Direktiva (EU) 2024/1785 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o izmjeni Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) i Direktive Vijeća 1999/31/EZ o odlagalištima otpada

(1)

Komunikacija od 11. prosinca 2019. naslovljena „Europski zeleni plan” predstavlja europsku strategiju za osiguravanje klimatski neutralnog, čistog i kružnog gospodarstva do 2050. tako da se optimiziraju upotreba, ponovna upotreba i upravljanje resursima, onečišćenje svede na najmanju moguću mjeru, uz istodobno uzimanje u obzir potrebe za politikama temeljite preobrazbe te potrebe da se zaštiti zdravlje i dobrobit građana od rizika i učinaka povezanih s okolišem. Cilj mu je i osigurati da je takva tranzicija pravedna i uključiva i da njome nitko nije zapostavljen. Unija je predana i Pariškom sporazumu (4), Programu održivog razvoja do 2030. i njegovim ciljevima održivog razvoja te svojoj uključenosti u Svjetsku zdravstvenu organizaciju. Unijina strategija održivosti u području kemikalija iz listopada 2020. i akcijski plan za postizanje nulte stope onečišćenja donesen u svibnju 2021. konkretno se bave aspektima onečišćenja europskog zelenog plana. Istodobno se u novoj industrijskoj strategiji za Europu dodatno naglašava potencijalna uloga transformativnih tehnologija. Ostale posebno relevantne politike povezane s revizijom Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća (5) uključuju Europski zakon o klimi (6), paket „Spremni za 55 %”, strategiju za metan i obvezu u vezi s metanom iz Glasgowa, strategiju za prilagodbu klimatskim promjenama, strategiju za bioraznolikost, strategiju „od polja do stola”, strategiju za tlo i inicijativu za održive proizvode. Osim toga, u inicijativi REPowerEU u okviru odgovora EU-a na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine predlaže se zajedničko europsko djelovanje kojim bi se poduprla diversifikacija opskrbe energijom, ubrzao prelazak na energiju iz obnovljivih izvora i poboljšala energetska učinkovitost.

(2)

Komisija je u europskom zelenom planu najavila preispitivanje mjera Unije za rješavanje onečišćenja iz velikih industrijskih postrojenja, uključujući preispitivanje sektorskog područja primjene zakonodavstva i kako ga u potpunosti uskladiti s politikama u području klime, energije i kružnoga gospodarstva. Osim toga, akcijskim planom za postizanje nulte stope onečišćenja, akcijskim planom za kružno gospodarstvo i strategijom „od polja do stola” poziva se i na poboljšanje učinkovitosti resursa i ponovne upotrebe resursa, uz istodobno smanjenje emisija onečišćujućih tvari na izvoru, uključujući izvore koji trenutačno nisu obuhvaćeni područjem primjene Direktive 2010/75/EU. Suočavanjem s problemom onečišćenja iz određenih agroindustrijskih aktivnosti, uz istodobno promicanje održivih poljoprivrednih praksi koje imaju višestruke posredne koristi za okolišne i klimatske ciljeve europskog zelenog plana, zahtijeva njihovo uključivanje u područje primjene te direktive.

(3)

Ekstraktivna industrija u Uniji ključna je za postizanje ciljeva europskog zelenog plana i industrijske strategije Unije, uključujući sva ažuriranja te strategije. Metali su od strateške važnosti za digitalnu i zelenu tranziciju, preobrazbu u području energije, materijala i kružnoga gospodarstva te jačanje Unijine gospodarske otpornosti i neovisnosti. Kako bi se postigli ti ciljevi, potrebno je dodatno razviti održive domaće kapacitete i opskrbu, posebno s obzirom na rastuću globalnu potražnju, ranjivost lanaca opskrbe i geopolitičke napetosti. Za to su potrebne djelotvorne, prilagođene i usklađene mjere kako bi se osigurala uspostava i primjena najboljih raspoloživih tehnika, čime bi se primjenjivali procesi koji su najučinkovitiji i imaju najmanji mogući učinak na zdravlje ljudi i okoliš. Mehanizmima upravljanja iz Direktive 2010/75/EU, koji usko povezuju stručnjake iz industrije s razvojem sporazumnih i prilagođenih zahtjeva povezanih s okolišem, poduprijet će se održivi rast tih aktivnosti u Uniji. Razvojem i dostupnošću zajednički dogovorenih standarda uspostavit će se jednaki uvjeti u Uniji i istodobno osigurati visoka razina zaštite zdravlja ljudi i okoliša. Stoga je primjereno uključiti te aktivnosti u područje primjene Direktive 2010/75/EU, ne dovodeći u pitanje Uredbu (EU) 2024/1252 Europskog parlamenta i Vijeća (7). Direktivom o industrijskim emisijama pružit će se potpora industriji u Uniji u razvoju projekata i olakšati održiv i sporazuman rast rudarskih aktivnosti u Uniji u skladu s referentnim vrijednostima za 2030. iz Akta o kritičnim sirovinama. Direktiva o industrijskim emisijama pomoći će u postizanju ciljeva za pojednostavnjeni proces izdavanja dozvola iz Akta o kritičnim sirovinama pružanjem potpore državama članicama u pogledu utvrđivanja uvjeta dozvole za rad i brzog izdavanja dozvola.

(4)

Ovim bi se aktom o izmjeni trebalo pojasniti da bi se olfaktorno onečišćenje trebalo uzeti u obzir pri definiranju najboljih raspoloživih tehnika (NRT) i izdavanju ili preispitivanju dozvola.

(5)

Moguće pogoršanje učinka industrijskih ispuštanja na stanje vodnih tijela zbog promjenjive dinamike protoka vode trebalo bi izričito uzeti u obzir u okviru izdavanja i preispitivanja dozvola.

(6)

Uzgoj stoke uzrokuje ispuštanje znatnih emisija onečišćujućih tvari u zrak i vodu. Kako bi se smanjile te emisije, uključujući emisije amonijaka, metana, nitrata i stakleničkih plinova, te time poboljšala kvaliteta zraka, vode i tla, potrebno je smanjiti prag iznad kojeg su postrojenja za uzgoj svinja i peradi uključena u područje primjene Direktive 2010/75/EU. Stoga bi Komisija trebala procijeniti potrebu za djelovanjem Unije radi sveobuhvatnog odgovora na emisije iz uzgoja stoke, posebno govedarstva, uzimajući u obzir niz dostupnih instrumenata i posebnosti sektora te bi o tome trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće. Usporedno s time, Komisija bi na temelju dokaza također trebala procijeniti potrebu za djelovanjem Unije radi postizanja cilja globalne zaštite okoliša u pogledu proizvoda koji se stavljaju na unutarnje tržište putem sprečavanja i kontrole emisija iz uzgoja stoke, na način koji je u skladu s međunarodnim obvezama Unije te bi o tome trebala izvijestiti Europski parlament i Vijeće.

(7)

U zahtjevima iz NRT-a relevantnima za pojedinu vrstu postrojenja uzimaju se u obzir priroda, veličina, gustoća populacije i složenost tih postrojenja, uključujući posebnosti sustavâ uzgoja, te raspon njihovih mogućih učinaka na okoliš. Zahtjevima proporcionalnosti iz NRT-a poljoprivrednike se nastoji potaknuti na potrebnu tranziciju na poljoprivredne prakse koje su pogodnije za okoliš.

(8)

Uzgoj svinja u postrojenjima koja rade u okviru režima ekološke proizvodnje ili režima proizvodnje s niskom gustoćom populacije stoke trebalo bi izuzeti iz područja primjene Direktive 2010/75/EU jer oni pozitivno doprinose očuvanju krajobraza, sprečavanju šumskih požara i zaštiti bioraznolikosti i staništa. Izuzeće bi trebalo obuhvaćati postrojenja s uzgojem svinja na pašnjacima s niskom gustoćom populacije stoke u kojima se životinje drže na otvorenom znatni dio godine, posebno tijekom dana, i u kojima vremenski i sigurnosni uvjeti osiguravaju dobrobit životinja, ili u kojima se životinje sezonski drže na otvorenom. Područje koje se koristi za izračun gustoće populacije trebalo bi biti područje koje se koristi za ispašu životinja u postrojenju ili za uzgoj krmnog usjeva ili krmiva koje se upotrebljava za hranidbu životinja u postrojenju.

(9)

Unija ima odgovornost i dalje imati vodeću ulogu u globalnom djelovanju u području klime, među ostalim ostvarivanjem cilja klimatski neutralne Unije najkasnije do 2050. u skladu s Pariškim sporazumom. Odgovor na emisije metana iz stočarstva na globalnoj razini doprinio bi smanjenju emisija stakleničkih plinova. To je smanjenje hitno potrebno da bi svijet zadržao povišenje prosječne globalne temperature na razini koja je znatno niža od 2 oC iznad razine u predindustrijskom razdoblju i da bi se uložili napori u ograničavanje povišenja temperature na 1,5 oC iznad razine u predindustrijskom razdoblju.

(10)

U strategiji „od polja do stola” utvrđena je obveza promicanja globalne tranzicije na održive prehrambene sustave u tijelima za normizaciju i predvođenja rada na međunarodnim standardima održivosti. Unija će i dalje nastojati promicati međunarodne standarde u relevantnim međunarodnim tijelima i poticati proizvodnju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u skladu s visokim standardima sigurnosti i održivosti. Osim toga, kako je navedeno u izvješću Komisije „Primjena zdravstvenih i ekoloških standarda EU-a na uvezene poljoprivredne i poljoprivredno-prehrambene proizvode”, ambiciozni zdravstveni, okolišni i drugi standardi i ciljevi održivosti doprinose postizanju legitimnih ciljeva koji se odnose na globalne razloge za zabrinutost, te su također u skladu s pristupom „Jedno zdravlje”. Unija će na multilateralnoj razini nastaviti ulagati napore u postizanje globalnog konsenzusa o potrebi za djelovanjem i međunarodno dogovorenim standardima.

(11)

Unija bi također trebala preuzeti vodeću ulogu u međunarodnoj suradnji kako bi se stvorio otvoren i pravedan multilateralni sustav u kojem održiva trgovina djeluje kao ključni pokretač zelene tranzicije. U skladu s preispitivanjem trgovinske politike i politike održivog razvoja Unije i Komunikacijom Komisije „Snaga trgovinskih partnerstava: zajedno za zeleni i pravedan gospodarski rast” ključno je raditi s partnerima u procesu suradnje kako bi se potaknulo međunarodno upravljanje okolišem i usklađenost s međunarodnim standardima zaštite okoliša.

(12)

Kako bi se spriječilo umjetno razdvajanje farmi, koje bi moglo dovesti do smanjenja kapaciteta stočnih jedinica farme na razinu koja je ispod pragova utvrđenih u Prilogu I.a za primjenu ove Direktive, države članice trebale bi donijeti mjere kako bi se osiguralo da, ako se dva ili više postrojenja nalaze blizu jedno drugome i ako je njihov operater isti ili ako su postrojenja pod kontrolom operatera koji su u gospodarskom ili pravnom odnosu, nadležno tijelo može ta postrojenja smatrati jedinstvenom jedinicom za potrebe izračuna kapaciteta za stoku. Prag za mješovitu poljoprivredu ne bi se trebao koristiti za zaobilaženje praga koji se odnosi na svako pojedino grlo.

(13)

U Uniji će se do 2030. i nakon 2030. vjerojatno znatno povećati broj velikih postrojenja za proizvodnju baterija za električna vozila, čime će se povećati udio Unije u globalnoj proizvodnji baterija. Nekoliko aktivnosti iz vrijednosnog lanca baterija već je regulirano Direktivom 2010/75/EU, a baterije su kao proizvodi regulirane Uredbom (EU) 2023/1542 Europskog parlamenta i Vijeća (8). Međutim, još uvijek je potrebno uključiti velika postrojenja za proizvodnju baterija u područje primjene Direktive 2010/75/EU kako bi se osiguralo da su obuhvaćena i zahtjevima utvrđenima u Direktivi 2010/75/EU. Uključivanjem velikih postrojenja za proizvodnju baterija, za razliku od postrojenja koja samo sastavljaju baterije, u područje primjene Direktive 2010/75/EU na cjelovit će način poboljšati održivost baterija i svesti na najmanju moguću mjeru njihov učinak na okoliš tijekom njihova životnog ciklusa. Time će se doprinijeti održivijem rastu proizvodnje baterija.

(14)

U cilju daljnjeg jačanja javnog pristupa informacijama o okolišu potrebno je pojasniti da dozvole za postrojenja izdane u skladu s Direktivom 2010/75/EU trebaju biti besplatno stavljene na raspolaganje javnosti na internetu bez ograničenja pristupa na registrirane korisnike, uz istodobno osiguravanje da su povjerljive poslovne informacije zaštićene.

(15)

Države članice trebale bi razviti elektroničke sustave za izdavanje dozvola kojima se smanjuje administrativno opterećenje za operatere i nadležna tijela, poboljšava javni pristup informacijama i olakšava sudjelovanje javnosti u postupcima izdavanja dozvola. Komisija bi trebala podupirati države članice u razvoju elektroničkog izdavanja dozvola organiziranjem razmjene informacija među državama članicama i pružanjem smjernica o najboljoj praksi.

(16)

Učinak onečišćenja, među ostalim kad je ono prouzročeno incidentima ili nesrećama, može se proširiti izvan državnog područja države članice. U takvim su slučajevima, ne dovodeći u pitanje Direktivu 2012/18/EU Europskog parlamenta i Vijeća (9), za ograničavanje posljedica incidenata ili nesreća na zdravlje ljudi i okoliš te sprečavanje daljnjih mogućih incidenata ili nesreća potrebne su brza razmjena informacija i bliska koordinacija među nadležnim tijelima država članica na koje takvi događaji utječu ili bi mogli utjecati. Stoga bi u slučaju bilo kakvog incidenta ili nesreće koja znatno utječe na okoliš ili zdravlje ljudi u drugoj državi članici trebalo poticati razmjenu informacija te prekograničnu i multidisciplinarnu suradnju među pogođenim državama članicama kako bi se ograničile posljedice za okoliš i zdravlje ljudi i spriječili daljnji mogući incidenti ili nesreće.

(17)

Države članice trebale bi donijeti i mjere za osiguranje sukladnosti radi promicanja, praćenja i osiguranja sukladnosti s obvezama fizičkih ili pravnih osoba na temelju Direktive 2010/75/EU. Države članice bi u okviru mjera za osiguranje sukladnosti trebale osigurati da nacionalna tijela zadužena za provedbu i izvršavanje ove Direktive imaju dostatan broj kvalificiranog osoblja i dostatne financijske, tehničke i tehnološke resurse za djelotvorno obavljanje svojih funkcija povezanih s provedbom ove Direktive.

(18)

Također u okviru mjera za osiguranje sukladnosti, ako kontinuirano kršenje uvjeta dozvole i neprovedba nalaza izvješća o inspekciji predstavljaju opasnost za zdravlje ljudi ili bi mogli uzrokovati znatne negativne učinke na okoliš, nadležna tijela trebala bi moći obustaviti rad postrojenja kako bi se ta opasnost otklonila.

(19)

U slučaju onečišćenja koje utječe na resurse vode namijenjene za ljudsku potrošnju, uključujući prekogranične resurse, ili koje utječe na infrastrukturu za otpadne vode, nadležno tijelo trebalo bi obavijestiti pogođene operatere za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju i za otpadne vode o mjerama koje su poduzete radi sprečavanja ili otklanjanja štete koje je to onečišćenje uzrokovalo zdravlju ljudi ili okolišu.

(20)

U evaluaciji Direktive 2010/75/EU zaključeno je da postoji potreba za jačanjem veza između te direktive i Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (10) kako bi se bolje odgovorilo na rizike uporabe kemikalija u postrojenjima obuhvaćenima područjem primjene Direktive 2010/75/EU. Kako bi se razvile sinergije između rada Europske agencije za kemikalije (ECHA) u području kemikalija i izrade referentnih dokumenata o NRT-u na temelju Direktive 2010/75/EU, ECHA bi trebala dobiti službenu ulogu u izradi referentnih dokumenata o NRT-u.

(21)

Komisija bi trebala poticati sudjelovanje dionika i predstavnika civilnog društva u forumu za razmjenu informacija, uključujući nevladine organizacije uključene u promicanje zaštite zdravlja ljudi ili okoliša. Komisija bi trebala osigurati da Europska agencija za okoliš sudjeluje u razmjeni informacija ako bi stručno znanje Agencije bilo korisno za razmjenu informacija. S obzirom na proširenje područja primjene i sve veće radno opterećenje foruma za razmjenu i tehničke radne skupine, Komisija bi trebala izdvojiti odgovarajuće resurse i donijeti potrebne izmjene, među ostalim izmjenu Provedbene odluke Komisije 2012/119/EU (11), kako bi se osiguralo funkcioniranje foruma i tehničke radne skupine.

(22)

Kako bi se olakšala razmjena informacija kojima se podupire utvrđivanje razina emisija i razina okolišne učinkovitosti povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama, uz istodobno očuvanje cjelovitosti povjerljivih poslovnih informacija, trebalo bi utvrditi postupke za postupanje s informacijama koji se smatraju povjerljivim poslovnim informacijama ili poslovno osjetljivim informacijama, uključujući uvjete za anonimizaciju određenih kategorija dionika, a informacije koje su prikupljene od industrije u kontekstu razmjene informacija koju organizira Komisija u svrhu sastavljanja, preispitivanja ili ažuriranja referentnih dokumenata o NRT-u. Trebalo bi osigurati da pojedinci koji sudjeluju u razmjeni informacija ne dijele informacije koje se smatraju povjerljivim poslovnim informacijama ili poslovno osjetljivim informacijama ni s jednim predstavnikom poduzeća ili trgovinskih udruženja koja imaju gospodarski interes u dotičnim industrijskim aktivnostima i povezanim tržištima. Takvom razmjenom informacija ne dovodi se u pitanje pravo Unije o tržišnom natjecanju, posebno članak 101. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU).

(23)

Ovom se Direktivom ne stvaraju bilo kakve obveze otkrivanja javnosti povjerljivih poslovnih informacija pored onih koje su već utvrđene u Direktivi 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (12) i Direktivi (EU) 2016/943 Europskog parlamenta i Vijeća (13).

(24)

Kako bi se osigurala zaštita zdravlja ljudi i okoliša u cjelini, potrebne su sinergije i koordinacija s drugim relevantnim zakonodavstvom Unije u području okoliša u svim fazama provedbe Direktive 2010/75/EU. Stoga bi se prije izdavanja dozvole u skladu s tom direktivom trebalo na odgovarajući način savjetovati sa svim relevantnim nadležnim tijelima koja imaju odgovornost u pogledu sukladnosti s relevantnim zakonodavstvom Unije u području okoliša.

(25)

Radi kontinuiranog poboljšavanja okolišne učinkovitosti i sigurnosti postrojenja, među ostalim sprečavanjem nastanka otpada, optimizacijom uporabe resursa i ponovne uporabe vode te sprečavanjem ili smanjenjem rizika povezanih s uporabom opasnih tvari, operater postrojenja bi trebao uspostaviti i provesti sustav upravljanja okolišem (EMS) u skladu s ovom Direktivom i relevantnim zaključcima o NRT-u te staviti relevantne dijelove na raspolaganje javnosti. Prije stavljanja relevantnih dijelova EMS-a na raspolaganje javnosti, operater bi trebao imati mogućnost redigiranja ili isključivanja povjerljivih poslovnih informacija. Takva mogućnost bi se trebala primjenjivati restriktivno, uzimajući u obzir za određeni slučaj je li otkrivanje u javnom interesu. EMS bi trebao obuhvaćati i upravljanje rizicima povezanima s uporabom opasnih tvari te analizu moguće zamjene opasnih tvari sigurnijim alternativama.

(26)

Kako bi se osigurala usklađenost EMS-a sa zahtjevima iz Direktive 2010/75/EU, EMS bi trebao preispitati operater i trebao bi ga revidirati vanjski revizor kojeg je angažirao operater. Revizor bi trebalo biti tijelo za ocjenjivanje sukladnosti akreditirano u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 Europskog parlamenta i Vijeća (14), kako se zahtijeva normom ISO 17021, ili bilo koja fizička ili pravna osoba koja je dobila dozvolu kao okolišni procjenitelj u skladu s člankom 2. točkom 20. Uredbe (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (15).

(27)

Kako bi se pružila potpora dekarbonizaciji, učinkovitosti resursa i kružnom gospodarstvu, zaključci o NRT-u trebali bi uključivati obvezujuće razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-om i okvirne razine okolišne učinkovitosti povezane s tehnikama u nastajanju za pojedinačne procese koji imaju slične značajke, kao što su nositelji energije, sirovine, proizvodne jedinice i konačni proizvod,) i visok stupanj homogenosti diljem Unije u slučajevima u kojima su podaci stavljeni na raspolaganje u okviru razmjene informacija kojima se podupire utvrđivanje NRT-a dovoljno pouzdani. Zaključci o NRT-u trebali bi uključivati i okvirne referentne vrijednosti za druge slučajeve koje operateri trebaju uključiti u svoje EMS-ove, u slučajevima u kojima okolišna učinkovitost uvelike ovisi o posebnim okolnostima procesa. Razine okolišne učinkovitosti povezane s NRT-om i referentne vrijednosti mogli bi uključivati razine potrošnje; razine učinkovitosti resursa i razine ponovne uporabe koje obuhvaćaju materijale, vodu i energetske resurse i otpad i druge razine dobivene u određenim referentnim uvjetima. Razine okolišne učinkovitosti i referentne vrijednosti trebalo bi utvrditi uzimajući u obzir resurse potrebne za preobrazbu postrojenja s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova, kao i razlike u potrebama za resursima uzrokovane potražnjom za određene proizvode, kao što su varijacije u potrošnji vode. Nadležno tijelo trebalo bi u dozvoli odrediti obvezujuće raspone okolišne učinkovitosti kako je utvrđeno u zaključcima o NRT-u te obvezujuće granične vrijednosti okolišne učinkovitosti za vodu i okvirne razine okolišne učinkovitosti za otpad i resurse koji nisu voda, koji iz perspektive zaštite okoliša nisu manje strogi od obvezujućih raspona, pod uvjetom da se osigura donja razina učinkovitosti obvezujućeg raspona. Operater bi trebao uključiti referentne vrijednosti u EMS.

(28)

Potrebno je dodatno utvrditi uvjete pod kojima nadležno tijelo pri utvrđivanju graničnih vrijednosti emisija primjenjivih na ispuštanja onečišćujućih tvari u vodu u dozvoli izdanoj u skladu s Direktivom 2010/75/EU može uzeti u obzir postupke dodatnog pročišćavanja na uređaju za pročišćavanje otpadnih voda. Granične vrijednosti emisija trebale bi biti navedene tako da se osigura da takva ispuštanja ne dovedu do povećanih količina onečišćujućih tvari u prihvatnim vodama ili da ne ograničavaju kapacitet ili potencijal za oporabu resursa iz toka otpadnih voda za pročišćavanje u usporedbi sa situacijom u kojoj postrojenje primjenjuje NRT i poštuje razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama za izravna ispuštanja.

(29)

Kako bi se osigurala visoka razina zaštite zdravlja ljudi i okoliša u cjelini, potrebno je, među ostalim, u dozvolama utvrditi razinu granične vrijednosti emisija kojom se osigurava sukladnost s primjenjivim razinama emisija povezanima s najboljim raspoloživim tehnikama utvrđenima u zaključcima o NRT-u. Razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama (razine emisija povezane s NRT-om) obično se izražavaju kao rasponi, a ne kao pojedinačne vrijednosti kako bi se odrazile razlike unutar određene vrste postrojenja koje dovode do varijacija u okolišnoj učinkovitosti postignutoj primjenom NRT-a. Na primjer, određenim NRT-om neće se postići ista učinkovitost za različita postrojenja, neki NRT-ovi možda neće biti prikladni za upotrebu u određenim postrojenjima ili bi kombinacija NRT-ova mogla biti učinkovitija za neke onečišćujuće tvari ili okolišne medije od drugih. Postizanje visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša u cjelini ugroženo je praksom određivanja graničnih vrijednosti emisija na najnižoj granici raspona razina emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama, u okviru koje se ne uzima u obzir potencijal određenog postrojenja za postizanje niže razine emisija primjenom najboljih raspoloživih tehnika. Takva praksa odvraća predvodnike od provođenja učinkovitijih tehnika i otežava postizanje jednakih uvjeta koji osiguravaju visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša. Kako bi se emisije smanjile, nadležno tijelo trebalo bi utvrditi granične vrijednosti emisija na najstrožoj razini koja se može postići za određeno postrojenje, uzimajući u obzir cijeli raspon razina emisija povezanih s NRT-om i učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij. Granične vrijednosti emisija trebale bi se temeljiti na procjeni operatera kojom se analizira izvedivost postizanja najstrožeg kraja vrijednosti u okviru raspona razina emisija povezanih s NRT-om i trebale bi biti usmjerene na najbolju moguću okolišnu učinkovitost za određena postrojenja, osim ako operater dokaže da se primjenom najboljih raspoloživih tehnika kako su opisane u zaključcima o NRT-u omogućuje dotičnom postrojenju da ispunjava manje stroge granične vrijednosti emisija. Kako bi se poduprlo utvrđivanje graničnih vrijednosti emisija u dozvolama i donošenje općih obvezujućih pravila, zaključci o NRT-u trebali bi sadržavati informacije o okolnostima koje omogućuju postizanje nižih razina emisija u okviru raspona razina emisija povezanih s NRT-om utvrđenih za kategorije postrojenja sa sličnim značajkama. Pri utvrđivanju graničnih vrijednosti emisija u okviru raspona razina emisija povezanih s NRT-om postupak odstupanja ne bi trebao biti primjenjiv.

(30)

U zaključcima o NRT-ima trebalo bi utvrditi tehnike u nastajanju i najbolje raspoložive tehnike koje industrijski operateri mogu provesti za preobrazbu postrojenja kako bi bila u skladu s ciljem Unije u pogledu održivog, čistog, kružnog i klimatski neutralnog gospodarstva. Nadležnim tijelima trebalo bi dopustiti da industrijskim operaterima odobre dovoljno vremena za provedbu temeljite industrijske preobrazbe koja zahtijeva značajna ulaganja s pomoću NRT-ova ili tehnika u nastajanju koje uključuju veliku promjenu u dizajnu ili tehnologiji ili zamjenu postojećeg postrojenja, kako je opisano u zaključcima o NRT-u i utvrđeno u planu preobrazbe.

(31)

Posljednjih godina Uniju i njezine države članice zahvatile su iznimne krizne situacije, kao što je pandemija bolesti COVID-19 i agresivni rat Rusije protiv Ukrajine. Te su krize iznenada i izravno utjecale na opskrbu energijom i resursima, materijalima ili opremom neophodnima za društvo, što je dovelo do ozbiljnih nestašica i poremećaja, na koje je potrebno brzo reagirati. Ako krize zahtijevaju takvu reakciju, moglo bi biti potrebno utvrditi granične vrijednosti emisija i granične vrijednosti okolišne učinkovitosti koje su manje stroge od razina u zaključcima o NRT-u kako bi se održala proizvodnja energije ili proizvodnja druge opreme od kritične važnosti ili kako bi se omogućio kontinuitet rada kritičnih postrojenja. Potreba za utvrđivanjem manje strogih graničnih vrijednosti emisija ili graničnih vrijednosti okolišne učinkovitosti treba se uravnotežiti s potrebom za zaštitom okoliša i zdravlja ljudi te osiguravanja jednakih uvjeta i cjelovitosti unutarnjeg tržišta. Stoga se manje stroga ograničenja mogu utvrditi samo kao krajnja mjera, kada su sve druge mjere koje dovode do manje onečišćenja već iscrpljene. Nadležno tijelo trebalo bi osigurati da emisije iz postrojenja ne uzrokuju znatno onečišćenje. Trebalo bi pratiti emisije kako bi se nadzirao učinak na okoliš i javno zdravlje. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti i zaštitilo unutarnje tržište, Komisija bi trebala moći pružiti stroge smjernice o iznimnim kriznim situacijama i njihovim okolnostima koje bi se mogle uzeti u obzir. Komisija bi trebala provjeriti jesu li takva odstupanja koja su odobrile države članice opravdana i iznijeti prigovore ako zaključi da odstupanje nije opravdano, u kojem bi slučaju država članica trebala bez odgode preispitati odstupanje.

(32)

Države članice trebale bi imati mogućnost da u uvjetima dozvole određene jedinice za loženje ili jedinice koje emitiraju ugljikov dioksid navedene u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (16) izuzmu od zahtjevâ u pogledu energetske učinkovitosti.

(33)

Kako bi se emisije onečišćujućih tvari iz postrojenja obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2010/75/EU spriječile ili svele na najmanju moguću mjeru te kako bi se ujednačili uvjeti u cijeloj Uniji, uvjete pod kojima se mogu odobriti odstupanja od graničnih vrijednosti emisija trebalo bi bolje oblikovati putem općih načela, uključujući zahtjev za njihovom redovitom ponovnom ocjenom, kako bi se osigurala usklađenija provedba takvih odstupanja u cijeloj Uniji. Nadalje, odstupanja od graničnih vrijednosti emisija ne bi se trebala odobriti ako bi mogla ugroziti sukladnost sa standardima kvalitete okoliša.

(34)

U evaluaciji Direktive 2010/75/EU zaključeno je da postoje određene razlike u pristupima ocjenjivanju sukladnosti za postrojenja obuhvaćena poglavljem II. te direktive. Kako bi se postigla visoka razina zaštite okoliša u cjelini, osigurala dosljedna provedba prava Unije i jednaki uvjeti u cijeloj Uniji, uz istodobno svođenje administrativnog opterećenja za poduzeća i tijela javne vlasti na najmanju moguću mjeru, Komisija bi trebala utvrditi zajednička pravila za ocjenjivanje sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija i validaciju izmjerenih razina za emisije u zrak i vodu na temelju najboljih raspoloživih tehnika. Ta pravila o ocjenjivanju sukladnosti trebala bi imati prednost u odnosu na pravila utvrđena u poglavljima III. i IV. o ocjeni sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija iz priloga V. i VI. Direktivi 2010/75/EU.

(35)

Trebao bi smatrati da se standardi kvalitete okoliša odnose na sve zahtjeve utvrđene u pravu Unije, kao što je zakonodavstvo Unije o zraku i vodi, s kojima u određenom trenutku mora biti usklađen određeni okoliš ili određeni dio okoliša. Stoga je primjereno pojasniti da pri izdavanju dozvole postrojenju nadležna tijela ne bi trebala samo utvrditi uvjete kojima se osigurava sukladnost rada postrojenja s upotrebom zaključaka o NRT-u, nego bi, kad je to potrebno radi smanjenja određenog doprinosa postrojenja onečišćenju na relevantnom području, i uzimajući u obzir koncentraciju predmetnih onečišćujućih tvari u primateljskom okolišu, u dozvolu ujedno trebala uključiti posebne dodatne uvjete koji su stroži od onih utvrđenih u relevantnim zaključcima o NRT-u kako bi se osigurala sukladnost postrojenja sa standardima kvalitete okoliša. Takvi bi uvjeti mogli sadržavati utvrđivanje strožih graničnih vrijednosti emisija, graničnih vrijednosti opterećenja emisijama onečišćujućih tvari ili ograničavanje rada ili kapaciteta postrojenja.

(36)

Nadležno tijelo trebalo bi redovito preispitivati i, prema potrebi, ažurirati uvjete dozvole kako bi se osigurala sukladnost s relevantnim zakonodavstvom. Do takvih preispitivanja ili ažuriranja trebalo bi doći i kad je potrebno da je postrojenje usklađeno sa standardom kvalitete okoliša, među ostalim u slučaju novog ili revidiranog standarda kvalitete okoliša ili ako se zbog stanja primateljskog okoliša zahtijeva revizija dozvole kako bi se postigla sukladnost s planovima i programima utvrđenima u okviru zakonodavstva Unije, kao što su planovi upravljanja riječnim slivovima na temelju Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (17).

(37)

Stranke Aarhuške konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša na sedmoj su sjednici potvrdile nalaze Odbora za praćenje sukladnosti Konvencije u predmetu ACCC/C/2014/121, u skladu s kojima se uspostavom pravnog okvira kojim se ne predviđa nikakva mogućnost sudjelovanja javnosti u odnosu na ponovna razmatranja i ažuriranja u skladu s člankom 21. stavcima 3., 4. i 5. točkama (b) i (c) Direktive 2010/75/EU Europska unija ne pridržava članka 6. stavka 10. Konvencije. Unija i njezine države članice potvrdile su te nalaze, te je u cilju postizanja potpune usklađenosti s Aarhuškom konvencijom potrebno odrediti da bi članovima zainteresirane javnosti trebalo rano pružiti djelotvorne mogućnosti sudjelovanja u izdavanju ili ažuriranju uvjeta dozvole koje je utvrdilo nadležno tijelo i kad se uvjeti dozvole ponovno razmatraju nakon objave odluka o zaključcima o NRT-u u vezi s glavnom aktivnošću postrojenja, kad razvoj najboljih raspoloživih tehnika omogućuje znatno smanjenje emisija, kad sigurnost rada zahtijeva uporabu drugih tehnika i kad je potrebna sukladnost s novim ili revidiranim standardom kvalitete okoliša.

(38)

Kako je pojašnjeno u sudskoj praksi Suda (18), države članice ne smiju ograničiti zakonsko pravo osporavanja odluke javnog tijela samo na one članove zainteresirane javnosti koji su intervenirali u prethodni upravni postupak za donošenje takve odluke. Kako je također pojašnjeno sudskom praksom Suda (19), za omogućivanje djelotvornog pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša i djelotvornih pravnih sredstava potrebno je, među ostalim, da članovi zainteresirane javnosti imaju pravo zatražiti od suda ili nadležnog neovisnog i nepristranog tijela da odredi privremene mjere za sprečavanje određenog onečišćenja, uključujući, prema potrebi, privremenu obustavu sporne dozvole. Stoga bi trebalo odrediti da aktivna procesna legitimacija ne bi smjela biti uvjetovana ulogom koju je dotični član zainteresirane javnosti imao za vrijeme faze sudjelovanja u postupcima odlučivanja, posebno u pogledu izdavanja dozvola i zatvaranja lokacija, na temelju ove Direktive. Osim toga, svaki postupak preispitivanja trebao bi biti pošten, pravičan i pravodoban i ne smije biti preskup te bi trebao osiguravati odgovarajuća i djelotvorna pravna sredstva, uključujući prema potrebi mjere zabrane. Kad je riječ o farmama za uzgoj stoke, obustava poslovanja ni na koji način ne bi smjela dovesti u pitanje nastavak aktivnosti koje su potrebne za dobrobit stoke.

(39)

Prekogranična suradnja trebala bi se odvijati prije izdavanja dozvola ako bi rad postrojenja mogao utjecati na više od jedne države članice i trebala bi uključivati prethodno obavješćivanje članova zainteresirane javnosti i nadležnim tijela u drugim državama članicama na koje bi to moglo utjecati i savjetovanje s tim članovima zainteresirane javnosti i s tim nadležnim tijelima.

(40)

Evaluacijom Direktive 2010/75/EU utvrđeno je da, iako je namijenjena poticanju preobrazbe europske industrije, ona nije dovoljno dinamična i ne podupire u dovoljnoj mjeri uvođenje inovativnih postupaka i tehnologija, uključujući one koji su ključni za usporednu zelenu i digitalnu tranziciju te postizanje ciljeva Europskog zakona o klimi. Stoga je, ne propisujući korištenje bilo koje tehnike ili određene tehnologije, primjereno olakšati ispitivanje i uvođenje tehnika u nastajanju s poboljšanom okolišnom učinkovitošću, olakšati suradnju s istraživačima i industrijama u istraživačkim projektima financiranima javnim sredstvima u skladu s uvjetima predviđenima u relevantnim europskim i nacionalnim instrumentima financiranja te osnovati namjenski centar za potporu inovacijama prikupljanjem i analizom informacija o tehnikama u nastajanju, koje su relevantne za aktivnosti obuhvaćene područjem primjene te direktive, uključujući uzgoj peradi i svinja, i karakterizirati njihovu razinu razvoja od istraživanja do uvođenja koristeći se razinom tehnološke spremnosti („TRL”) te procijeniti razinu okolišne učinkovitosti tih tehnika, uzimajući pritom u obzir sva potencijalna ograničenja u pogledu dostupnosti i pouzdanosti podataka. Time će se doprinijeti i razmjeni podataka o izradi, reviziji i ažuriranju referentnih dokumenata o NRT-u. Tehnike u nastajanju koje bi centar trebao analizirati trebale bi biti barem na razini TRL 6-7 odnosno na razini tehnologije koja je dokazana u relevantnom okruženju (industrijski relevantno okruženje u slučaju ključnih razvojnih tehnologija) ili na razini demonstracije prototipa sustava u radnom okruženju.

(41)

Za postizanje ciljeva Unije u smislu čistog, kružnog i klimatski neutralnoga gospodarstva do 2050. potrebna je temeljita preobrazba gospodarstva Unije. Stoga bi, u skladu s Osmim programom djelovanja za okoliš, od operatera postrojenja obuhvaćenih Direktivom 2010/75/EU trebalo zahtijevati da u svoje sustave upravljanja okolišem uključe planove preobrazbe. Takvim planovima preobrazbe dopunit će se i zahtjevi za korporativno izvješćivanje o održivosti u skladu s Direktivom 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća (20) osiguravanjem sredstava za provedbu tih zahtjeva na razini postrojenja. Prvi bi prioritet trebala biti preobrazba energetski intenzivnih aktivnosti navedenih u Prilogu I. Stoga bi operateri energetski intenzivnih postrojenja trebali izraditi planove preobrazbe do 30. lipnja 2030. Operateri postrojenja koja obavljaju druge aktivnosti navedene u Prilogu I. trebali bi biti obvezni izraditi planove preobrazbe u okviru ponovnog razmatranja i ažuriranja dozvole nakon objave odluka o zaključcima o NRT-u objavljenih nakon 1. siječnja 2030. Operaterima bi trebalo dopustiti izradu jedinstvenog plana preobrazbe koji obuhvaća sva postrojenja pod njihovom kontrolom u državi članici, a ako su elementi planova preobrazbe već razrađeni u drugim dokumentima i u skladu su sa zahtjevima Direktive 2010/75/EU, operaterima bi trebalo dopustiti da u plan preobrazbe uključe upućivanje na relevantne dokumente. Iako bi planovi preobrazbe trebali ostati okvirni dokumenti za čiju su pripremu odgovorni operateri, tijela za osiguravanje sukladnosti ili okolišni procjenitelj kojeg su operateri angažirali u okviru svojih sustava upravljanja okolišem trebali bi provjeriti sadržavaju li oni minimalne informacije koje se zahtijevaju na temelju delegiranog akta koji treba donijeti Komisija, a operateri bi trebali planove preobrazbe objaviti.

(42)

Digitalni alati kao što su digitalizirani sustavi upravljanja mogli bi pomoći u kvantitativnoj i kvalitativnoj procjeni rizika povezanih s onečišćenjem te upravljanju njima i pomoći operaterima u preobrazbi njihovih postrojenja.

43)

Kad je riječ o kriterijima prema kojima se procjenjuje jesu li očišćeni plinovi ili tekućine koji proizlaze iz uplinjavanja i pirolize otpada prije njihova spaljivanja dostatno pročišćeni u toj mjeri da više nisu otpad, potrebna su dodatna pojašnjenja.

(44)

S obzirom na velik broj uzgojnih postrojenja koja bi trebale biti uključena u područje primjene Direktive 2010/75/EU i s obzirom na relativnu jednostavnost procesa i obrazaca emisija takvih postrojenja, primjereno je utvrditi posebne administrativne postupke za izdavanje dozvola i provedbu relevantnih aktivnosti prilagođenih sektoru, ne dovodeći u pitanje zahtjeve povezane s obavješćivanjem i sudjelovanjem javnosti, praćenjem i sukladnošću. To bi omogućilo donošenje općih obvezujućih pravila na nacionalnoj razini i registraciju farmi umjesto izdavanja pojedinačnih dozvola farmama. Države članice trebale bi osigurati da se općim obvezujućim pravilima i postupcima registracije osigura visoka razina zaštite okoliša jednaka onoj koja se može postići uvjetima u pojedinačnim dozvolama.

(45)

Očekuje se da će se inovativnim tehnikama koje dolaze na tržište sve više smanjivati emisije onečišćujućih tvari i stakleničkih plinova iz postrojenja obuhvaćenih područjem primjene Direktive 2003/87/EZ i Direktive 2010/75/EU. Iako će se time omogućiti stvaranje daljnjih sinergija među tim direktivama, to bi moglo utjecati na njihovo funkcioniranje, među ostalim na tržištu ugljika. U tom pogledu Direktiva 2003/87/EZ sadržava odredbu o preispitivanju djelotvornosti sinergija s Direktivom 2010/75/EU te se u njoj poziva na usklađivanje dozvola koje se odnose na okoliš i klimu kako bi se osigurala učinkovita i brža provedba mjera potrebnih za usklađivanje s klimatskim i energetskim ciljevima Unije. Kako bi se uzelo u obzir dinamiku inovacija u tom pogledu i preispitivanje iz članka 8. Direktive 2003/87/EZ, Komisija bi Europskom parlamentu i Vijeću do 2028. i svakih pet godina nakon toga trebala podnijeti izvješće o preispitivanju provedbe Direktive 2010/75/EU.

(46)

Nadovezujući se na pojednostavnjenje izvješćivanja na temelju Direktive 2010/75/EU, Komisija bi trebala nastaviti pojednostavnjivati način na koji joj države članice stavljaju na raspolaganje informacije u skladu s tom direktivom, zajedno s drugim relevantnim zahtjevima propisanima pravom Unije, a posebno Uredbom (EU) 2024/1244 Europskog parlamenta i Vijeća (21). Dostavljene informacije trebale bi omogućiti smisleno preispitivanje provedbe i postignutih rezultata u pogledu emisija i drugih oblika onečišćenja, graničnih vrijednosti emisija, primjene NRT-a, odobravanja odstupanja i statusa rada postrojenja. U tu bi svrhu Komisija do 5. kolovoza 2026. trebala ažurirati provedbenu odluku kojom se utvrđuju vrsta, format i učestalost izvješćivanja o tim informacijama od strane država članica.

(47)

Kako bi se osiguralo da se Direktivom 2010/75/EU i dalje ispunjavaju njezini ciljevi sprečavanja ili smanjenja emisija onečišćujućih tvari te postizanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša, trebalo bi utvrditi operativna pravila za aktivnosti povezane s uzgojem svinja i peradi, uzimajući u obzir posebnosti svakog sektora djelatnosti. Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za utvrđivanje jedinstvenih uvjeta. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (22). Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka.

(48)

Komisija bi trebala preispitati potrebu za kontrolom emisija iz istraživanja i proizvodnje mineralnih ulja i plina na kopnu i na moru, uzimajući u obzir postojeći zakonodavni okvir Unije, uključujući Uredbu (EU) 2024/1787 Europskog parlamenta i Vijeća (23) i Direktivu 2013/30/EU Europskog parlamenta i Vijeća (24), potrebu za kontrolom emisija iz obrade na lokaciji i eksploatacije neenergetskih industrijskih minerala koji se upotrebljavaju u industriji koja nije građevinarstvo, kao i potrebu za kontrolom emisija iz obrade na lokaciji i eksploatacije ruda koje se odnedavno provode u Uniji te potrebu za revizijom praga aktivnosti iz Priloga I. za proizvodnju vodika elektrolizom vode.

(49)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Direktive 2010/75/EU, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u vezi s utvrđivanjem i. standardizirane metodologije za procjenu nerazmjernosti između troškova provedbe zaključaka o NRT-u i mogućih koristi za okoliš u skladu s člankom 15. stavkom 4., uzimajući, prema potrebi, u obzir metode kao što je metoda „vrijednosti statističkog života” ili metoda „vrijednosti godine života”, ii. standardizirane metodologije za provedbu procjene iz članka 15. stavka 6., iii. metode mjerenja za ocjenu sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija utvrđenima u dozvoli za emisije u zrak i vodu, iv. detaljnih aranžmana potrebnih za uspostavu i funkcioniranje inovacijskog centra za industrijsku preobrazbu i emisije, v. formata koji se treba upotrebljavati za planove preobrazbe i vi. informacija iz EMS-a koje sui relevantne za objavu, koje bi trebale uključivati barem informacije o pokazateljima i ciljevima okolišne učinkovitosti, kao i napredak u ostvarivanju okolišnih ciljeva. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011.

(50)

Radi osiguravanja djelotvorne provedbe i izvršavanja obveza utvrđenih u Direktivi 2010/75/EU potrebno je utvrditi minimalni sadržaj učinkovitih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija. Razlike u sustavima sankcija, činjenica da se nametnute sankcije u mnogim slučajevima smatraju preblagima da bi zaista imale učinak odvraćanja od nezakonitog ponašanja, i nedostatak ujednačene provedbe u državama članicama narušavaju jednake uvjete za industrijske emisije u cijeloj Uniji.

(51)

Države članice trebale bi utvrditi pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i trebale bi osigurati njihovu provedbu. Države članice mogu utvrditi pravila za upravne i kaznene sankcije. U svakom slučaju, izricanje kaznenih i upravnih sankcija ne bi trebalo dovesti do povrede prava da se ne bude dva puta suđen ili kažnjen za isto kazneno djelo (načelo ne bis in idem), kako ga tumači Sud. U slučaju najtežih kršenja koja je počinila pravna osoba, kao što su kršenja koja se smatraju vrlo teškima zbog njihove prirode, opsega i ponavljanja, ili ako ta kršenja predstavljaju znatan rizik za zdravlje ili okoliš, države članice trebale bi osigurati da njihov nacionalni sustav sankcija uključuje novčane kazne čiji bi najviši iznos trebao biti najmanje 3 % godišnjeg prometa operatera u Uniji u financijskoj godini koja prethodi godini u kojoj je izrečena novčana kazna. Kad je riječ o takvim kršenjima, ne dovodeći u pitanje obveze država članica na temelju Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (25), države članice mogu povrh toga ili umjesto toga donijeti kaznene sankcije, pod uvjetom da su učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

(52)

Ako je do štete za zdravlje ljudi došlo zbog kršenja nacionalnih mjera donesenih na temelju Direktive 2010/75/EU, države članice trebale bi osigurati da oštećeni pojedinci mogu zatražiti i dobiti naknadu za tu štetu od relevantnih fizičkih ili pravnih osoba. Takva pravila o naknadi štete doprinose ostvarivanju ciljeva očuvanja, zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša i zaštite zdravlja ljudi, kako je utvrđeno u članku 191. UFEU-a. Njima se podupiru i pravo na život, integritet osobe i zdravstvenu zaštitu iz članaka 2., 3. i 35. Povelje o temeljnim pravima Europske unije te pravo na djelotvoran pravni lijek kako je utvrđeno u članku 47. Povelje. Nadalje, Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (26) ne daje privatnim stranama pravo na naknadu štete zbog štete u okolišu ili neposredne prijetnje takve štete.

(53)

Stoga je primjereno da se Direktivom 2010/75/EU obuhvati pravo na naknadu štete koju su pretrpjeli pojedinci i osigura da pojedinci mogu braniti svoja prava u slučaju štete za zdravlje uzrokovane kršenjima Direktive 2010/75/EU, čime bi se osigurala i učinkovitija provedba te direktive. Postupke koji se odnose na zahtjeve za naknadu štete trebalo bi oblikovati i primjenjivati tako da ne onemogućuju niti pretjerano otežavaju ostvarivanje prava na naknadu štete.

(54)

Učinak Direktive 2010/75/EU na postupovnu autonomiju država članica trebao bi biti ograničen na ono što je potrebno za osiguravanje ciljeva zaštite zdravlja ljudi u sigurnom okolišu koji se njome nastoji ostvariti i ne bi trebao utjecati na druga nacionalna postupovna pravila kojima se utvrđuje pravo na traženje naknade za kršenja te direktive. Međutim, takva nacionalna pravila ne bi smjela ometati djelotvorno funkcioniranje mehanizma za traženje naknade u skladu s Direktivom 2010/75/EU.

(55)

Direktiva 2010/75/EU provedena je na različite načine u državama članicama u pogledu obuhvaćenosti postrojenja za izradu keramičkih proizvoda pečenjem jer je tekst definicije te aktivnosti omogućio državama članicama da odluče hoće li primijeniti oba ili samo jedan od dvaju kriterija za proizvodni kapacitet i kapacitet peći. Radi osiguravanja dosljednije provedbe te direktive i jednakih uvjeta u cijeloj Uniji takva postrojenja trebalo bi uključiti u područje primjene te direktive kad god je ispunjen jedan od tih dvaju kriterija.

(56)

Pri utvrđivanju graničnih vrijednosti emisija za onečišćujuće tvari nadležno tijelo trebalo bi uzeti u obzir sve tvari, uključujući nove zabrinjavajuće tvari, koje se mogu emitirati iz predmetnog postrojenja i imati znatan utjecaj na okoliš ili zdravlje ljudi. Pritom bi trebalo razmotriti obilježja opasnosti, količinu i prirodu emitiranih tvari te njihov potencijal za onečišćenje bilo kojeg okolišnog medija. Zaključci o NRT-u, prema potrebi, služe kao referentna točka za odabir tvari za koje treba utvrditi granične vrijednosti emisija, iako nadležno tijelo može odlučiti odabrati dodatne tvari. Pojedinačne onečišćujuće tvari trenutačno su navedene na nepotpunom popisu u Prilogu II. Direktivi 2010/75/EU, što nije u skladu sa sveobuhvatnim pristupom te direktive i ne odražava potrebu da nadležna tijela uzmu u obzir sve relevantne onečišćujuće tvari, uključujući nove zabrinjavajuće tvari. Stoga bi nepotpun popis onečišćujućih tvari trebalo izbrisati. Umjesto toga trebalo bi uputiti na popis onečišćujućih tvari u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (27).

(57)

Iako su odlagališta uključena u područje primjene Direktive 2010/75/EU, za njih ne postoje zaključci o NRT-u jer je ta djelatnost obuhvaćena područjem primjene Direktive Vijeća 1999/31/EZ (28), čiji se zahtjevi smatraju NRT-om. S obzirom na tehnički razvoj i inovacije od donošenja Direktive 1999/31/EZ, sada su dostupne djelotvornije tehnike za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša. Donošenjem zaključaka o NRT-u na temelju Direktive 2010/75/EU omogućilo bi se rješavanje ključnih pitanja zaštite okoliša povezanih s odlaganjem otpada, uključujući znatne emisije metana. Direktivom 1999/31/EZ trebalo bi stoga omogućiti donošenje zaključaka o NRT-u za odlagališta u skladu s Direktivom 2010/75/EU.

(58)

S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, odnosno osiguranje visoke razine zaštite okoliša i poboljšanje kvalitete okoliša, ne mogu dostatno ostvariti države članice nego se zbog prekogranične prirode onečišćenja od industrijskih aktivnosti oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(59)

U skladu s načelom proporcionalnosti, radi ostvarenja temeljnog cilja osiguranja visoke razine zaštite okoliša i poboljšanja kvalitete okoliša potrebno je i primjereno utvrditi pravila o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja koje proizlazi iz industrijskih aktivnosti i stočarskih aktivnosti. Ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje ciljeva u skladu s člankom 5. stavkom 4. Ugovora o Europskoj uniji.

(60)

U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima (29), države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava veza između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive, zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata.

(61)

Uređaji za loženje koji su dio malih izoliranih sustava mogu se zbog svojeg zemljopisnog položaja i loše povezanosti s kopnenom mrežom država članica ili mrežom druge države članice suočiti s posebnim izazovima zbog kojih je potrebno više vremena za usklađivanje s graničnim vrijednostima emisija. Dotične države članice trebale bi uspostaviti plan za osiguravanje sukladnosti koji obuhvaća uređaje za loženje koji su dio malog izoliranog sustava u kojem se utvrđuju mjere za osiguravanje sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija najkasnije do 31. prosinca 2029. Plan bi trebao sadržavati opis mjera za osiguravanje sukladnosti s ovom Direktivom, kao i mjera za svođenje opsega i trajanja emisija onečišćujućih tvari tijekom razdoblja obuhvaćenog planom na najmanju mjeru te sadržavati informacije o mjerama upravljanja potražnjom i mogućnostima za prijelaz na čišća goriva, kao što su uvođenje obnovljivih izvora energije i povezanost s kopnenim mrežama ili mrežom druge države članice. Predmetne države članice trebale bi Komisiji dostaviti svoj plan za osiguravanje sukladnosti. Države članice trebale bi ažurirati plan u slučaju da Komisija podnese prigovore. Predmetne države članice trebale bi svake godine izvješćivati o napretku u postizanju sukladnosti.

(62)

Kako bi se državama članicama, nadležnim tijelima i postrojenjima dalo dovoljno vremena za usklađivanje s novim odredbama, ali i kako bi se Komisiji dalo vremena za donošenje novih zaključaka o NRT-u kojima se uzimaju u obzir nove odredbe, trebalo bi propisati prijelazne odredbe. Kako bi se osigurala pravna sigurnost, potrebno je utvrditi fiksni datum do kojeg bi se najkasnije trebala postići usklađenost s odredbama. Kad je riječ o postupku iz Seville i broju referentnih dokumenata o NRT-u koje je potrebno preispitati, taj bi rok trebalo odrediti na 12 godina za postojeće aktivnosti i 10 godina za nove aktivnosti. Time se ne sprečavaju ranije donošenje i provedba zaključaka o NRT-u, što se očekuje za većinu aktivnosti obuhvaćenih ovom Direktivom. Postojeća postrojenja trebala bi biti usklađena s odredbama Direktive 2010/75/EU u verziji koja je na snazi na 3. kolovoza 2024., do novih zaključaka o NRT-u ili ažuriranja dozvole.

(63)

Direktive 2010/75/EU i 1999/31/EZ stoga bi trebalo na odgovarajući način izmijeniti,

1.

naslov se zamjenjuje sljedećim:

„Direktiva 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama i emisijama iz stočarstva (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja)”

;

2.

u članku 1. drugi stavak zamjenjuje se sljedećim:

„Također se propisuju pravila namijenjena sprečavanju ili, ako to nije izvedivo, kontinuiranom smanjenju emisija u zrak, vodu i zemlju, sprečavanju nastajanja otpada, poboljšanju učinkovitosti resursa te promicanju kružnog gospodarstva i dekarbonizacije kako bi se postigla visoka razina zaštite zdravlja ljudi i okoliša u cjelini.”

;

3.

u članku 2. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Ova se Direktiva primjenjuje na industrijske aktivnosti koje uzrokuju onečišćenje iz poglavlja od II. do VI.a.”

;

4.

članak 3. mijenja se kako slijedi:

5.

u članku 4. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Odstupajući od prvog podstavka, države članice mogu uspostaviti postupak za registraciju postrojenja koja su obuhvaćena samo poglavljem V. ili poglavljem VI.a.”

;

6.

u članku 5. dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Države članice moraju do 31. prosinca 2035. razviti sustave za elektroničko izdavanje dozvola postrojenjima i uvesti elektroničke postupke izdavanja dozvola.

Komisija organizira razmjenu informacija s državama članicama o elektroničkom izdavanju dozvola i objavljuje smjernice o najboljoj praksi.”

;

7.

članci 7. i 8. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 7.

Incidenti i nesreće

Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*3), u slučaju bilo kakvog incidenta ili nesreće koji znatno utječu na zdravlje ljudi ili okoliš, države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da:

U slučaju onečišćenja koje utječe na resurse vode namijenjene za ljudsku potrošnju, uključujući prekogranične resurse, ili koje utječe na infrastrukturu za otpadne vode u slučaju neizravnog ispuštanja, nadležno tijelo obavješćuje relevantne operatere za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju i za otpadne vode o mjerama koje su poduzete radi sprečavanja štete ili otklanjanja štete uzrokovane za zdravlje ljudi i okoliš tim onečišćenjem.

Ako dođe do bilo kakvog incidenta ili nesreće koji znatno utječu na zdravlje ljudi ili okoliš u drugoj državi članici, država članica na čijem se državnom području dogodila nesreća ili incident osigurava da se o tome odmah obavijesti nadležno tijelo druge države članice. Cilj je prekogranične i multidisciplinarne suradnje među zahvaćenim državama članicama ograničavanje posljedica za okoliš i zdravlje ljudi te sprečavanje mogućih daljnjih incidenata ili nesreća.

Članak 8.

Neispunjavanje obveza

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se poštuju uvjeti dozvole.

Donose i mjere za osiguranje sukladnosti radi promicanja, praćenja i osiguranja poštovanja obveza fizičkih ili pravnih osoba na temelju ove Direktive.

2.   U slučaju kršenja uvjetâ dozvole države članice osiguravaju da:

3.   Ako kršenje uvjetâ dozvole predstavlja neposrednu opasnost za zdravlje ljudi ili prijeti uzrokovanjem neposrednog znatnog negativnog učinka na okoliš, bez odgode se prekida rad postrojenja, uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada, postrojenja za suspaljivanje otpada ili njihova odgovarajućeg dijela dok se ponovno ne postigne sukladnost u skladu s drugim stavkom točkama (b) i (c).

Ako takvo kršenje prijeti zdravlju ljudi ili okolišu u drugoj državi članici, država članica na čijem je državnom području došlo do kršenja uvjetâ dozvole osigurava da se o tome obavijesti druga država članica.

4.   U slučajevima koji nisu obuhvaćeni stavkom 3. ovog članka, u kojima kontinuirano kršenje uvjetâ dozvole predstavlja opasnost za zdravlje ljudi ili uzrokuje znatan negativan učinak na okoliš i ako nisu provedene potrebne radnje za ponovno postizanje sukladnosti utvrđene u izvješću o inspekciji iz članka 23. stavka 6., nadležno tijelo može prekinuti rad postrojenja, uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada, postrojenja za suspaljivanje otpada ili njihova odgovarajućeg dijela dok se ponovno ne postigne sukladnost s uvjetima dozvole.

5.   Države članice osiguravaju djelotvorno izvršavanje mjera prekida koje su navedene u stavcima 3. i 4. i koje su donijela nadležna tijela u pogledu operatera koji krši nacionalne odredbe donesene na temelju ove Direktive.

6.   U slučaju kršenja sukladnosti koje utječe na resurse vode namijenjene za ljudsku potrošnju, uključujući prekogranične resurse, ili koje utječe na infrastrukturu za otpadne vode u slučaju neizravnog ispuštanja, nadležno tijelo obavješćuje operatere za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju i za otpadne vode te sva relevantna tijela koja su odgovorna za osiguravanje sukladnosti s dotičnim zakonodavstvom o okolišu o kršenju i mjerama koje su poduzete radi sprečavanja štete ili otklanjanja štete uzrokovane za ljudsko zdravlje i okoliš.

(*3)  Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu (SL L 143, 30.4.2004., str. 56.).”;"

8.

u članku 9. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Za aktivnosti navedene u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ države članice mogu odlučiti da neće nametnuti zahtjeve utvrđene u članku 14. stavku 1. točki (aa) i članku 15. stavku 4. ove Direktive povezane s energetskom učinkovitosti u pogledu jedinica za loženje ili drugih jedinica koje emitiraju ugljikov dioksid na lokaciji.”

;

9.

u članku 11. točka (f) mijenja se kako slijedi:

;

10.

u članku 11. umeću se sljedeće točke:

;

11.

u članku 12. stavku 1. točke (b), (c) i (f) zamjenjuju se sljedećim:

;

12.

članak 13. mijenja se kako slijedi:

13.

članak 14. mijenja se kako slijedi:

14.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 14.a

Sustav upravljanja okolišem

1.   Države članice zahtijevaju od operatera da za svako postrojenje obuhvaćeno područjem primjene ovog poglavlja pripremi i provede sustav upravljanja okolišem (‚EMS’). EMS uključuje elemente navedene u stavku 2. i u skladu je s relevantnim zaključcima o NRT-u kojima se određuju aspekti koje treba obuhvatiti EMS-om.

2.   EMS uključuje barem sljedeće:

3.   Razina detaljnosti EMS-a mora biti usklađena s prirodom, opsegom i složenošću postrojenja te rasponom učinaka koje bi ono moglo imati na okoliš.

Ako su elementi čije se uključivanje u EMS zahtijeva, uključujući ciljeve, pokazatelje uspješnosti ili mjere, već izrađeni u skladu s drugim relevantnim zakonodavstvom Unije i u skladu su s ovim člankom, dovoljno je da se u EMS-u uputi na relevantne dokumente.

4.   Države članice osiguravaju da su relevantne informacije utvrđene u EMS-u i navedene u stavku 2. stavljene na raspolaganje na internetu, besplatno i bez ograničenja pristupa registriranim korisnicima.

Komisija do 31. prosinca 2025. donosi provedbeni akt o tome koje su informacije relevantne za objavu. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 75. stavka 2.

U slučaju njihova stavljanja na raspolaganje na internetu informacije se mogu redigirati ili, ako to nije moguće, izuzeti ako bi se njihovim otkrivanjem negativno utjecalo na bilo koji od interesa navedenih u članku 4. stavku 2. točkama od (a) do (h) Direktive 2003/4/EZ.

Operater priprema i provodi EMS u skladu s relevantnim zaključcima o NRT-u za sektor do 1. srpnja 2027., osim za postrojenja iz članka 3. stavka 4. Direktive (EU) 2024/1785 Europskog parlamenta i Vijeća (*4).

EMS se periodično preispituje kako bi se osiguralo da je i dalje prikladan, primjeren i djelotvoran.

Prva revizija EMS-a provodi se do 1. srpnja 2027., osim za postrojenja iz članka 3. stavka 4. Direktive (EU) 2024/1785. Reviziju EMS-a provodi najmanje jednom u tri godine tijelo za ocjenjivanje sukladnosti akreditirano u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 odnosno akreditirani ili licencirani okolišni procjenitelj, kako je definirano u članku 2. točki 20. Uredbe (EZ) br. 1221/2009, koji provjeravaju sukladnost EMS-a i njegove provedbe s ovim člankom.

(*4)  Direktiva (EU) 2024/1785 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja 2024. o izmjeni Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) i Direktive Vijeća 1999/31/EZ o odlagalištima otpada (SL L, 2024/1785, 15.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/dir/2024/1785/oj).”;"

15.

članak 15. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 15.

Granične vrijednosti emisija, granične vrijednosti okolišne učinkovitosti, jednakovrijedni parametri i tehničke mjere

1.   Granične vrijednosti emisija za onečišćujuće tvari primjenjuju se na mjestu na kojem emisije napuštaju postrojenje, a pri određivanju tih vrijednosti zanemaruje se svako razrjeđivanje prije tog mjesta.

U pogledu neizravnih ispuštanja onečišćujućih tvari u vodu, pri određivanju graničnih vrijednosti emisija dotičnog postrojenja može se uzeti u obzir učinak uređaja za pročišćavanje otpadnih voda izvan postrojenja, pod uvjetom da to ne dovodi do viših razina onečišćenja okoliša, da je zajamčena jednakovrijedna razina zaštite okoliša u cjelini i da operater, savjetujući se s operaterom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, osigura da neizravna ispuštanja ne ugrožavaju sukladnost s odredbama dozvole za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na temelju ove Direktive ili posebnog odobrenja na temelju Direktive 91/271/EEZ te da su ispunjeni svi sljedeći zahtjevi:

Nadležno tijelo u prilogu uvjetima dozvole utvrđuje razloge za primjenu drugog podstavka, uključujući rezultat procjene operatera o ispunjavanju uvjeta koji se zahtijevaju.

U slučajevima u kojima bi uvjete dozvole trebalo promijeniti, operater dostavlja ažuriranu procjenu kako bi se osiguralo da su ispunjeni zahtjevi utvrđeni u drugom podstavku točkama od (a) do (d).

2.   Ne dovodeći u pitanje članak 18., granične vrijednosti emisija i jednakovrijedni parametri i tehničke mjere iz članka 14. stavaka 1. i 2. temelje se na najboljim raspoloživim tehnikama, bez propisivanja uporabe bilo koje tehnike ili određene tehnologije.

3.   Nadležno tijelo utvrđuje najstrože granične vrijednosti emisija koje se mogu postići primjenom NRT-a u postrojenju, uzimajući u obzir cijeli raspon razina emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama (‚razine emisija povezane s NRT-om’) kako bi se osiguralo da u normalnim uvjetima rada emisije ne prelaze razine emisija povezane s NRT-om kako je utvrđeno u odlukama o zaključcima o NRT-u iz članka 13. stavka 5. Granične vrijednosti emisija temelje se na procjeni operatera za čitav raspon razina emisija povezanih s NRT-om u kojoj se analizira izvedivost postizanja najstrože vrijednosti raspona razina emisija povezanih s NRT-om i dokazuje najveća ukupna učinkovitost koju postrojenje može postići primjenom NRT-a kako je opisano u zaključcima o NRT-u, uzimajući u obzir moguće učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij. Granične vrijednosti emisija određuju se na jedan od sljedećih načina:

Ako se granične vrijednosti emisije utvrđuju u skladu s točkom (b), nadležno tijelo barem jednom godišnje procjenjuje rezultate praćenja emisija kako bi osiguralo da emisije u normalnim uvjetima rada ne premašuju razine emisija povezane s NRT-om.

Opća obvezujuća pravila iz članka 6. mogu se primjenjivati pri utvrđivanju relevantnih graničnih vrijednosti emisija u skladu s ovim člankom.

Ako se donesu opća obvezujuća pravila, najstrože granične vrijednosti emisija koje se mogu postići primjenom NRT-a utvrđuju se za kategorije postrojenja sa sličnim značajkama koje su relevantne za utvrđivanje najnižih razina emisija koje se mogu postići, uzimajući u obzir cijeli raspon razina emisija povezanih s NRT-om. Opća obvezujuća pravila uspostavljaju države članice, na temelju informacija iz zaključaka o NRT-u, analizirajući izvedivost postizanja najstrože vrijednosti raspona razina emisija povezanih s NRT-om i dokazujući najbolju učinkovitost koju te kategorije postrojenja mogu postići primjenom NRT-a kako je opisano u zaključcima o NRT-u.

4.   Ne dovodeći u pitanje članak 9. stavak 2., nadležno tijelo za normalne uvjete rada utvrđuje obvezujuće raspone okolišne učinkovitosti koji se ne smiju prekoračiti tijekom jednog ili više razdoblja, kako je utvrđeno u odlukama o zaključcima o NRT-u iz članka 13. stavka 5.

Osim toga, nadležno tijelo:

5.   Odstupajući od stavka 3. i ne dovodeći u pitanje članak 18., nadležno tijelo može u posebnim slučajevima utvrditi granične vrijednosti emisija koje su više od razina emisija povezanih s NRT-om. Takvo se odstupanje može primijeniti samo ako se procjenom pokaže da bi postizanje razina emisija povezanih s NRT-om iz zaključaka o NRT-u dovelo do nerazmjerno visokih troškova u usporedbi s koristima za okoliš, i to zbog:

Nadležno tijelo u prilogu uvjetima dozvole dokumentira razloge za odstupanje od stavka 3. i rezultat procjene iz prvog podstavka ovog stavka te obrazloženje za nametnute uvjete.

Granične vrijednosti emisija utvrđene u skladu s prvim podstavkom ipak ne smiju prelaziti granične vrijednosti emisija utvrđene u prilozima ovoj Direktivi ako je primjenjivo.

Odstupanjima odobrenima u skladu s ovim stavkom moraju se poštovati načela utvrđena u Prilogu II. Nadležno tijelo osigurava da mu operater dostavi procjenu utjecaja odstupanja na koncentraciju dotičnih onečišćujućih tvari u primateljskom okolišu te u svakom slučaju osigurava da se ne uzrokuje znatno onečišćenje i da se postigne visoka razina zaštite okoliša u cjelini. Odstupanja se ne odobravaju ako bi mogla ugroziti sukladnost sa standardima kvalitete okoliša iz članka 18.

Nadležno tijelo ponovno procjenjuje opravdanost odstupanja odobrenih u skladu s ovim stavkom svake četiri godine ili u okviru svakog ponovnog razmatranja uvjeta dozvole u skladu s člankom 21. ako do takvog ponovnog razmatranja dođe prije isteka razdoblja od četiri godine od odobravanja odstupanja.

Komisija donosi provedbeni akt kako bi utvrdila standardiziranu metodologiju za procjenu nerazmjernosti između troškova provedbe zaključaka o NRT-u i mogućih koristi za okoliš iz prvog podstavka. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 75. stavka 2.

6.   Odstupajući od stavka 4., nadležno tijelo može u posebnim slučajevima utvrditi manje stroge obvezujuće raspone okolišne učinkovitosti ili manje stroge granične vrijednosti okolišne učinkovitosti. Takvo se odstupanje može primijeniti samo ako procjena pokaže da će postizanje razina učinkovitosti povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama kako je opisano u zaključcima o NRT-u dovesti do znatnog negativnog učinka na okoliš, uključujući učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij, ili znatnih ekonomskih posljedica zbog:

Nadležno tijelo u prilogu uvjetima dozvole dokumentira razloge za odstupanje od stavka 4. i rezultat procjene iz prvog podstavka ovog stavka te obrazloženje za nametnute uvjete.

Nadležno tijelo osigurava da rad uz manje stroge obvezujuće raspone okolišne učinkovitosti ili manje stroge granične vrijednosti okolišne učinkovitosti ne uzrokuje nikakav znatan učinak na okoliš, uključujući iscrpljivanje vodnih resursa, i da se njime postiže visoka razina zaštite okoliša u cjelini.

Komisija provedbenim aktima utvrđuje standardiziranu metodologiju za provedbu procjene iz prvog podstavka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 75. stavka 2.

7.   Odstupajući od stavaka 3. i 4. i pod uvjetom da nije uzrokovano znatno onečišćenje i da su iscrpljene sve mjere koje dovode do smanjenja onečišćenja, nadležno tijelo može utvrditi manje stroge granične vrijednosti emisija ili granične vrijednosti okolišne učinkovitosti u slučaju krize zbog izvanrednih okolnosti koje su izvan kontrole operatera i država članica, a koje dovode do ozbiljnog poremećaja ili nestašice u pogledu:

Odstupanje se ne smije odobriti za razdoblje dulje od tri mjeseca. Ako razlozi kojim se opravdava odobravanje odstupanja i dalje postoje, odstupanje se može produljiti za razdoblje od najviše tri mjeseca.

Čim se ponovno uspostave uvjeti opskrbe ili ako postoji alternativa za opskrbu energijom, resursima, materijalima ili opremom, država članica osigurava da odluka o utvrđivanju manje strogih graničnih vrijednosti emisija i graničnih vrijednosti okolišne učinkovitosti prestaje proizvoditi učinke te da postrojenje poštuje uvjete dozvole utvrđene u skladu sa stavcima 3. i 4.

Države članice poduzimaju mjere za osiguravanje praćenje emisija koje su posljedica odstupanja iz prvog podstavka.

Nadležno tijelo objavljuje informacije o odstupanju i nametnutim uvjetima u skladu s člankom 24. stavkom 2.

Prema potrebi, Komisija može smjernicama procijeniti i dodatno pojasniti kriterije koji se moraju uzeti u obzir pri primjeni ovog stavka.

Države članice obavješćuju Komisiju o svim odstupanjima odobrenima na temelju ovog stavka, uključujući razloge kojima se opravdava odobravanje odstupanja i nametnute uvjete.

Komisija procjenjuje je li odobreno odstupanje opravdano uzimajući u obzir kriterije utvrđene u ovom stavku. Ako Komisija podnese prigovore u roku od dva mjeseca od obavijesti države članice, država članica bez odgode i na odgovarajući način revidira odstupanje.”

;

16.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 15.a

Ocjena sukladnosti

1.   Za potrebe ocjene sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (h) u normalnim uvjetima rada, korekcija mjerenjâ radi utvrđivanja validiranih prosječnih vrijednosti emisija ne smije prelaziti mjernu nesigurnost iz metode mjerenja.

2.   Komisija do 1. rujna 2026. donosi provedbeni akt kojim se utvrđuje metoda za ocjenu sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija utvrđenima u dozvoli u pogledu emisija u zrak i vodu u normalnim uvjetima rada. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 75. stavka 2.

Metoda iz prvog podstavka odnosi se barem na utvrđivanje validiranih prosječnih vrijednosti emisija te se njome utvrđuje način na koji se pri ocjenjivanju sukladnosti uzimaju u obzir mjerna nesigurnost i učestalost prekoračenja graničnih vrijednosti emisija.

3.   Ako je postrojenje obuhvaćeno područjem primjene ovog poglavlja obuhvaćeno i područjem primjene poglavlja III. ili IV. i ako se dokaže sukladnost s graničnim vrijednostima emisija utvrđenima u skladu s ovim poglavljem na temelju stavka 1. ovog članka, smatra se da je postrojenje ujedno u skladu s graničnim vrijednostima emisija utvrđenima u skladu s poglavljem III. ili IV. za dotične onečišćujuće tvari u normalnim uvjetima rada.”

;

17.

u članku 16. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Nadležno tijelo određuje učestalost periodičnog praćenja iz članka 14. stavka 1. točke (e) u dozvoli za svako pojedinačno postrojenje ili u općim obvezujućim pravilima.

Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, periodično praćenje provodi se kako je navedeno u zaključcima o NRT-u, ako je primjenjivo, i najmanje svake četiri godine za podzemne vode te najmanje svakih devet godina za tlo, osim ako se takvo praćenje temelji na sustavnom procjenjivanju rizika od onečišćenja.”

;

18.

u članku 16. dodaje se sljedeći stavak:

„3.   Kontrola kvalitete laboratorija koji provode praćenje temelji se na normama Europskog odbora za normizaciju (CEN) ili, ako CEN norme nisu dostupne, na ISO normama, nacionalnim ili drugim međunarodnim normama koje osiguravaju dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.”

;

19.

u članku 16. dodaje se sljedeći stavak:

„4.   Ako se procjenom iz članka 15. stavka 5. dokaže da će odstupanje imati učinak na okoliš koji se može kvantificirati ili izmjeriti, države članice osiguravaju praćenje koncentracije dotičnih onečišćujućih tvari u primateljskom okolišu. Prema potrebi, u svrhu praćenja iz ovog stavka upotrebljavaju se metode praćenja i mjerenja za svaku dotičnu onečišćujuću tvar utvrđene u drugom relevantnom zakonodavstvu Unije.”

;

20.

članak 18. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 18.

Standardi kvalitete okoliša

Ako se standardom kvalitete okoliša zahtijevaju stroži uvjeti od onih koji se mogu postići primjenom najboljih raspoloživih tehnika, u dozvolu se uključuju dodatne mjere radi smanjenja specifičnog doprinosa postrojenja onečišćenju do kojeg dolazi na relevantnom području, ne dovodeći u pitanje druge mjere koje se mogu poduzeti kako bi se poštovali standardi kvalitete okoliša.

Ako su u dozvolu uključeni stroži uvjeti u skladu s prvim stavkom, nadležno tijelo procjenjuje utjecaj strožih uvjeta na koncentraciju dotičnih onečišćujućih tvari u primateljskom okolišu.

Ako količina onečišćujućih tvari koju postrojenje ispušta ima učinak na okoliš koji se može kvantificirati ili izmjeriti, države članice osiguravaju praćenje koncentracije dotičnih onečišćujućih tvari u primateljskom okolišu. Rezultati takvog praćenja dostavljaju se nadležnom tijelu.

Ako su metode praćenja i mjerenja za dotične onečišćujuće tvari utvrđene u drugom relevantnom zakonodavstvu Unije, u svrhu praćenja iz trećeg stavka upotrebljavaju se takve metode, uključujući metode na temelju učinka, prema potrebi.”

;

21.

u članku 20. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da operater na vrijeme obavijesti nadležno tijelo o svim planiranim promjenama u prirodi ili funkcioniranju postrojenja, ili proširenju postrojenja, koji mogu imati posljedice na okoliš, a u svakom slučaju prije provođenja takvih promjena ili proširenja. Nadležno tijelo prema potrebi ažurira dozvolu. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da nadležno tijelo pravodobno reagira na informacije koje dostavi operater.”

;

22.

u članku 21. stavku 3. prvom podstavku točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

;

23.

u članku 21. stavku 5. točka (c) zamjenjuje se sljedećim:

;

24.

u članku 21. stavku 5. dodaje se sljedeća točka:

;

25.

u članku 23. stavku 4. peti podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Komisija donosi i prema potrebi redovito ažurira smjernice o kriterijima za procjenu rizika za okoliš.”

;

26.

članak 24. mijenja se kako slijedi:

27.

u članku 25. stavku 1. dodaju se sljedeći podstavci:

„Aktivna procesna legitimacija u postupku preispitivanja ne smije biti uvjetovana ulogom koju je dotični član javnosti imao u fazi sudjelovanja u postupcima odlučivanja na temelju ove Direktive.

Postupak preispitivanja mora biti pošten, pravičan i pravodoban i ne smije biti preskup te se njime moraju pružati odgovarajuća i djelotvorna pravna sredstva, uključujući mjere zabrane, prema potrebi.”

;

28.

u članku 26. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.   Ako je država članica svjesna da bi rad postrojenja mogao imati znatne negativne učinke na okoliš druge države članice ili ako to zatraži država članica koja bi mogla biti znatno pogođena, država članica na čijem je državnom području podnesen zahtjev za dozvolu u skladu s člankom 4. ili člankom 20. stavkom 2. prosljeđuje drugoj državi članici sve informacije koje se trebaju podnijeti ili staviti na raspolaganje u skladu s Prilogom IV. u isto vrijeme kad ih stavlja na raspolaganje javnosti. Na temelju tih informacija provode se savjetovanja između tih dviju država članica, pri čemu se osigurava da se primjedbe države članice koja bi mogla biti znatno pogođena dostave prije nego što nadležno tijelo države članice na čijem je državnom području podnesen zahtjev za dozvolu donese odluku. Ako država članica koja bi mogla biti znatno pogođena ne dostavi primjedbe u roku za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, nadležno tijelo nastavlja postupak izdavanja dozvole.

2.   Države članice osiguravaju da se u slučajevima iz stavka 1. zahtjev za dozvolu također stavi na raspolaganje za primjedbe i javnosti države članice koja bi mogla biti znatno pogođena i da ostane na raspolaganju u istom razdoblju tijekom kojeg je bio na raspolaganju u državi članici u kojoj je zahtjev podnesen.”

;

29.

iza članka 26. umeće se sljedeći naslov:

„POGLAVLJE II.A

OMOGUĆAVANJE I PROMICANJE INOVACIJA”

30.

članak 27. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 27.

Tehnike u nastajanju

Države članice prema potrebi potiču razvoj i primjenu tehnika u nastajanju, posebno ako su takve tehnike utvrđene u zaključcima o NRT-u, referentnim dokumentima o NRT-u ili nalazima inovacijskog centra za industrijsku preobrazbu i emisije iz članka 27.a.”

;

31.

umeću se sljedeći članci:

„Članak 27.a

Inovacijski centar za industrijsku preobrazbu i emisije

1.   Komisija osniva inovacijski centar za industrijsku preobrazbu i emisije (‚centar’ ili‚INCITE’) i upravlja njime.

2.   Centar prikuplja i analizira informacije o inovativnim tehnikama, uključujući tehnike u nastajanju i transformativne tehnike koje, među ostalim, doprinose svođenju onečišćenja na najmanju moguću mjeru, dekarbonizaciji, učinkovitosti resursa, kružnom gospodarstvu uz smanjenu ili sigurniju upotrebu kemikalija, i koje su relevantne za aktivnosti obuhvaćene područjem primjene ove Direktive, te karakterizira njihov stupanj razvoja i njihovu okolišnu učinkovitost. Komisija uzima u obzir nalaze centra pri pripremi programa rada za razmjenu informacija iz članka 13. stavka 3. točke (b) te pri sastavljanju, preispitivanju i ažuriranju referentnih dokumenata o NRT-u iz članka 13. stavka 1.

3.   Centru pomažu:

4.   Centar objavljuje svoje nalaze, podložno ograničenjima utvrđenima u članku 4. stavcima 1. i 2. Direktive 2003/4/EZ.

Komisija donosi provedbeni akt kojim se utvrđuju detaljni aranžmani potrebni za uspostavu i funkcioniranje centra. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 75. stavka 2.

Članak 27.b

Ispitivanje tehnika u nastajanju

Ne dovodeći u pitanje članak 18., nadležno tijelo može odobriti privremena odstupanja od zahtjeva utvrđenih u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. i od načela utvrđenih u članku 11. točkama (a) i (b) za ispitivanje tehnika u nastajanju na ukupno razdoblje od najviše 30 mjeseci, pod uvjetom da se nakon razdoblja navedenog u dozvoli zaustavi ispitivanje tehnike ili da aktivnost dosegne barem razine emisija povezane s NRT-om.

Članak 27.c

Razine emisija i okvirne vrijednosti okolišne učinkovitosti povezane s tehnikama u nastajanju

Odstupajući od članka 21. stavka 3., nadležno tijelo može utvrditi:

Članak 27.d

Preobrazba radi prelaska na čistu, kružnu i klimatski neutralnu industriju

1.   Države članice zahtijevaju da operateri do 30. lipnja 2030. u svoj EMS uključe okvirni plan preobrazbe koji obuhvaća njihove aktivnosti navedene u točkama 1., 2., 3., 4., 6.1.a i 6.1.b Priloga I. Plan preobrazbe sadržava informacije o tome kako će operater preobraziti postrojenje u razdoblju 2030. – 2050. kako bi se doprinijelo nastanku održivog, čistog, kružnog, resursno učinkovitog i klimatski neutralnoga gospodarstva do 2050., uključujući, ako je relevantno, temeljitom industrijskom preobrazbom iz članka 27.e.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da najkasnije godinu dana nakon roka utvrđenog u prvom podstavku ovog stavka organizacija za reviziju iz članka 14.a stavka 4. šestog podstavka ocijeni usklađenost planova preobrazbe iz prvog podstavka ovog stavka sa zahtjevima utvrđenima u delegiranom aktu iz stavka 5. ovog članka.

2.   Države članice zahtijevaju da, u okviru preispitivanja uvjetâ dozvole u skladu s člankom 21. stavkom 3. nakon objave odluka o zaključcima o NRT-u nakon 1. siječnja 2030., operater u svoj EMS uključi plan preobrazbe za svako postrojenje koje obavlja bilo koju aktivnost navedenu u Prilogu I. koja nije navedena u stavku 1. ovog članka. Plan preobrazbe sadržava informacije o tome kako će operater preobraziti postrojenje u razdoblju 2030.–2050. kako bi se doprinijelo nastanku održivog, čistog, kružnog i klimatski neutralnoga gospodarstva do 2050., u skladu sa zahtjevima utvrđenima u delegiranom aktu iz stavka 5. ovog članka.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da najkasnije godinu dana nakon završetka preispitivanja iz članka 21. stavka 3. organizacija za reviziju iz članka 14.a stavka 4. šestog podstavka ocijeni usklađenost planova preobrazbe iz prvog podstavka sa zahtjevima utvrđenima u delegiranom aktu iz stavka 5. ovog članka.

3.   Ako su dva ili više postrojenja pod kontrolom istog operatera ili ako su postrojenja pod kontrolom različitih operatera koji su dio istog trgovačkog društva u istoj državi članici, ta postrojenja mogu biti obuhvaćena jednim planom preobrazbe.

Ako su elementi planova preobrazbe već izrađeni u skladu s drugim zakonodavstvom Unije i u skladu su s ovim člankom, u planu preobrazbe može se navesti upućivanje na relevantne dokumente.

4.   Operater u okviru objave relevantnih informacija utvrđenih u EMS-u kako je naveden u članku 14.a stavku 4. objavljuje svoj plan preobrazbe, ažuriranja plana preobrazbe te rezultate ocjene iz stavaka 1. i 2.

5.   Komisija do 30. lipnja 2026. donosi delegirani akt radi dopune ove Direktive utvrđivanjem sadržaja planova preobrazbe na temelju informacija koje se zahtijevaju u skladu sa stavcima 1., 2. i 3.

Komisija do 31. prosinca 2034. preispituje i, prema potrebi, revidira delegirani akt iz prvog podstavka.

Članak 27.e

Temeljita industrijska preobrazba

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 18., u slučaju temeljite industrijske preobrazbe postrojenja koja je utvrđena u relevantnom planu preobrazbe koji obuhvaća postrojenje, nadležno tijelo može produljiti razdoblje za usklađivanje postrojenja s ažuriranim uvjetima dozvole iz članka 21. stavka 3. na ukupno najviše osam godina pod sljedećim uvjetima:

Države članice u okviru svojeg izvješćivanja Komisije u skladu s člankom 72. najmanje jednom godišnje obavješćuju Komisiju o odobrenim odstupanjima.

2.   Ne dovodeći u pitanje članke 18. i 22., u slučaju temeljite industrijske preobrazbe koja se sastoji od zatvaranja postrojenja i njegove zamjene novim postrojenjem koja je utvrđena u relevantnom planu preobrazbe koji obuhvaća postrojenje i koja se mora dovršiti u roku od osam godina od objave odluka o zaključcima o NRT-u, u skladu s člankom 13. stavkom 5., koje se odnose na glavnu aktivnost postojećeg postrojenja, nadležno tijelo može odustati od obveze ažuriranja dozvole u skladu s člankom 21. stavkom 3., pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

Države članice u okviru svojeg izvješćivanja Komisije u skladu s člankom 72. najmanje jednom godišnje obavješćuju Komisiju o odobrenim odstupanjima.”

;

32.

u članku 30. stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

„5.   Nadležno tijelo može odobriti odstupanje, u trajanju od najviše 6 mjeseci, od obveze ispunjavanja graničnih vrijednosti emisija predviđenih u stavcima 2. i 3. za sumporov dioksid, za uređaje za loženje koji se u tu svrhu uobičajeno koriste gorivom s niskim udjelom sumpora, u slučajevima kada operater ne može zadovoljiti te granične vrijednosti zbog prekida u opskrbi gorivom s niskim udjelom sumpora zbog ozbiljne nestašice.

Države članice odmah obavješćuju Komisiju o svakom odstupanju odobrenom na temelju prvog podstavka, među ostalim o razlozima kojima se opravdava odstupanje i nametnutim uvjetima.”

;

33.

u članku 30. stavku 6. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Države članice odmah obavješćuju Komisiju o svakom odstupanju odobrenom na temelju prvog podstavka, među ostalim o razlozima kojima se opravdava odstupanje i nametnutim uvjetima.”

;

34.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 34.a

Uređaji za loženje koji su dio malog izoliranog sustava

1.   Države članice mogu do 31. prosinca 2029. izuzeti postrojenja za loženje koja su dio malog izoliranog sustava na 4. kolovoza 2024. od sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija iz članka 30. stavka 2. i iz članka 15. stavka 3. za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice ili, ako je primjenjivo, od stopa odsumporavanja iz članka 31. Granične vrijednosti emisija za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice utvrđene u dozvoli za takve uređaje za loženje na temelju zahtjeva iz direktiva 2001/80/EZ i 2008/1/EZ moraju ostati barem na istoj razini.

Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da se emisije prate i da se ne uzrokuje znatno onečišćenje. Države članice mogu izuzeti postrojenja od graničnih vrijednosti emisija samo kada su iscrpljene sve mjere koje dovode do manje onečišćenja. Izuzeće ne traje dulje nego što je to potrebno.

2.   Dotični uređaji za loženje od 1. siječnja 2030. moraju biti u skladu s graničnim vrijednostima emisija za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice utvrđenima u dijelu 2. Priloga V. te s graničnim vrijednostima emisija iz članka 15. stavka 3. za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice.

3.   Države članice koje predviđaju izuzeća u skladu sa stavkom 1. ovog članka provode plan za osiguravanje sukladnosti koji obuhvaća uređaje za loženje koji ostvaruju koristi od takvih izuzeća. Plan za osiguravanje sukladnosti sadržava informacije o mjerama kojima se do 31. prosinca 2029. osigurava sukladnost dotičnih uređaja s graničnim vrijednostima emisija za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice utvrđenima u dijelu 2. Priloga V. te s graničnim vrijednostima emisija iz članka 15. stavka 3. za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice. Plan za osiguravanje sukladnosti uključuje i informacije o mjerama za svođenje opsega i trajanja emisija onečišćujućih tvari tijekom razdoblja obuhvaćenog planom na najmanju moguću mjeru te informacije o mjerama upravljanja potražnjom i mogućnostima za prijelaz na čišća goriva ili čišće alternative, kao što su uvođenje obnovljivih izvora energije i povezanost s kopnenim mrežama.

4.   Države članice najkasnije do 5. veljače 2025. Komisiji dostavljaju svoj plan za osiguravanje sukladnosti. Komisija evaluira planove i, ako u roku od 12 mjeseci od primitka plana ne podnese prigovore, dotična država članica smatra da je njezin plan prihvaćen. Ako Komisija podnese prigovore zbog toga što se planom ne jamči sukladnost dotičnih uređaja do 31. prosinca 2029. ili zbog toga što se opseg i trajanje emisija onečišćujućih tvari tijekom razdoblja obuhvaćenog planom ne svedu na najmanju moguću mjeru, dotična država članica dostavlja Komisiji revidirani plan u roku od šest mjeseci od obavijesti Komisije o prigovorima. U odnosu na evaluaciju revidirane verzije plana koju država članica dostavlja Komisiji, razdoblje iz druge rečenice iznosi 6 mjeseci.

5.   Države članice izvješćuju Komisiju o napretku ostvarenom u vezi s mjerama opisanima u planu za osiguravanje sukladnosti najkasnije do 5. veljače 2026. i na kraju svake sljedeće kalendarske godine. Države članice obavješćuju Komisiju o svim naknadnim promjenama plana za osiguravanje sukladnosti. U odnosu na evaluaciju revidirane verzije plana koju država članica dostavlja Komisiji, razdoblje iz stavka 4. druge rečenice iznosi šest mjeseci.

6.   Država članica objavljuje informacije o odstupanju i nametnutim uvjetima u skladu s člankom 24. stavkom 2.”

;

35.

u članku 42. stavku 1. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Ovo se poglavlje ne primjenjuje na postrojenja za uplinjavanje ili pirolizu ako se plinovi ili tekućine koji nastaju takvom termičkom obradom otpada obrađuju prije spaljivanja u toj mjeri da:

;

36.

u članku 48. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   Države članice osiguravaju da se praćenje emisija provodi u skladu s dijelovima 6. i 7. Priloga VI.

Emisije u zrak iz postrojenjâ za spaljivanje i suspaljivanje otpada moraju se pratiti i tijekom uvjeta rada koji nisu normalni. Emisije tijekom uključivanja i isključivanja dok se ne spaljuje otpad, uključujući emisije PCDD/F-a i dioksinu sličnih PCB-ova, procjenjuju se na temelju aktivnosti mjerenja koje se provode u redovitim vremenskim razmacima, kao što je svake tri godine, tijekom planiranih aktivnosti uključivanja ili isključivanja. Emisije PCDD/F-a i dioksinu sličnih PCB-ova mora se u najvećoj mogućoj spriječiti ili ih se mora svesti na najmanju moguću mjeru.”

;

37.

u članku 63. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Ako se na postojećem postrojenju provodi značajna promjena ili je ono prvi put obuhvaćeno područjem primjene ove Direktive nakon značajne promjene, taj dio postrojenja na kojem se provodi značajna promjena tretira se kao novo postrojenje.”

;

38.

u članku 70. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Praćenje i sustav osiguranja kvalitete laboratorija koji provodi praćenje u skladu su s normama Europskog odbora za normizaciju (CEN) ili, ako CEN norme nisu dostupne, s ISO normama, nacionalnim ili drugim međunarodnim normama koje osiguravaju dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.”

;

39.

iza članka 70. umeće se sljedeći naslov:

„POGLAVLJE VI.A

POSEBNE ODREDBE ZA UZGOJ PERADI I SVINJA”

;

40.

iza naslova „POGLAVLJE VI.a” umeću se sljedeći članci:

„Članak 70.a

Područje primjene

Ovo se poglavlje primjenjuje na aktivnosti utvrđene u Prilogu I.a kojima se dostižu pragovi kapaciteta utvrđeni u tom prilogu.

Članak 70.b

Pravilo akumulacije

1.   Države članice donose mjere kako bi osigurale da ako se dva ili više postrojenja koja se bave aktivnostima uzgoja stoke nalaze blizu jedno drugome i ako je njihov operater isti ili ako su postrojenja pod kontrolom operatera koji su u gospodarskom ili pravnom odnosu, nadležno tijelo može smatrati dotična postrojenja jedinstvenom jedinicom za potrebe izračuna praga kapaciteta iz članka 70.a.

Države članice osiguravaju da se pravilo iz prvog podstavka ne upotrebljava za izbjegavanje obveza utvrđenih u ovoj Direktivi.

2.   Komisija do 5. kolovoza 2028. nakon savjetovanja s državama članicama, objavljuje smjernice o kriterijima prema kojima se različita postrojenja smatraju jedinstvenom jedinicom na temelju stavka 1.

Članak 70.c

Dozvole i registracije

1.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da nijedno postrojenje obuhvaćeno područjem primjene ovog poglavlja ne radi bez dozvole ili bez registracije te da je rad svih postrojenja obuhvaćenih područjem primjene ovog poglavlja u skladu s jedinstvenim uvjetima za operativna pravila iz članka 70.i.

Države članice mogu primjenjivati svaki sličan postojeći postupak za registraciju postrojenja kako bi se izbjeglo stvaranje administrativnog opterećenja.

Države članice mogu primjenjivati postupak izdavanja dozvola na intenzivan uzgoj peradi i svinja:

Države članice mogu uključiti zahtjeve za određene kategorije postrojenja obuhvaćenih područjem primjene ovog poglavlja u opća obvezujuća pravila iz članka 6.

Države članice određuju postupak za registraciju ili izdavanje dozvola u odnosu na postrojenja obuhvaćena područjem primjene ovog poglavlja. Ti postupci moraju uključivati barem informacije navedene u stavku 2.

2.   Registracije ili zahtjevi za izdavanje dozvola sadržavaju barem opis sljedećih elemenata:

3.   Zahtjevi sadržavaju i netehnički sažetak informacija iz stavka 2.

4.   Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da operater bez odgode obavijesti nadležno tijelo o svakoj planiranoj značajnoj promjeni postrojenja obuhvaćenih područjem primjene ovog poglavlja koja bi mogla imati posljedice za okoliš. Nadležno tijelo prema potrebi ponovno razmatra i ažurira dozvolu ili od operatera traži da podnese zahtjev za dozvolu ili da provede novu registraciju.

5.   Komisija procjenjuje učinke provedbe operativnih pravila utvrđenih u članku 70.i i do 11 godina nakon stupanja na snagu provedbenog akta iz članka 70.i stavka 2. dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o rezultatima te procjene.

Članak 70.d

Obveze operatera

1.   Države članice osiguravaju da operater provodi praćenje emisija i povezanih razina okolišne učinkovitosti u skladu s jedinstvenim uvjetima za operativna pravila iz članka 70.i.

Podaci o praćenju dobivaju se metodama mjerenja ili, ako to nije izvedivo, metodama izračuna kao što je upotreba faktora emisija. Metode koje se koriste za dobivanje podataka o praćenju opisuju se u operativnim pravilima.

Operater vodi evidenciju svih rezultata praćenja te ih obrađuje u razdoblju od najmanje pet godina, i to na način koji omogućuje provjeru sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija i graničnim vrijednostima okolišne učinkovitosti utvrđenima u operativnim pravilima.

2.   U slučaju nesukladnosti s graničnim vrijednostima emisija i graničnim vrijednostima okolišne učinkovitosti utvrđenima u jedinstvenim uvjetima za operativna pravila iz članka 70.i, države članice zahtijevaju da operater poduzme potrebne mjere kako bi osigurao da se sukladnost ponovno postigne u najkraćem mogućem roku.

3.   Operater osigurava da se svako gospodarenje stajskim gnojem, uključujući rasprostiranje na tlo otpada, nusproizvoda životinjskog podrijetla ili drugih ostataka koje je generiralo postrojenje, provodi u skladu s najboljim raspoloživim tehnikama, kako je navedeno u operativnim pravilima i drugom relevantnom zakonodavstvu Unije, te da se njime ne uzrokuje znatno onečišćenje okoliša.

Članak 70.e

Praćenje

1.   Države članice osiguravaju da se provodi odgovarajuće praćenje u skladu s jedinstvenim uvjetima za operativna pravila iz članka 70.i.

2.   Svi rezultati praćenja evidentiraju se, obrađuju i prikazuju tako da omogućuju nadležnom tijelu da provjeri sukladnost s uvjetima rada, graničnim vrijednostima emisija i graničnim vrijednostima okolišne učinkovitosti koji su sadržani u općim obvezujućim pravilima iz članka 6. ili u dozvoli.

3.   Operater bez odgode nadležnom tijelu na zahtjev stavlja na raspolaganje podatke i informacije navedene u stavku 2. Nadležno tijelo može podnijeti takav zahtjev kako bi provjerilo sukladnost s jedinstvenim uvjetima za operativna pravila. Nadležno tijelo podnosi taj zahtjev ako član javnosti zatraži pristup podacima ili informacijama navedenima u stavku 2.

Članak 70.f

Nesukladnost

1.   Države članice osiguravaju da se vrijednosti emisija i razina okolišne učinkovitosti prate u skladu s jedinstvenim uvjetima za operativna pravila iz članka 70.i te da ne prelaze granične vrijednosti emisija i granične vrijednosti okolišne učinkovitosti koje su u tim pravilima utvrđene.

2.   Države članice uspostavljaju djelotvoran sustav praćenja sukladnosti, koji se temelji na okolišnim inspekcijama ili drugim mjerama, radi provjere sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u ovom poglavlju.

3.   U slučaju nesukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u ovom poglavlju, države članice osiguravaju da nadležno tijelo od operatera zahtijeva da poduzme sve mjere, uz mjere koje je poduzeo u skladu s člankom 70.d, koje su potrebne kako bi se bez odgode osiguralo ponovno postizanje sukladnosti.

Ako nesukladnost uzrokuje znatno pogoršanje lokalnih uvjeta zraka, vode ili tla ili ako predstavlja ili može predstavljati znatnu opasnost za zdravlje ljudi, nadležno tijelo prekida rad postrojenja dok se ponovno ne postigne sukladnost.

Članak 70.g

Informiranje i sudjelovanje javnosti

1.   Države članice osiguravaju da zainteresirana javnost rano dobije djelotvorne prilike za sudjelovanje u sljedećim postupcima:

2.   Nadležno tijelo stavlja na raspolaganje javnosti, među ostalim sustavno putem interneta, besplatno i bez ograničenja pristupa na registrirane korisnike, sljedeće dokumente i informacije:

Članak 70.h

Pristup pravosuđu

1.   Države članice osiguravaju da, u skladu s relevantnim nacionalnim pravnim sustavom, članovi zainteresirane javnosti imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili drugim zakonom utemeljenim neovisnim i nepristranim tijelom radi osporavanja materijalne ili postupovne zakonitosti odluka, djelovanja ili propusta koji podliježu ovom poglavlju ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

Aktivna procesna legitimacija u postupku preispitivanja ne smije biti uvjetovana ulogom koju je dotični član zainteresirane javnosti imao u fazi sudjelovanja u postupcima odlučivanja na temelju ove Direktive.

Postupak preispitivanja mora biti pošten, pravičan i pravodoban i ne smije biti preskup te se njime moraju pružati odgovarajuća i djelotvorna pravna sredstva, uključujući mjere zabrane, prema potrebi.

2.   Države članice utvrđuju u kojoj se fazi odluke, djelovanja ili propusti mogu osporavati.

Članak 70.i

Jedinstveni uvjeti za operativna pravila

1.   Komisija organizira razmjenu informacija između država članica, dotičnih sektora, nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša i Komisije prije utvrđivanja jedinstvenih uvjeta za operativna pravila u skladu sa stavkom 2. Razmjena informacija posebno se odnosi na sljedeće:

2.   Komisija do 1. rujna 2026. donosi provedbeni akt radi utvrđivanja jedinstvenih uvjeta za operativna pravila za svaku od aktivnosti iz Priloga I.a.

Jedinstveni uvjeti za operativna pravila u skladu su s upotrebom najboljih raspoloživih tehnika za aktivnosti navedene u Prilogu I.a te se njima uzimaju u obzir priroda, vrsta, veličina i gustoća populacije tih postrojenja, veličina stada pojedinačnih vrsta životinja na mješovitim farmama i posebnosti sustava uzgoja goveda koji se temelje na pašnjacima i u kojima se životinje samo sezonski uzgajaju u zatvorenim postrojenjima. Uključuju i okvirne informacije o tehnikama u nastajanju, ako su dostupne.

Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 75. stavka 2.

3.   Države članice osiguravaju da nadležno tijelo prati razvoj najboljih raspoloživih tehnika ili da je o njemu obaviješteno, kao i o objavljivanju svih novih ili ažuriranih jedinstvenih uvjeta za operativna pravila.”

;

41.

u članku 72. stavak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„2.   Vrsta, oblik i učestalost informacija koji se stavljaju na raspolaganje u skladu sa stavkom 1. ovog članka utvrđuju se u skladu s regulatornim postupkom iz članka 75. stavka 2. Provedbena odluka kojom se utvrđuju vrsta, oblik i učestalost podataka koji se stavljaju na raspolaganje u skladu sa stavkom 1. ovog članka ažurira se kad god je to potrebno, a najkasnije 5. kolovoza 2026.”;

42.

u članku 73. stavku 1. prvi i drugi podstavak zamjenjuju se sljedećim:

„Komisija do 30. lipnja 2028. i svakih pet godina nakon toga Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o preispitivanju provedbe ove Direktive. To izvješće sadržava informacije o aktivnostima za koje su zaključci o NRT-u doneseni ili nisu doneseni u skladu s člankom 13. stavkom 5. ove Direktive, u njemu se uzimaju u obzir dinamika inovacija, uključujući tehnike u nastajanju, potreba za daljnjim mjerama sprečavanja onečišćenja i preispitivanje iz članka 8. Direktive 2003/87/EZ.

To izvješće sadržava procjenu potrebe za djelovanjem Unije putem utvrđivanja ili ažuriranja minimalnih zahtjeva na razini Unije za granične vrijednosti emisija i za pravila o praćenju i sukladnosti za aktivnosti obuhvaćene područjem primjene zaključaka o NRT-u koji su doneseni u prethodnom petogodišnjem razdoblju, na temelju sljedećih kriterija:

;

43.

članak 73. mijenja se kako slijedi:

44.

članak 74. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 74.

Izmjene priloga

1.   Kako bi omogućila prilagođivanje odredaba ove Direktive znanstvenom i tehničkom napretku na temelju najboljih raspoloživih tehnika, Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 76. s obzirom na prilagodbu dijelova 3. i 4. Priloga V., dijelova 2., 6., 7. i 8. Priloga VI. i dijelova 5., 6., 7. i 8. Priloga VII. takvom znanstvenom i tehničkom napretku.

2.   Komisija provodi odgovarajuće savjetovanje s dionicima prije donošenja delegiranog akta u skladu s ovim člankom.

Komisija objavljuje relevantne studije i analize korištene u pripremi delegiranog akta donesenog u skladu s ovim člankom najkasnije nakon donošenja delegiranog akta.”

;

45.

članak 75. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 75.

Postupak odbora

1.   Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.”

;

46.

članak 76. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 76.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 27.d, članka 48. stavka 5. i članka 74. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 1. kolovoza 2024. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 27.d, članka 48. stavka 5. i članka 74. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 27.d, članka 48. stavka 5. ili članka 74. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”

;

47.

članci 77. i 78. brišu se;

48.

članak 79. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 79.

Sankcije

1.   Ne dovodeći u pitanje obveze država članica na temelju Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (*5), države članice utvrđuju pravila o sankcijama primjenjivima na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

2.   Sankcije iz stavka 1. uključuju upravne novčane kazne kojima se osobama koje su počinile kršenje djelotvorno oduzimaju ekonomske koristi koje proizlaze iz tog kršenja.

U slučaju najtežih kršenja koja je počinila pravna osoba, najveći iznos upravnih novčanih kazni iz prvog podstavka iznosi najmanje 3 % godišnjeg prometa operatera u Uniji u financijskoj godini koja prethodi godini u kojoj je izrečena novčana kazna.

Države članice mogu osim toga ili umjesto toga upotrebljavati kaznene sankcije pod uvjetom da su one jednako učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kao upravne novčane kazne iz ovog članka.

3.   Države članice osiguravaju da se sankcijama utvrđenima na temelju ovog članka, prema potrebi, na odgovarajući način uzima u obzir sljedeće:

4.   Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o pravilima i mjerama iz stavka 1. te o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.

(*5)  Direktiva 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o zaštiti okoliša putem kaznenog prava (SL L 328, 6.12.2008., str. 28.).”;"

49.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 79.a

Naknada štete

1.   Države članice osiguravaju da, ako je šteta za zdravlje ljudi nastala kao posljedica kršenja nacionalnih mjera donesenih na temelju ove Direktive, oštećeni pojedinci imaju pravo zatražiti i dobiti naknadu za tu štetu od relevantnih fizičkih ili pravnih osoba.

2.   Države članice osiguravaju da se nacionalna pravila i postupci koji se odnose na zahtjeve za naknadu štete oblikuju i primjenjuju tako da ne onemogućuju niti pretjerano otežavaju ostvarivanje prava na naknadu štete uzrokovane kršenjem u skladu sa stavkom 1.

3.   Države članice mogu utvrditi rokove zastare za pokretanje postupaka za naknadu štete iz stavka 1. Ti rokovi ne počinju teći prije nego što je kršenje prestalo i prije nego što je osoba koja traži naknadu znala ili se razumno moglo očekivati da zna da je pretrpjela štetu zbog kršenja u skladu sa stavkom 1.”

;

50.

Prilog I. mijenja se u skladu s Prilogom I. ovoj Direktivi;

51.

umeće se Prilog I.a kako je naveden u Prilogu II. ovoj Direktivi;

52.

Prilog II. zamjenjuje se tekstom navedenim u Prilogu III. ovoj Direktivi;

53.

Prilog III. mijenja se u skladu s Prilogom IV. ovoj Direktivi;

54.

Prilog IV. mijenja se u skladu s Prilogom V. ovoj Direktivi;

55.

Prilog V. mijenja se u skladu s Prilogom VI. ovoj Direktivi;

56.

Prilog VI. mijenja se u skladu s Prilogom VII. Ovoj Direktivi.

(a)

četiri godine od stupanja na snagu provedbenog akta iz članka 70.i stavka 2. ako postrojenje ima kapacitet od 600 stočnih jedinica ili više,

(b)

pet godina od stupanja na snagu provedbenog akta iz članka 70.i stavka 2. ako postrojenje ima kapacitet od 400 stočnih jedinica ili više,

(c)

šest godina od stupanja na snagu provedbenog akta iz članka 70.i stavka 2. za sva ostala postrojenja obuhvaćena Prilogom I.a.

(a)

točka 1.4. zamjenjuje se sljedećim:

(b)

točka 2.3. zamjenjuje se sljedećim:

(c)

umeće se sljedeća točka:

(d)

točka 3.5. zamjenjuje se sljedećim:

(e)

umeće se sljedeća točka:

(f)

točka 4.2. podtočka (a) zamjenjuje se sljedećim:

(g)

točka 5.3. zamjenjuje se sljedećim:

(*1)  Direktiva Vijeća 91/271/EEZ od 21. svibnja 1991. o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (SL L 135, 30.5.1991., str. 40.).”;"

(h)

točka 6.2. zamjenjuje se sljedećim:

(i)

točka 6.5. zamjenjuje se sljedećim:

(j)

točka 6.6. zamjenjuje se sljedećim:

1.

Uzgoj svinja u količini koja odgovara 350 stočnih jedinica ili više, isključujući aktivnosti uzgoja koje se provode u okviru režima ekološke proizvodnje u skladu s Uredbom (EU) 2018/848 ili ako je gustoća populacije manja od 2 stočne jedinice po hektaru koja se upotrebljava samo za ispašu ili uzgoj krmnih usjeva ili krmiva koje se upotrebljava za hranidbu životinja, a životinje se drže na otvorenom značajan dio godine ili sezonski.

2.

Uzgoj samo kokoši nesilica u količini koja odgovara 300 stočnih jedinica ili više, ili uzgoj samo drugih kategorija peradi u količini koja odgovara 280 stočnih jedinica ili više. U postrojenjima u kojima se uzgaja mješavina peradi, uključujući kokoši nesilice, prag iznosi 280 stočnih jedinica, a kapacitet se izračunava tako što se 0,93 koristi kao faktor ponderiranja (*1) za kokoši nesilice.

3.

Uzgoj bilo koje mješavine svinja ili peradi u količini koja odgovara 380 stočnih jedinica ili više, isključujući uzgoj svinja u postrojenjima koja rade u skladu s režimima ekološke proizvodnje u skladu s Uredbom (EU) 2018/848, ili ako je gustoća populacije manja od 2 stočne jedinice po hektaru koja se upotrebljava samo za ispašu ili uzgoj krmnih usjeva ili krmiva koja se upotrebljavaju za hranidbu životinja, a životinje se drže na otvorenom značajan dio godine ili sezonski.

1.1.

Troškovi iz članka 15. stavka 5. troškovi su sukladnosti s razinama emisija povezanima s najboljim raspoloživim tehnikama te uključuju i kapitalne i operativne troškove. Ne uključuju šire socijalne ili ekonomske troškove.

1.2.

Evaluacija troškova mora biti kvantitativna i potkrijepljena kvalitativnom ocjenom.

1.3.

Troškovi koji se uzimaju u obzir pri evaluaciji:

1.4.

U zahtjevu za odstupanje jasno se navode izvor troškova i metode njihova izračuna, uključujući diskontnu stopu iz točke 1.3. podtočke (c) i procjenu nesigurnosti povezanih s evaluacijom troškova.

1.5.

Troškove koje evaluira operater ocjenjuje nadležno tijelo na temelju informacija iz drugih izvora, kao što su pružatelji tehnoloških usluga, recenzirana istraživanja, stručne prosudbe ili podaci iz drugih postrojenja u kojima su nedavno uvedene najbolje raspoložive tehnike.

2.1.

Koristi za okoliš iz članka 15. stavka 6. koristi su za okoliš koje proizlaze iz sukladnosti s razinama emisija povezanima s najboljim raspoloživim tehnikama.

2.2.

Evaluacija koristi za okoliš mora biti kvantitativna (prikazana u novčanim iznosima) i potkrijepljena kvalitativnom ocjenom. Ako su dostupni, upotrebljavaju se utvrđeni troškovi štete od onečišćujućih tvari.

2.3.

Pri evaluaciji koristi za okoliš uzima se u obzir diskontna stopa koja se primjenjuje na sve monetizirane koristi i koja se odnosi na razlike u vrijednostima za društvo tijekom vremena.

2.4.

U zahtjevu za izuzeće jasno se navode izvor informacija o koristima za okoliš i metode izračuna tih koristi, uključujući diskontnu stopu iz točke 1.3. podtočke (c) i procjenu nesigurnosti povezanih s evaluacijom koristi za okoliš.

2.5.

Koristi za okoliš koje evaluira operater ocjenjuje nadležno tijelo na temelju stručne prosudbe ili podataka iz drugih postrojenja u kojima su nedavno uvedene najbolje raspoložive tehnike.

3.1.

Kako bi se utvrdilo postoji li nerazmjernost, troškovi postizanja sukladnosti s razinama emisija povezanima s najboljim raspoloživim tehnikama uspoređuju se s koristima takve sukladnosti.

3.2.

Mehanizam za usporedbu uključuje sljedeće elemente:

(a)

točka 2. zamjenjuje se sljedećim:

(b)

točka 5. zamjenjuje se sljedećim:

(c)

točka 9. zamjenjuje se sljedećim:

(d)

točka 10. zamjenjuje se sljedećim:

(e)

točka 11. zamjenjuje se sljedećim:

(a)

u stavku 1., uvodni dio zamjenjuje se sljedećim:

(b)

stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

(c)

stavak 5. zamjenjuje se sljedećim:

(a)

u dijelu 3. stavku 8., treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Operater bez odgađanja obavješćuje nadležno tijelo o rezultatima provjere automatskih mjernih sustava.”;

(b)

u dijelu 3. stavku 10., drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Dan u kojem više od tri srednje satne vrijednosti nisu prihvatljive zbog neispravnog funkcioniranja ili održavanja automatskog mjernog sustava proglašava se nevažećim. Ako je tijekom godine više od deset dana proglašeno nevažećim zbog takvih situacija, nadležno tijelo od operatera zahtijeva da bez odgode poduzme odgovarajuće mjere za poboljšanje pouzdanosti automatiziranog mjernog sustava.”.

„1.2.

Uzorkovanje i analize svih onečišćujućih tvari, uključujući i dioksine i furane, kao i osiguranje kvalitete automatiziranih mjernih sustava i referentnih metoda mjerenja za kalibriranje tih sustava, provode se u skladu s CEN normama. Ako CEN norme nisu dostupne, primjenjuju se ISO norme, nacionalne ili druge međunarodne norme koje osiguravaju dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete. To se odnosi i na sustav osiguranja kvalitete laboratorija koji provodi uzorkovanje i analizu. Automatizirani mjerni sustavi podvrgavaju se kontroli pomoću paralelnih mjerenja referentnim metodama, najmanje jednom godišnje.”.