(1)

Direktiva Vijeća 66/404/EEZ od 14. lipnja 1966. o stavljanju na tržište šumskog reprodukcijskog materijala (4) i Direktiva Vijeća 71/161/EEZ od 30. ožujka 1971. o standardima vanjske kakvoće za šumski reprodukcijski materijal koji je stavljen na tržište unutar Zajednice (5) znatno su izmijenjene nekoliko puta; s obzirom na to da je potrebno napraviti daljnje znatne izmjene, Direktive je radi jasnoće potrebno kombinirati i preinačiti.

(2)

Šume pokrivaju veliko područje Zajednice i imaju višestruko važnu ulogu na temelju svojih socijalnih, gospodarskih, ekoloških i kulturnih funkcija; postoji potreba za posebnim pristupima i akcijama za različite tipove šuma, u kojima se u obzir uzima široki raspon prirodnih, socijalnih, gospodarskih i kulturnih uvjeta šuma u Zajednici; obnavljanje tih šuma i novo pošumljivanje zahtijevaju održivo upravljanje šumama u odnosu na Šumarsku strategiju za Europsku uniju, kako je navedeno u Rezoluciji Vijeća od 15. prosinca 1998. (6)

(3)

Šumski reprodukcijski materijal vrsta stabala i umjetni hibridi koji su važni za šumarstvo trebali bi biti genetski pogodni za različite uvjete lokacija i visoke kakvoće; očuvanje i poboljšanje biološke raznovrsnosti šuma, uključujući genetsku raznolikost, šuma nužni su za održivo upravljanje šumama.

(4)

Ako se odnose na zdravlje biljaka, usklađeni uvjeti moraju biti u skladu s Direktivom Vijeća 77/93/EEZ od 21. prosinca 1976. o zaštitnim mjerama protiv unošenja organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode u države članice i protiv njihova širenja u Zajednici (7).

(5)

Istraživanje o šumarstvu pokazalo je da, ako šumama treba povećati vrijednost s obzirom na aspekte stabilnosti, prilagođavanja, otpornosti, produktivnosti i raznolikosti, potrebno je koristiti reprodukcijski materijal koji je genetski i fenotipski prikladan za lokaciju i koji je visoke kakvoće; šumsko sjeme trebalo bi, po mogućnosti, ispunjavati neke norme vanjske kvalitete.

(6)

U kontekstu konsolidacije unutarnjeg tržišta, potrebno je ukloniti sve stvarne i potencijalne prepreke za trgovinu koje bi mogle ometati slobodno kretanje šumskog reprodukcijskog materijala unutar Zajednice; u interesu je svih država članica da se utvrde pravila Zajednice koja uvode najviše moguće standarde.

(7)

Pravila Zajednice trebala bi se odnositi na fenotipske i genetske karakteristike sjemena i biljaka te na vanjsku kvalitetu šumskog reprodukcijskog materijala.

(8)

Takva pravila trebala bi se primijeniti na marketing na domaćim tržištima i u drugim državama članicama.

(9)

Takva pravila trebala bi uzeti u obzir praktične potrebe i trebala bi se primijeniti samo na one vrste i umjetne hibride koji su važni za šumarstvo u cijeloj Zajednici ili nekom njezinom dijelu;

(10)

U nekim je državama članicama uporaba šumskog reprodukcijskog materijala kategorije „poznatog izvora” koji nije odobren za stavljanje na tržište Direktivom 66/404/EEZ, tradicionalna, u skladu s podnebljem i nužna za šumarstvo te je prema tome takav materijal primjereno odobriti za stavljanje na tržište u državama članicama koje to žele učiniti; međutim, nije primjereno nametnuti stavljanje na tržište takva materijala krajnjemu korisniku u svim državama članicama.

(11)

Određene regije Zajednice, kao što su alpske, mediteranske ili nordijske regije, imaju specifične klimatske uvjete ili osjetljive uvjete na određenim lokacijama, što opravdava posebne uvjete za vanjsku kakvoću šumskog reprodukcijskog materijala nekih vrsta.

(12)

U skladu s Općom deklaracijom Treće ministarske konferencije o zaštiti šuma u Europi u Lisabonu, za obnavljanje šuma i pošumljivanje treba dati prednost domaćim vrstama lokalnog podrijetla koje su dobro prilagođene lokalnim uvjetima.

(13)

Reprodukcijski materijal namijenjen izvozu ili ponovnom izvozu u treće zemlje ne bi trebao biti obuhvaćen mjerama određenima u ovoj Direktivi.

(14)

Za reprodukcijski materijal Zajednice, odobrenje osnovnog materijala i, posljedično tome, razgraničenje regija podrijetla, temeljni su za odabir; države članice trebaju primijeniti jedinstvena pravila koja nalažu najviše moguće standarde za odobrenje osnovnog materijala; na tržište bi se trebao stavljati samo reprodukcijski materijal koji potječe od takvoga materijala.

(15)

Genetski modificirani šumski reprodukcijski materijal ne smije se stavljati na tržište ako nije siguran za zdravlje ljudi i okoliš.

(16)

Potrebno je provesti procjenu ekološkog rizika na šumskom reproduktivnom materijalu koji se sastoji od genetski modificiranih organizama; Zajednica potom treba podnijeti Vijeću prijedlog za Uredbu koja osigurava da su postupci za takvu procjenu ekološkog rizika i drugi relevantni elementi, uključujući postupak odobrenja, jednaki postupcima predviđenima u Direktivi Vijeća 90/220/EEZ od 23. travnja 1990. o namjernom ispuštanju genetski modificiranih organizama u okoliš (8); dok takva Uredba ne stupi na snagu, treba se primjenjivati Direktiva 90/220/EEZ.

(17)

Reprodukcijski materijal koji zadovoljava uvjete ove Direktive ne bi smio podlijegati tržišnim ograničenjima, osim onih predviđenih u ovoj Direktivi.

(18)

Države članice trebale bi, međutim, biti ovlaštene osigurati da se na tržište na njihovim državnim područjima stavljaju samo dijelovi biljaka i biljnih zaliha koji su usklađeni sa standardima.

(19)

Državama članicama treba dozvoliti uvođenje dodatnih ili strožih uvjeta za odobravanje osnovnog materijala proizvedenog na njihovom državnom području.

(20)

Države članice trebaju sastaviti popis regija podrijetla i utvrditi, kada je ono poznato, podrijetlo osnovnog materijala; države članice trebaju sastaviti karte koje pokazuju razgraničenje regija podrijetla.

(21)

Države članice trebaju sastaviti nacionalne registre osnovnog materijala odobrenog na njihovom državnom području; sažetak nacionalnoga registra u obliku nacionalnog popisa treba također sastaviti svaka država članica.

(22)

Na temelju takvog nacionalnoga popisa, Komisija treba osigurati objavu u Zajednici.

(23)

Nakon žetve službena tijela trebaju izdati glavni certifikat za sav reprodukcijski materijal koji potječe od odobrenog osnovnog materijala.

(24)

Potrebno je osigurati da reprodukcijski materijal koji je namijenjen stavljanju na tržište ili koji je stavljen na tržište, ima i potrebnu fenotipsku ili genetsku kakvoću te da je na ispravan način identificiran od prikupljanja do isporuke krajnjem korisniku.

(25)

Nadalje, potrebno je uvesti posebne standarde kakvoće Zajednice za sadnice stabljika i, kada je to potrebno, za šibe jablana.

(26)

Sjeme se treba stavljati na tržište samo ako je u skladu s određenim standardima kakvoće i ako je u plombiranoj ambalaži.

(27)

Kako bi osigurale da su zadovoljeni zahtjevi koji se odnose na fenotipsku kakvoću ili genetsku kakvoću, ispravnu identifikaciju i norme vanjske kakvoće u trenutku stavljanja na tržište, države članice moraju predvidjeti odgovarajuće kontrolne mjere.

(28)

Reprodukcijski materijal koji ispunjava te zahtjeve ne mora podlijegati samo ograničenjima stavljanja na tržište koja su predviđena pravilima Zajednice; državama članicama treba u određenim okolnostima dozvoliti da krajnjem korisniku zabrane stavljanje na tržište šumskog reprodukcijskog materijala koji nije prikladan za uporabu na njihovom državnom području.

(29)

Tijekom razdoblja u kojem dolazi do privremenih poteškoća u opskrbi određenim vrstama reprodukcijskog materijala usklađenog s načelima ove Direktive, treba se privremeno pod određenim uvjetima odobriti reprodukcijski materijal koji ispunjava manje strože zahtjeve.

(30)

Šumski reprodukcijski materijal koji dolazi iz trećih zemalja ne bi se smio stavljati na tržište unutar Zajednice ako ne ispunjava u pogledu odobrenja njegova osnovnog materijala i mjera poduzetih pri njegovoj proizvodnji, ista jamstva kao i šumski reprodukcijski materijal Zajednice; kad se uvezeni šumski reprodukcijski materijal stavlja na tržište unutar Zajednice treba ga popratiti glavnim certifikatom ili službenim certifikatom koji izdaje zemlja podrijetla kao i evidencijom koja sadržava pojedinosti o svim pošiljkama za izvoz.

(31)

U određenim uvjetima, država članica treba u cijelosti ili djelomice biti izuzeta od odredaba ove Direktive za neke vrste stabala.

(32)

Poželjno je organizirati privremena istraživanja u svrhu traženja boljih rješenja za neke odredbe određene u ovoj Direktivi.

(33)

Potrebno je uvesti nadzorne mjere Zajednice kako bi u svim državama članicama osigurale jedinstvenu primjenu uvjeta i zahtjeva utvrđenih u ovoj Direktivi.

(34)

Pretežno tehnička prilagođivanja prilozima trebaju se olakšati žurnim postupkom.

(35)

Mjere potrebne za provedbu ovog instrumenta trebaju se usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (9).

(36)

U Ugovoru o pristupanju iz 1994., Republici Finskoj i Kraljevini Švedskoj dano je prijelazno razdoblje do 31. prosinca 1999. za primjenu Direktive 66/404/EEZ, a Republici Finskoj također i za primjenu Direktive 71/161/EEZ; to prijelazno razdoblje treba produžiti kako bi se tim zemljama omogućilo da održe svoje nacionalne programe najkasnije do datuma provedbe ove Direktive,

(a)

Šumski reprodukcijski materijal:

reprodukcijski materijal onih vrsta stabala i njihovih umjetnih hibrida koji su važni za šumarstvo u čitavoj Zajednici ili njezinu dijelu i posebno onih koji su navedeni u Prilogu I.;

(b)

Reprodukcijski materijal znači bilo što od sljedećeg:

(c)

Osnovni materijal znači bilo što od sljedećeg:

(d)

Autohtoni i indigeni (samorodni) znači bilo što od sljedećeg:

(e)

Podrijetlo:

Za autohtonu sastojinu ili sjemenski izvor, podrijetlo je mjesto na kojem stabla rastu. Za neautohtonu sastojinu ili sjemenski izvor, podrijetlo je mjesto iz kojeg su sjeme ili biljke prvobitno dobivene. Podrijetlo sastojine ili sjemenskoga izvora može biti nepoznato;

(f)

Provenijencija:

Mjesto bilo koje sastojine stabala;

(g)

Područje provenijencije:

Za vrstu ili podvrste, područje provenijencije područje je ili skupina područja veoma sličnih ekoloških uvjeta u kojima sastojine ili sjemenski izvori pokazuju slična fenotipska ili genetska svojstva, uzimajući u obzir i visinske granice gdje je to moguće;

(h)

Proizvodnja:

Proizvodnja uključuje sve faze dobivanja sjemenskog materijala, doradu tog materijala kao sjemenskog i uzgoj sadnog materijala iz sjemena i biljnih dijelova;

(i)

Stavljanje na tržište:

Izlaganje s ciljem prodaje, ponude za prodaju, prodaje ili isporuke drugoj osobi, uključujući isporuku na temelju ugovora o pružanju usluga;

(j)

Dobavljač:

Bilo koja fizička ili pravna osoba koja je profesionalno angažirana u marketingu ili uvozu šumskog reprodukcijskog materijala;

(k)

Službeno tijelo:

Navedena tijela mogu u skladu sa svojim nacionalnim zakonodavstvom, prenositi zadatke predviđene u ovoj Direktivi koji se provode u okviru njihove nadležnosti i nadzora na bilo koju pravnu osobu javnog ili privatnog prava koja je na temelju svojega službeno odobrenog statuta zadužena isključivo za specifične javne funkcije, pod uvjetom da takva osoba i njezini članovi nemaju osobne koristi povezane s mjerama koje poduzimaju.

Osim toga, u skladu s postupkom iz članka 26. stavak 2. druge se pravne osobe osnovane u ime tijela iz točke (i) koje djeluju pod ovlašću i nadzorom takvoga tijela mogu ovlastiti, pod uvjetom da nemaju osobne koristi povezane mjerama koje poduzimaju.

Države članice obavješćuju Komisiju o svojim odgovornima službenim tijelima. Komisija tu informaciju dostavlja drugim državama članicama;

(l)

Šumski reprodukcijski materijal razvrstava se u sljedeće kategorije:

(a)

službena tijela ako zadovoljava uvjete određene u prilozima II., III., IV. ili V., ovisno o slučaju, ovoj Direktivi;

(b)

upućivanjem na jedinicu poznatu kao „jedinica odobrenja”. Svaka jedinica odobrenja mora biti identificirana jedinstvenom uputom u registru.

(a)

da se odobrenje povuče ako se zahtjevi ove Direktive više ne ispunjavaju;

(b)

da se nakon odobrenja, osnovni materijal za proizvodnju reprodukcijskog materijala iz kategorija selekcionirani materijal, kvalificirani materijal i testirani materijal, podvrgne ponovnom pregledu, u redovitim razmacima.

(a)

provodi se procjena rizika za okoliš koja je jednaka procjeni utvrđenoj u Direktivi 90/220/EEZ;

(b)

na prijedlog Komisije, Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća koja se temelji na odgovarajućim pravnim načelima Ugovora, uvode se postupci koji osiguravaju da su procjena rizika za okoliš i drugi relevantni elementi jednaki onima utvrđenima u Direktivi 90/220/EEZ. Dok takva Uredba ne stupi na snagu, genetski modificiran osnovni materijal odobrava se za unos u Nacionalni registar na temelju članka 10. ove Direktive nakon što je odobren u skladu s Direktivom 90/220/EEZ;

(c)

članci 11. do 18. Direktive 90/220/EEZ više se ne primjenjuju na genetski modificiran osnovni materijal odobren u skladu s Uredbom iz podstavka (b);

(d)

tehničke i znanstvene pojedinosti provedbe procjene rizika za okoliš donose se u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 3.

(a)

materijal vrsta navedenih u Prilogu I. ne smije se stavljati na tržište ako nije razvrstan u kategorije „poznatog izvora”, „selekcioniran”, „kvalificiran” i „testiran” te ako ne ispunjava zahtjeve iz priloga II., III., IV. i V.;

(b)

materijal umjetnih hibrida naveden u Prilogu I. ne smije se stavljati na tržište ako nije razvrstan u kategorije „selekcioniran”, „kvalificiran” ili „testiran” te ako ne ispunjava zahtjeve iz priloga III., IV. i V.;

(c)

materijal vrsta i umjetnih hibrida naveden u Prilogu I. koji se vegetativno razmnaža ne smije se stavljati na tržište ako nije iz kategorije „selekcioniran”, „kvalificiran” ili „testiran” i ako ne ispunjava zahtjeve iz Priloga III., IV. i V. Reprodukcijski materijal iz kategorije „selekcioniran” može se staviti na tržište samo ako je masovno dobiven iz sjemena;

(d)

materijal vrsta i umjetnih hibrida naveden u Prilogu I. koji se u cijelosti ili djelomice sastoji od genetski modificiranih organizama ne smije se stavljati na tržište ako nije uvršten u kategoriju „testiran” i ako ne ispunjava zahtjeve iz Priloga V.

(a)

šumskog reprodukcijskog materijala za testiranje, znanstvene svrhe, selekcioniranje ili za svrhe genetskog očuvanja; i

(b)

sjemenskog materijala za koji je jasno dokazano da nije namijenjen šumarstvu.

(a)

botanički naziv;

(b)

kategorija;

(c)

svrha;

(d)

tip osnovnog materijala;

(e)

uputa na registar ili, ako je to potrebno, sažetak osnovnog materijala ili identifikacijska šifra područja provenijencije;

(f)

položaj: kratko ime, ako je to potrebno, te bilo koja od sljedećih skupina podataka;

(g)

nadmorsku visinu ili njezin raspon;

(h)

područje: veličinu sjemenskog izvora (sjemenskih izvora), sastojine (sastojina) ili sjemenske plantaže (sjemenskih plantaža);

(i)

podrijetlo: navodi se je li osnovni materijal autohton/indigen (samorodan), neautohton/neindigen ili je li podrijetlo poznato. Za neautohtoni/neindigeni osnovni materijal, podrijetlo se navodi ako je poznato;

(j)

za materijal kategorije „testiran” navodi se je li genetski modificiran.

(a)

oznakom i brojem glavnog certifikata;

(b)

botaničkim nazivom;

(c)

kategorijom;

(d)

svrhom;

(e)

tipom osnovnog materijala;

(f)

uputom na registar ili oznakom identiteta za područje provenijencije;

(g)

područjem provenijencije – za reprodukcijski materijal „poznatog izvora” i „odabranih” kategorija ili drugi reprodukcijski materijal ako je to potrebno;

(h)

ako je to potrebno daje se podatak je li podrijetlo materijala autohtono ili indigeno, neautohtono ili neindigeno ili nepoznato;

(i)

za sjemenski materijal godinom sazrijevanja;

(j)

s pomoći dobi i tipom sadnog materijala sadnica ili reznica, bilo da je riječ o rezanim, presađenim ili biljkama u teglama;

(k)

podatkom o tome je li genetski modificiran.

(a)

da se unutar jednog područja provenijencije miješa reprodukcijski materijal iz dviju jedinica odobrenja ili više njih unutar kategorije „poznato podrijetlo” ili unutar kategorije „selekcioniran”;

(b)

da pri miješanju reprodukcijskog materijala iz sjemenskog izvora i sastojine kategorije „poznato podrijetlo” unutar jednog područja provenijencije, novi kombinirani paket bude certificiran kao „reprodukcijski materijal koji potječe od sjemenskog izvora”;

(c)

da pri miješanju reprodukcijskog materijala koji potječe od neautohtonog i neindigenoga osnovnog materijala s onim od osnovnog materijala nepoznatog podrijetla, novi kombinirani paket bude certificiran kao „nepoznato podrijetlo”;

(d)

da se pri miješanju u skladu s podstavcima (a), (b) ili (c) identifikacijska oznaka za područje provenijencije može zamijeniti uputom na registar kako je navedeno u stavku 1. točki (f);

(e)

miješanje reprodukcijskog materijala koji potječe od jedne jedinice odobrenja iz različitih godina sazrijevanja;

(f)

da se pri miješanju u skladu s podstavkom (e) evidentiraju stvarne godine sazrijevanja i omjer materijala iz svake godine.

(a)

broj (brojeve) glavnoga certifikata izdanog na temelju članka 12. ili upućivanje na drugi dokument dostupan u skladu s člankom 12. stavkom 3.;

(b)

ime dobavljača;

(c)

nabavljenu količinu;

(d)

u slučaju reprodukcijskog materijala kategorije „testiran” čiji je osnovni materijal odobren na temelju članka 4. stavka 5., riječi „privremeno odobren”;

(e)

je li materijal bio vegetativno razmnožen.

(a)

čistoća: postotak težine čistih sjemenki, drugih sjemenki i nežive tvari proizvoda koji se stavlja na tržište kao paket sjemenki;

(b)

postotak klijanja čistog sjemena ili, kad je postotak klijanja nemoguće ili nepraktično procijeniti, postotak vitalnosti ocijenjen uz navođenje primijenjene metode;

(c)

težinu 1 000 čistih sjemenki;

(d)

broj isklijanih sjemenki po kilogramu proizvoda koji se stavlja na tržište kao sjeme ili kad je broj isklijanih sjemenki nemoguć ili nepraktično procijeniti, broj vitalnih sjemenki po kilogramu.

(a)

da bi uporaba navedenoga reprodukcijskog materijala zbog njegovih fenotipskih ili genetskih značajka, imala štetan učinak na šumarstvo, okoliš, genetske resurse ili biološku raznovrsnost na cjelokupnom državnom području te države članice ili na dijelu njezina područja na temelju

(b)

da bi, na temelju poznatih rezultata pokusa, znanstvenih istraživanja ili rezultata dobivenih iz šumarske prakse u vezi s preživljavanjem i razvitkom sadnog materijala s obzirom na morfološke i fiziološke značajke, uporaba navedenog reprodukcijskog materijala zbog njegovih značajka imala štetan učinak na šumarstvo, okoliš, genetske resurse ili biološku raznovrsnost na cjelokupnom državnom području te države članice ili na dijelu njezinog državnog područja.

—

članci 2., 10., 14., 16., 18., 27.

—

članci 3., 4., 5., 6., 17., 19., 20., 21. i 23.

1.

Osnovni materijal je kao sjemenski izvor ili sastojina smješten unutar jednog područja provenijencije. Država članica za svaki pojedinačni slučaj određuje je li potrebna službena inspekcija, osim što se službena inspekcija mora provesti tamo gdje je materijal namijenjen za posebnu šumarsku svrhu.

2.

Sjemenski izvor ili sastojina mora ispunjavati kriterije koje utvrde države članice.

3.

U slučaju neautohtonog ili neindigenog osnovnog materijala, mora se navesti podrijetlo, ako je poznato.

1.

Podrijetlo: Mora se utvrditi povijesnim dokazima ili drugim odgovarajućim sredstvima je li sastojina autohtona/indigena, neautohtona/neindigena ili je podrijetlo nepoznato, a za neautohtoni/neindigeni osnovni materijal, podrijetlo se mora navesti ako je poznato.

2.

Izolacija: Sastojine moraju biti na dovoljnoj udaljenosti od sastojina slabe kakvoće iste vrste ili od sastojina srodnih vrsta ili sorte koja s dotičnom vrstom može tvoriti hibride. Posebna pozornost obratit će se tom zahtjevu kad su sastojine koje okružuje autohtone/indigene sastojine neautohtone/neindigene ili nepoznatog podrijetla.

3.

Učinkovita veličina populacije: Sastojine se moraju sastojati od jedne ili više skupina stabala koje su dobro raspoređene i dovoljno brojne kako bi osigurale odgovarajuće među-oprašivanje. Kako bi se izbjegli nepovoljni učinci križanja u bliskom srodstvu, selektirane sastojine sastojat će se od dovoljnoga broja i gustoće pojedinih stabala na danom području.

4.

Dob i razvoj: Sastojine se moraju sastojati od stabala takve dobi i faze razvoja da se kriteriji dani za selekciju mogu jasno procijeniti.

5.

Jedinstvenost: Sastojine moraju pokazivati normalni stupanj varijabilnosti morfoloških znakova. Kada je to potrebno, stabla lošije kakvoće moraju se ukloniti.

6.

Sposobnost prilagodbe: Prilagodba ekološkim uvjetima koji prevladavaju u području provenijencije mora biti razvidna.

7.

Zdravlje i otpornost: Stabla u sastojinama moraju općenito biti bez štetnih organizama i otporna na štetne klimatske i lokacijske uvjete, osim oštećenosti radi onečišćenja, na mjestu na kojemu rastu.

8.

Proizvodnja drvne zalihe: Za odobrenja odabranih sastojina, proizvodnja drvne zalihe mora u pravilu biti veća od prihvaćene srednje vrijednosti pod sličnim ekološkim ili upravljačkim uvjetima.

9.

Kakvoća drva: Kakvoća drva uzima se u obzir i, u nekim slučajevima, može biti osnovni kriterij.

10.

Oblik ili način rasta: Stabla u sastojinama moraju pokazivati posebno dobre morfološke značajke, posebno uspravno i simetrično deblo, odgovarajuće oblikovanu krošnju, manje grane i odgovarajuće prirodno podrezivanje. Osim toga, omjer račvastih stabala i onih sa spiralnim deblom trebao bi biti nizak.

(a)

Tip, cilj, plan križanja i terenski raspored, sastavne dijelove, izolaciju i lokaciju te sve njihove promjene mora odobriti i registrirati službeno tijelo;

(b)

Klonovi ili obitelji koji čine sjemensku plantažu odabrat će se zbog njihovih izuzetnih značajka, a posebno će se razmotriti zahtjevi 4., 6., 7., 8., 9. i 10. iz Priloga III.;

(c)

Klonovi ili obitelji koji čine sjemensku plantažu sade se ili su posađeni u skladu s planom koji je odobrilo službeno tijelo i koje je određeno na takav način da se svaki sastavni dio može identificirati;

(d)

Prorjeđivanje provedeno u sjemenskim plantažama opisat će se zajedno s kriterijima odabira koji se koriste za prorjeđivanje i koji su registrirani pri službenom tijelu;

(e)

Sa sjemenskim se plantažama upravlja, a sjeme se dobiva na takav način da se postignu ciljevi plantaže. U slučaju sjemenske plantaže namijenjene proizvodnji umjetnoga hibrida, postotak hibrida u reproduktivnome materijalu mora se utvrditi testom provjere.

(a)

Roditelji se odabiru zbog svojih izuzetnih značajka, a posebno se uzimaju u obzir zahtjevi 4., 6., 7., 8., 9. i 10. iz Priloga III. ili se odabiru radi njihove sposobnosti kombiniranja;

(b)

Cilj, plan križanja i sustav oprašivanja, sastavni dijelovi, izolacija i lokacija te bilo koje promjene moraju se odobriti i registrirati pri službenom tijelu;

(c)

Identitet, broj i udio roditelja u mješavini moraju se odobriti i registrirati pri službenom tijelu;

(d)

U slučaju roditelja namijenjenih proizvodnji umjetnog hibrida, postotak hibrida u reproduktivnome materijalu mora se utvrditi testom provjere.

(a)

Klonovi se prepoznaju razlikovnim obilježjima koja su odobrena i registrirana pri službenom tijelu;

(b)

Vrijednost pojedinačnih klonova utvrđuje se iskustvom ili se pokazuje dovoljno dugim eksperimentiranjem;

(c)

Orteti koji se koriste za proizvodnju klonova odabiru se radi svojih izuzetnih značajka, a posebno se uzimaju u obzir zahtjevi 4., 6., 7., 8., 9. i 10. iz Priloga III.;

(d)

Odobrenje ograničava država članica na maksimalni broj godina ili maksimalni broj proizvedenih rameta.

(a)

Klonske smjese moraju ispunjavati zahtjeve iz točaka 3.a, 3.b i 3.c;

(b)

Identitet, broj i udio sastavnih klonova smjese te metoda odabira i osnovni fond moraju se odobriti i registrirati pri službenom tijelu. Svaka smjesa mora sadržavati dovoljnu genetsku raznolikost;

(c)

Odobrenje ograničava država članica na najveći broj godina ili najveći broj proizvedenih rameta.

(a)

Općenito

Osnovni materijal mora ispunjavati odgovarajuće zahtjeve iz priloga III. ili IV.

Testovi za odobrenje osnovnog materijala moraju se pripremiti, rasporediti, provesti, a njihovi se rezultati tumačiti u skladu s međunarodno priznatim postupcima. Za komparativne testove reprodukcijski materijal koji se testira mora se usporediti s jednim ili po mogućnosti s nekoliko odobrenih ili unaprijed odabranih standarda.

(b)

Značajke koje treba ispitati

(c)

Dokumentacija

Evidencija mora sadržavati opis mjesta testiranja, uključujući lokaciju, klimu, tlo, prethodnu uporabu, nastanak, upravljanje i svu štetu zbog abiotskih/biotskih čimbenika te biti na raspolaganju službenom tijelu. Dob materijala i rezultati u trenutku procjene moraju se prijaviti službenom tijelu.

(d)

Provođenje testova

(e)

Analiza i valjanost rezultata

(a)

Sastavni dijelovi sljedećeg osnovnog materijala mogu se genetski procijeniti: sjemenske plantaže, roditelji obitelji, klonovi i klonske smjese.

(b)

Dokumentacija

Sljedeća je dodatna dokumentacija potrebna za odobrenje osnovnog materijala:

(c)

Postupci testiranja

Moraju se ispuniti sljedeći zahtjevi:

(d)

Tumačenje

(a)

Uzorkovanje reprodukcijskog materijala

(b)

Standardi (Uzorci)

(c)

Tumačenje

Tip osnovnog materijala

Kategorija šumskog reprodukcijskog materijala

(Boja oznake ako se koristi oznaka ili dokument u boji)

Poznato podrijetlo

(žuta)

Selekcioniran

(zelena)

Kvalificiran

(roza)

Testiran

(plava)

Sjemenski izvor

x

Sastojina

x

x

x

Sjemenska plantaža

x

x

Roditelji obitelji

x

x

Klon

x

x

Klonska smjesa

x

x

1.

Partije plodova i sjemena vrsta navedenih u Prilogu I. ne smiju se stavljati na tržište ako partije plodova ili sjemena ne ispunjavaju minimalnu razinu čistoće vrste od 99 %.

2.

Neovisno o odredbama stavka 1. u slučaju tijesno povezanih vrsta iz Priloga I., bez umjetnih hibrida, mora se navesti čistoća vrsta partije plodova ili sjemena ako ne iznosi 99 %.

(a)

Neće se smatrati da stabljične reznice imaju odgovarajuću tržišnu kakvoću ako postoji bilo koji od sljedećih nedostataka:

(b)

Minimalne dimenzije stabljičnih reznica

(a)

Neće se smatrati da šibe imaju odgovarajuću tržišnu kakvoću ako postoji bilo koji od sljedećih nedostataka:

(b)

Klase veličine za šibe

(a)

oštećenja, osim rezova od obrezivanja ili oštećenja zbog štete pri čupanju;

(b)

pomanjkanje pupova sposobnih za razvoj glavnih izbojaka;

(c)

višestruke stabljike;

(d)

deformirane sustave korijenja;

(e)

znakove isušivanja, pregrijavanja, plijesni, propadanja ili druge štetne organizme;

(f)

biljke nisu dobro uravnotežene.

Vrste

Maksimalna dob

(godine)

Minimalna visina

(cm)

Maksimalna visina

(cm)

Minimalni promjer vrata korijena

(mm)

Pinus halepensis

1

8

25

2

2

12

40

3

Pinus leucodermis

1

8

25

2

2

10

35

3

Pinus nigra

1

8

15

2

2

10

20

3

Pinus pinaster

1

7

30

2

2

15

45

3

Pinus pinea

1

10

30

3

2

15

40

4

Quercus ilex

1

8

30

2

2

15

50

3

Quercus suber

1

13

60

3

Vrste

Minimalni volumen spremnika (cm3)

Pinus pinaster

120

Druge vrste

200

Direktiva 66/404/EEZ

Ova Direktiva

Članak 1.

Članak 1.

Članak 3.

Članak 2.

Članci 2., 16. i 16.b

Članak 3.

Članci 5., 5.b i 5.d

Članak 4.

—

Članak 5.

Članak 4.

Članak 6.

—

Članak 7.

—

Članak 8.

Članak 5.a

Članak 9.

Članak 6.

Članak10.

Članak 13.a

Članak 11.

—

Članak 12.

Članak 8.

Članak 13.

Članak 9.

Članak 14.

Članak 10.

Članak 15.

Članak 11.

Članak 16.

Članak 13.

Članak 17.

Članak 15.

Članak 18.

Članak 14.

Članak 19.

—

Članak 20.

—

Članak 21.

—

Članak 22.

Članak 16.a

Članak 23.

—

Članak 24.

—

Članak 25.

Članak 17.

Članak 26.

Članak 5.e

Članak 27.

Članak 18.

Članak 28.

—

Članak 29.

—

Članak 30.

Članak 19.

Članak 31.

Članak 2.

Prilog I.

—

Prilog II.

Prilog I.

Prilog III.

—

Prilog IV.

Prilog II.

Prilog V.

—

Prilog VI.

—

Prilog VII.

Prilog III. (dio)

Prilog VIII.

—

Prilog IX.

Direktiva 71/161/EEZ

Ova Direktiva

Članak 1.

Članak 1.

Članak 4.

Članak 2.

Članak 3. stavak 2., članci 16. i 17.

Članak 3.

—

Članak 4.

—

Članak 5.

Članak 5., članak 6. stavak 1. i članak 8.

Članak 6.

—

Članak 7.

—

Članak 8.

—

Članak 9.

—

Članak 10.

—

Članak 11.

—

Članak 11.

—

Članak 12.

—

Članak 13.

Članci 10. i 11.

Članak 14.

—

Članak 15.

Članak 12.

Članak 16.

Članak 14.

Članak 17.

Članak 15.

Članak 18.

—

Članak 19.

—

Članak 20.

—

Članak 21.

—

Članak 22.

Članak 9.

Članak 23.

—

Članak 24.

—

Članak 25.

Članak 18.

Članak 26.

—

Članak 27.

Članak 19.

Članak 28.

—

Članak 29.

—

Članak 30.

Članak 20.

Članak 31.

Članak 2.

Prilog I.

—

Prilog II.

—

Prilog III.

—

Prilog IV.

—

Prilog V.

—

Prilog VI.

Prilozi 2. i 3.

Prilog VII.

—

Prilog VIII.

—

Prilog IX.