih sposobnosti utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenica razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti

 

            Razred : TREĆI                                                                                                     

nastaviti s procesom potpomaganja harmoničnog razvoja morfološkog statusa učenica, posebice prevencijom protiv pojave adipoznosti (celulita) stimulirati razvijanje motoričkih sposobnosti, posebno onih koje prije dostižu granicu razvoja - brzina, eksplozivna snaga, preciznost, koordinacija i ravnoteža utjecati na daljnji razvoj aerobnih sposobnosti učenica postupnim organskim prilagođavanjem krvožilnog i dišnog sustava (grudno i dijafragmalno disanje) utjecati na razvoj opće motorike, a posebice onih struktura gibanja koje su u funkciji određenog zanimanja učenica razvijati potrebu za športskim stvaralaštvom u smjeru individualnih športskih dostignuća i u estetskom oblikovanju i doživljavanju motoričkih aktivnosti usvajanje određenog fonda motoričkih informacija prijeko potrebnih za očuvanje zdravlja, njegovanje higijenskih navika i navika za očuvanje i korištenje zdrave prirodne sredine.

     

SPECIFIČNOSTI U ODNOSU NA IZBOR ZANIMANJA UČENIKA

S NAZNAKOM OSNOVNIH PROGRAMSKIH SADRŽAJA

 

            Svaki rad, ovisno o vrsti zanimanja, radnom mjestu, vanjskim činiteljima i sl., djeluje na čovjeka tako da znači stanovitu opterećenost za pojedine dijelove organizma i organizam u cjelini.

            U pojmu opterećenje, podrazumijeva se odnos između nekog zahtjeva organizma i adaptacijskog kapaciteta za njegovo ostvarenje.

            Što je adaptacijski kapacitet funkcionalnih organskih sustava veći, to će neki stalan zahtjev stvarati manje opterećenje i suprotno. Opterećenje organizma nije samo rezultat djelovanja rada kao aktivnosti, već je uvjetovano nizom drugih činitelja koji djeluju na organizam izvana, ili su uzroci u njemu samom.

            Zakonomjernošću društvenog razvoja profesionalni rad pojedinaca sve je specijaliziraniji. Zato je moguće izolirati pojedine skupine rada, točnije rečeno radnih mjesta, gdje se glavno opterećenje javlja u većoj mjeri na nekim od funkcionalnih sustava.

            Međutim valja napomenuti da se o organizmu ne može govoriti kao o skupu izdvojenih funkcionalnih sustava pa je, prema tomu i rad u stvarnim uvjetima kompleksan proces koji opterećuje i ima posljedice na čitav organizam, iako su uvijek neki od podsustava opterećeni više, a neki manje. Ovisno o stupnju opterećenosti pojedinih dijelova organizma, rad se može grubo podjeliti na pretežito energetski (fizički) i pretežito informacijski (mentalni). Točnije, podjela prema stupnju opterećenja pojedinih podsustava organizma uvjetovana je stupnjem svrstavanja funkcionalnih organskih sustava u veći rad.

 

I. Fizički rad se može podjeliti na:

            1. Rad s pretežito dinamičkim režimom mišićne aktivnosti, pri čemu, ovisno o aktiviranim masama tkiva i intenzitetu rada, energetska potrošnja može biti:

            a) velika

            b) srednja (umjerena)

            c) mala.

 

            2. Rad s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti, gdje manjka blagotvoran utjecaj dinamičkih kontrakcija mišićnog sustava preko živčanog na druge dijelove organizma. Statički se rad može odvijati tako da:

            a) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu samo protiv djelovanja sile gravitacije na pojedine dijelove tijela ili organizam u cjelini

            b) statičke kontrakcije održavaju ravnotežu protiv djelovanja sile gravitacije i još nekih drugih različito velikih sila (tereti i sl.).

 

Potrebno je steći i solidna teorijska znanja i to:

            1. O utjecaju procesa vježbanja na ljudski organizam u cjelini i na pojedine organske sustave, osobito sa stajališta promicanja i održavanja zdravlja, načina prevencije i sanacije poremećaja uslijed nekretanja ili posljedica uzrokovanih obavljanjem određenoga zanimanja.

            2. Elementarna znanja o načinu planiranja, programiranja i nadzora procesa vježbanja.

            3. Znanja o načinu treniranja i natjecanja, osobito u športovima kojim su se pojačano bavili.

 

II. Mentalni rad možemo podjeliti prema stupnju i vrsti opterećenja pojedinih dijelova živčanog sustava na:

            1. Senzorički rad, gdje su pretežito opterećeni receptori, osjetni putovi i senzorička središta (kontrolna mjesta) pri automatiziranom radu, radna mjesta vezana uz opasnost i sl.

            2. Sa stereotipnim umnim djelatnostima (umni rad na nižoj razini aktivnosti središnjeg živčanog sustava, npr. rad kancelarijskih službenika isl.).

            3. Stvaralački umni rad (znanstvenih radnika i umjetnika i sl.).

           

Sva navedene vrste rada mogu se, prema intenzitetu  s kojim se provodi, podijeliti na lagani, umjereni i teški rad, pri čemu moramo razlikovati rad i intenzitet opterećenja.

Treba dati prikaz opterećenja na organizam i zahtjeva za pojedine sposobnosti, ovisno o načinu rada u radnom procesu koji se odnosi više-manje na sva zanimanja:

 

I. skupina

Rad se provodi jedino djelatnošću našega tijela, bez pomagala (tjelesni rad).

II. skupina

Tjelesni rad s uporabom jednostavnijih alata i instrumenata.

III. skupina

Rad na neautomatskim strojevima.

IV. skupina

Rad na automatskim strojevima.

            Prema navedenoj podjeli moguće je razna zanimanja u pojedinim strukama svrstati u tri skupine. Pojedina zanimanja svrstana su u  samo jednu skupinu, a nekad i u dvije, ovisno o načinu rada u procesu istoga zanimanja.

 

            Za zanimanja I. skupine preporuča se u programu nastave primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i za sve motoričke sposobnosti. Često se u tih zanimanja javlja hipertrofija pojedinih skupina mišića koji su aktivirani pri radu, pa valja primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će omogućiti relaksaciju (plivanje, vježbe labavljenja, opuštanja i istezanja, igre i ples, aerobik i ritmičko-športsku gimnastiku za učenice).

 

            Za zanimanja u II. skupini u programu nastave preporuča se primjenjivati kineziološke djelatnosti koje će primarno utjecati na funkciju krvožilnog i dišnog sustava i na motoričke sposobnosti. Posebice treba razvijati koordinaciju i brzinu (vježbanje na spravama, judo, ples, športske igre i dr.).

 

            U III. skupini, za zanimanja kod kojih se rad obavlja pretežito stojeći preporuča se izvođenje motoričkih zadaća u sjedećem i ležećem položaju radi rasterećenja donjih ekstremiteta i primjenu vježbi za jačanje mišića - držaća svoda stopala radi sprječavanja pojave ravnih stopala i drugih oštećenja donjih ekstremiteta. Posebice treba odgovarajućim kineziološkim aktivnostima povećati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (plivanje, veslanje, biciklizam i dr.).

 

            U IV. skupini klasificirana su pretežito zanimanja kod kojih se rad obavlja najvećim dijelom sjedeći, s karakterističnim sagnutim položajem gornjeg dijela tijela pri radu. Ta su zanimanja s pretežito statičkim režimom mišićne djelatnosti. U program nastave preporučuju se kineziološke aktivnosti koje će preventivno i korektivno utjecati na razvoj kralješnice i koje će poboljšati funkciju krvožilnog i dišnog sustava (vježbanje na spravama, atletika, judo, športske igre, ples, koturaljkanje, ritmičko-športska gimnastika i aerobik za učenice i dr.).

 

 

OSNOVNI PROGRAM

            Osnovni je program koncipiran na temeljnim motoričkim sklopovima pojedinih kinezioloških aktivnosti. Tako široko zamišljeni programski sadržaji omogućuju izbor onih kinezioloških aktivnosti, koje su u funkciji utjecaja na pozitivne promjene morfoloških značajki, funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i konativnih dimenzija ličnosti te socijalizaciju svakoga učenika.

            Sadržaji osnovnoga programa određuju se prema slobodnom izboru polaznika za pojedine kineziološke aktivnosti. Mjerila za izbor programskih sadržaja određena su:

-         zdravstvenim stanjem, morfološkim značajkama, funkcionalnim sposobnostima vitalnih organa te psihosocijalnim potrebama svakog učenika

-         motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadržaje

-         razinama usvojenosti teorijskih i motoričkih kinezioloških izvješća

-         utilitarnim vrijednostima pojedinih sadržaja u svakodnevnom radu i životu

-         materijalnima, kadrovskima i drugima mogućnostima škole, odnosno sredine u kojoj škola djeluje.

 

            Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja cilja i zadaća tjelesne i zdravstvene kulture, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti:

 

            1)         - atletika                                                        2)         - košarka

                         - športska gimnastika                                                  - odbojka

                         - ples                                                                         - nogomet

                         - ritmičko-športska gimnastika                                   - rukomet.

                         - borilački športovi.

           

            Odabir sadržaja osnovnoga programa svodi se na usavršavanje i razvijanje sposobnosti i osobina, s težištem  na usvajanju motoričkih znanja polaznika.

 

 

IZBORNI PROGRAM

            Izborni program tjelesne i zdravstvene kulture predviđen je za učenike industrijskih i drugih srednjih strukovnih škola koje obrazuju učenike za obrtnička zanimanja u jedinstvenom sustavu. Sadržaj izbornog programa nije određen te se preporuča učenicima ponuditi jedan od izbornih športova (košarka, odbojka, rukomet ili nogomet). Odabirom aktivnosti i športova u izbornoj nastavi, učenici imaju mogućnost proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, te usvojiti nove spoznaje.

            Težište aktivnosti treba usmjeriti na športove u kojima dolazi do izražaja samostalno učenje i mogućnost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnošću kroz duže vremensko razdoblje tijekom radnog vijeka. Izbornim programom treba obogatiti životna iskustva učenika uvođenjem u nove aktivnosti, utjecati na smanjivanje razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine učenika i pripremiti učenike za izvannastavne i izvanškolske aktivnosti.

 

            Programski sadržaji, koji su u funkciji ostvarivanja određenoga cilja i zadaća, mogu se sastaviti iz skupina kinezioloških aktivnosti. To su:

                                                                                                                                 

1) - veslanje                                                               - stolni tenis

                - klizanje                                                                 - plivanje

                - skijanje                                                                - badminton

                - biciklizam                                                             - planinarenje

                - tenis                                                                    - orijentacijsko trčanje i dr.

                                  

            2) - aerobik, rolanje, body building, jedrenje, kuglanje te športovi i druge aktivnosti u tradiciji lokalne sredine, kao i one  koje će se s vremenom pojaviti i biti omiljene.

 

            Odabirom navedenih aktivnosti i športova, učenici imaju mogućnost proširiti znanja i sposobnosti, stečena u osnovnom programu, na druge športove i aktivnosti te usvojiti nove spoznaje, različite od onih iz osnovnoga programa

 

 

PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA UČENIKE KOJI

SE NALAZE U RAZDOBLJU ZDRAVSTVENOGA OPORAVKA

            Poslije svake ozljede ili preležane bolesti organizam znatno osjetljivije reagira na promjene temperature, na vrstu i jakost opterećenja. Zato je prijeko potrebno  da se program tjelesne i zdravstvene kulture izrađuje i primjenjuje po načelima koja vrijede za izradbu i provođenje programa tjelesne i zdravstvene kulture za učenike oštećenoga zdravlja. Prema tomu, za svakoga učenika u razdoblju zdravstvenoga oporavka valja izraditi poseban program, koji ima zadaću što ranijeg i djelotvornijeg zdravstvenog oporavka.

 

 

METODIČKO-DIDAKTIČKE UPUTE    

Tjelesna i zdravstvena kultura u sustavu odgoja i obrazovanja ima vrijednost i kao sredstvo odmora s obzirom na mnoge odgojno-obrazovne djelatnosti u kojima prevladavaju statička opterećenja te su pojedini programi tjelesne i zdravstvene kulture koncipirani kao "predasi aktivnog odmora". Sve rašireniji "sedentalni stil života" potiskuje čovjekovu potrebu za kretanjem, pa je stvaranje navike u mlađoj dobi za stalnim tjelesnim vježbanjem jedno od osnovnih načela ovog odgojno-obrazovnog područja.

            Zbog znatnih razlika u zanimanjima, uvjetima rada i raspoloživom vremenu za vježbanje, ostvarenje zadaća tjelesne i zdravstvene kulture različito je za svaku školu, imajući pred očima i dodatno zauzimanje učenika u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, čime se može znatno utjecati na ostvarenje poželjnih ciljeva. Prema tomu, izraditi unaprijed pouzdane programe za učenike svih škola nije moguće.

            U sredinama s minimalnim uvjetima rada mogu se s postojećim fondom sati ostvariti promjenjivi učinci: znatno umanjeni kada je riječ o razvoju osobina i sposobnosti, o promicanju zdravlja i odgojnim učincima. Nešto veća postignuća mogu se ostvariti u stjecanju nekonvencionalnih motoričkih znanja, ali znatno manji u usvajanju motoričkih znanja iz športova za koje su potrebni posebni prostori i oprema.

            Osim već navedenoga, programi rada moraju biti utemeljeni na stvarnim pretpostavkama u odnosima genotipa i utjecaja egzogenih čimbenika na rast i razvoj. Odnos između genotipa i egzogenih utjecaja u različitim je razdobljima razvoja različit i pokazuje zakonomjerne težnje, koje se moraju uzeti u obzir.

            Te zakonitosti imaju samo usmjerivačko značenje i osnova su za izradbu izvedbenih, ali ne i operativnih programa.

            Iz osnovnoga programa, tijekom školske godine, polaznik izabire aktivnost iz jednoga do dva pojedinačna i iz jednoga do dva skupna športa, s istom vremenskom mogućnošću ponavljanja.

            U izboru športa (aktivnosti) moraju se uvažavati materijalni uvjeti škole i koliko god je to moguće, želje polaznika.

 

            Odnos između pojedinačnoga i skupnoga športa i dopunskoga programa treba biti u omjeru 1:1:1.

            Postojećim fondom sati moguće je ostvariti ciljeve i zadaće tjelesne i zdravstvene kulture ako se u jednoj godini program izvodi s najviše 15 tema.

            Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motoričkih priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti.

            Prioritetno treba izabrati aktivnosti kojima se razvija dostatno velika energetska sastavnica, koja će moći djelovati na preobrazbu stanja i osobina svakoga pojedinog učenika. To ujedno znači da treba izabrati one aktivnosti, koje će se moći  potpuno provesti s obzirom na materijalne mogućnosti škole.

                       

Učenicima obrtničkih škola često s povećanim jednostranim tjelesnim opterećenjem treba ponuditi aktivnosti s kojima će brže doći do oporavka organizma od štetnih i statičkih utjecaja rada, kao i do pravilnog rasta i razvoja u ovoj dobi. U izboru aktivnosti dati prednost športskim igrama i drugim sadržajima koje će učenici moći usvojiti prema osobnoj motivaciji s ciljem osposobljavanja za cjeloživotno bavljenje športskim aktivnostima (badminton, stolni tenis, tenis, aerobik, ples, odbojka i drugo).

 

Škole koje organiziraju nastavu praktične nastave u školskim radionicama, mogu ostvarivati program tjelesne i zdravstvene kulture jednim dijelom i u tjednu praktične nastave.

 

       Prijelazom na jedinstveni nastavni plan i program u obrtničkim zanimanjima smanjena je nastava tjelesne i zdravstvene kulture na jedan sat tjedno u osnovnom programu te učenicima treba ponuditi program izborne nastave s još jednim satom tjedno. 

 

Predmet tjelesna i zdravstvena kultura po svojoj strukturi i programskim sadržajima u odnosu na druge predmete je rasterećujući, ali nastavnik je temeljni čimbenik u planiranju, programiranju i realizaciji programa u funkciji rasterećenja učenika te preporučujemo sljedeće:

·        Iz okvirnog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture koji je svojevrsni "meni" vršiti odabir nastavnih cjelina i tema koje se objektivno mogu ostvariti u školi, poštujući potrebe učenika u svakoj pojedinoj školi  vezane za vrstu zanimanja.

·        U operativnim nastavnim programima cilj i zadaće treba jasno i precizno definirati te odrediti one koje se realno mogu ostvariti s učenicima različitih interesa i mogućnosti.

·        Programska neprekidnost mora se poštivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja motoričkih priopćenja i utjecaja na transformacijske procese, osobito na funkcionalne sposobnosti.

·        U izvođenju nastavnog procesa primjenjivati složenije metodičke organizacijske oblike rada i odgovarajuće nastavne metode i metode učenja.

·        U nastavnom procesu posebice voditi brigu o primjerenom doziranju, distribuciji i kontroli volumena opterećenja na satu.

·        Voditi brigu o optimalnom korištenju raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala.

·        Ocjenjivanje učenika provoditi prema naputku objavljenom u «Glasniku» Ministarstva prosvjete i športa br. 2/96. uz napomenu da bi se izbjegli nesporazumi pri ocjenjivanju i time psihičko opterećenje učenika, treba uvažavati osobne mogućnosti i sposobnosti učenika i u skladu s tim osobni mogući napredak.

·        Osigurati izvođenje nastave u homogenim skupinama podjelom po spolu, zbog bioloških različitosti spolova i programskih sadržaja.

·        Nastavu izvoditi u planiranom vremenu od 45 minuta, osim gdje su dvorane udaljene od škole više od 10 minuta hoda i ako nastavu nije moguće na drugi način organizirati.

·        Poticati stvaranje ugodne radne klime između nastavnika i učenika te između samih učenika.

 

 

6.2. Nastavni predmet: osnove računalstva

 

Razred: 1.

 

Tjedni (ukupni) fond sati:

 

Cilj

 

Cilj nastave predmeta računalstvo je stjecanje osnovnih znanja i vještina za uporabu računala do razine rješavanja jednostavnih problema u raznim problemskim situacijama uz uporabu aplikacijskih računalnih programa.

 

Zadaci

 

- prepoznati dijelove osnovne konfiguracije računala i opisati njihovu funkciju

- samostalno spojiti osnovne dijelove računala i pravilno ga uključiti i isključiti

- znati samostalno koristiti računalo pri pisanju različitih tekstova i obradi tekstova

- znati spremiti podatke i ponovno ih pronaći i uporabiti

- razviti sposobnost služenja računalom pri uporabi raznih baza podataka

- služiti se gotovim tabličnim proračunima

- koristiti izvore informacija dostupne uz pomoć računala

- upoznati mogućnosti računala u rješavanju numeričkih i grafičkih zadataka u sklopu predmeta struke

- samostalno upotrijebiti računalo pri rješavanju jednostavnijih zadataka u sklopu struke s pomoću aplikacijskih računalnih programa

- komunicirati s drugim osobama s pomoću računala

- primijeniti stečena znanja, dopunjavati ih i razvijati u svakodnevnoj praksi.

 

Sadržaj

 

 

Metodičke napomene

 

Cjelokupnu nastavu ovog predmeta uključujući individualni praktični rad učenika (vježbe) optimalno je izvoditi u specijaliziranoj učionici za računalstvo. Učionica mora biti tako opremljena da omogućava samostalan rad jednog učenika na računalu. Ako prostor i oprema ne dopuštaju takav način rada, moguće je dio nastave izvoditi u učionici u kojoj je potrebnom opremom opremljeno radno mjesto nastavnika, a dio nastave u specijaliziranoj učionici/praktikumu u kojoj su opremljena sva radna mjesta učenika. U tom slučaju izvedbenim  programom  za realizaciju nastave računalstva treba predvidjeti najmanje 35 sati za samostalan rad učenika na računalu predviđenih za praktične vježbe. Vježbe treba izvoditi optimalno u 3, najmanje 2 skupine (pola odjeljenja s najviše 15 učenika), tako da na računalu radi učenik pojedinačno. Vrijeme izvođenja vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine.

 

Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i uvježbavanje i provjeru usvojenosti znanja iza svake cjeline. Osnovni način provjere usvojenosti znanja i umijeća je praktičan rad na računalu. Provjera znanja učenika obavlja se na računalu rješavanjem jednostavnijih konkretnih problema koji zahtijevaju uporabu standardnih programskih paketa.

Uspjeh učenika u izvođenju vježbi ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz praktičnog rada na računalu uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik i bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi.

 

Priprema za nastavu

Učenici na rad u informatičku učionicu trebaju doći pripremljeni. O svakoj vježbi učenik treba podnijeti pisano izvješće (dokument) na kraju sata. Izvješće o radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u učionicu dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada.

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- kraći zadaci i pitanja nakon svake nastavne cjeline (praktičan rad na računalu - rješavanje konkretnih problema koji zahtijevaju uporabu standardnih programskih paketa)

 

 

6.3. Nastavni predmet: tehničko crtanje i dokumentiranje

 

Razred: 1.

Tjedni (ukupni) fond sati:

 

Cilj

 

Cilj nastave predmeta tehničko crtanje i dokumentiranje je osposobiti učenike za grafičko prikazivanje komponenata, sklopova, instalacija, strojeva i ostalih dijelova uređaja i postrojenja kao nužne podloge za rad na izradi i montaži uređaja i postrojenja, odnosno sudjelovanja u radu na razradi tehničko-tehnološke dokumentacije.

 

Zadaci

 

- upoznati vrste tehničkih crteža i standarde za tehničko crtanje

- usvojiti postupke za konstrukciju i crtanje krivulja

- razviti sposobnost grafičkog prikazivanja predmeta (pravokutno projiciranje na ravninama)

- razviti sposobnost grafičkog prikazivanja predmeta (prostorno prikazivanje)

- usvojiti primjenu pravila i znakova u tehničkim crtežima

- upoznati vrstu i namjenu simbola, te faze postupka čitanja simbola i tehničkih crteža

- upoznati značenje, mogućnosti i načine grafičkog komuniciranja u tehnici i proizvodnji s pomoću tehničko - tehnološke dokumentacije

- upoznati vrste i namjenu tehničko – tehnološke dokumentacije

- usvojiti sposobnosti čitanja i crtanja jednostavnijih tehničkih crteža, detalja i sklopova u elektrotehnici

- razviti sposobnost samostalnog rada na proširivanju stečenih znanja iz ovog područja.

 

Sadržaj

 

Metodičke napomene

 

Nastava ovog predmeta izvodi se u specijaliziranoj učionici ili učionici opće namjene gdje postoji mogućnost korištenja AV pomagala, modela geometrijskih tijela, zbirke didaktičkih demonstracijskih crteža i školskog pribora za crtanje. Svako teorijsko objašnjenje treba potkrijepiti, gdje je to moguće, odgovarajućim primjerima iz struke. Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 18 sati predviđenih za praktične vježbe) sa skupinama ne većim od 15 učenika.

Nastava ovoga predmeta neposredno je povezana s praktičnom nastavom, posebno onim dijelom koji se provodi u školi. Teorijske spoznaje na nastavi ovoga predmeta uvježbavaju se i primjenjuju na praktičnoj nastavi u školskoj i obrtničkoj radionici.

U sklopu ukupnog broja sati treba predvidjeti vrijeme za provjeru znanja samostalnim radom. Prilikom provjere znanja predvidjeti različite metode s naglaskom na pisanoj provjeri odgovarajućim programskim zadatkom. Nakon obrade nekoliko cjelina učenicima treba zadati zadatak u obliku “programa”, za svako polugodište po jedan. Sadržaj programskih zadataka treba biti izrada radioničkih i sklopnih crteža i ortogonalne projekcije.

Pri ispitivanju znanja učenika prednost treba imati praktičan rad kojim učenik treba pokazati ostvarenost postavljenih zadaća nastave tehničkog crtanja i dokumentiranja. Konačnu ocjenu čine ocjene dobivene ispitivanjem i iz programskih zadataka.

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, pribor za crtanje.

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- kraći zadaci i pitanja iza svake  nastavne cjeline (pisani rad)

- školska zadaća (cjelosatnu provjeru znanja)

- programski zadatak (u svakom polugodištu po jedan).

           

 

6.4. Nastavni predmet: matematika u struci

 

Razred: 1.

 

Tjedni (ukupni) fond sati:

 

Cilj

 

Cilj nastave predmeta matematika u struci je da učenici usvoje osnovna matematička znanja potrebna za razumijevanje pojava i zakonitosti u sklopu elektrotehničke struke i da se osposobe za primjenu usvojenog znanja u praktičnom životu.

 

Zadaci

 

- steći znanja potrebna za razumijevanje kvantitativnih odnosa i zakonitosti pri raznim pojavama u prirodi, društvu i praktičnom životu

- steći matematička znanja koja su nužna za uključivanje u rad u sklopu struke i praćenje suvremenog tehnološkog razvoja

- razviti sposobnost izražavanja matematičkim jezikom

- usvojiti metode matematičkog mišljenja koje se očituje u preciznom formuliranju pojmova, logičkom zaključivanju i algoritamskom rješavanju problema

- razvijati preciznosti, urednosti, ustrajnosti i sistematičnosti u radu

 

Sadržaj

 

 

Metodičke napomene

 

Sadržaji ovog predmeta su u korelaciji sa sadržajima predmeta struke. Nastavni sadržaj iz matematike u struci uvježbavaju se na primjerima koji su matematičke interpretacije odnosa i zakona iz struke (odnos mjernih jedinica, pretvorba mjernih jedinica, rješavanje električnih strujnih krugova, grafički prikaz strujno-naponske ovisnosti, sinusni izmjenični naponi, fazni odnosi napona i struja u krugu izmjenične struje, vektorski dijagrami napona i struja u krugu izmjenične struje, faktor snaga, postotna točnost mjerenja, pad napona na vodovima i slično). Pri izvođenju nastave treba povezivati znanja iz prakse i teorijska znanja.

Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće provjere usvojenosti znanja iza svake cjeline. Tijekom svakog polugodišta treba planirati do dvije cjelosatne provjere znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti područje od jednostavnijih zadataka do zadataka koji trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u složenijim i novim situacijama.

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi i kalkulator (osnovne računske operacije i trigonometrijske funkcije).

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad)

- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja).

 

 

6.5. Nastavni predmet: elektrotehnika

 

Razred: 1. i  2.

 

Tjedni (ukupni) fond sati:

 

Cilj

 

Stvoriti kod učenika čvrstu podlogu, neophodnu za svladavanje stručnih sadržaja tijekom nastavka obrazovanja temeljitim upoznavanjem i usvajanjem električnih pojava i njihovih zakonitosti.

 

Zadaci

 

- objasniti pojmove o osnovnim električnim veličinama i navesti za njih mjerne jedinice

- izmjeriti napon, struju i otpor

- opisati utjecaj temperature na električni otpor i posljedice na električne instalacije i rad električnih strojeva i uređaja

- navesti opasnosti od električne struje i primijeniti mjere za rad na siguran način

- izračunati s pomoću Ohmovog i Kirchhoffovih zakona otpor, napon ili struju uz zadane preostale dvije veličine u strujnim krugovima sa serijskim, paralelnim i jednostavnim mješovitim spojem otpora, 

- grafički predočiti ovisnost struje o naponu

- izračunati električni rad i snagu u strujnim krugovima s jednim i više otpora u serijskom ili paralelnom spoju,

- opisati praktičnu primjenu serijskog i paralelnog spoja otpora i utjecaj na izvor napona te utjecaj unutarnjeg otpora izvora na napon i struju trošila

- spojiti promjenjivi otpor za regulaciju struje i napona

- izložiti svojstva osnovnih izvora istosmjernog napona i  praktične postupke sa sekundarnim izvorima napona

- opisati pojam električnog kapaciteta i kondenzatora, svojstva kondenzatora i osnovne karakteristične veličine, pretvoriti kapacitet kondenzatora iz manjih jedinica u osnovnu i obrnuto

- opisati pojam vremenske konstante i njezin utjecaj na nabijanje kondenzatora,  izračunati  vremensku konstantu RC spoja i odrediti potrebno vrijeme nabijanja kondenzatora

- opisati pojave i zakonitosti magnetskog djelovanja električne struje, odrediti smjer djelovanja magnetskog polja, izložiti osnovne primjere praktične primjene magnetskog djelovanja struje

- opisati pojavu i zakonitosti elektromagnetske indukcije

- izložiti pojam induktiviteta i praktične posljedice uključivanja i isključivanja strujnog kruga s RL-spojem

- opisati pojam izmjeničnog sinusnog napona i njegove parametre, izračunati frekvenciju iz zadane periode i obrnuto, te maksimalnu iz efektivne vrijednosti napona i obrnuto

- opisati pojam impedancije i međusobne odnose struja, padova napona i faznog kuta između napona i struje za serijske i paralelne spojeve RLC, izračunati struju i padove napona za serijske i paralelne spojeve RLC, izložiti utjecaj frekvencije, pojam rezonancijske frekvencije i primjenu Thomsonove formule

- opisati pojmove radne, jalove i prividne snage te faktora snage i njihove međusobne odnose,  izračunati pojedine veličine iz zadanih napona, struja i parametara elemenata strujnog kruga i objasniti potrebu poboljšanja faktora snage

- opisati pojmove o faznom i linijskom naponu i struji, spojiti trošila na trofazni sustav i izračunati snagu trošila

- objasniti principe rada osnovnih električnih i elektroničkih mjernih instrumenata, njihove karakteristike  i primjenu

- spojiti mjerne instrumente i izmjeriti odgovarajuće električne veličine

- navesti svojstva najvažnijih materijala u elektrotehnici i njihove primjene

- poznati tehnike spajanja u elektrotehnici.

 

Sadržaj

 

1. razred

 

2. razred

 

Metodičke napomene

 

Nastava ovog predmeta izvodi se predavanjem i laboratorijskim vježbama. Ta dva oblika nastave se upotpunjuju i samo kao jedinstvena cjelina mogu dati očekivani rezultat u usvajanju potrebnih znanja i sposobnosti. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta.

Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 35 sati predviđenih za laboratorijske vježbe) sa skupinama ne većim od 15 učenika. Stoga izvedbenim programom treba za realizaciju nastave ovog predmeta, uz stručno teorijski dio, planirati u prvom i drugom razredu za samostalan rad učenika u laboratoriju 1 sat tjedno. Laboratorijske vježbe treba izvoditi optimalno s 3, a najmanje s 2 skupine (najviše 15 učenika istovremeno) u bloku od 2 sata. Vrijeme odvijanja laboratorijskih vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske  godine. Prvi dolazak na rad u laboratorij treba biti posvećen upoznavanju  s režimom rada u laboratoriju i mjerama zaštite.

U  izvođenju  nastave nastojati što je moguće više koristiti metode rada koje mogu u većoj mjeri zaokupiti pažnju učenika i podići stupanj aktivnosti. Treba nastojati demonstrirati one pojave koje učenici neće samostalno obrađivati u radu u laboratoriju.

            U nastavi s cijelim razredom ili u laboratorijskom radu treba koristiti računalo i računalne programe za simuliranje djelovanja elektrotehničkih spojeva i zakonitosti (npr. Electronics Workbench, Mentor OE, Crocodile Clips i drugi).

            U laboratorijskim vježbama u prvome razredu treba koristiti digitalne izvedbe mjernih instrumenata za mjerenje napona, struje i otpora s obzirom na jednostavnije očitavanje i svrhu vježbi u prvome razredu. U drugome razredu treba svladati rad i očitavanje na analognim instrumentima.

 

Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće provjere usvojenosti znanja (kraći zadaci, nekoliko pitanja ili zadaci objektivnog tipa) nakon svake  cjeline. U tijeku svakog polugodišta treba planirati dvije cjelosatne provjere znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti područje od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojava i zakonitosti do zadataka koji trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u složenijim i  novim situacijama. Numerički zadaci trebaju biti tako oblikovani da učenici mogu koristiti udžbenik kao izvor podataka i matematičkih izraza potrebnih za rješavanje postavljenih jednostavnijih numeričkih problema.

            Uz pisano i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

 

            Izvođenje nastave ovog predmeta zahtijeva određeno predznanje iz matematike (osnovne računske operacije, operacije s razlomcima, rješavanje jednadžbi s jednom nepoznanicom, brojevi s eksponentima, Pitagorin poučak), fizike (poznavanje  pojmova i jedinica za silu, rad, energiju, snagu, temperaturu) i kemije (građa materije, atom, jezgra,  elektron,  valencija,  elementi, metali, nemetali). Ova znanja učenici su stekli u osnovnoj školi. Međutim za svladavanje dijela gradiva o strujnim krugovima izmjenične struje potrebno je predznanje koje se ne stječe u osnovnoj školi (trigonometrijske funkcije). Stoga je potrebno uspostaviti korelacije s nastavom predmeta matematika u struci kako bi učenici pravodobno svladali sadržaje iz matematike koji su nužni u obradi strukovnih predmeta.

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, kalkulator (osnovne računske operacije i trigonometrijske funkcije), pribor za laboratorijske vježbe (digitalni univerzalni instrument, ispitivač faze).

 

Priprema za nastavu

Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obim i oblik pripreme ovisi o tome je li riječ o vježbi o gradivu koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi  učenik treba podnijeti pisani izvještaj na kraju sata. Izvještaj o radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati da ponovi  pojedina mjerenja (u slučaju grubih pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada). Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka. Sadržaj rada u laboratoriju treba biti jedinstven za sve učenike u tijeku rada na pojedinoj vježbi uz različite vrijednosti korištenih elemenata.

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, usmeni odgovori)

- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)

- praktičan rad u laboratoriju.

            Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

 

2. razred

 

Metodičke napomene

 

Nastava ovog predmeta izvodi se predavanjem i laboratorijskim vježbama. Ta dva oblika nastave se upotpunjuju i samo kao jedinstvena cjelina mogu dati očekivani rezultat u usvajanju potrebnih znanja i sposobnosti. To zahtijeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi ostale oblike nastave ovog predmeta.

Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 35 sati predviđenih za laboratorijske vježbe) sa skupinama ne većim od 15 učenika. Stoga izvedbenim programom treba za realizaciju nastave ovog predmeta, uz stručno teorijski dio, planirati u prvom i drugom razredu za samostalan rad učenika u laboratoriju 1 sat tjedno. Laboratorijske vježbe treba izvoditi optimalno s 3, a najmanje s 2 skupine (najviše 15 učenika istovremeno) u bloku od 2 sata. Vrijeme odvijanja laboratorijskih vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske  godine. Prvi dolazak na rad u laboratorij treba biti posvećen upoznavanju  s režimom rada u laboratoriju i mjerama zaštite.

U  izvođenju  nastave nastojati što je moguće više koristiti metode rada koje mogu u većoj mjeri zaokupiti pažnju učenika i podići stupanj aktivnosti. Treba nastojati demonstrirati one pojave koje učenici neće samostalno obrađivati u radu u laboratoriju.

            U nastavi s cijelim razredom ili u laboratorijskom radu treba koristiti računalo i računalne programe za simuliranje djelovanja elektrotehničkih spojeva i zakonitosti (npr. Electronics Workbench, Mentor OE, Crocodile Clips i drugi).

            U laboratorijskim vježbama u prvome razredu treba koristiti digitalne izvedbe mjernih instrumenata za mjerenje napona, struje i otpora s obzirom na jednostavnije očitavanje i svrhu vježbi u prvome razredu. U drugome razredu treba svladati rad i očitavanje na analognim instrumentima.

 

Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće provjere usvojenosti znanja (kraći zadaci, nekoliko pitanja ili zadaci objektivnog tipa) nakon svake  cjeline. U tijeku svakog polugodišta treba planirati dvije cjelosatne provjere znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti područje od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojava i zakonitosti do zadataka koji trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u složenijim i  novim situacijama. Numerički zadaci trebaju biti tako oblikovani da učenici mogu koristiti udžbenik kao izvor podataka i matematičkih izraza potrebnih za rješavanje postavljenih jednostavnijih numeričkih problema.

            Uz pisano i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

 

            Izvođenje nastave ovog predmeta zahtijeva određeno predznanje iz matematike (osnovne računske operacije, operacije s razlomcima, rješavanje jednadžbi s jednom nepoznanicom, brojevi s eksponentima, Pitagorin poučak), fizike (poznavanje  pojmova i jedinica za silu, rad, energiju, snagu, temperaturu) i kemije (građa materije, atom, jezgra,  elektron,  valencija,  elementi, metali, nemetali). Ova znanja učenici su stekli u osnovnoj školi. Međutim za svladavanje dijela gradiva o strujnim krugovima izmjenične struje potrebno je predznanje koje se ne stječe u osnovnoj školi (trigonometrijske funkcije). Stoga je potrebno uspostaviti korelacije s nastavom predmeta matematika u struci kako bi učenici pravodobno svladali sadržaje iz matematike koji su nužni u obradi strukovnih predmeta.

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, kalkulator (osnovne računske operacije i trigonometrijske funkcije), pribor za laboratorijske vježbe (digitalni univerzalni instrument, ispitivač faze).

 

Priprema za nastavu

Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obim i oblik pripreme ovisi o tome je li riječ o vježbi o gradivu koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi  učenik treba podnijeti pisani izvještaj na kraju sata. Izvještaj o radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati da ponovi  pojedina mjerenja (u slučaju grubih pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada). Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka. Sadržaj rada u laboratoriju treba biti jedinstven za sve učenike u tijeku rada na pojedinoj vježbi uz različite vrijednosti korištenih elemenata.

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, usmeni odgovori)

- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)

- praktičan rad u laboratoriju.

            Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

 

 

6.6. Nastavni predmet:  električne instalacije

Razred : 2.

 

Tjedni (ukupni) fond sati:

 

Cilj

 

Cilj nastave predmeta električne instalacije je da učenici steknu osnovna znanja iz područja tehničkih standarda i propisa, izvedbi instalacija, zaštite vodova i trošila i primijene stečena znanja u radnoj praksi.

 

Zadaci

 

- navesti osnovnu namjenu i vrste električnih instalacija

- poznavati osnovne tehničke standarde i  propise iz područja električnih instalacija

- prepoznati i primijeniti grafičke simbole iz područja električnih instalacija

- poznavati izvedbe električnih instalacija u stambenim zgradama i industrijskim postrojenjima

- izvršiti jednostavni proračun vodova i kabela za spajanje uređaja na električnu mrežu

- pripremiti za primjenu teorijskih znanja u praktičnom radu

- ispitati zaštitno uzemljenje i nulovanje

- napraviti zaštitno uzemljenje i nulovanje

- prepoznati elektroenergetske i komunikacijske instalacije

- primijeniti mjere zaštite prilikom postavljanja, održavanja i eksploatacije instalacija i trošila.

 

Sadržaj

 

 

 

Metodičke napomene

 

Nastava predmeta električne instalacije izvodi se predavanjima i praktičnim vježbama i to u učionici opće namjene ako je moguća doprema potrebne opreme i nastavnih sredstava za svaki sat ili u namjenskoj učionici za elektrotehniku, odnosno laboratoriju/praktikumu, gdje je moguće izvesti i vježbe. Osnovnu opremu za nastavu ovog predmeta čine grafoskop s pripadajućim folijama, demonstracijski stol s okvirima za demonstracijske panele, energetskom jedinicom i demonstracijski paneli s elementima instalacija. Nastavnik prilikom realizacije pojedinih dijelova programa u nastavi može koristiti i računalo s odgovarajućim aplikacijskim programima. Pri realizaciji programa i navođenja primjera neophodno je pratiti tehničke propise i standarde.

Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 18 sati predviđenih za praktične vježbe) sa skupinama ne većim od 15 učenika u bloku od dva sata. Vrijeme održavanja praktičnih vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine, a izvodi ih isti nastavnik koji izvodi i ostale oblike nastave ovog predmeta. Prvi dolazak na vježbe treba biti posvećen upoznavanju s režimom rada u laboratoriju/praktikumu i mjerama zaštite. U slopu praktičnih vježbi trebaju biti zastupljene sve nastavne cjeline, a primjere treba odabrati tako da učenik tijekom realizacije koristi tehničku dokumentaciju, stručnu literaturu, mjerne instrumente i pribor i da samostalnim radom stekne odgovarajuća znanja i vještine. Vježbe se ne izvode uz uporabu uobičajenih alata (kombinirana kliješta, kliješta za skidanje izolacije), već s pomoću pripremljenih didaktički oblikovanih modela, tako da se spajanje vrši pomoću laboratorijskih vodova, konektora, spojnica i mjernih instrumenata (u vježbama se mogu koristiti didaktički oblikovani modeli različitih proizvođača školske opreme npr. demonstracijska ploča za ispitivanje električnih instalacija i slično). Učenik za izvođenje vježbi treba biti pripremljen u nastavi ili samostalnim radom na temelju razrađenih zadataka za vježbe, uputama i literaturom.

Ako opremljenost škole dopušta moguć je istovremeni rad u laboratoriju/praktikumu svih učenika odjeljenja, ali tada uz nastavnika sudjeluje i suradnik u nastavi.

Nastavu predmeta treba uskladiti u što većoj mjeri s praktičnom nastavom, a posebno se to odnosi na nastavno područje sklopni aparati u sklopu praktične nastave u drugoj godini obrazovanja gdje učenici uvježbavaju spajanje različitih sklopnih aparata niskog napona, razvodnih uređaja i trošila primjenjujući mjere zaštite vodova i trošila. Posebnu pozornost treba dati propisima o izvođenju elektroenergetskih i komunikacijskih instalacija i mjerama zaštite na radu.

U izvedbenom programu uz usmene provjere znanja treba planirati i posebno vrijeme za provjeru znanja pisanim oblicima (školske zadaće, zadaci za samostalni rad u obliku kraćih programa).

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Učenik mora imati pribor za pisanje, brisanje, crtanje, bilježnicu, kalkulator, pribor za laboratorijske vježbe (univerzalni digitalni instrument, ispitivač faze) te odobreni udžbenik.

Priprema za nastavu

Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obujam i oblik pripreme ovisi o tome je li riječ o vježbi za gradivo koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi učenik treba podnijeti pisano izvješće na kraju sata. Izvješće o radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati  da ponovi pojedina mjerenja (u slučaju grubih pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada). Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka.  Znanje stečeno u ovom predmetu treba aktivnim sudjelovanjem u nastavi povezati u logičku cjelinu, nadopunjavati i primjenjivati pri izradbi praktičnih zadataka u području svog zanimanja.

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redoviti dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- usmena provjera znanja

- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, školska zadaća )

- praktične vježbe.

            Osim provjeravanja postignuća učenika usmenim i pismenim putem treba uzeti u obzir i izvođenje praktičnih vježbi, gdje se ocjenjuje učenikovo znanje u izvođenju vježbi, pokazana vještina, samostalnost, uporaba instrumenata i ostalih pomagala, primjena mjera zaštite i izrada odgovarajuće dokumentacije. Pozitivna ocjena iz predmeta uvjetovana je pozitivnom ocjenom iz praktičnih vježbi.

 

 

6.7. Nastavni predmet:  električni strojevi

Razred : 2. i  3.

 

Tjedni (ukupni) fond sati :

 

Cilj

 

Cilj nastave predmeta električni strojevi je da učenici steknu temeljna znanja iz područja transformatora, izmjeničnih i istosmjernih strojeva i primijene stečena znanja u radnoj praksi.

                     

Zadaci

 

- objasniti građu i rad osnovnih vrsta električnih strojeva

- prepoznati i primijeniti grafičke simbole iz područja električnih strojeva

- pripremiti se za primjenu teorijskih znanja u praktičnom radu

- napraviti jednostavni proračun transformatora

- ispitati ispravnost transformatora

- upoznati namatanje primarnog i sekundarnog namota transformatora

- ispitati ispravnost izmjeničnih rotirajućih električnih strojeva

- upoznati namatanje statorskog i rotorskog namota izmjeničnih električni strojeva

- ispitati ispravnost istosmjernih rotirajućih električnih strojeva

- upoznati namatanje statorskog i rotorskog namota istosmjernih električni strojeva

- priključiti električne strojeve na mrežni napon i zaštititi od kratkog spoja i preopterećenja

- primijeniti mjere zaštite prilikom postavljanja, održavanja i eksploatacije električnih strojeva.

 

 

Sadržaj

 

2. razred

 

3. razred

 

Metodičke napomene

 

Nastava predmeta električni strojevi izvodi se predavanjima i praktičnim vježbama. Teorijska nastavu predmeta (predavanja, ponavljanje, školske zadaće)  može se izvoditi u učionici opće namjene ako je moguća doprema potrebne opreme i nastavnih sredstava za svaki nastavni sat ili u namjenskoj učionici za elektrotehniku, odnosno laboratoriju/praktikumu. Važno je napomenuti da se teorijska nastava i laboratorijski rad učenika nadopunjuju i čine jedinstvenu cjelinu što zahtjeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi i ostale oblike nastave ovog predmeta.

Program predmeta je potrebno realizirati tako da učenici dobiju temeljna znanja o električnim strojevima s pomoću tumačenja jasnih fizikalnih slika o njihovoj konstrukciji i funkcioniranju. Prilikom obrade gradiva o pojedinim vrstama električnih strojeva od posebne je važnosti da učenici imaju na raspolaganju modele i uzorke strojeva i da je nastava u što većoj mjeri usklađena s praktičnom nastavom iz ovog područja. U nastavi ovog predmeta treba, uz objašnjenje, što više koristiti primjere praktičnih izvedbi demonstracijskim metodama rada i samostalnim radom učenika u laboratoriju. Nastavnik prilikom realizacije pojedinih dijelova programa u nastavi može koristiti i računalo s odgovarajućim aplikacijskim programima.

Laboratorijske vježbe izvode se u laboratoriju s opremom koja odgovara opremi laboratorija za elektrotehniku proširenoj s opremom za električne strojeve. Izvedbenim programom treba predvidjeti za samostalan rad učenika u laboratoriju/praktikumu vrijeme od najmanje 35 sati godišnje u drugoj godini obrazovanja odnosno vrijeme od 16 sati godišnje u trećoj godini obrazovanja. Laboratorijske vježbe izvode se optimalno s tri skupine razrednog odjela, a najmanje s dvije skupine (najviše šesnaest učenika istovremeno) u bloku od dva sata. Vrijeme održavanja laboratorijskih vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine, a izvodi ih isti nastavnik koji izvodi i ostale oblike nastave ovog predmeta. Prvi dolazak na rad u laboratorij treba biti posvećen upoznavanju s instrumentima, pravilima rada u laboratoriju i mjerama zaštite.

U sklopu laboratorijskih vježbi trebaju biti zastupljene sve nastavne cjeline s težištem na transformatorima i asinkronim strojevima a primjere treba odabrati tako da učenik tijekom realizacije vježbe koristi tehničku dokumentaciju, stručnu literaturu, mjerne instrumente i pribor i da samostalnim radom stekne potrebna znanja i vještine. Laboratorijska vježba može slijediti ili prethoditi gradivu obrađenom predavanjima. Učenik za izvođenje vježbi treba biti pripremljen nastavom ili samostalnim radom na temelju razrađenih zadataka za vježbe, uputa i literature. Ako opremljenost škole dopušta, moguće je istovremeno organizirati vježbe sa cijelim razrednim odjelom u laboratoriju, ali u tom slučaju uz nastavnika sudjeluje i suradnik u nastavi.

U izvedbenom programu uz usmenu provjeru znanja treba planirati i posebno vrijeme za provjeru znanja pisanim oblicima (školske zadaće, zadaci za samostalni rad u obliku kraćih programa).

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Učenik mora imati pribor za pisanje, brisanje, crtanje, bilježnicu, kalkulator, pribor za laboratorijske vježbe (univerzalni digitalni instrument, ispitivač faze) te odobreni udžbenik.

 

Priprema za nastavu

Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obujam i oblik pripreme ovisi o tome je li se riječ o vježbi za gradivo koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi  učenik treba podnijeti pisano izvješće na kraju sata. Izvješće o radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati da ponovi pojedina mjerenja (u slučaju grubih pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada). Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka.  Znanje stečeno u ovom predmetu treba aktivnim sudjelovanjem u nastavi povezati u logičku cjelinu, nadopunjavati i primjenjivati pri izradbi praktičnih zadataka u području svog zanimanja.

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redoviti dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- usmena provjera znanja

- kraći zadaci i pitanja nakon svake nastavne cjeline (pisani rad, školska zadaća)

- praktične vježbe.

           

Osim provjeravanja postignuća učenika usmenim i pismenim putem treba uzeti u obzir i izvođenje praktičnih vježbi, gdje se ocjenjuje učenikovo znanje u izvođenju vježbi, pokazana vještina, samostalnost, uporaba instrumenata i ostalih pomagala, primjena mjera zaštite i izrada odgovarajuće dokumentacije. Pozitivna ocjena iz predmeta uvjetovana je pozitivnom ocjenom iz praktičnih vježbi.

 

6. 8.  Nastavni predmet: elektronika i upravljanje

 

Razred: 3.

 

Tjedni (ukupni) fond sati:

 

Cilj

 

Cilj nastave ovoga predmeta je da učenici usvoje temeljna znanja iz područja elektronike i upravljanja koja su neophodna za nadzor i upravljanje rada različitih električnih uređaja i postrojenja.

 

Zadaće

 

- navesti nazive, raspored i funkciju izvoda elektroničkih komponenata (diode, tranzistori, tiristori, operacijska pojačala, digitalni sklopovi)

- objasniti značenje pojmova karakterističnih parametara poluvodičkih elektroničkih komponenata i njihovu praktičnu važnost

- navesti osnovne primjene pojedinih komponenata u karakterističnim sklopovima

- objasniti ulogu elektroničkih sklopova u sustavu upravljanja i zaštite strojeva, industrijskih i elektroenergetskih pogona i postrojenja

- osciloskopom ustanoviti i interpretirati odzive osnovnih elektroničkih sklopova na različite pobude

- poznavati osnovna teorijska i praktičnih znanja o senzorima i mjerenjima neelektričnih veličina

-  objasniti ulogu i vrste regulatora u  krugovima automatskog upravljanja

-  objasniti načela djelovanja uređaja i sustava za daljinska mjerenja i upravljanje

- objasniti djelovanje mikroupravljača i računala u sustavima upravljanja i zaštite

- provesti programiranje odabranih mikroupravljača i računala na temelju izrađenog programa

- spojiti mikroupravljače i računala s ulaznim i izlaznim napravama.

 

Sadržaj

 

 

 

 

Metodičke napomene

 

            U predmetu ELEKTROTEHNIKA, cjelina 10. Materijali u elektrotehnici, učenici su upoznali svojstva poluvodičkih materijala, njihovu primjenu u proizvodnji elektroničkih komponenata, fizikalne osnove i temeljna svojstva poluvodičkih komponenata (dioda, tranzistora i tiristora). Ta znanja se u predmetu ELEKTRONIKA I UPRAVLJANJE utvrđuju i proširuju s obzirom na svojstva komponenata (najvažniji parametri, strujno-naponske karakteristike i mogućnosti primjene u područjima upravljanja i zaštite električnih strojeva i postrojenja).

            Teorijska nastava (predavanja, ponavljanje školske zadaće) izvodi se u namjenskoj učionici. Može se izvoditi i u standardnoj učionici opće namjene ako se bez većih teškoća u nju može za svaki sat dopremiti oprema iz kabineta (demonstracijski stol s okvirima za panele). Laboratorijske vježbe izvode se u laboratoriju.

U  izvođenju nastave ovog predmeta treba koristiti demonstracijsku opremu koja će omogućiti učenicima lakše i brže shvaćanje principa rada elektroničkih komponenata i sklopova te regulacijskih sklopova. U izlaganju građe treba se zadržati na osnovnim principima rada elemenata i sklopova bez  ulaženja u detaljna teoretska razmatranja. Razina izlaganja treba biti u suglasnosti s praktičnim  potrebama u obavljanju poslova zanimanja za koje se učenik obrazuje.

Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 32 sati predviđenih za laboratorijske vježbe) sa skupinama ne većim od 10 učenika. Laboratorijske vježbe treba izvoditi u bloku od 2 sata. Vrijeme održavanja laboratorijskih vježbi treba biti predviđeno rasporedom sati od početka školske godine. Prvi dolazak na rad u laboratorij treba biti posvećen upoznavanju s instrumentima, režimom rada i mjerama zaštite.

Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka. Sadržaj rada u laboratoriju treba biti jedinstven za sve učenike u tijeku rada na pojedinoj vježbi uz različite vrijednosti korištenih elemenata. O svakoj vježbi  učenik treba podnijeti pisano izvješće na kraju sata. Izvješće o radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati da ponovi pojedina mjerenja (u slučaju grubih pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada).

U svim oblicima nastave, uključivo i laboratorijske vježbe, uz standardnu laboratorijsku opremu treba koristiti i računala s programima za modeliranje i simulaciju elektroničkih sklopova (npr. Electronics Workbench, Crocodile Clips i drugi).           

            Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće provjere usvojenosti znanja (kraći zadaci, nekoliko pitanja ili zadaci objektivnog tipa) nakon svake cjeline. U tijeku svakog polugodišta treba planirati do dvije cjelosatne provjere znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti područje od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojava i zakonitosti do zadataka koji trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u složenijim i  novim situacijama.

            Uz pisano i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti u uporabi instrumenata i drugih pomagala, primjene mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, pribor za laboratorijske vježbe (digitalni univerzalni instrument i ispitivač faze).

Priprema za nastavu

Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obujam i oblik pripreme ovisi o tome je li riječ o vježbi za gradivo koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o vježbi  koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi  učenik treba podnijeti pisano izvješće na kraju sata. U slučaju grubih pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada od učenika se može zahtijevati da ponovi rad na pojedinoj vježbi.

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- kraći zadaci i pitanja nakon svake  nastavne cjeline (pisani rad, usmeni odgovori)

- školska zadaća (cjelosatna provjera znanja)

- praktičan rad u laboratoriju.

            Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

 

 

6.9. Nastavni predmet: električni uređaji

Razred: 3.

Tjedni (ukupni) fond sati:

 

Cilj

 

Cilj nastave predmeta električni uređaji je da učenici usvoje osnovna znanja iz nastavnih područja vezanih uz termičke aparate i uređaje, rashladne aparate i uređaje, strojeve za pranje i sušenje, mehanizirane alate i proizvodne uređaje i primijene stečena znanja u radnoj praksi.

 

Zadaci

 

- objasniti izvedbe i rad osnovnih vrsta električnih uređaja

- znati osnovne tehničke standarde i  propise iz područja električnih uređaja

- prepoznati i primijeniti grafičke simbole iz područja električnih uređaja

- primijeniti teorijska znanja u praktičnom radu

- izvršiti pravilno montiranje električnog uređaja

- ispitati ispravnost električnih uređaja

- zamijeniti neispravne dijelove uređaja ispravnim dijelovima

- objasniti način pravilnog rada uređaja i preventivnog održavanja

- primijeniti mjere zaštite prilikom postavljanja, održavanja i eksploatacije električnih uređaja.

 

Sadržaj

 

 

Metodičke napomene

 

Nastava predmeta električni uređaji izvodi se predavanjima i praktičnim vježbama. Teorijska nastavu predmeta (predavanja, ponavljanje, školske zadaće) može se većim dijelom izvoditi u učionici opće namjene ako je moguća doprema potrebne opreme i nastavnih sredstava za svaki nastavni sat ili namjenskoj učionici za elektrotehniku, odnosno laboratoriju/praktikumu. Program predmeta je potrebno realizirati tako da učenici dobiju temeljna znanja o električnim uređajima s pomoću tumačenja jasnih fizikalnih slika o njihovoj konstrukciji i funkcioniranju.

Prilikom obrade gradiva o pojedinim električnim uređajima od posebne je važnosti da učenici imaju na raspolaganju modele i uzorke uređaja (didaktičke izvedbe aparata termičke tehnike, rashladne tehnike i ostale tehnike u kombinaciji sa stvarnim modelima) i da je nastava u što većoj mjeri usklađena s praktičnom nastavom iz ovog područja. U nastavi treba obraditi samo osnovne principe i građu uređaja, bez prevelikog ulaženja u pojedinosti izvedbi konkretnih tipova uređaja raznih proizvođača. Nastavnik prilikom realizacije pojedinih dijelova programa u nastavi može koristiti i računalo s odgovarajućim aplikacijskim programima.

Dio nastave se izvodi s cijelim razredom, a dio (najmanje 16 sati predviđenih za praktične vježbe) sa skupinama ne većim od 10 učenika u bloku od dva sata. Praktične vježbe mogu se realizirati u sklopu teorijske nastave ili u sklopu praktične nastave, a trebaju obuhvatiti sve nastavne cjeline. Vježbe se ne izvode uz uporabu uobičajenih uređaja i alata na praktičnoj nastavi, već s pomoću pripremljenih didaktički oblikovanih modela, tako da se spajanje vrši s pomoću laboratorijskih vodova, konektora, spojnica i mjernih instrumenata (u vježbama se mogu koristiti didaktički oblikovani modeli različitih proizvođača školske opreme). Praktične vježbe koje ne zahtijevaju priključak i odvod vode izvode se u laboratoriju s opremom koja odgovara opremi laboratorija za osnove elektrotehnike i električna mjerenja. Ostale vježbe izvode su u prostoriji posebne namjene koja mora imati i posebne priključke struje i vode za priključak različitih električnih uređaja.

Praktične vježbe trebaju omogućiti bolje razumijevanje sheme spajanja, principa rada i ispitivanja ispravnosti uređaja i aparata, a ne simuliranje praktične nastave (rastavljanje, sastavljane aparata i uređaja, izmjena neispravnih dijelova ispravnim i slično). Učenik za izvođenje vježbi treba biti pripremljen nastavom ili samostalnim radom na temelju razrađenih zadataka za vježbe, uputa i literature.

Ako opremljenost škole dopušta moguć je istovremeni rad u laboratoriju/praktikumu svih učenika odjeljenja, ali tada uz nastavnika sudjeluje i suradnik u nastavi.

Nastavu predmeta treba uskladiti u što većoj mjeri s praktičnom nastavom u trećoj godini obrazovanja gdje učenici uvježbavaju postavljanje, spajanje, puštanje u rad i popravak različitih aparata i uređaja niskog napona primjenjujući mjere zaštite vodova i trošila.

U izvedbenom programu uz usmenu provjeru znanja treba planirati i posebno vrijeme za provjeru znanja pisanim oblicima (školske zadaće, zadaci za samostalni rad u obliku kraćih programa).

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Učenik mora imati pribor za pisanje, brisanje, crtanje, bilježnicu, kalkulator, pribor za laboratorijske vježbe (univerzalni digitalni instrument, ispitivač faze) te odobreni udžbenik.

 

Priprema za nastavu

Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obujam i oblik pripreme ovisi o tome je li riječ o vježbi za gradivo koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi učenik treba podnijeti pisano izvješće na kraju sata. Izvješće o radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada. Po potrebi od učenika se može zahtijevati da ponovi pojedina mjerenja (u slučaju grubih pogrešaka, pogrešnih zaključaka ili nesamostalnog rada). Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju mjerenje, obradu rezultata i izvođenje zaključaka.  Znanje stečeno u ovom predmetu treba aktivnim sudjelovanjem u nastavi povezati u logičku cjelinu, nadopunjavati i primjenjivati pri izradbi praktičnih zadataka u području svog zanimanja.

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redoviti dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- usmena provjera znanja

- kraći zadaci i pitanja iza svake nastavne cjeline (pisani rad, školska zadaća )

- praktične vježbe.

           

6.9. Nastavni predmet: praktična nastava

 

Ukupni fond sati:

 

1. razred

 

Cilj

 

Praktična nastava u 1. razredu ima cilj omogućiti učenicima upoznavanje pravilnih radnih postupaka i stjecanje znanja, vještina i navika iz područja  organizacije rada, zaštite, komuniciranja, obrade materijala, spajanja materijala, obrade vodova, izrade, ispitivanja i održavanja jednostavnijih sklopova i uređaja iz elektrotehničke struke.

 

Zadaci

 

- znati organizaciju rada i ulogu škole i obrtničke radionice u naukovanju

- poznavati međusobna prava i obveze učenika, škole i obrtničke radionice

- navesti izvore opasnosti pri radu i mjere zaštite

- primijeniti postupke za rad na siguran način

- primijeniti teorijska znanja s praktičnim radom u području elektrotehnike

- znati čitati i primijeniti tehničko-tehnološku dokumentaciju

- razviti radne navika kod učenika (urednost, točnost, pažljivost i odgovornost prema radnim zadacima i drugim sudionicima u procesu rada, kulturno ponašanje)

- steći radna iskustava u rukovanju mjernim alatima i instrumentima

- osposobiti za planiranje postupaka i tijeka rada, uporabe alata i racionalnog korištenja  materijala i energije

- steći osnovna znanja za primjenu u praktičnom radu prilikom izrade dijelova, rastavljanja, ispitivanja, sastavljanja i održavanja električnih strojeva i uređaja

 

Sadržaj

 

 

 

2. razred

 

Cilj

 

Praktična nastava ima cilj omogućiti učenicima upoznavanje pravilnih radnih postupaka i stjecanje znanja, vještina i navika iz područja  zaštite, zavarivanja, sklopnih aparata, izradbe i ugradnje dijelova, ispitivanja, rastavljanja, sastavljanja i održavanja električnih strojeva i uređaja.

 

Zadaci

 

- navesti izvore opasnosti pri radu i mjere zaštite

- primijeniti postupke za rad na siguran način

- povezati teorijska znanja s praktičnim radom u području električnih strojeva i uređaja

- razvijati radne navike kod učenika

- osposobiti za pravilnu primjenu propisa iz područja električnih instalacija, električnih strojeva i uređaja

- primijeniti teorijska znanja s praktičnim radom u području električnih strojeva i uređaja

- osposobiti za uporabu tehničko-tehnološke dokumentacije u poslovima proizvodnje, montaže i održavanja električnih strojeva i uređaja

- osposobiti za planiranje postupaka i tijeka rada, racionalnog korištenja  materijala i energije

- osposobiti za uporabu alata, naprava, instrumenata, uređaja i strojeva u poslovima izrade, ispitivanja i održavanja električnih strojeva i uređaja

- razviti radne navika kod učenika (urednost, točnost, pažljivost i odgovornost prema radnim zadacima i drugim sudionicima u procesu rada, kulturno ponašanje)

- steći osnovna radna iskustva u poslovima montaže, eksploatacije, ispitivanja i održavanja električnih strojeva i uređaja u proizvodnim pogonima, uredima i kućanstvima.

 

Sadržaj

 

 

 

3. razred

 

Cilj

 

Praktična nastava ima cilj omogućiti učenicima upoznavanje pravilnih radnih postupaka i stjecanje znanja, vještina i navika iz područja zaštite, izrade i ugradnje dijelova, instaliranja, ispitivanja, programiranja i održavanje električnih strojeva i uređaja.

 

Zadaci

 

- navesti izvore opasnosti pri radu na izradi, ugradnji dijelova, instaliranju, ispitivanju i održavanje električnih strojeva i uređaja te mjere zaštite

- primijeniti postupke za rad na siguran način

- povezati teorijska znanja s praktičnim radom u području električnih strojeva i uređaja

- osposobiti za pravilnu primjenu propisa iz područja električnih strojeva i uređaja

- osposobiti za planiranje postupaka i tijeka rada, racionalnog korištenja materijala i energije

- osposobiti za uporabu tehničko-tehnološke dokumentacije u poslovima proizvodnje, montaže i održavanja električnih strojeva i uređaja

- osposobiti za uporabu alata, naprava, instrumenata, uređaja i strojeva u poslovima izrade, ispitivanja, programiranja i održavanja električnih strojeva i uređaja

- poznavati postupke mjerenja neelektričnih veličina

- razviti radne navika kod učenika (urednost, točnost, pažljivost i odgovornost prema radnim zadacima i drugim sudionicima u procesu rada, kulturno ponašanje)

- steći radna iskustva u poslovima ugradnje dijelova, instaliranja, ispitivanja, programiranja i održavanja električnih strojeva i uređaja u proizvodnim pogonima, uredima i kućanstvima.

 

 

 

Sadržaj

 

 

Metodičke napomene

 

           Svrha praktične nastave u prvoj godini obrazovanja je stjecanje osnovnih znanja, vještina i navika pri na radu s različitim materijalima, alatima, strojevima i uređajima. Radovi se izvode na jednostavnijim električnim uređajima (npr. mali kućanski aparati, grijalice, glačala), opremi za razvodne uređaje i razvodnim uređajima niskog napona (npr. kućni priključci, upravljački ormari).

            Svrha praktične nastave u drugoj i trećoj godini obrazovanja je stjecanje znanja, vještina i navika pri na radu s različitim strojevima i uređajima. Praktičnim dijelom stručnog obrazovanja učenici se postupno uvode u poslove zanimanja u stvarnoj praksi (radovi na proizvodnji, montaži, ispitivanju i održavanju električnih strojeva i uređaja).

Praktična nastava je predmet isključivo praktične naravi, ali svakom praktičnom radu trebaju prethoditi potrebna teorijska tehničko-tehnološka objašnjenja. Kolika će teorijska objašnjenja biti potrebna ovisi o građi koja se obrađuje i korelaciji s gradivom ostalih stručnih predmeta.

Posebnu pozornost treba posvetiti sadržajima zaštite pri radu koji su dani kao posebna cjelina  na početku rada u radionici i na njih se treba vraćati za svaku konkretnu vrstu posla i operaciju za koju se javlja potrebna mjera zaštite.

           Organizacija i realizacija praktične nastave ima bitan utjecaj na ostvarivanje postavljenih zadataka i cilja nastave ovog predmeta. Uspješna realizacija programa praktične nastave pretpostavlja opremljenost radionice i postojanje organizirane pripreme rada koja treba pratiti materijalne zahtjeve pojedinih vježbi. Opremljenost radionice mora biti takva da svakom učeniku osigura posebno i potpuno opremljeno radno mjesto.

           Praktičnu nastavu najpovoljnije je realizirati u blokovima po tjedan dana kada se naizmjenično realizira jedan tjedan teorijske nastave i jedan tjedan praktične nastave. Škola može organizirati i neki drugi oblik realizacije teorijske nastave i praktične nastave ako to može dati očekivane rezultate.

Dio praktične nastave izvodi se u školskoj radionici, a drugi dio u radnom procesu u radionicama obrtnika, malih poduzetnika i drugim za obuku učenika licenciranim radionicama. Za prvi razred okvirno je predviđeno da se u školi realizira do 272 sata praktične nastave, a u radionicama izvan škole 540 sati, u drugome razredu u školi 182, izvan škole 630 i u trećem razredu u školi 64, a izvan škole 640 sati. Kako je praktični dio programa okvirni, svaka će obrtnička škola zajedno s obrtnicima izraditi izvedbene programe. Pri tome se mora uzeti u obzir da je zanimanje elektromehaničar široko profilirano i da obuhvaća više područja djelatnosti koja možda neće biti zastupljena u svakoj obrtničkoj radionici. Stoga je moguća pojava programskih razlika, prije svega u praktičnom dijelu naukovanja, koju je potrebno prevladati kombiniranim djelovanjem školskih i drugih radionica radi cjelovitog stjecanja zanimanja.

U odabiru sadržaja nastavnog programa korišten je princip egzemplarnosti. Pri izradbi izvedbenog programa treba uvažavati specifičnosti radionica u školi i obrtničkih radionica ne narušavajući pri tom osnovnu strukturu okvirnog programa. Izvedbeni program mora biti detaljniji, a sadržaj se raspoređuje sukladno školskom kalendaru. Izvedbenim programom konkretno treba reći koji se dio programa izvodi u školi, odnosno školskoj radionici, a koji kod obrtnika.

Preporučuje se naučnike podijeliti u skupine i odrediti raspored i boravak svake pojedine skupine u školi s tim da se utvrdi vremenski blok za boravak u školi i kod obrtnika s kojim naučnik ima sklopljen ugovor o naukovanju. Dimenzija bloka uvjetovana je vremenom potrebnim za ostvarivanje teorijskog dijela programa, laboratorijskih vježbi te vremenom potrebnim za realizaciju razlike praktičnog dijela programa u školskoj radionici.

Prilikom izrade izvedbenog programa praktične nastave potrebno je imati u vidu predznanje učenika stečeno u osnovnoj školi i činjenicu da za određeni dio programiranih radova učenici nemaju odgovarajuću teorijsku podlogu. Učenici u radionicama obrtnika sudjeluju u konkretnom proizvodnom ili uslužnom procesu i uče one sadržaje koje nameće određena usluga i radi toga se ne može uvijek poštovati programirani redoslijed predviđenih sadržaja. Zadaća je svakog realizatora programa da učeniku na početku svakog radnog zadatka da potrebna stručno-teorijska objašnjenja koja su neposredno vezana za izradu zadatka.

 Nastavnik škole koji ima zadaću da organizira, izvodi ili prati ostvarenje programa dužan je voditi brigu da svi učenici najkasnije do kraja školske godine prođu sve predviđene programske sadržaje. Također je obveza nastavnika strukovno-teorijskih predmeta, značajnih za stjecanje zanimanja, da sudjeluju u izradi i praćenju ostvarenja programa praktične nastave.

Svaki radni zadatak mora imati naziv cjeline, cilj, znanja i radne navike koje se stječu uvježbavanjem na praktičnoj nastavi. Radni zadatak obuhvaća pripremne radove, potrebni materijal, sredstva za rad, način izrade, radne uvjete, propise, zaštitne mjere i ekološke zahtjeve.

Praćenje rada učenika i vrednovanje rezultata rada ima posebnu važnost i izvedbenim programom treba utvrditi način praćenja rada učenika i njegovo ocjenjivanje.

Prilikom izrade izvedbenog programa potrebno je za svaku vježbu navesti i sljedeće :

- cilj vježbe, proizvod ili uslugu

- osnovne i pomoćne materijale

- sredstva za rad (alati, instrumenti, strojevi, uređaji)

- način izvođenja (organizacija, tehničke i tehnološke upute)

- potrebne mjere zaštite na radu i zaštite okoliša

- način vrednovanja rezultata rada učenika (utvrditi način praćenja uspješnosti s obzirom na svladavanje praktičnog znanja i stjecanje vještina).

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

 

Svaki učenik dužan je za praktičnu nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani dnevnik rada (mapa praktičnog dijela naukovanja), odobrenu literaturu, pribor za crtanje (olovka, gumica, dva trokuta, šestar), osnovni električarski alat (ispitivač napon, izvijači obični i križni, izolirana kombinirana kliješta, jednostavni digitalni univerzalni instrument ), radno odijelo.

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

Praćenje rada učenika i vrednovanje rezultata izvodi se provjeravanjem i ocjenjivanjem:

- izrađenih radova uz prezentaciju učenika 

- dnevnika praktičnog rada (mapa praktičnog dijela naukovanja)

- usmenom provjerom znanja

Usmeno provjeravanje i ocjenjivanje znanja temelji se na objašnjenju rada ili postupka ili pojedinih radnih operacija vezanih uz upotrijebljeno teoretsko znanje, tehnologiju rada, upotrebu mjernih instrumenata i postupaka vezanih uz radne operacije ili izradu rada.

Učenik obvezno vodi dnevnik praktičnog rada (mapa praktičnog dijela naukovanja), koji sadrži obrazloženja i upozorenja o specifičnostima koja je uočio pri radu, svoj komentar i eventualna pitanja o nejasnoćama na koja je naišao.

 

6.11. Izborni program

 

U izbornom dijelu programa učenici mogu birati između nastave tjelesne i zdravstvene kulture, matematike i strukovnih predmeta. U 3. razredu obvezno je predvidjeti najmanje jedan sat izborne nastave iz stručno-teorijskog dijela i jedan sat iz praktičnih laboratorijskih vježbi iz strukovnoga područja.

 

Sadržaji izbornog dijela programa u strukovnom području u 1. i 2. razredu mogu biti prošireni sadržaji obveznog zajedničkog dijela programa. U 3. razredu, uz proširene sadržaje obveznoga dijela programa, za izbornu nastavu škole mogu odabrati dio iz ponuđenih sadržaja ili predložiti sadržaje po vlastitom izboru koji su u funkciji zanimanja za koje se učenik obrazuje.

 

 

Primjena računala u tehničkom crtanju

Razred: 1. ili 2.

Tjedni (ukupni) fond sati:                                                         

 

Cilj

 

Omogućiti učeniku da stekne osnovna znanja i vještine uporabe računala za tehničko crtanje i dokumentiranje na primjeru nekog od računalnih programa za tehničko crtanje.

 

Zadaci

 

- upoznati osnovne značajke računalnog programa za tehničko crtanje

- instalirati program i podesiti parametre

- s pomoću računala nacrtati jednostavne predmete u ortogonalnoj projekciji

- s pomoću računala nacrtati jednostavnije predmete u izometrijskoj i kosoj projekciji.

 

Sadržaj

 

 

Metodičke napomene

 

Nastava ovog predmeta izvodi se u specijaliziranoj učionici opremljenoj računalima i opremom za predmet tehničko crtanje i dokumentiranje. Preporuča se da se sva nastava izvodi sa skupinama ne većim od 15 učenika.

Nastava ovoga predmeta neposredno je povezana s praktičnom nastavom, posebno onim dijelom koji se provodi u školi. Teorijske spoznaje na nastavi ovoga predmeta uvježbavaju se i primjenjuju na praktičnoj nastavi u školskoj i obrtničkoj radionici. U nastavi se može koristiti bilo koji računalni program za tehničko crtanje (preporuča se uporaba programa CADdy v. 17.0 BP+ET1 ili viši).

U sklopu ukupnog broja sati treba predvidjeti vrijeme za provjeru znanja samostalnim radom. Prilikom provjere znanja predvidjeti različite metode s naglaskom na pisanoj provjeri odgovarajućim programskim zadatkom. Nakon obrade nekoliko cjelina učenicima treba zadati zadatak u obliku “programa”, za svako polugodište po jedan. Sadržaj programskih zadataka treba biti izrada radioničkih i sklopnih crteža i ortogonalne projekcije.

Pri ispitivanju znanja učenika prednost treba imati praktičan rad kojim učenik treba pokazati ostvarenost postavljenih zadaća nastave tehničkog crtanja i dokumentiranja. Konačnu ocjenu čine ocjene dobivene ispitivanjem i iz programskih zadataka.

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik/priručnik za uporabu računalnoga programa, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi.

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Uz redovit dolazak na nastavu, provjere usvojenosti znanja:

- cjelosatnu provjeru znanja izradom zadatka s pomoću računala

- programski zadatak (u svakom polugodištu po jedan).

 

 

Izabrana poglavlja iz električnih instalacija

 

Razred: 2. i 3.

Tjedni (ukupni) fond sati:

 

Cilj

Učeniku proširiti znanja u pojedinim područjima električnih instalacija zbog mogućih potreba u budućem elektromehaničarskom zvanju.

Zadaci

 

Ovisno o odabranim poglavljima električnih instalacija postavljeni su sljedeći zadaci:

- proširiti već usvojena temeljna znanja o električnim instalacijama, detaljno upoznati materijale, uređaje i sustave posebnih vrsta električnih instalacija instalacijskih tehnologija

- proširiti i produbiti znanja te razviti sposobnosti za izvođenje osnovnih ispitivanja električnih instalacija i uzemljenja

- proširiti i produbiti znanja i sposobnosti proračuna jalove snage, te izbora snage i vrste kondenzatorskih baterija za kompenzaciju jalove energije

- upoznati se s novim koncepcijama i tehnologijom izrade novih vrsta, tzv. pametnih instalacija (EIB instalacije i druge programabilne instalacije)

- upoznati i steći osnovna znanja o ulozi, značaju, principima i načinima izvođenja katodne zaštite

- proširiti i produbiti znanja o protueksplozijskoj zaštiti u smislu upoznavanja izvora opasnosti od eksplozije, mjestima i objektima ugroženim od eksplozije te materijalima i tehnologijama izvođenja protueksplozijski zaštićenih instalacija

- upoznati se s akumulatorskim stanicama i sustavima rezervnih izvora napajanja te principima njihove gradnje i održavanja

 

Sadržaj

 

 

Metodičke napomene

Tjedni fond nastave ovoga predmeta može biti u 2. razredu jedan ili dva sata (kombinacija teorijske i laboratorijske nastave), a u 3. razredu jedan sat teorijske nastave i jedan sat laboratorijske nastave,  kao što je naznačeno na početku u tablici. Svaka od predloženih tema može se obraditi u fondu od 15 do 25 sati (ovdje su uključeni sati obrade, vježbanja i provjeravanja, a više sati treba predvidjeti za one teme koje zahtijevaju izvođenje praktičnih vježbi). Prema toj koncepciji mogu se u zadanom fondu sati obraditi 3, 4 ili više tema. Ako se odaberu teme koje se već obrađuju u obaveznom programu i koje predstavljaju produbljivanje tih sadržaja, onda izvedbene program ovog predmeta treba uskladiti s izvedbenim programom predmeta električne instalacije.

Nastava ovog predmeta izvodi se predavanjima i praktičnim/laboratorijskim vježbama. Teorijsku nastavu treba, po mogućnosti, izvoditi u specijaliziranoj učionici opremljenoj uređajima, instrumentima i izvorima napajanja tako da se obrađivani sadržaji mogu demonstrirati. Ako se nastava mora odvijati u učionici opće namjene onda treba osigurati dopremu potrebnih izvora i uređaja za demonstraciju. Oprema laboratorija/praktikuma treba odgovarati potrebama izvedbenog programa za sadržaj laboratorijskih vježbi.

U izvedbenom programu treba za realizaciju nastave ovog predmeta predvidjeti prosječno do 1 sat praktičnih vježbi tjedno, ovisno o potrebama predmeta te mogućnostima i opremljenosti škole, a izvode se u blokovima po 2 sata. Ove praktične vježbe treba izvoditi  u skupinama s najviše 10 učenika istovremeno u bloku od 2 sata. O svakoj vježbi učenik na kraju sata treba predati pisani izvještaj o vježbi, a nastavnik će najkasnije do sljedećeg dolaska u laboratorij dati povratnu informaciju o tom izvještaju. Zadaci za rad u laboratoriju trebaju biti takvi da zahtijevaju spajanje, mjerenja, obradu rezultata i izvođenje zaključka.

Praktične vježbe trebaju pridonijeti razumijevanju shema spajanja, principa rada i ispitivanja uređaja i električnih instalacija, a ne trebaju simulirati praktičnu nastavu. Vježbe treba izvoditi na laboratorijski način tj. bez alata (odvijači, kliješta, skidanje izolacije), što znači da su instalacijski elementi koji će se spajati pripremljeni za spajanje laboratorijskim vodovima ili su to didaktički oblikovani modeli elemenata, instalacija i sustava. Ako se na vježbama ne može koristiti sigurnosni mali napon obvezno je provesti druge odgovarajuće mjere zaštite (ZUDS sa IΔN ≤ 30 mA, električno odvajanje, nevodljiva okolina). Strujni krugovi trebaju biti odgovarajuće zaštićeni, a prije priključivanja napajanja nastavnik treba pregledati spojeve.

U izvođenju nastave treba nastojati što je moguće više koristiti metode rada koje mogu najvećoj mjeri zaokupiti pažnju učenika i podići stupanj aktivnosti.

Izvođenje nastave ovog predmeta sigurno zahtijeva određena predznanja iz drugih stručnih predmeta koji se obrađuju paralelno u drugim predmetima ili su već ranije  obrađivanih u srednjoj školi pa  izvedbenim programom i u izvođenju nastave potrebno uspostaviti odgovarajuću korelaciju.

Od nastavnika se očekuje da za ovaj predmet pripremi odgovarajuće nastavne materijale i time učenicima olakša svladavanje programa.

Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće provjere usvojenosti znanja (kraći zadaci, nekoliko pitanja ili zadaci objektivnog tipa) iza svake cjeline. U tijeku svakog polugodišta treba planirati dvije cjelosatne provjere znanja (školska zadaća).

Uz pismeno i usmeno provjeravanje postignuća treba uzeti u obzir izvođenje praktičnih vježbi (ako su predviđene izvedbenim programom). Uspjeh učenika u izvođenju vježbi ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene mjera zaštite i izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz praktičnih vježbi uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu za vođenje bilješki na nastavi i pisanja domaćih zadaća (preporučljiv je format A4 zbog crtanja shema i skica), te kalkulator (na onim satovima kada se rade proračuni).

 

Pripreme za nastavu

Učenici na nastavu trebaju doći pripremljeni što podrazumijeva da su naučili prethodno obrađivano gradivo i napisali zadane domaće zadaće.

Za laboratorijske vježbe (ako su isplanirane u izvedbenom programu) učenik treba doći pripremljen na taj način da je ponovio dio gradiva vezanog za vježbe i proučio upute za izvođenje vježbe te napravio pismenu pripremu za vježbu. O svakoj vježbi učenik na kraju blok-sata treba predati pisani izvještaj o vježbi.

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

Svaki učenik dužan je sudjelovati u svim planiranim oblicima provjeravanja i ocjenjivanja postignuća koji se sastoje od usmenih i pismenih provjera te provjera znanja i sposobnosti računskim zadacima i praktičnim zadacima na laboratorijskim vježbama. Za provjeru i ocjenjivanje postignuća planirani su:

- kraći zadaci i pitanja iza svake  nastavne cjeline (pisani rad, usmeni odgovori)

- dvije školske zadaće (cjelosatne provjere znanja) u svakom polugodištu

- praktičan rad u laboratoriju

- izvješće o obavljenoj laboratorijskoj vježbi.

            Uspjeh učenika u izvođenju vježbi ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih vještina, samostalnosti, uporabe instrumenata i drugih pomagala, primjene mjera zaštite i izrade izvješća o vježbi. Pozitivna ocjena iz praktičnih vježbi uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

 

Primjena mikroupravljača

                                Razred: 3.

 

Tjedni (ukupni) fond sati:

 

Cilj

 

Cilj nastave predmeta primjena mikrokupravljača je usvajanje osnovnih teorijskih i praktičnih znanja iz područja upravljanja s pomoću mikrokoupravljača (mikrokontrolera), te povezivanje i primjena ovih znanja sa znanjem iz područja električnih strojeva i uređaja.

 

Zadaci

 

- objasniti osnovne razlike između mikroprocesora, računala i mikroupravljača

- navesti  u kojim područjima se može upotrijebiti mikroupravljače, a u kojima ne

- znati kako se na mikroupravljače mogu spojiti jednostavni i složeniji elementi

- upoznati na jednostavnijim primjerima praktično spajanje elemenata na mikroupravljač

- naučiti osnove programiranja jednostavnih shema upravljanja i znati analizirati te promijeniti dio programa za traženu promjenu djelovanja

- na osnovi analize djelovanja prepoznati i ukloniti pogrešku pri programiranju i spajanju mikroupravljača i jednostavnih trošila

- razvijati preciznost, sustavnost, samoinicijativnost i kreativnost

- usvojeno znanje znati povezati s ostalim stručno-teorijskim predmetima i s primjerima u praksi.

 

Sadržaj

 

 

 

Metodičke napomene

 

Nastava ovog predmeta izvodi se predavanjima i laboratorijskim vježbama. Ta dva oblika nastave se upotpunjuju i samo jedinstvenom cjelinom mogu dati očekivani rezultat u usvajanju potrebnih znanja i sposobnosti. To zahtjeva da nastavu u laboratoriju izvodi isti nastavnik koji izvodi i ostale oblike nastave ovog predmeta. Izvedbenim programom treba predvidjeti jedan sat teorijske nastave i jedan sat nastave za samostalni rad u laboratoriju, ali se fond sati može proširiti na dva ili tri sata tjedno.  

Minimalna oprema laboratorija uključuje radne stolove učenika opremljene s priključcima za mrežni napon i izvore stabiliziranih istosmjernih napona. Upravljanje stolovima učenika treba biti preko centralnog upravljačkog mjesta nastavnika

            Svako radno mjesto učenika treba imati: univerzalni instrument, osciloskop, funkcijski generator, panele s komponentama i sklopovima (LED-ovi, tranzistorske sklopke, releji, 7-segmentni LED displeji, LCD-i, EEPROM-i, senzori), računalo, testne pločice, programator za mikroupravljač, mikroupravljači

 

Obveze učenika

 

Pribor i oprema

Svaki učenik dužan je za nastavu imati sljedeći pribor i opremu: propisani udžbenik, bilježnicu (format po izboru) za vođenje bilješki na nastavi, pribor za laboratorijske vježbe (univerzalni digitalni instrument, ispitivač faze).

 

Priprema za nastavu

Učenici na rad u laboratorij trebaju doći pripremljeni. Obujam i oblik pripreme ovisi o tome je li se riječ o vježbi o gradivu koje je obrađeno nekim drugim oblikom nastave ili pak o vježbi koja predstavlja prvi susret s novim gradivom. O svakoj vježbi učenik treba podnijeti pisano izvješće na kraju sata. Izvješće o radu treba redovito pregledavati i do idućega dolaska učenika u laboratorij dati učeniku povratnu informaciju o rezultatima rada.

 

Provjeravanje i ocjenjivanje postignuća

            Pri izradi izvedbenog programa treba planirati vrijeme za ponavljanje i kraće provjere usvojenosti znanja (kraći zadaci, nekoliko pitanja ili zadaci objektivnog tipa) nakon svake cjeline. U tijeku svakog polugodišta treba planirati jednu cjelosatnu provjeru znanja (školska zadaća). Zadaci i pitanja trebaju obuhvatiti područje od jednostavnijih pitanja i zadataka na razini poznavanja osnovnih pojava i zakonitosti do zadataka koji trebaju pokazati sposobnost primjene znanja u složenijim i  novim situacijama.

            Uz pisano i usmeno provjeravanje postignuća učenika treba uzeti u obzir izvođenje laboratorijskih vježbi i razvijenost vještina. Uspjeh učenika u izvođenju vježbe ocjenjuje se na temelju primjene učenikova znanja u izvođenju vježbe, pokazanih znanja i vještina, samostalnosti, primjene mjera zaštite te izrade pripadne dokumentacije. Pozitivna ocjena iz laboratorijskog dijela uvjet je za pozitivnu ocjenu iz predmeta.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

7. ISPITNI KATALOG (ZAVRŠNI ISPIT)

 

 

Cilj završnog/pomoćničkog ispita je da ispitanik dokaže da je stekao vještine i stručno teorijska znanja utvrđena nastavnim planom i programom za zanimanje elektromehaničar neophodna za obavljanje poslova u tom zanimanju.

            Stručni dio završnog ispita, odnosno pomoćnički ispit sastoji se od praktičnog i stručno-teorijskog dijela  kojima se provjeravaju usvojenost znanja, vještina i umijeća potrebna za obavljanje poslova zanimanja. Praktični dio ispita utemeljen je na praktičnom dijelu programa (praktična nastava i laboratorijske/praktične vježbe). Sadržaji teorijskog dijela utvrđuju se iz predmeta električne instalacije, električni strojevi, električni uređaji i elektronika i upravljanje. Ispitnim katalogom navode se po predmetima osnovne ispitne zadaće koje se na ispitu provjeravaju, način provjere te se daje tablični pregled sadržaja iz kojih se obavlja provjera znanja i umijeća koja učenik treba pokazati i nastavnih i radnih sredstava kojima se učenik može služiti i s pomoću kojih se znanja provjeravaju.

 

Praktični dio završnoga/pomoćničkog ispita

 

Provjera postignutih znanja, vještina i navika u praktičnom dijelu završnog/pomoćničkog dijela ispita provodi se:

1. izradom ispitnoga uratka (izrada namota i montaža električnog stroja, odnosno montaža instalacije i postrojenja te ispitivanje prema dokumentaciji, otklanjanje jednostavnih kvarova na električnim uređajima i postrojenjima s provjerom funkcionalne  ispravnosti nakon otklanjanja uzroka neispravnosti)

2. izvođenjem ispitnoga mjerenja (mjerni postupci za ispitivanje električnih strojeva, električnih postrojenja i instalacija mjerenjem karakterističnih električnih veličina s izradom ispitne dokumentacije i zaključaka s obzirom na izmjerene vrijednosti uz posebnu pozornost na propise o sigurnosti i mjere zaštite).

Pri izradi praktične zadaće ispitanik se mora pridržavati propisanih mjera zaštite na radu i zaštite okoliša te ostalih uvjeta koje mu odredi ispitna komisija.

       Praktični dio ispita ocjenjuje se temeljem rezultata vrednovanja postupaka tijekom izrade praktične zadaće. Listu vrednovanja utvrđuje ispitna komisija na način da se svaki postupak boduje.

 

Postupci koji se vrednuju i raspon bodova:

 

Konačna ocjena utvrđuje se za funkcionalno ispravan uradak, odnosno ispitno mjerenje temeljem bodovne ljestvice:

Stručno-teorijski dio završnog/pomoćničkogispita

 

Stručno-teorijski dio završnog/pomoćničkog ispita polaže se pismeno, odnosno usmeno. Ispitanik, koji je postigao više od 60% mogućih bodova položio je stručno teorijski dio završnog/pomoćničkog ispita. Ispitanik koji je postigao 30-60% mogućih bodova ima pravo polagati usmeni ispit. Ako ispitanik ne zadovolji na usmenom ispitu upućuje se na popravni ispit iz stručno-teorijskog dijela naukovanja u idućem ispitnom roku. Ispitanik koji je na pismenom dijelu ispita postigao manje od 30% mogućih bodova upućuje se na popravni ispit.

Stručno teorijski dio ispita obuhvaća teorijska znanja neophodna za obavljanje praktičnih radnji u zanimanju koja su propisana nastavnim planom i programom za stručno-teorijski dio naukovanja. Pitanja i zadaci trebaju obuhvatiti sljedeće razine znanja i sposobnosti:

- osnovne pojmove i definicije

- građu, spajanje, djelovanje, izračunavanje

- analizu djelovanja na temelju zadanih uvjeta

- sintezu, vrednovanje i prijedloge novih ili zamjenskih rješenja.

Poželjno je da svaka od ovih razina znanja sudjeluje sa 20 do 30 % od ukupnog broja bodova.

 

Na pismenoj provjeri stručno-teorijskih znanja pitanja i zadaci trebaju u najvećoj mjeri biti objektivnoga tipa: učenik treba izračunavati, crtati sheme, pročitati podatke iz sheme ili tablice, pronaći određenu grešku na shemi, izvesti zaključke iz zadanih podataka, shema, nabrojiti sastavne dijelove, navesti boje, oznake, mjere, udaljenosti, razmake, jačinu struje ili otpora. Treba izbjegavati pitanja esejskog tipa poput opisivanja nekog posla. Ako postoji potreba za opisivanjem nekog posla ili uređaja ili sustava, onda je najbolje i takva pitanja pretvoriti u pitanje objektivnog tipa tako da se sugerira nabrajanje po stavkama: materijala, redoslijeda operacija, potrebnog alata i pribora. To se može postići na taj način da se prostor za odgovore tako oblikuje u tablicu. Time se učeniku olakšava da bolje pokaže stvarno znanje, postiže se veća preglednost odgovora i objektivnost ocjenjivanja.

Općenito, treba nastojati da pitanja i zadaci sadrže tablice, sheme, skice i crteže na kojima učenik treba pronaći, obraditi i interpretirati podatke. Crteži i fotografije su dobrodošli i onda kada se od učenika traži da opiše građu nekog uređaja ili nabroji njegove dijelove. Tada se na ilustraciji mogu označiti pozicije brojevima ili slovima što olakšava snalaženje učenika i poboljšava komunikaciju učenika i ocjenjivača. Od učenika također treba tražiti grafičko izražavanje: crtanje shema i skica. Ako treba provjeriti znanje spajanja, shema ili skica može biti djelomično nacrtana, a spojeve treba dodati učenik. Time se pomaže učeniku da organizira prostor za crtanje, štedi na vremenu, a provjerava se bitno, tj. znanje spajanja.

Za rješavanje pitanja i zadaća ispitanik ima na raspolaganju četiri sata uz uporabu dopuštenoga pribora za pisanje, brisanje, crtanje i računanje te priručnika  i ostalih pisanih materijala. Ocjenjivanje se obavlja prema ovoj ljestvici:     

 

 

Na usmenom ispitu u pravilu se provjeravaju znanja iz onih područja iz kojih naučnik nije pokazao dostatna znanja na pismenom dijelu ispita. I u ovom dijelu ispita treba što više koristiti sheme, crteže i fotografije, primjere projekata, tablice i kataloge proizvođača opreme te materijalne primjere i modele različitih uređaja i sustava koji su predmet ispitivanja. Zato je poželjno da se usmeni ispit održava u specijaliziranoj učionici gdje su dostupna sva navedena sredstva.

 

 

 

 

7.1. Nastavni predmet: električne instalacije

 

Ispitni cilj

 

Pokazati stečena stručno-teorijska znanja iz područja električnih instalacija koja se javljaju u obavljanju poslova u zanimanju elektromehaničar u području spajanja sklopnih aparata i trošila na električnu mrežu:

- tehnički standardi i propisi u električnim instalacijama

- primjena elektrotehničkih simbola u instalacijama, sheme

- izvedbe električnih instalacija u zgradama i industrijskim postrojenjima

- proračun vodova i kabela u jednostavnim strujnim krugovima

- spajanje razvodnih uređaja, sklopnih aparata i trošila na električnu mrežu

- zaštitne mjere prilikom postavljanja, održavanja i eksploatacije električnih instalacija i trošila.

 

Način provjere znanja i umijeća

 

-          {C}pismeno

-          {C}usmeno

 

Znanja i umijeća  koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu

 

 

 

 

7.2. Nastavni predmet: električni strojevi

 

Ispitni cilj

 

Pokazati stečena stručno-teorijska znanja iz područja električnih strojeva koja se javljaju u obavljanju poslova u zanimanju elektromehaničar u području transformatora i rotacijskih električnih strojeva:

- konstruktivni elementi i princip rada električnih strojeva

- fizikalna slika rada električnih strojeva

- izvedbe namota električnih strojeva

- pokretanje i zaustavljanje električnih strojeva

- podešavanje brzine vrtnje i promjena smjera vrtnje

- ispitivanje ispravnosti i popravak električnih strojeva

- mjere zaštite električnih strojeva prilikom postavljanja, održavanja i eksploatacije.

 

Način provjere znanja i umijeća

 

- pismeno

- usmeno

 

Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu

 

 

 

7.3. Nastavni predmet: električni uređaji

 

Ispitni cilj

 

Pokazati stečena stručno-teorijska znanja iz područja električnih uređaja koji se javljaju u obavljanju poslova u zanimanju elektromehaničar u području sklopova za upravljanje električnim uređajima, termičkih i rashladnih aparata i uređaja, strojeva za pranje i sušenje, mehaniziranih alata i strojeva:

- konstruktivni elementi i princip rada termičkih aparata i uređaja

- konstruktivni elementi i princip rada rashladnih aparata i uređaja

- konstruktivni elementi i princip rada uređaja za pranje i sušenje

- konstruktivni elementi i princip rada mehaniziranih alata i proizvodnih strojeva

- ispitivanje ispravnosti i popravak električnih aparata i uređaja

- mjere zaštite električnih aparata i uređaja prilikom postavljanja, održavanja i eksploatacije.

 

Način provjere znanja i umijeća

 

- pismeno

- usmeno

 

Znanja i umijeća  koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu

 

 

 

7.4. Nastavni predmet: elektronika i upravljanje

 

Ispitni cilj

 

Pokazati stečena stručno-teorijska znanja iz područja elektronike i upravljanja koja se javljaju u obavljanju poslova u zanimanju elektroinstalater u području upravljanja i nadzora napajanja električnom energijom uređaja i postrojenja:

- svojstva i primjene elektroničkih komponenata i sklopova

- postupci zaštite elektroničkih komponenata u elektroničkim sklopovima

- svojstva i primjene digitalnih komponenata i sklopova

- osnovna teorijska znanja o senzorima i mjerenjima neelektričnih veličina

- uloga i vrste regulatora u  krugovima automatskog upravljanja

- djelovanje mikroupravljača i programirljivih logičkih upravljača.

 

Način provjere znanja i umijeća

 

- pismeno

- usmeno

 

Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu

 

 

 

 

7.5. Nastavni predmet: praktična nastava

 

Ispitni cilj 

 

Dokazati stečena praktična znanja i vještine za obavljanje poslova u zanimanju elektromehaničar:

- primjena pravila i sredstava za rad na siguran način

- racionalna uporaba materijala i energije i primjena postupaka za zaštitu čovjekove okoline

- uporaba tehničko-tehnološke dokumentacije

- planiranje postupaka i tijeka rada, uporaba alata, materijala i komponenata

- primjena postupaka pri spajanju materijala i obradi vodova

- postavljanje, ispitivanje, stavljanje u pogon električnih strojeva i uređaja

- izrada dijelova električnih strojeva i uređaja

- montaža električnih strojeva i uređaja.

 

Način provjere znanja i umijeća

 

- izrada ispitnoga uratka

- izvođenje ispitnoga mjerenja

 

Znanja i umijeća koja se provjeravaju i ocjenjuju na završnom/pomoćničkom ispitu

 

 

 

8. Prijelazne i završne odredbe

 

 

     Program obrazovanja za zanimanje elektromehaničar koji se ostvaruje na osnovi ovog nastavnog plana i programa uvodi se u obrazovni sustav od 2003./04. školske godine te će postupno zamijeniti dosadašnje obrtničke programe (u klasičnom i dvojnom modelu obrazovanja) za navedeno zanimanje.

    Učenici koji su se upisali u prvi razred srednje škole za 2003./04. školsku godinu u program za zanimanje elektromehaničar obrazuju se u skladu s ovim nastavnim planom i programom.

     Učenici koji su se upisali u program za zanimanje elektromehaničar ranijih godina, nastavljaju školovanje po programu koji su upisali.

     Ovaj nastavni plan i program stupa na snagu danom objave u «Narodnim novinama», a primjenjuje se od 1. rujna 2003. godine.

 

 

Klasa: 602-03/03-01/730                                           Klasa: 133-02703-02/10

Ur. broj: 532/1-03-01                                                 Ur. broj: 515-03/03-1

Zagreb, 31. srpnja 2003.                                            Zagreb, 31. srpnja 2003.

 

 

 

 

 

             Ministar prosvjete i športa                                          Ministar za obrt, malo i srednje

                     poduzetništvo               

            dr. sc. Vladimir Strugar, v.r.                                                 Željko Pecek, v.r.

 

Izvor: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/306598.html