(1)

Uredba (EZ) br. 715/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (⁴) značajno je izmijenjena nekoliko puta. S obzirom na daljnje izmjene tu bi uredbu radi jasnoće trebalo preinačiti.

(2)

Unutarnje tržište prirodnog plina, koje se postupno uvodi od 1999. godine, ima za cilj pružanje stvarnog izbora svim potrošačima u Uniji, bilo da se radi o građanima ili poduzećima, novih poslovnih mogućnosti i dodatne prekogranične trgovine, radi ostvarivanja veće učinkovitosti, konkurentnih cijena i viših standarda usluga te doprinošenja sigurnosti opskrbe i održivosti.

(3)

Uredbom (EU) 2021/1119 Europskog parlamenta i Vijeća (⁵) Unija se obvezala smanjiti emisije stakleničkih plinova. Potrebno je uskladiti pravila unutarnjeg tržišta za plinovita goriva s tom uredbom. U tom kontekstu, Unija je u komunikacijama Komisije od 8. srpnja 2020. naslovljenim „Energija za klimatski neutralno gospodarstvo: strategija EU-a za integraciju energetskog sustava” i „Strategija za vodik za klimatski neutralnu Europu” („Strategija EU-a za vodik”) te rezoluciji Europskog parlamenta od 10. srpnja 2020. o sveobuhvatnom europskom pristupu skladištenju energije (⁶) iznijela plan kako osuvremeniti tržišta energije, uključujući u pogledu dekarbonizacije tržišta plina. Ova bi Uredba trebala pomoći Uniji da postigne cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova uz istodobno osiguravanje sigurnosti opskrbe i pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta prirodnog plina i vodika.

(4)

Ovom se Uredbom dopunjavaju povezani instrumenti politika i zakonodavni instrumenti Unije, posebno onima predloženima na temelju komunikacije Komisije od 11. prosinca 2019. naslovljene „Europski zeleni plan”, kao što su uredbe (EU) 2023/857 (⁷), (EU) 2023/957 (⁸), (EU) 2023/1805 (⁹) i (EU) 2023/2405 (¹⁰) Europskog parlamenta i Vijeća te direktive (EU) 2023/959 (¹¹), (EU) 2023/1791 (¹²) i (EU) 2023/2413 (¹³) Europskog parlamenta i Vijeća, čiji je cilj potaknuti dekarbonizaciju gospodarstva Unije i osigurati da se ono nastavi kretati putanjom koja vodi k ostvarenju cilja klimatski neutralne Unije do 2050., u skladu s Uredbom (EU) 2021/1119. Glavni je cilj ove Uredbe omogućiti i olakšati takvu tranziciju prema klimatskoj neutralnosti osiguravanjem povećanja tržišta vodika i učinkovitog tržišta prirodnog plina.

(5)

Ovom se Uredbom nastoji olakšati ulazak plina iz obnovljivih izvora i niskougljičnog plina i vodika u energetski sustav, čime bi se omogućio odmak od fosilnog plina, te stvoriti uvjete u kojima plin iz obnovljivih izvora i niskougljični plin i vodik mogu biti bitan čimbenik u postizanju klimatskih ciljeva Unije do 2030. i njezine klimatske neutralnosti do 2050. Ovom Uredbom nastoji se i uspostaviti regulatorni okvir koji svim sudionicima na tržištu omogućuje i potiče ih na odmak od fosilnog plina i planiranje svojih aktivnosti kako bi se izbjegli učinci ovisnosti te se nastoji osigurati postupan i pravodoban prestanak upotrebe fosilnog plina, posebno u svim relevantnim industrijskim sektorima i za grijanje.

(6)

U strategiji EU-a za vodik vodi se računa, s obzirom na to da države članice imaju različit potencijal za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora, da otvoreno i konkurentno unutarnje tržište bez prepreka prekograničnoj trgovini ima značajne prednosti za tržišno natjecanje, cjenovnu pristupačnost i sigurnost opskrbe. Osim toga, u strategiji EU-a za vodik naglašava se i da bi formiranje likvidnog tržišta na kojem bi se vodikom trgovalo kao robom olakšalo ulazak novih proizvođača na tržište i koristilo dubljoj integraciji s ostalim nositeljima energije te da bi se stvorili održivi cjenovni signali za donošenje investicijskih i operativnih odluka. Pravila utvrđena ovom Uredbom trebala bi stoga olakšati uspostavljanje tržišta vodika, trgovine vodikom kao robom i likvidnih tržišnih čvorišta. Države članice trebale bi ukloniti sve neopravdane prepreke tome, uključujući nerazmjerne tarife na interkonekcijskim točkama. Uvažavajući svojstvene razlike trebalo bi razmotriti mogućnost da se postojeća pravila donesena za tržišta električne energije i prirodnog plina, koja su omogućila učinkovito poslovanje i trgovanje, primjenjuju i na tržište vodika. Iako se ovom Uredbom utvrđuju opća načela koja se primjenjuju na funkcioniranje tržišta vodika, pri primjeni tih načela valja uzeti u obzir fazu razvoja tog tržišta.

(7)

Potpora regijama s velikom potrošnjom ugljena i visokim emisijama ugljika da postupno prestanu upotrebljavati fosilna goriva i postupno uvedu energiju iz obnovljivih izvora ključan je element politike pravedne tranzicije. Ta se potpora mora provoditi u skladu s relevantnim pravnim okvirom, posebno Fondom za pravednu tranziciju uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i Vijeća (¹⁴), iz kojeg je predviđeno financiranje tehnologija za energiju iz obnovljivih izvora. Komisija ima ključnu ulogu u osiguravanju takve potpore nacionalnim politikama usmjerenima na postupno smanjenje postojećih kapaciteta za vađenje ugljena i drugih krutih fosilnih goriva i proizvodnju energije iz njih. Za taj je proces potrebno izdvojiti financijska sredstva kako bi se ublažio društveni i gospodarski učinak, uključujući prekvalifikaciju radne snage u svrhu prelaska na čistu energiju u regijama u kojima dolazi do strukturnih promjena. Pri pružanju potpore regijama s velikom potrošnjom ugljena i visokim emisijama ugljika valjat će uzeti u obzir posebne ciljeve, područja primjene i kriterije svakog relevantnog programa financiranja sredstvima Unije. Iz Fonda za pravednu tranziciju predviđeno je financiranje isključivo tehnologija za energiju iz obnovljivih izvora.

(8)

Direktivom (EU) 2024/1788 Europskog parlamenta i Vijeća (¹⁵) predviđena je mogućnost kombiniranog operatora sustava. Pravila koja su utvrđena u ovoj Uredbi stoga ne iziskuju promjenu organizacije nacionalnih sustava koji su sukladni s odgovarajućim odredbama te direktive.

(9)

Potrebno je precizirati kriterije prema kojima se utvrđuju tarife za pristup mreži kako bi se osigurala njihova potpuna usklađenost s načelom nediskriminacije i potrebama unutarnjeg tržišta koje pravilno funkcionira te u potpunosti voditi računa o potrebi za cjelovitošću sustava i odražavati stvarno nastale troškove, u mjeri u kojoj takvi troškovi odgovaraju troškovima učinkovitog i strukturno usporedivog mrežnog operatora te su transparentni, a istodobno uključuju primjereni povrat od ulaganja i omogućuju integriranje plina iz obnovljivih izvora i niskougljičnog plina. Pravila o tarifama za pristup mreži utvrđena u ovoj Uredbi dopunjena su dodatnim pravilima o tarifama za pristup mreži, posebno u mrežnim pravilima i smjernicama donesenima na temelju ove Uredbe, u uredbama (EU) 2022/869 (¹⁶) i (EU) 2024/1787 (¹⁷) Europskog parlamenta i Vijeća te u Direktivi (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (¹⁸) i Direktivi (EU) 2023/1791.

(10)

U pravilu je najučinkovitije financirati infrastrukturu prihodima od korisnika te infrastrukture i izbjegavati unakrsno subvencioniranje. Unakrsno subvencioniranje čak bi, kad je riječ o reguliranoj imovini, bilo nespojivo s općim načelom tarifa koje odražavaju troškove. Međutim, u iznimnim slučajevima unakrsno subvencioniranje moglo bi donijeti društvene koristi, posebno u ranim fazama razvoja mreže u kojima je prisutna niska rezerviranost kapaciteta u usporedbi s tehničkim kapacitetom i nesigurnost u pogledu ostvarivanja buduće potražnje za kapacitetom. Unakrsno subvencioniranje stoga bi moglo doprinijeti razumnim i predvidivim tarifama za korisnike mreže u početnoj fazi i smanjiti rizik ulaganja za mrežne operatore i time doprinijeti ulagačkoj klimi koja potiče ostvarivanje dekarbonizacijskih ciljeva Unije. Kao alternativu očekivanim višim mrežnim tarifama koje bi se inače morale naplaćivati početnim korisnicima mreže za vodik, operatorima mreža za vodik treba omogućiti da rasporede troškove razvoja mreže tijekom određenog vremenskog razdoblja tako da se državama članicama dopusti da budućim korisnicima omoguće plaćanje dijela početnih troškova putem međuvremenske raspodjele troškova. Za takvu međuvremensku raspodjelu troškova te njezinu metodologiju i značajke trebalo bi biti potrebno odobrenje regulatornog tijela. Države članice trebale bi moći takav mehanizam popratiti mjerama za pokrivanje financijskog rizika operatora mreža za vodik, primjerice državnim jamstvom, pod uvjetom da su te mjere u skladu s člankom 107. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Ako financiranje mreža tarifama za pristup mreži koje plaćaju korisnici mreže nije održivo, regulatorno tijelo trebalo bi moći pod određenim uvjetima dopustiti financijske prijenose između odvojenih reguliranih usluga iz mreže za prirodni plin i vodik. Troškovi povezani sa studijama izvedivosti prenamjene mreža za prirodni plin u mreže za vodik ne bi se trebali smatrati unakrsnim subvencioniranjem. Unakrsno subvencioniranje ne bi trebali financirati korisnici mreže iz drugih država članica i stoga je financiranje za unakrsno subvencioniranje primjereno prikupljati tek od izlaznih točaka do krajnjih kupaca unutar iste države članice. Osim toga, budući da je unakrsno subvencioniranje iznimka, trebalo bi se pobrinuti da je proporcionalno, transparentno, ograničenog trajanja i uspostavljeno pod regulatornim nadzorom, podložno slanju obavijesti Komisiji i Agenciji Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) osnovanoj Uredbom (EU) 2019/942 Europskog parlamenta i Vijeća (¹⁹).

(11)

Uporaba tržišnih mehanizama, kao što su dražbe, radi utvrđivanja tarifa treba biti usklađena s Direktivom (EU) 2024/1788 i Uredbom Komisije (EU) 2017/459 (²⁰).

(12)

Zajednički minimalni paket usluga za pristup trećih strana potreban je radi osiguravanja zajedničkog minimalnog standarda pristupa u praksi u svakom dijelu Unije, kako bi se osigurala dostatna usklađenost usluga za pristup trećih strana i omogućilo iskorištavanje prednosti koje proizlaze iz unutarnjeg tržišta prirodnog plina koje pravilno funkcionira.

(13)

Sporazumi o pristupu treće strane trebaju se temeljiti na načelima utvrđenima u ovoj Uredbi. Organiziranje ulazno-izlaznih sustava koji omogućuju slobodnu dodjelu plina na temelju stalnog kapaciteta podržano je na XXIV. europskom regulatornom forumu za plin (Madridskom forumu) održanom u listopadu 2013. Stoga bi trebalo uvesti definiciju ulazno-izlaznog sustava, što bi pomoglo u ostvarivanju ravnopravnih tržišnih uvjeta za plin iz obnovljivih izvora i niskougljični plin priključen na razini transporta ili na razini distribucije. Određivanje tarifa za operatore distribucijskih sustava i operatore distribucijskih mreža za vodik te organiziranje dodjele kapaciteta između razine transporta i distribucije prirodnog plina i vodika trebalo bi prepustiti regulatornim tijelima na temelju načela utvrđenih u Direktivi (EU) 2024/1788.

(14)

Pristup ulazno-izlaznom sustavu općenito bi se trebao temeljiti na stalnom kapacitetu. Od mrežnih operatora trebalo bi zahtijevati da surađuju kako bi se optimizirala ponuda stalnog kapaciteta, što pak korisnicima mreže omogućuje slobodnu dodjelu prirodnog plina koji ulazi ili izlazi na temelju stalnog kapaciteta na bilo kojoj ulaznoj ili izlaznoj točki istog ulazno-izlaznog sustava.

(15)

Države članice trebale bi moći uspostaviti potpuno ili djelomično regionalno integriranje u slučaju da su dva ili više susjednih ulazno-izlaznih sustava spojeni. Djelomično regionalno integriranje trebalo bi moći obuhvatiti različite zone uravnoteživanja kao važan korak prema integriranju rascjepkanih tržišta prirodnog plina i poboljšanju funkcioniranja unutarnjeg tržišta prirodnog plina.

(16)

Ako se integriraju regionalna regionalna tržišta, dotični operatori transportnih sustava i regulatorna tijela trebaju raditi na rješavanju pitanja s prekograničnim utjecajem kao što su strukture tarifa, režim uravnoteživanja, kapaciteti na preostalim prekograničnim točkama, planovi ulaganja i obavljanje zadaća operatora transportnih sustava i regulatornih tijela.

(17)

Uvjetovani kapacitet trebalo bi nuditi samo ako mrežni operatori nisu u mogućnosti ponuditi stalni kapacitet. Mrežni operatori trebali bi transparentno i jasno definirati uvjete za uvjetovani kapacitet na temelju operativnih ograničenja. Regulatorno tijelo trebalo bi odobriti uvjete i osigurati da je broj proizvoda uvjetovanog kapaciteta ograničen kako bi se izbjeglo fragmentiranje tržišta prirodnog plina te bi trebalo osigurati usklađenost s načelom pružanja učinkovitog pristupa treće strane.

(18)

Kako bi se dovršilo unutarnje tržište prirodnog plina, trebalo bi ostvariti dostatnu razinu prekograničnih kapaciteta spojnih plinovoda za prirodni plin i podržati integraciju tržišta.

(19)

Cilj je ove Uredbe poduprijeti proizvodnju održivog biometana u Uniji. U radnom dokumentu službi Komisije od 18. svibnja 2022. naslovljenom „Provedba akcijskog plana Repower EU: potrebe za ulaganjima, akcelerator vodika i postizanje ciljeva u pogledu biometana”, priloženom uz komunikaciju Komisije od 18. svibnja 2022. naslovljenu „Plan REPowerEU”, Komisija je predložila da se proizvodnja održivog biometana u Uniji do 2030. znatno poveća, i to do razine od 35 milijardi kubičnih metara godišnje.

(20)

Koordinirano kartiranje za uvođenje bioplina i biometana služi kao alat državama članicamae za utvrđivanje koliko će biometan u razdoblju od 2021. do 2030. doprinijeti njihovim procijenjenim putanjama k ostvarenju cilja, uključujući očekivanu ukupnu bruto potrošnju konačne energije i ukupni planirani instalirani kapacitet, kako je predviđeno u njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima. Ako su države članice utvrdile nacionalne putanje za bioplin i biometan, trebale bi u svojim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima navesti politike i mjere za njihov razvoj, kao što su donošenje nacionalnih strategija za održivi bioplin i biometan ili utvrđivanje nacionalnih ciljnih vrijednosti za godišnju proizvodnju ili potrošnju biometana, izraženih ili u apsolutnim količinama ili u postotku količine prirodnog plina koji su potrošili kupci priključeni na mrežu za prirodni plin. Kako bi se to olakšalo, Komisija je za države članice sa znatnim potencijalom u pogledu biometana izradila analizu njihova nacionalnog potencijala, kao i prijedloge za najbolje iskorištavanje tog potencijala. Nadalje, u skladu s člankom 25. stavkom 2. točkom (b) Direktive (EU) 2018/2001 države članice mogu za ciljne vrijednosti za prometni sektor iz članka 25. stavka 1. te direktive uzeti u obzir bioplin koji se utiskuje u nacionalnu infrastrukturu za transport i distribuciju plina.

(21)

Potrebna je veća suradnja i usklađivanje operatora transportnih sustava i, prema potrebi, operatora distribucijskih sustava radi izrade mrežnih pravila za pružanje djelotvornog i transparentnog prekograničnog pristupa transportnim mrežama i upravljanje njima te radi osiguravanja usklađenog planiranja koje je dostatno okrenuto budućnosti i solidnog tehničkog razvoja sustava prirodnog plina u Uniji, uključujući stvaranje kapaciteta spojnih plinovoda, vodeći računa o okolišu. Mrežna pravila trebala bi biti u skladu s okvirnim smjernicama, koje su po prirodi neobvezujuće i koje izrađuje ACER. ACER bi trebao imati ulogu u pregledavanju nacrta mrežnih pravila na temelju činjeničnog stanja i njihove usklađenosti s okvirnim smjernicama te bi mu trebalo biti omogućeno da Komisiji preporuči njihovo donošenje. ACER bi trebao ocijeniti predložene izmjene mrežnih pravila te bi mu trebalo biti omogućeno da Komisiji preporuči njihovo donošenje. Operatori transportnih sustava trebali bi upravljati svojim mrežama u skladu s tim mrežnim pravilima.

(22)

Kako bi se osiguralo optimalno upravljanje transportnom mrežom za prirodni plin u Uniji, trebalo bi predvidjeti uspostavu Europske mreže operatora transportnih sustava za plin („ENTSO za plin”). Kako bi se osigurala pravedna zastupljenost malih, međusobno nepovezanih ili izoliranih država članica, za članstvo u ENTSO-u za plin trebali bi biti prihvatljivi ne samo operatori transportnih sustava za prirodni plin nego i operatori sustava za prirodni plin kojima je odobreno odstupanje od članka 60. Direktive (EU) 2024/1788 na temelju članka 86. te direktive. Pri odobravanju statuta ENTSO-a za plin Komisija može nastojati osigurati odgovarajuće razlikovanje članskih prava koja odražavaju različite statuse članova. Zadatke ENTSO-a za plin trebalo bi izvršavati u skladu s pravilima Unije o tržišnom natjecanju koja se primjenjuju na odluke ENTSO-a za plin. Zadaće ENTSO-a za plin trebale bi biti dobro definirane, a njegove bi metode rada trebale bi osigurati učinkovitost, transparentnost i reprezentativnost ENTSO-a za plin. ENTSO za plin i Europska mreža operatora mreža za vodik (ENNOH) prema potrebi mogu zajednički izraditi mrežna pravila o međusektorskim pitanjima. Svrha mrežnih pravila koje izradi ENTSO za plin nije zamijeniti potrebna nacionalna tehnička pravila koja se primjenjuju na pitanja koja nisu prekogranične prirode. S obzirom na to da se pristupom na regionalnoj razini može ostvariti djelotvorniji napredak, operatori transportnih sustava trebali bi uspostaviti regionalne strukture unutar cjelokupne strukture za suradnju te osigurati da su rezultati na regionalnoj razini kompatibilni s mrežnim pravilima i neobvezujućim desetogodišnjim planovima razvoja mreže na razini Unije. Preduvjet za suradnju unutar takvih regionalnih struktura je djelotvorno razdvajanje mrežnih djelatnosti od djelatnosti proizvodnje i opskrbe. U odsutnosti takvog razdvajanja regionalna suradnja između operatora transportnih sustava stvara rizik protutržišnog djelovanja. Države članice trebale bi promicati suradnju i pratiti djelotvornost mrežnih djelatnosti na regionalnoj razini. Suradnja na regionalnoj razini trebala bi biti spojiva s razvojem konkurentnog i učinkovitog unutarnjeg tržišta prirodnog plina i vodika.

(23)

Kako bi se osigurala veća transparentnost u pogledu razvoja transportne mreže za prirodni plin u Uniji, ENTSO za plin trebao bi izraditi, objaviti i redovito ažurirati neobvezujući desetogodišnji plan razvoja mreže na razini Unije za prirodni plin („plan razvoja mreže za prirodni plin na razini Unije”) na temelju zajedničkog scenarija i međusobno povezanog modela. Plan razvoja mreže za prirodni plin na razini Unije trebao bi se izraditi u transparentnom postupku koji uključuje smisleno javno savjetovanje i sudjelovanje neovisnih znanstvenih tijela te bi se trebao temeljiti na objektivnim i znanstvenim kriterijima. U tu svrhu Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene može dati informacije o različitim scenarijima za plan razvoja mreže za prirodni plin na razini Unije u skladu s Uredbom (EU) 2022/869. U taj plan razvoja mreže za prirodni plin na razini Unije trebalo bi uključiti održive transportne mreže za prirodni plin i potrebne regionalne spojne plinovode, relevantne s komercijalnoga gledišta ili s gledišta sigurnosti opskrbe. Planom razvoja mreže za prirodni plin na razini Unije trebalo bi promicati načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu i integraciju energetskih sustava te doprinijeti razboritom i racionalnom korištenju prirodnih resursa i dostizanju klimatskih i energetskih ciljnih vrijednosti Unije.

(24)

Kako bi se unaprijedilo tržišno natjecanje putem likvidnog veleprodajnog tržišta prirodnog plina, od ključne je važnosti da se prirodnim plinom može trgovati neovisno o njegovom položaju u mreži. Jedini način da se to i učini jest dati korisnicima mreže slobodu da neovisno rezerviraju ulazni i izlazni kapacitet, čime se omogućava transport prirodnog plina kroz zone, umjesto duž ugovornih pravaca. Kako bi se osigurala mogućnost odvojenog rezerviranja kapaciteta na ulaznim i izlaznim točkama, tarife utvrđene za jednu ulaznu točku ne bi trebale biti povezane s tarifom utvrđenom za jednu izlaznu točku, nego bi trebale biti ponuđene za te točke odvojeno, te u tarifi ne bi trebalo objedinjavati ulaznu i izlaznu naknadu u jednu cijenu.

(25)

Iako se u Uredbi Komisije (EU) br. 312/2014 (²¹) utvrđuju pravila za uspostavljanje tehničkih pravila kojima se definira režim uravnoteživanja, i dalje je dostupno više opcija osmišljavanja za svaki režim uravnoteženja u određenom ulazno-izlaznom sustavu. Kombinacijom odabira moguće je dobiti poseban režim uravnoteživanja koji je primjenjiv u određenom ulazno-izlaznom sustavu koji trenutačno uglavnom odgovaraju državnim područjima država članica.

(26)

Korisnici mreže trebali bi biti odgovorni za uravnoteživanje svoje predaje i preuzimanja na platformama za trgovanje uspostavljenima radi olakšavanja trgovine prirodnim plinom među korisnicima mreže. Kako bi se za plin iz obnovljivih izvora i niskougljični plin osigurao jednak pristup tržištu, zona uravnoteživanja trebala bi obuhvatiti, u mjeri u kojoj je to moguće, i razinu distribucijskog sustava. Za razmjenu prirodnog plina među računima za operativno uravnoteživanje korisnika mreže trebalo bi upotrebljavati virtualno mjesto trgovanja.

(27)

Pozivanje na usklađene ugovore o transportu u kontekstu nediskriminirajućeg pristupa mreži operatora transportnih sustava ne znači da uvjeti ugovora o transportu određenog operatora sustava u nekoj od država članica moraju biti isti kao i uvjeti drugog operatora transportnog sustava u toj državi članici ili nekoj drugoj državi članici, osim ako su utvrđeni minimalni zahtjevi koje moraju ispunjavati svi ugovori o transportu.

(28)

Jednak pristup informacijama o fizičkom stanju i učinkovitosti sustava potreban je kako bi svi sudionici na tržištu mogli procijeniti cjelokupnu situaciju u pogledu potražnje i ponude te prepoznati razloge oscilacije veleprodajnih cijena. To uključuje preciznije informacije o ponudi i potražnji, kapacitetu mreže, protoku i održavanju, uravnoteživanju i raspoloživosti te korištenju skladišta. S obzirom na značaj tih informacija za funkcioniranje tržišta, potrebno je ublažiti postojeća ograničenja objavljivanja zbog povjerljivosti.

(29)

Međutim, zahtjevi o povjerljivosti poslovno osjetljivih informacija posebno su značajni kada je riječ o poslovnim podacima strateške prirode za poduzeće, ako postoji samo jedan korisnik po postrojenju za skladištenje prirodnog plina ili ako se radi o podacima u vezi s izlaznim točkama unutar sustava ili podsustava koji nisu spojeni na drugi transportni ili distribucijski sustav, već samo na jednog industrijskog krajnjeg kupca, kada bi se objavom takvih podataka otkrili povjerljivi podaci o proizvodnom procesu tog kupca.

(30)

Kako bi se ojačalo povjerenje u tržište, sudionici na tržištu trebaju biti sigurni da oni koji se bave zloupotrebom mogu biti izloženi djelotvornim, proporcionalnim i odvraćajućim sankcijama. Nadležna tijela trebala bi biti ovlaštena za djelotvornu istragu navoda o zloupotrebi tržišta. U tom je smislu potrebno nadležnim tijelima osigurati pristup podacima koji pružaju uvid u operativne odluke opskrbljivača. Na tržištu prirodnog plina sve se te odluke priopćuju operatorima sustava u obliku rezervacija kapaciteta, nominacija i ostvarenih protoka. Operatori sustava trebali bi podatke u vezi s tim čuvati tako da određeno razdoblje budu na raspolaganju i lako dostupni nadležnim tijelima. Nadležna bi tijela osim toga trebala redovito pratiti poštuju li operatori sustava pravila.

(31)

Pristup postrojenjima za skladištenje prirodnog plina i terminalima za ukapljeni prirodni plin (UPP) u nekim je državama članicama nedostatan te je stoga potrebno poboljšati provedbu postojećih pravila u pogledu transparentnosti i ciljeva iz plana REPowerEU. Takvim poboljšanjima trebalo bi uzeti u obzir potencijal i uvođenje plina iz obnovljivih izvora i niskougljičnog plina za ta postrojenja na međunarodnom tržištu.

(32)

Nediskriminirajući i transparentni sustavi uravnoteživanja za prirodni plin kojima upravljaju operatori transportnih sustava važni su mehanizmi, posebno za nove sudionike na tržištu, koji bi mogli imati više teškoća s uravnoteživanjem svojeg cjelokupnog prodajnog portfelja od poduzeća koja već funkcioniraju unutar određenog tržišta. Stoga je potrebno utvrditi pravila kojima se osigurava da operatori transportnih sustava koriste takve mehanizme na način koji je uskladiv s nediskriminirajućim, transparentnim i djelotvornim uvjetima za pristup mreži.

(33)

Regulatorna tijela trebala bi osigurati da usklađenost s ovom Uredba te mrežnim pravilima i smjernicama donesenima na temelju nje.

(34)

U smjernicama iz Priloga I. utvrđena su detaljnija pravila. Ako je potrebno, ta pravila trebala bi se s vremenom razvijati vodeći računa o razlikama nacionalnih sustava za prirodni plin i njihovu razvoju.

(35)

Pri svakom prijedlogu izmjene smjernica iz Priloga I., Komisija bi trebala osigurati prethodno savjetovanje sa svim zainteresiranim stranama na koje se odnose te smjernice, a koje predstavljaju profesionalne organizacije, te s državama članicama u okviru Madridskog foruma.

(36)

Države članice i nadležna nacionalna tijela trebalo bi obvezati da potrebne podatke na zahtjev dostave Komisiji. Zahtjev za podatke trebao bi sadržavati razloge zbog kojih su podaci potrebni za provedbu ove Uredbe. S takvim bi podacima Komisija trebala postupati kao s povjerljivim podacima.

(37)

Ova Uredba te mrežna pravila i smjernice doneseni na temelju nje ne dovode u pitanje primjenu pravila Unije o tržišnom natjecanju.

(38)

Države članice i ugovorne stranke Energetske zajednice trebale bi blisko surađivati na svim pitanjima razvoja integrirane regije trgovanja prirodnim plinom i ne bi trebale poduzimati mjere kojima se ugrožava daljnja integracija tržištâ prirodnog plina ili sigurnost opskrbe država članica i ugovornih stranaka.

(39)

Veća transparentnost u pogledu dopuštenog ili ciljanog prihoda operatora transportnog sustava uvjet je za energetsku tranziciju i nastavak integracije tržišta prirodnog plina. Niz odluka o mrežama prirodnog plina treba se temeljiti na toj informaciji. Primjerice, prijenos imovine za transport s operatora mreže za prirodni plin na operatora mreže za vodik ili primjena mehanizma naknade među operatorima transportnih sustava trebaju biti transparentniji nego što to trenutačno jesu. Usto, za dugoročne procjene tarifnih kretanja potrebna je jasnoća i u pogledu potražnje za prirodnim plinom i u predviđanjima troškova. Transparentnošću u pogledu dopuštenih prihoda vjerojatno bi se olakšale projekcije troškova. Regulatorna tijela posebno bi trebala redovito pružati informacije o metodologiji izračuna prihoda operatora transportnih sustava, vrijednosti njihove regulirane imovine i njezinoj postupnoj amortizaciji, iznosu operativnog troška, troškovima kapitala primijenjenog na operatore transportnih sustava i primijenjenih poticaja i premija, kao i dugoročnih kretanja tarifa za transport na temelju očekivanih promjena dopuštenog ili ciljanog prihoda operatora transportnog sustava te potražnje za prirodnim plinom. Kako bi se osigurala pravilna koordinacija postupka prikupljanja i tumačenja podataka za transparentnu i ponovljivu studiju o usporedbi učinkovitosti operatora transportnih sustava, ACER bi se trebao povezati s operatorima transportnih sustava i ENTSO-om za plin.

(40)

Troškovi operatora transportnih sustava uglavnom su fiksni troškovi. Njihov model poslovanja i važeći regulatorni okviri oslanjaju se na pretpostavku dugoročnog korištenja njihovih mreža s dugim razdobljem amortizacije, od 30 do 60 godina. Stoga bi regulatorna tijela u kontekstu energetske tranzicije trebala moći predvidjeti smanjenje potražnje za prirodnim plinom kako bi pravodobno izmijenila regulatorne mehanizme i spriječila mogućnost da povrat troškova operatora transportnog sustava kroz tarife ugrozi cjenovnu pristupačnost prirodnog plina za potrošače zbog povećanja omjera fiksnih troškova u odnosu na potražnju za prirodnim plinom. Primjerice, prema potrebi mogu se izmijeniti profil amortizacije ili naknade troškova za imovinu za transport.

(41)

Transparentnost dopuštenog ili ciljanog prihoda operatora transportnog sustava trebalo bi povećati kako bi se korisnicima mreže omogućilo uspoređivanje s referentnim vrijednostima i obavljanje procjene. Transparentnost bi trebalo povećati i kako bi se olakšalo prekograničnu suradnju i uspostavljanje mehanizama naknade među operatorima transportnih sustava, kako za regionalno integriranje tako i za popuste na tarife za plin iz obnovljivih izvora i niskougljični plin kako je utvrđeno u ovoj Uredbi.

(42)

Kako bi se iskoristile ekonomski najpovoljnije lokacije za proizvodnju plina iz obnovljivih izvora i niskougljičnog plina, korisnici mreže trebali bi uživati pogodnosti popusta na tarife na temelju kapaciteta. Takvi bi popusti mogli uključivati popust na utiskivanje iz proizvodnih postrojenja za plin iz obnovljivih izvora i niskougljični plin, popust na tarife na ulaznim točkama i izlaznim točkama postrojenja za skladištenje prirodnog plina te popust na prekogranične tarife na interkonekcijskim točkama među državama članicama. Regulatorna tijela trebala bi moći odlučiti da u određenim okolnostima neće primjenjivati popuste na te tarife. U slučaju promjene vrijednosti popusta koji nisu prekogranični, regulatorno tijelo trebalo bi uravnotežiti interese korisnika mreže i interese mrežnih operatora uzimajući u obzir stabilne financijske okvire posebno osmišljene za postojeća ulaganja, posebno za postrojenja proizvodnje iz obnovljivih izvora. Ako je moguće, pokazatelje ili uvjete izmjene popusta trebalo bi unaprijed najaviti prije donošenja odluka o izmjeni popusta. Taj popust ne bi trebao utjecati na općenitu metodologiju utvrđivanja tarife, ali bi ga trebalo objaviti ex post u odnosu na relevantnu tarifu. Kako bi iskoristili popust, korisnici mreže trebali bi dostaviti tražene informacije operatoru transportnog sustava na temelju certifikata o održivosti koji je registriran u Unijinoj bazi podataka iz članka 31.a Direktive (EU) 2018/2001.

(43)

Smanjenja prihoda zbog primjene popusta trebalo bi smatrati općenitim smanjenjima prihoda, na primjer zbog smanjene prodaje kapaciteta, te bi ih trebalo pravodobno nadoknaditi kroz tarife, primjerice povećanjem određenih tarifa u skladu s općim pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi.

(44)

Kako bi se povećala učinkovitost distribucijskih mreža za prirodni plin u Uniji i osigurala bliska suradnja s operatorima transportnih sustava i ENTSO-om za plin, kao i povećala učinkovitost distribucijskih mreža za vodik u Uniji te osigurala bliska suradnja s operatorima transportnih mreža za vodik i ENNOH-om, trebalo bi predvidjeti uspostavu europskog tijela za operatore distribucijskih sustava („tijelo EU-a za ODS-ove”). Tijelo EU-a za ODS-ove trebalo bi obuhvaćati i operatore distribucijskih sustava za prirodni plin te bi trebalo omogućiti da obuhvati i operatore distribucijskih mreža za vodik. Zadaće tijela EU-a za ODS-ove trebale bi biti jasno definirane, a njegove metode rada trebale bi osigurati učinkovitost, transparentnost i reprezentativnost među operatorima distribucijskih sustava Unije i distribucijskih mreža za vodik. Tijelo EU-a za ODS-ove trebalo bi moći slobodno donijeti vlastiti statut i poslovnik, uzimajući u obzir razlike između sektora prirodnog plina, vodika i električne energije. Tijelo EU-a za ODS-ove trebalo bi u pripremi i provedbi mrežnih pravila prema potrebi blisko surađivati s ENTSO-om za plin i ENNOH-om te bi trebalo raditi na pružanju smjernica o integriranju, među ostalim, distribuirane proizvodnje i o drugim područjima koja su povezana s upravljanjem distribucijskim mrežama.

(45)

Operatori distribucijskih sustava imaju važnu ulogu kad je riječ o integriranju plina iz obnovljivih izvora i niskougljičnog plina u sustav jer je primjerice otprilike pola proizvodnog kapaciteta za biometan priključeno na distribucijsku mrežu. Kako bi se olakšalo uvođenje takvog plina na veleprodajno tržište, proizvodna postrojenja priključena na distribucijsku mrežu u svim državama članicama trebala bi imati pristup virtualnom mjestu trgovanja. Usto, na temelju ove Uredbe operatori distribucijskih sustava i operatori transportnog sustava trebali bi surađivati radi omogućivanja protoka u suprotnom smjeru iz distribucijskog sustava u prijenosnu mrežu ili radi osiguravanja integriranja distribucijskog sustava jednakovrijednim alternativnim sredstvima kako bi se olakšalo tržišno integriranje plina iz obnovljivih izvora i niskougljičnog plina.

(46)

Mehanizam za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina i mehanizam za podupiranje razvoja tržišta vodika mogu imati ključnu ulogu u postizanju ciljeva energetske politike Unije, a to su: transparentnost tržišta, dekarbonizacija, diversifikacija i sigurnost opskrbe.

(47)

Mehanizam za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina i mehanizam za podupiranje razvoja tržišta vodika doprinose jedinstvu energetskog tržišta Unije poboljšanjem transparentnosti i osiguravanjem vidljivosti potražnje za izvorima energije u svim državama članicama za relevantne dobavljače.

(48)

Agregiranje potražnje za prirodnim plinom može se povećati međunarodni kontakt s opskrbljivačima prirodnim plinom, bilo plinovodima bilo u obliku UPP-a, što je ključno za postizanje ciljeva energetske politike Unije i jedinstva njezina energetskog tržišta. Naime, mnogo tješnjom koordinacijom s državama članicama i među njima u odnosu na treće zemlje u okviru mehanizma za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina te mehanizma za podupiranje razvoja tržišta vodika osiguralo bi se optimalno iskorištavanje težine koju Unija ima kao cjelina.

(49)

agregiranje potražnje za prirodnim plinom može doprinijeti ciljevima Unije u pogledu dekarbonizacije tako da se u objedinjavanje potražnje i prikupljanje ponuda uključe okolišni standardi. Uvođenje mehanizma za podupiranje razvoja tržišta vodika također može doprinijeti postizanju tih ciljeva.

(50)

Mehanizam za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina koji se uspostavlja ovom Uredbom trebao bi uključivati niz koraka, počevši od toga da bi se poduzećima za prirodni plin ili poduzećima potrošačima prirodnog plina s poslovnim nastanom u Uniji omogućilo da objedine svoju potražnju za prirodnim plinom preko pružatelja usluga s kojim je Komisija sklopila ugovor. To bi dobavljačima prirodnog plina omogućilo da daju ponude na temelju velikih, objedinjenih količina umjesto da daju mnogobrojne manje ponude kupcima koji im se obrate pojedinačno. Pružatelj usluga tada bi prikupio ponude za opskrbu i upario ih s prethodno objedinjenim količinama prirodnog plina. Pregovori i sklapanje ugovora o nabavi prirodnog plina nakon agregiranje potražnje trebali bi biti dobrovoljni.

(51)

Agregiranjem potražnje poduzećima u svim državama članicama može se osigurati ravnopravniji pristup novim ili dodatnim izvorima prirodnog plina i konkurentne ugovorne uvjete za kupnju prirodnog plina iz država članica i trećih zemalja u korist krajnjih kupaca. Agregiranjem potražnje trebalo bi nastaviti podupirati i ona poduzeća koja su prethodno nabavljala prirodni plin isključivo ili pretežno od jednog opskrbljivača i to tako da im se pomogne u nabavi prirodnog plina od alternativnih opskrbljivača ili dobavljača prirodnog plina po povoljnim uvjetima. Agregiranjem potražnje mogao bi se poboljšati položaj takvih poduzeća na globalnim tržištima UPP-a.

(52)

Komisija bi trebala osigurati da pružatelji usluga organiziraju svoje zadaće kako je utvrđeno u ovoj Uredbi uzimajući u obzir ciljeve mehanizma i posebnosti prirodnog plina. Osobito, pri raspodjeli ponuda za opskrbu prirodnim plinom među poduzećima koja su objedinila potražnju, pružatelji usluga trebali bi primjenjivati metode kojima se ne bi pravila razlika između manjih i većih sudionika. Primjerice, pružatelji usluga trebali bi raspodijeliti ponude za opskrbu prirodnim plinom razmjerno količini prijavljene potražnje pojedinačnih poduzeća. To bi moglo biti relevantno ako ponuda ne pokriva u dovoljnoj mjeri potražnju za prirodnim plinom na energetskom tržištu Unije. Komisija bi u relevantnim natječajnim specifikacijama trebala navesti odgovarajuće zahtjeve koji se primjenjuju na zadaće pružatelja usluga.

(53)

Kako bi provela mehanizme uspostavljene ovom Uredbom, Komisija bi trebala ugovoriti potrebne usluge s pružateljima usluga u okviru relevantnih postupaka nabave na temelju Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (²²). Kako bi se zaštitili ključni sigurnosni interesi ili sigurnost opskrbe Unije ili određene države članice, usluge bi se trebale nabavljati od pružatelja usluga s poslovnim nastanom u Uniji.

(54)

Postupak agregiranja potražnje za prirodnim plinom trebao bi provoditi odgovarajući pružatelj usluga. Agregiranje potražnje i zajednička nabava prirodnog plina složen je proces u kojem se moraju uzeti u obzir različiti elementi koji nisu ograničeni na cijene, već uključuju i količine, točke isporuke i druge parametre. S obzirom na to koliko su usluge povezane sa agregiranjem potražnje za prirodnim plinom i mehanizmom za podupiranje razvoja tržišta vodika važne za transparentnost, diversifikaciju, dekarbonizaciju i sigurnost opskrbe Unije, osobito u slučaju pogoršanja stanja sigurnosti opskrbe, poduzećima na koja se primjenjuju Unijine mjere ograničavanja donesene u skladu s člankom 29. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) ili člankom 215. UFEU-a, ili koja su u izravnom ili neizravnom vlasništvu ili pod kontrolom bilo koje fizičke ili pravne osobe, subjekta ili tijela koji podliježu takvim Unijinim mjerama ograničavanja odnosno djeluju u njihovo ime ili prema njihovim uputama, trebalo bi onemogućiti da postanu pružatelj usluga za agregiranje potražnje za prirodnim plinom ili pružatelj usluga za mehanizam podupiranja razvoja tržišta vodika. Komisija bi u natječajnim specifikacijama trebala navesti zahtjeve koji se primjenjuju na pružatelje usluga.

(55)

Koristi od agregiranja potražnje mogu imati i industrijski potrošači koji intenzivno koriste prirodni plin u svojim proizvodnim procesima, kao što su proizvođači gnojiva, čelika, keramike ili stakla jer im se omogućuje da udruže svoju potražnju, ugovore opskrbu prirodnim plinom i UPP-om te da je strukturiraju prema svojim specifičnim potrebama. Sam postupak objedinjavanja potražnje trebao bi uključivati transparentna pravila o načinu uključivanja u taj proces te bi trebalo osigurati da bude otvoren.

(56)

Mehanizam za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina te mehanizam za podupiranje razvoja tržišta vodika trebali bi biti dostupni poduzećima s poslovnim nastanom u Uniji i, s obzirom na blisku usklađenost s pravnom stečevinom Unije u području energetike i unutarnjim energetskim tržištem, poduzećima s poslovnim nastanom u zemljama koje su ugovorne stranke Energetske zajednice, pod uvjetom da su uspostavljene potrebne mjere ili aranžmani.

(57)

Međutim, kako bi se postupno prekinule postojeće i izbjegle nove ovisnosti Unije o prirodnom plinu ili vodiku koji isporučuju poduzeća iz trećih zemalja na koje se primjenjuju Unijine mjere ograničavanja te kako bi se zaštitili ključni sigurnosni interesi, mehanizam za objedinjavanje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina te mehanizam za podupiranje razvoja tržišta vodika ne bi trebali biti dostupni poduzećima na koja se primjenjuju Unijine mjere ograničavanja donesene na temelju članka 29. UEU-a ili članka 215. UFEU-a, niti onima koja su u izravnom ili neizravnom vlasništvu ili pod kontrolom fizičke ili pravne osobe, subjekta ili tijela koji podliježu takvim mjerama agregiranje odnosno djeluju u njihovo ime ili prema njihovim uputama. Takvim bi poduzećima stoga trebalo onemogućiti sudjelovanje u obama mehanizmima, ponajprije kao dobavljačima i kao kupcima.

(58)

Kako bi se poduzeća djelotvorno uključila u zajedničku kupnju prirodnog plina i sklapala sporazume o prirodnom plinu s dobavljačima, ona mogu osnivati konzorcije ili sklapati druge oblike suradnje u svrhu zajedničkog pregovaranja o određenim uvjetima nabave, kao što su količine, uvjeti isporuke mjesta kupnje i rokovi, u okviru ograničenja utvrđenih pravom Unije. Međutim, poduzeća koja sudjeluju u zajedničkoj nabavi trebala bi osigurati da su informacije koje se izravno ili neizravno razmjenjuju ograničene na ono što je prijeko potrebno za postizanje željenog cilja. Organizacija i provedba zajedničke nabave na temelju ove Uredbe trebala bi se obavljati u skladu s pravilima Unije o tržišnom natjecanju, posebno člancima 101. i 102. UFEU-a.

(59)

Kada se informacije stavljaju na raspolaganje Komisiji, upravljačkom odboru, koordinacijskim skupinama, stručnim skupinama ili pružateljima usluga, iznimno je važno zaštititi poslovno osjetljive informacije. Komisija bi stoga trebala primjenjivati djelotvorne instrumente za zaštitu tih informacija od svih rizika u pogledu neovlaštenog pristupa i svih kibernetičkih sigurnosnih rizika. Svi osobni podaci koji bi se mogli obrađivati u okviru mehanizma za agregiranje potražnje i zajedničku kupnje prirodnog plina i mehanizam za podupiranje razvoja tržišta vodika trebali bi se obrađivati u skladu s Uredbom (EU) 2016/679 (²³) i Uredbom (EU) 2018/1725 (²⁴) Europskog parlamenta i Vijeća.

(60)

Ničim izazvana i neopravdana ratna agresija Rusije na Ukrajinu, koja je započela u veljači 2022. i koju podupire Bjelarus, te posljedično smanjenje opskrbe prirodnim plinom koje služi kao oružje i manipuliranje tržištima namjernim poremećajima tokova prirodnog plina razotkrili su slabosti i ovisnosti u Uniji i njezinim državama članicama, s očitim potencijalom za izravne i ozbiljne posljedice za njihove osnovne sigurnosne interese i sigurnost opskrbe energijom. Istodobno, tijekom 2022. i 2023. došlo je do tek blagog porasta u pogledu alternativnih izvora opskrbe plinom s globalnog tržišta UPP-a. Znatni novi kapaciteti za ukapljivanje UPP-a počet će s radom tek tijekom 2025. Stoga je na globalnim tržištima prirodnog plina potražnja i dalje znatno veća od ponude te se očekuje da će tako i ostati još neko vrijeme, zbog čega se nastavlja izloženost Unije i njezinih država članica. U tom je kontekstu primjereno poduzeti mjere za rješavanje problema takvog nastavka izloženosti.

(61)

Mehanizam za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina važan je instrument za sustavnu diversifikaciju opskrbe prirodnim plinom i postupno prekidanje ovisnosti o ruskom prirodnom plinu u mnogim državama članicama, u skladu s komunikacijom Komisije od 8. ožujka 2022. naslovljenom „REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju” („REPowerEU”). Kako bi se zaštitili osnovni sigurnosni interesi Unije ili države članice, u interesu očuvanja sigurnosti opskrbe, te kako bi se omogućilo djelotvorno i brzo prekidanje ovisnosti o prirodnom plinu, u ponudi plina u okviru mehanizma za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina do 31. prosinca 2025. ne bi smjele biti zalihe prirodnog plina koje potječu iz Ruske Federacije ili Bjelarusa, odnosno zalihe UPP-a iz tamošnjih terminala za UPP. Nakon tog datuma Komisija bi trebala imati mogućnost odlučiti hoće li privremeno zabraniti zalihe prirodnog plina koje potječu iz Ruske Federacije ili Bjelarusa, ili zalihe UPP-a iz terminala za UPP koji se nalaze u Ruskoj Federaciji ili Bjelarusu na razdoblje od najviše jedne godine, koje se može produljiti ako to bude opravdano, odnosno ako je to potrebno radi zaštite osnovnih sigurnosnih interesa ili sigurnosti opskrbe Unije ili države članice. Sva takva ograničenja ne bi trebala neopravdano narušavati pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta prirodnog plina i prekogranične tokove prirodnog plina među državama članicama, ne bi trebala ugrožavati sigurnost opskrbe Unije ili države članice, trebala bi poštovati načelo energetske solidarnosti i trebala bi se postavljati u skladu s pravima i obvezama Unije ili država članica u odnosu na treće zemlje.

(62)

Komisija bi trebala poduzeti odgovarajuće raspoložive mjere kako bi osigurala da se iz mehanizma za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina zaista isključe zalihe prirodnog plina ili UPP-a koji potječe iz Ruske Federacije ili Bjelarusa, odnosno zalihe UPP-a iz terminala za UPP koji se nalaze u Ruskoj Federaciji ili Bjelarusu. U tom bi pogledu Komisija trebala zatražiti od relevantnog pružatelja usluga da provede potrebne provjere. Te bi provjere mogle, primjerice, imati oblik zahtjeva opskrbljivača prirodnim plinom ili proizvođača koji sudjeluju u mehanizmu za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina da se prilikom isporuke, ako je to tehnički izvedivo, dostave relevantni dokumenti za otpremu. Nadalje, od sudionika u mehanizmu za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina trebalo bi tražiti da pruže jamstvo da poštuju obvezu da u ponudu i opskrbu ne stavljaju prirodni plin iz Ruske Federacije ili Bjelarusa, odnosno zalihe UPP-a iz terminala za UPP koji se nalaze u Ruskoj Federaciji ili Bjelarusu, ovisno o slučaju.

(63)

Komisiji bi trebao pomagati upravljački odbor sastavljen od predstavnika država članica i Komisije s ciljem olakšavanja koordinacije i razmjene informacija o agregiranje potražnje za prirodnim plinom. Sudjelovanje država članica trebalo bi biti dobrovoljno, a ovisi ponajprije o programu upravljačkog odbora.

(64)

Vodik je nositelj energije koji ima različita obilježja od prirodnog plina u pogledu kvalitete, načina transporta i obrazaca potražnje. I dalje postoji znatan jaz između troškova proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora i niskougljičnog vodika i tržišne cijene manje održivih alternativa, što može iziskivati javnu intervenciju, odnosno pružanje poticaja sve dok elektrolizatori i druge povezane tehnologije i ulazni resursi za vodik ne budu dovoljno konkurentni.

(65)

Međutim, Unija ima vrlo velik potencijal za proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora i niskougljičnog vodika. U tom je kontekstu Komisija u ožujku 2023. pokrenula inicijativu europske banke za vodik. Europska banka za vodik nudi opis niza aktivnosti kojima Komisija olakšava stvaranje tržišta vodika u Uniji, omogućuje opskrbu od pouzdanih međunarodnih partnera te prikuplja i dijeli informacije o razvoju tržišta vodika u Uniji i financiranju projekata u području vodika. Te se aktivnosti provode u okviru relevantnih postojećih pravnih instrumenata, kao što je Direktiva 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (²⁵). Dobrovoljni instrumenti koji se u okviru europske banke za vodik primjenjuju na područje vodika, posebno mehanizam za podupiranje razvoja tržišta vodika, trebali bi biti usmjereni na ubrzanje povećanja proizvodnje i razvoja tržišta vodika u Uniji, među ostalim povećanjem transparentnosti potražnje za vodikom, ponude, tokova i cijena vodika te preuzimanjem koordinacijske uloge, povezivanjem proizvođača i potrošača te olakšavanjem kombiniranja s postojećim financijskim instrumentima.

(66)

U kontekstu aktivnosti u okviru europske banke za vodik Komisija bi trebala moći uspostaviti mehanizam za podupiranje razvoja tržišta vodika, s naglaskom na proizvodnji u postrojenjima s poslovnim nastanom u Uniji. S obzirom na značajke vodika i tržišta vodika, taj bi mehanizam trebalo uspostaviti na ograničeno razdoblje kako bi se utvrdili najdjelotvorniji alati za utvrđivanje potražnje i ponude vodika u Uniji te istražila optimalna tržišna i infrastrukturna rješenja.

(67)

Pristup opskrbljivača i otkupljivača informacijama u kontekstu mehanizma za podupiranje razvoja tržišta vodika trebao bi biti uvjetovan suglasnošću tih poduzeća i poštovanju prava Unije o tržišnom natjecanju.

(68)

Komisija bi sama trebala moći primjenjivati mehanizam za podupiranje razvoja tržišta vodika ili bi to trebala moći učiniti preko relevantnih pružatelja usluga. Ako Komisija odluči primjenjivati taj mehanizam preko pružatelja usluga, trebale bi se primjenjivati odredbe ove Uredbe koje se odnose na ugovore s pružateljima usluga, kriterije za odabir pružatelja usluga i zadaće pružatelja usluga.

(69)

Mehanizam za podupiranje razvoja tržišta vodika mogao bi se sastojati od alata usmjerenih na transparentnost, vidljivost razvoja tržišta i dobrovoljnu procjenu potražnje. Taj bi se mehanizam trebao primjenjivati u okviru europske banke za vodik. Europska banka za vodik trebala bi koordinirati informacije o ponudi, potražnji, tokovima i cijenama vodika kako bi se ojačalo povjerenje u razvoj tržišta vodika i osigurala veća vidljivost potražnje za proizvođače vodika i otkupljivače vodika. U okviru mehanizma za podupiranje razvoja tržišta vodika valjalo bi uzeti u obzir zrelost i likvidnost tržišta vodika te dostupnost infrastrukture.

(70)

Ako Komisija uspostavi koordinacijsku skupinu za pitanja povezana s mehanizmom za podupiranje razvoja tržišta vodika, takva koordinacijska skupina trebala bi se namjenski baviti vodikom.

(71)

Unijina nastojanja usmjerena na postupno prekidanje postojeće i izbjegavanje nove ovisnosti o opskrbi prirodnim plinom iz Ruske Federacije i zaštitu osnovnih sigurnosnih interesa Unije i država članica trebali bi se odražavati i u kontekstu mehanizma za podupiranje razvoja tržišta vodika, među ostalim s obzirom na to da Ruska Federacija upotrebljava opskrbu energijom kao oružje, što je vidljivo iz smanjenja opskrbe prirodnim plinom i poremećaja u tokovima prirodnog plina. Komisija bi stoga trebala imati mogućnost da u okviru mehanizma za potporu razvoju tržišta vodika provedbenom odlukom odlučio o ograničavanju aktivnosti u pogledu procjene ponuda za opskrbu vodikom koji potječe iz Ruske Federacije ili Bjelarusa. Takvu bi odluku trebalo donijeti samo ako je to potrebno kako bi se zaštitili osnovni sigurnosni interesi Unije i država članica te bi se ona trebala temeljiti na istim načelima koja se primjenjuju na sudjelovanje u mehanizmu za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina, ali uz njihovu prilagodbu aktivnostima koje se provode u okviru mehanizma za podupiranje razvoja vodika na tržištu. Osobito, rokove za donošenje i prethodnu procjenu takve odluke trebalo bi prilagoditi planiranom početku rada mehanizma.

(72)

Prije isteka razdoblja primjene mehanizma za podupiranje razvoja tržišta vodika, a najkasnije 31. prosinca 2029., Komisija bi trebala podnijeti izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem ocjenjuje uspješnost tog mehanizma, a posebno njegov doprinos razvoju tržišta vodika u Uniji. Na temelju takve procjene Komisija bi trebala moći podnijeti zakonodavni prijedlog u svrhu razvoja mehanizma za dobrovoljno agregiranje potražnje i zajedničku kupnju vodika.

(73)

Integriranje sve većih količina plina iz obnovljivih izvora i niskougljičnog plina u sustav Unije za prirodni plin promijenit će kvalitetu prirodnog plina koji se u Uniji transportira i troši. Kako bi se osigurao neometan prekogranični protok prirodnog plina, očuvala interoperabilnost tržišta i omogućilo tržišno integriranje, potrebno je povećati transparentnost u pogledu kvalitete plina i troškova upravljanja njime, osigurati usklađen pristup ulogama i odgovornostima regulatornih tijela i operatora sustava te intenzivirati prekograničnu koordinaciju. Pri osiguravanju usklađenog pristup kvaliteti plina na prekograničnim interkonekcijskim točkama trebalo bi održati fleksibilnost država članica u pogledu primjene standarda kvalitete plina na njihovim nacionalnim plinskim tržištima.

(74)

Umješavanje vodika u sustav prirodnog plina trebalo bi biti krajnje rješenje jer je manje učinkovito u usporedbi s upotrebom vodika u čistom obliku te smanjuje vrijednost vodika. Time se ujedno utječe na rad infrastrukture za prirodni plin, na primjene kod krajnjih korisnika te na interoperabilnost prekograničnih sustava. Stoga bi trebalo dati prednost proizvodnji i upotrebi vodika u njegovu čistom obliku te njegovu transportu u namjenskom sustavu za vodik. Trebalo bi učiniti sve što je moguće kako bi se izbjegla upotreba vodika za primjene u kojima postoje energetski učinkovitije alternative. Pravo država članica da donose odluke o umješavanju vodika u njihove nacionalne sustave prirodnog plina trebalo bi očuvati. Istodobno, rizik tržišnog fragmentiranja može se izbjeći usklađenim pristupom umješavanju vodika u sustav prirodnog plina u obliku dopuštenog ograničenja na razini Unije na prekograničnim interkonekcijskim točkama između država članica, gdje bi operatori transportnog sustava morali prihvatiti prirodni plin s udjelom vodika ispod dopuštenog ograničenja. Za susjedne transportne sustave ostala bi mogućnost slobodnog dogovaranja većih ili manjih razina umješavanja vodika za prekogranične interkonekcijske točke. Pri razmatranju takvih dogovora države članice trebale bi se savjetovati s drugim državama članicama na koje će ta mjera vjerojatno utjecati na njih i uzeti u obzir stanje u tim državama članicama.

(75)

Pouzdan postupak prekogranične koordinacije i rješavanja sporova među operatorima transportnog sustava u pogledu kvalitete plina, uključujući o biometanu i mješavinama koje uključuju vodik, ključan je za olakšavanje učinkovitog transporta prirodnog plina u sustavima prirodnog plina u Uniji, a time i za dublju integraciju unutarnjeg tržišta. Pravilnom funkcioniranju otvorenog i učinkovitog unutarnjeg tržišta prirodnog plina trebali bi doprinijeti stroži zahtjevi transparentnosti parametara kvalitete plina, uključujući bruto kalorijsku vrijednost, Wobbeovt indeks i sadržaj kisika te mješavine koje uključuju vodik i njihov postupni razvoj, u kombinaciji s obvezama praćenja i izvješćivanja.

(76)

Države članice trebale bi i dalje moći primjenjivati svoje izvorne specifikacije kvalitete plina ako njihova regulatorna tijela ili ACER odluče zadržati prekogranično ograničenje proizišlo iz razlika u razinama ili praksama miješanja vodika. Mogućnost zadržavanja takvog prekograničnog ograničenja posebno je važna u državama članicama sa samo jednom interkonekcijskom točkom ili u kojima količine prirodnog plina ulaze uglavnom preko jedne interkonekcijske točke. Kako bi se osigurali neometani prekogranični tokovi i očuvala cjelovitost unutarnjeg tržišta energije, dotična regulatorna tijela i ACER, ovisno o slučaju, trebali bi biti ovlašteni za periodično ponovno pokretanje zajedničkog postupka rješavanja sporova kako bi se uzeo u obzir razvoj događaja na tržištima prirodnog plina i tehnologija.

(77)

Pravila o interoperabilnosti i razmjeni podataka za sustav za prirodni plin utvrđena Uredbom Komisije (EU) 2015/703 (²⁶) od ključne su važnosti, posebno u pogledu sporazuma o međudržavnim spojnim plinovodima, uključujući pravila o nadzoru protoka, načela mjerenja količine i kvalitete prirodnog plina, pravila za postupak uparivanja i raspodjelu količina prirodnog plina te komunikacijske postupke u slučaju izvanrednih okolnosti; pravila koja se odnose na zajednički skup jedinica i kvalitetu plina, uključujući pravila o upravljanju ograničenjima prekogranične trgovine zbog razlika u kvaliteti plina i u praksama odorizacije, kratkoročnom i dugoročnom praćenju kvalitete plina i pružanju informacija; pravila koja se odnose na razmjenu podataka i izvješćivanje o kvaliteti plina; te pravila koja se odnose na transparentnost, komunikaciju, pružanje informacija i suradnju među relevantnim sudionicima na tržištu.

(78)

Kako bi se osiguralo optimalno upravljanje mrežom za vodik u Uniji i omogućili prekogranično trgovanje i prekogranična opskrba vodikom u Uniji, trebalo bi osnovati ENNOH. Zadatke ENNOH-a trebalo bi provoditi u skladu s pravilima Unije o tržišnom natjecanju. Zadaće ENNOH-a trebale bi biti dobro definirane, a njegove bi metode rada trebale osigurati njegovu učinkovitost, transparentnost i reprezentativnost. ENTSO za plin i ENNOH prema potrebi mogu zajednički izraditi mrežna pravila o međusektorskim pitanjima.

(79)

Kako bi se osiguralo da sve države članice koje razvijaju transportne mreže za vodik budu zastupljene u ENNOH-u, trebale bi moći, odstupajući od općeg pravila o članstvu u ENNOH-u utvrđenog u ovoj Uredbi, odrediti operatora transportne mreže za vodik na kojeg se primjenjuje odstupanje od članka 68. Direktive (EU) 2024/1788 kao člana ENNOH-a, pod uvjetom da taj operator ima poslovni nastan u državi članici u kojoj nijedan drugi operator transportne mreže za vodik nije član ENNOH-a. Države članice koje još nemaju posebnog operatora transportne mreže za vodik, ali planiraju razviti transportnu mrežu za vodik u skladu s svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, trebale bi moći imenovati subjekt kao pridruženog partnera u okviru ENNOH-a koji će biti obaviješten o radu koji se obavlja u okviru ENNOH-a te kao takav moći prisustvovati sastancima skupština, vijeća i odbora te sudjelovati u radnim skupinama dok njihovi operatori mreža za vodik ne postanu članovi ENNOH-a. U tu svrhu države članice mogu delegirati predstavnika nacionalnog udruženja nadležnog za pitanja povezana s vodikom.

(80)

Kako bi se osigurala transparentnost u vezi s razvojem mreže za vodik u Uniji, ENNOH bi trebao uspostaviti, objaviti i redovito ažurirati neobvezujući desetogodišnji plan razvoja mreže za vodik na razini Unije („plan razvoja mreže za vodik na razini Unije”) usmjeren na potrebe tržišta vodika u nastajanju. U taj bi plan razvoja mreže za vodik na razini Unije trebalo uključiti održive transportne mreže za vodik i potrebne spojne plinovode relevantne s komercijalnoga gledišta. ENNOH bi trebao sudjelovati u razvoju analiza troškova i koristi na razni energetskog sustava – uključujući model međusobno povezanog tržišta energije i mreže koji obuhvaća infrastrukturu za prijenos električne energije te infrastrukturu za transport prirodnog plina i transport vodika, kao i skladišne sustave, sustave UPP-a i elektrolizatore –, u razvoju scenarija za desetogodišnje planove razvoja mreže i u izradi izvješća o utvrđivanju infrastrukturnih nedostataka u skladu s člancima 11., 12. i 13. Uredbe (EU) 2022/869 za potrebe izrade popisâ projekata od zajedničkog interesa i projekata od uzajamnog interesa na razini Unije. U tu bi svrhu ENNOH trebao blisko surađivati s Europskom mrežom operatora prijenosnih sustava za električnu energiju („ENTSO-om za električnu energiju”) i ENTSO-om za plin radi olakšavanja integracije energetskih sustava.

(81)

Kako bi se olakšala integracija energetskog sustava, iskoristile sinergije i poduprla cjelokupna učinkovitost sustava, ENNOH, ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin trebali bi blisko surađivati na integriranom planiranju mreže na razini Unije. Ta bi suradnja trebala obuhvaćati pripremu zajedničkih scenarija za električnu energiju, vodik i prirodni plin, koordinirana izvješća o infrastrukturnim nedostacima, dosljedne metodologije za izradu izvješća o analizi troškova i koristi na razini energetskog sustava i integrirani model u skladu s člancima 11., 12. i 13. Uredbe (EU) 2022/869. Kako bi ta suradnja bila učinkovita, ENNOH, ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin trebali bi osnovati zajedničke radne skupine koje će pripremati te elemente. Tijekom prijelaznog razdoblja do 1. siječnja 2027. ENTSO za plin trebao bi izraditi plan razvoja mreže za vodik na razini Unije za 2026. U tu bi svrhu ENTSO za plin trebao u potpunosti uključiti operatore transportnih mreža za vodik i ENNOH čim se uspostavi ENNOH. Plan razvoja mreže za vodik na razini Unije za 2026. trebao bi se sastojati od dvaju zasebnih poglavlja, jednoga za vodik i jednoga za prirodni plin. ENNOH bi trebao izraditi plan razvoja mreže za vodik na razini Unije za 2028. u skladu s integriranim planiranjem mreže na razini Unije na temelju ove Uredbe.

(82)

Svi sudionici na tržištu imaju interes za zadaće koji obavlja ENNOH. Stoga je ključan djelotvoran postupak savjetovanja. ENNOH bi općenito trebao nastojati u svojem radu uvažiti iskustva s planiranjem, izgradnjom i puštanjem infrastrukture u rad u suradnji s ostalim relevantnim sudionicima na tržištu i njihovim udruženjima.

(83)

S obzirom na to da bi se pristupom na regionalnoj razini mogao postići djelotvorniji napredak, operatori transportnih mreža za vodik trebali bi uspostaviti regionalne strukture unutar cjelokupne strukture suradnje te osigurati da su rezultati na regionalnoj razini uskladivi s mrežnim pravilima i planovima razvoja mreže za vodik na razini Unije. Države članice trebale bi promicati suradnju i pratiti djelotvornost mreže na regionalnoj razini.

(84)

Zahtjevi u pogledu transparentnosti potrebni su kako bi se izgradilo povjerenje sudionika na tržištu u tržišta vodika u Uniji u nastajanju. Jednak pristup informacijama o fizičkom stanju i radu sustava za vodik potreban je kako bi svi sudionici na tržištu mogli procijeniti cjelokupnu situaciju u pogledu potražnje i ponude te prepoznati razloge kretanja cijena na tržištu. Informacije bi trebalo uvijek pružati na nedvosmislen, lako dostupan način i nediskriminirajući način.

(85)

ENNOH bi trebao uspostaviti središnju internetsku platformu za objavljivanje svih podataka relevantnih za sudionike na tržištu radi dobivanja djelotvornog pristupa mreži za vodik.

(86)

Uvjeti za pristup mrežama za vodik u početnoj fazi razvoja tržišta vodika trebali bi biti takvi da se osigura učinkovit rad, nediskriminirajući pristup i transparentnost za korisnike mreže za vodik i istodobno očuva dovoljna fleksibilnost za operatore mreže za vodik. Ograničenjem najduljeg trajanja ugovora o kapacitetu trebao bi se smanjiti rizik od ugovornog zagušenja i gomilanja kapaciteta.

(87)

Ovom Uredbom trebalo bi utvrditi opće uvjete za odobravanje pristupa treće strane postrojenjima za skladištenje vodika i terminalima za vodik radi osiguravanja nediskriminirajućeg pristupa i transparentnosti za korisnike mreže za vodik.

(88)

Operatori mreža za vodik trebali bi surađivati na razvoju mrežnih pravila za potrebe pružanja transparentnog i nediskriminirajućeg prekograničnog pristupa mrežama za vodik i upravljanja tim pristupom te na osiguravanju koordiniranog razvoja mreže za vodik u Uniji, uključujući izgradnju kapaciteta spojnih plinovoda. Komisija bi trebala utvrditi prvi popis prioriteta za utvrđivanje područja koja treba uključiti u razvoj mrežnih pravila za vodik jednu godinu nakon uspostave ENNOH-a, u skladu s ovom Uredbom. Mrežna pravila trebala bi biti u skladu s okvirnim smjernicama koje razvija ACER. ACER bi trebao imati ulogu u pregledavanju nacrta mrežnih pravila na temelju činjeničnog stanja i njihove usklađenosti s okvirnim smjernicama te bi mu trebalo biti omogućeno da Komisiji preporuči njihovo donošenje. ACER bi trebao ocijeniti predložene izmjene mrežnih pravila te bi mu trebalo biti omogućeno da Komisiji preporuči njihovo donošenje. Operatori mreža za vodik trebali bi upravljati svojim mrežama za vodik u skladu s tim mrežnim pravilima.

(89)

Svrha mrežnih pravila koje izradi ENNOH nije zamijeniti potrebna nacionalna pravila za pitanja koja nisu prekogranične prirode.

(90)

Kvaliteta vodika koji se u transportira i troši u Uniji može se razlikovati ovisno o tehnologiji proizvodnje i karakteristikama transporta. Usklađen pristup na razini Unije u pogledu upravljanja kvalitetom vodika na prekograničnim međudržavnim spojnim plinovodima stoga bi trebao dovesti do prekograničnog protoka vodika i integriranja tržišta.

(91)

Ako to regulatorno tijelo smatra potrebnim, operatori transportnih mreža za vodik mogli bi postati odgovorni za upravljanje kvalitetom vodika u svojim mrežama u okviru primjenjivih standarda kvalitete vodika, čime se osigurava pouzdana i stabilna kvaliteta vodika za krajnje korisnike.

(92)

Pouzdan postupak prekogranične koordinacije i rješavanja sporova među operatorima transportnih mreža za vodik presudan je za olakšavanje transporta vodika diljem transportnih mreža za vodik u Uniji, a time i za dublju integraciju unutarnjeg tržišta. Stroži zahtjevi u pogledu transparentnosti kad je riječ o parametrima kvalitete vodika i njihovu postupnom razvoj u kombinaciji s obvezama praćenja i izvješćivanja trebali bi doprinijeti pravilnom funkcioniranju otvorenog i učinkovitog unutarnjeg tržišta vodika.

(93)

Kako bi se izmijenili elementi ove Uredbe koji nisu ključni ili kako bi se ova Uredba dopunila u pogledu takvih elemenata u određenim područjima koja su neizostavna za tržišnu integraciju, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s pružanjem smjernica kojima se utvrđuju detalji postupka koji trebaju slijediti operatori transportnih sustava ili operatori transportnih mreža za vodik, promjenom razina popusta radi ublažavanja strukturnih neravnoteža prihoda operatora transportnih sustava, utvrđivanjem definicije zemljopisnog područja na koje se odnosi pojedina regionalna struktura za suradnju, uzimajući u obzir postojeće regionalne strukture za suradnju, utvrđivanjem mrežnih pravila i smjernica za prirodni plin i vodik, izmjenom smjernica utvrđenih u prilogu i utvrđivanjem smjernica u pogledu nove infrastrukture za prirodni plin i vodik. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (²⁷) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće trebali bi primati sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te bi njihovi stručnjaci trebali sustavno imati pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.

(94)

Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u skladu s člankom 291. UFEU-a. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (²⁸).

(95)

Mrežna pravila i smjernice trebali bi se primjenjivati na ulazne točke iz trećih zemalja i izlazne točke prema trećim zemljama. Posebne okolnosti, uključujući postojeće dugoročne ugovorne aranžmane ili pravne poteškoće pri uspostavi postupka rješavanja sporova s operatorima transportnih mreža ili opskrbljivačima prirodnim plinom s poslovnim nastanom u trećim zemljama, mogu spriječiti djelotvornu primjenu u kratkoročnom razdoblju. Ako je to opravdano objektivnim razlozima, regulatorna tijela trebala bi moći Komisiji podnijeti zahtjev za odstupanje od primjene mrežnih pravila ili smjernica, ili njihovih posebnih odredaba, koji se ne mogu provesti na ulaznim točkama iz trećih zemalja i izlaznim točkama prema trećim zemljama. Takva odstupanja trebala bi biti vremenski ograničena na minimalno potrebno razdoblje kako bi se uklonile postojeće prepreke za primjenu mrežnih pravila ili smjernica.

(96)

Kako bi se osigurao učinkovit rad europskih mreža za vodik, operatori mreža za vodik trebali bi biti odgovorni za rad, održavanje i razvoj transportne mreže za vodik u bliskoj suradnji s drugim operatorima mreža za vodik, kao i s drugim operatorima sustava s kojima su njihove mreže povezane ili s kojima mogu biti povezane, među ostalim kako bi se olakšala integracija energetskog sustava.

(97)

U interesu je pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta postojanje normi koje su usklađene na razini Unije. Kad se upućivanje na takvu normu objavi u Službenom listu Europske unije, usklađenost s njom povlači pretpostavku o usklađenosti s odgovarajućim zahtjevima utvrđenima provedbenom mjerom donesenom na temelju ove Uredbe, s tim da treba dopustiti i druga sredstva za pružanje dokaza o takvoj usklađenosti. Komisija u skladu s člankom 10. Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (²⁹) može zatražiti od europskih normizacijskih organizacija izradu tehničkih specifikacija, europskih normi i usklađenih normi. Jedna od glavnih uloga usklađenih normi trebala bi biti pomoć operatorima u primjeni provedbenih mjera donesenih na temelju ove Uredbe i Direktive (EU) 2024/1788.

(98)

Postojeći okvir Unije za normizaciju, koji se temelji na Uredbi (EU) br. 1025/2012, automatski predstavlja okvir za izradu normi kojima se osigurava pretpostavka sukladnosti s relevantnim zahtjevima ove Uredbe ili onima utvrđenima u posebnim delegiranim ili provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe. Europske norme trebale bi biti tržišno orijentirane i odražavati javni interes i ciljeve politika koje je Komisija jasno navela u zahtjevu jednoj ili više europskih organizacija za normizaciju da u zadanom roku i na temelju konsenzusa izrade usklađene norme. Međutim, u nedostatku relevantnih upućivanja na usklađene norme ili u slučaju blokiranja postupka normizacije ili kašnjenja u uspostavi odgovarajućih usklađenih normi, Komisija bi trebala moći delegiranim ili provedbenim aktima utvrditi zajedničke specifikacije za zahtjeve ove Uredbe, pod uvjetom da pritom propisno poštuje ulogu i funkcije europskih organizacija za normizaciju. Tu bi mogućnost trebalo tumačiti kao iznimno zamjensko rješenje kojim se operatorima olakšava primjena relevantnih mjera u skladu s delegiranim ili provedbenim aktima donesenima na temelju ove Uredbe i Direktive (EU) 2024/1788. Ako je do kašnjenja u utvrđivanju usklađenih normi došlo uslijed tehničke složenosti dotične norme, Komisija bi to trebala uzeti u obzir prije razmatranja utvrđivanja zajedničkih specifikacija.

(99)

Kako bi se u potpunosti uvažili zahtjevi krajnjih korisnika vodika u pogledu kvalitete, u tehničkim specifikacijama i normama o kvaliteti vodika u mreži za vodik trebalo bi u obzir uzeti već postojeće norme u kojima se utvrđuju takvi zahtjevi krajnjih korisnika na primjer norma EN 17124.

(100)

Operatori transportnih mreža za vodik trebali bi izgraditi dovoljno prekograničnog kapaciteta za transport vodika kako bi se zadovoljile sve gospodarski opravdane i tehničke ispunjive potrebe za takvim kapacitetom, čime se omogućuje integriranje tržišta.

(101)

S obzirom na potencijal vodika kao nositelja energije i mogućnost da će države članice trgovati vodikom s trećim zemljama, nužno je pojasniti da se obveze obavješćivanja u skladu s Odlukom (EU) 2017/684 Europskog parlamenta i Vijeća (³⁰) u pogledu međuvladinih sporazuma u području energetike koji se odnose na prirodni plin primjenjuju i na međuvladine sporazume koji se odnose na vodik, uključujući spojeve vodika poput amonijaka i tekućih organskih vodika. Stoga bi tu odluku trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(102)

Trebalo bi snažno poticati ulaganja u veliku novu infrastrukturu i istodobno osiguravati pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta prirodnog plina i vodika. Kako bi se ojačao pozitivni učinak izuzetih infrastrukturnih projekata na tržišno natjecanje i sigurnost opskrbe, trebalo bi ispitati interes tržišta tijekom faze planiranja projekta i provesti pravila upravljanja zagušenjem. Ako se infrastruktura nalazi na državnom području više država članica, ACER bi trebao kao mjeru u krajnjoj nuždi obraditi zahtjev za izuzeće, kako bi se bolje uzele u obzir prekogranične posljedice izuzeća i olakšalo administrativno rješavanje tog zahtjeva. Osim toga, s obzirom na izniman rizik koji predstavlja gradnja tih novih velikih infrastrukturnih projekata za koje vrijedi izuzeće, trebala bi postojati mogućnost da se poduzećima čiji su interesi povezani s opskrbom i proizvodnjom privremeno odobre potpuna ili djelomična odstupanja od pravila razdvajanja za dotične projekte. Radi sigurnosti opskrbe, mogućnost privremenih odstupanja trebalo bi posebno primijeniti na nove plinovode u Uniji kojima se prirodni plin transportira u Uniju iz trećih zemalja. Izuzeća i odstupanja odobrena u skladu s direktivama 2003/55/EZ (³¹) i 2009/73/EZ (³²) Europskog parlamenta i Vijeća s izmjenama trebala bi se nastaviti primjenjivati tijekom razdoblja za koje su odobrena relevantnim izuzećem ili odstupanjem.

(103)

Eskalacija ruske vojne agresije na Ukrajinu od veljače 2022. dovela je do smanjenja opskrbe prirodnim plinom iz te zemlje, a resursi od prodaje prirodnog plina koriste se za financiranje ruskog rata na granici Unije. Osobito, zaustavljeni su tokovi prirodnog plina plinovodima iz Rusije kroz Bjelarus kao i plinovodom Sjeverni tok 1, a opskrba prirodnim plinom kroz Ukrajinu stalno se smanjuje, što ozbiljno ugrožava sigurnost opskrbe energijom u cijeloj Uniji. Smanjenja opskrbe prirodnim plinom koja služe kao oružje i manipuliranje tržištima namjernim poremećajima tokova prirodnog plina razotkrili su slabosti i ovisnosti u Uniji i njezinim državama članicama, s očitim potencijalom za izravne i ozbiljne posljedice za njihove osnovne međunarodne sigurnosne interese. Prijašnja iskustva također su pokazala da se prirodni plin može koristiti kao oružje i da se njime mogu manipulirati tržišta energije, primjerice gomilanjem kapaciteta u infrastrukturi za prirodni plin, na štetu ključnih međunarodnih sigurnosnih interesa Unije. Kako bi se ublažio učinak takvih slučajeva, i u trenutačnom kontekstu i u budućnosti, države članice trebale bi iznimno moći poduzeti razmjerne mjere za privremeno ograničavanje bilo kojeg pojedinačnog korisnika mreže da unaprijed preda ponudu za kapacitet na ulaznim točkama i na terminalima za UPP za isporuke iz Ruske Federacije i Bjelarusa, kako bi se prema potrebi zaštitili njihovi ključni sigurnosni interesi i ključni sigurnosni interesi Unije uzimajući u obzir i potrebu da se osigura sigurnost opskrbe u Uniji. Takve privremene mjere trebale bi se moći obnoviti ako je to opravdano. Ta bi se mogućnost trebala primjenjivati samo na Rusku Federaciju i Bjelarus kako bi se državama članicama omogućilo da odgovarajućim mjerama odgovore na svaku prijetnju svojim ključnim sigurnosnim interesima i ključnim sigurnosnim interesima Unije koja proizlazi iz dane situacije, uključujući postupnim prekidanjem njihove ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, među ostalim pravovremenim postupanjem u skladu s ciljevima plana REPowerEU. Takva ograničenja ne bi smjela biti u suprotnosti s međunarodnim obvezama Unije ili država članica te bi trebala biti u skladu s člankom XXI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini. Prije primjene takvih ograničenja države članice trebale bi se savjetovati s Komisijom i, u mjeri u kojoj je vjerojatno da će to ograničenje na njih utjecati, s drugim državama članicama, ugovornim strankama Energetske zajednice, ugovornim strankama Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru i Ujedinjenom Kraljevinom Velike Britanije i Sjeverne Irske te uzeti u obzir stanje u tim državama članicama i trećim zemljama, posebno u smislu sigurnosti opskrbe. Pri procjeni primjerenosti i opsega svakog predviđenog ograničenja države članice trebale bi uzeti u obzir moguće učinke svojih mjera na druge države članice i posebno poštovati načelo energetske solidarnosti, među ostalim s ciljem osiguravanja sigurnosti opskrbe.

(104)

Europski energetski sektor prolazi kroz velike promjene prelaskom na visokoučinkovito dekarbonizirano gospodarstvo koje se temelji na obnovljivim izvorima energije, uz istodobno osiguravanje sigurnosti opskrbe i konkurentnosti. Kibernetička sigurnost u podsektoru električne energije dobro napreduje s mrežnim pravilima o prekograničnom protoku električne energije, no za podsektor prirodnog plina potrebna su posebna obvezna pravila kako bi se očuvala sigurnost energetskog sustava Unije.

(105)

Kao odgovor na znatna poskupljenja diljem Unije u jesen 2021. i njihove negativne učinke, u komunikaciji Komisije od 13. listopada 2021. naslovljenoj „Paket mjera za djelovanje i potporu za suočavanje s rastom cijena energije” istaknuta je važnost pravilno funkcionirajućeg unutarnjeg tržišta energije te bolje prekogranične koordinacije sigurnosti opskrbe za otpornost na buduće krize. Europsko vijeće je 20. i 21. listopada 2021. donijelo zaključke kojima je pozvalo Komisiju da žurno razmotri mjere za povećanje otpornosti energetskog sustava Unije i unutarnjeg tržišta energije, uključujući mjere za povećanje sigurnosti opskrbe. Kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu Komisija je 8. ožujka 2022. predstavila plan REPowerEU kako bi postupno ukinula ovisnost Unije o ruskim fosilnim gorivima i ubrzala tranzicija na čistu energiju. Kako bi se doprinijelo dosljednom i pravodobnom odgovoru na tu krizu i moguće nove krize na razini Unije, u ovu Uredbu i u Uredbu (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća (³³) trebalo bi uvesti posebna pravila za poboljšanje suradnje i otpornosti, osobito u pogledu pravila o solidarnosti. Stoga bi Uredbu (EU) 2017/1938 trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(106)

Kako su pokazale simulacije na razini Unije provedene 2017., 2021. i 2022., regionalna suradnja i mjere solidarnosti presudne su za osiguravanje otpornosti Unije u slučaju ozbiljnog narušavanja opskrbe. Mjerama solidarnosti koje se primjenjuju u izvanrednim okolnostima trebalo bi osigurati prekograničnu opskrbu kupaca zaštićenih mehanizmom solidarnosti poput kućanstava. Države članice trebale bi donijeti potrebne mjere za provedbu odredaba o mehanizmu solidarnosti, među ostalim na način da se dotične države članice dogovore o tehničkim, pravnim i financijskim aranžmanima. Države članice trebale bi opisati pojedinosti tih aranžmana u svojim interventnim planovima. Kako bi se osigurala djelotvorna solidarnost, na države članice koje nisu dogovorile bilateralne sporazume trebala bi se primjenjivati zadana pravila iz ove Uredbe.

(107)

Iz takvih mjera solidarnosti stoga može proizići obveza države članice da isplati naknadu onima koji su pogođeni njezinim mjerama. Kako bi se osiguralo da naknada koju država članica koja je zatražila solidarnost plaća državi članici koja pruža solidarnost bude poštena i razumna, regulatorna tijela i ACER trebali bi, kao neovisna tijela, imati ovlast za reviziju iznosa zatražene i plaćene naknade te, prema potrebi, za traženje ispravka, posebno uzimajući u obzir razinu neizravnih troškova nastalih zbog pružanja solidarnosti na temelju netržišnih mjera. Novouspostavljena suradnja među neizravno povezanim državama članicama koje primjenjuju tržišne mjere u skladu s ovom Uredbom također pomaže da se smanje potencijalno veliki troškovi koji bi mogli nastati primjenom skupljih netržišnih mjera.

(108)

Pružanje dobrovoljnih doprinosa za prirodni plin primjenom tržišnih mjera neizravno povezanim državama članicama trebalo bi uvesti u Uredbu (EU) 2017/1938, posebno kako bi se izbjeglo da izravno povezane države članice moraju primjenjivati netržišne mjere ako bi druga država članica koja nije izravno povezana mogla osigurati količine prirodnog plina za solidarnost primjenom tržišnih mjera. Dobrovoljnom prirodom tržišnih mjera i doprinosom prirodnog plina koji iz toga proizlazi ne dovode se u pitanje obveze država članica da pravodobno procijene i navedu može li se i na koji način tržišnim mjerama osigurati traženi prirodni plin. Cilj je takvog mehanizma smanjiti neizravne i ukupne troškove solidarnosti izbjegavanjem skupljih netržišnih mjera. Solidarnost među neizravno povezanim državama članicama raspoređuje se na opterećenje u više država članica i državama članicama koje nemaju terminale za UPP olakšava pristup globalnoj opskrbi UPP-om.

(109)

Pristup koji se temelji na riziku za procjenu sigurnosti opskrbe plinom i uspostava preventivnih mjera i mjera ublažavanja trebali bi uključivati scenarije u kojima se ispituje učinak smanjenja potražnje za prirodnim plinom zahvaljujući uštedi energije ili mjerama energetske učinkovitosti, među ostalim u simulacijama scenarija poremećaja u opskrbi prirodnim plinom i infrastrukturi na razini Unije u skladu s ovom Uredbom. Ispitivanjem scenarija uštede energije i energetske učinkovitosti osigurava se da su simulacija na razini Unije, kao i naknadne nacionalne i zajedničke procjene rizika i preventivne mjere, otporni na buduće promjene i usklađeni s načelom energetske učinkovitosti na prvom mjestu i ciljevima Unije u pogledu klimatske neutralnosti utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1119 te da doprinose postupnom prekidanju ovisnosti Unije o ruskim fosilnim gorivima. Ovom se Uredbom državama članicama omogućuje i da smanje potrošnju plina zaštićenih kupaca koja nije ključna kako bi se olakšale veće uštede prirodnog plina, posebno tijekom krize.

(110)

Rizici za sigurnost opskrbe plinom uzrokovani ruskom vojnom agresijom na Ukrajinu koja je opravdala izmjene Uredbe (EU) 2017/1938 uvedene Uredbom (EU) 2022/1032 Europskog parlamenta i Vijeća (³⁴) prisutni su i danas. Osim toga, trebalo bi razmotriti dodatne rizike kao što su daljnji poremećaji u kritičnoj infrastrukturi nakon sabotaže plinovoda Nord Stream u rujnu 2022. i poremećaja u plinovodu Balticconnector u listopadu 2023. te pogoršanja geopolitičkog okruženja i prijetnji u regijama opskrbe, primjerice zbog krize na Bliskom istoku. Stoga izvješće koje Komisija treba podnijeti do 28. veljače 2025. prema potrebi treba biti popraćeno zakonodavnim prijedlogom o izmjeni Uredbe (EU) 2017/1938.

(111)

Određene odredbe ove Uredbe temelje se na kriznim mjerama uvedenima Uredbom Vijeća (EU) 2022/2576 (³⁵) kao odgovor na agresivni rat Rusije protiv Ukrajine i krizu u opskrbi prirodnim plinom koja je uslijedila. Iako se Uredba (EU) 2022/2576 bavi pitanjem neposredne i ozbiljne krize u opskrbi prirodnim plinom, među ostalim odstupanjem od postojećeg trajnog okvira, ovom se Uredbom neke krizne mjere nastoje pretvoriti u trajne značajke tržišta prirodnog plina. To se posebno odnosi na mehanizam za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina, mjere za poboljšanje korištenja terminala za UPP i skladišta prirodnog plina te dodatne mjere solidarnosti u slučaju izvanrednih okolnosti koje uključuju prirodni plin. Međutim, za provedbu tih trajnih značajki tržišta prirodnog plina potrebno je vrijeme, među ostalim zbog potrebnih postupaka javne nabave za trajni mehanizam za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina, koji neće biti zaključeni prije kraja 2024. Osim toga, očekuje se da će rizici povezani s opskrbom prirodnim plinom u Uniji trajati tijekom 2024. Stoga, kako bi se u dovoljnoj mjeri uzela u obzir pripremna faza koja se odnosi na te mjere i kako bi se izbjeglo preklapanje s mjerama uvedenima Uredbom (EU) 2022/2576, relevantne odredbe ove Uredbe trebale bi se primjenjivati tek od 1. siječnja 2025. Odredbe ove Uredbe o osnivanju i odabiru pružatelja usluga koji će obavljati zadaće u okviru mehanizma za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina trebale bi se primjenjivati od datuma stupanja na snagu ove Uredbe kako bi se osiguralo da je mehanizam operativan od datuma na koji istječe Uredba (EU) 2022/2576.

(112)

Stoga bi Uredbu (EU) br. 1227/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (³⁶) i uredbe (EU) 2019/942 i (EU) 2022/869 trebalo na odgovarajući način izmijeniti.

(113)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest utvrđivanje pravednih pravila u vezi s uvjetima za pristup transportnim mrežama za prirodni plin, postrojenjima za skladištenje i terminalima za UPP i mjera u pogledu mehanizma za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina i mehanizma za podupiranje razvoja tržišta vodika, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog razmjera ili učinka djelovanja on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

(a)

utvrđuju nediskriminirajuća pravila za uvjete pristupa sustavima za prirodni plin i vodik, vodeći računa o posebnim značajkama nacionalnih i regionalnih tržišta radi osiguravanja pravilnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta prirodnog plina i vodika te radi doprinosa fleksibilnosti energetskog sustava; i

(b)

olakšavaju nastajanje i rad transparentnih tržišta prirodnog plina i vodika koja pravilno funkcioniraju, s visokim stupnjem sigurnosti opskrbe, te osiguravaju mehanizmi za usklađivanje pravila pristupa mreži za prekograničnu razmjenu prirodnog plina i vodika.

(a)

postavljanje usklađenih načela za tarife ili metodologije na temelju kojih se tarife izračunavaju, za pristup mreži za prirodni plin, isključujući postrojenja za skladištenje prirodnog plina,

(b)

uspostavljanje usluga za pristup trećih strana i usklađenih načela za dodjelu kapaciteta i upravljanje zagušenjem,

(c)

utvrđivanje zahtjeva u pogledu transparentnosti, pravila uravnoteživanja i naknada za neravnotežu te olakšavanje trgovanja kapacitetima.

1.

„regulirana imovina” znači mrežna imovina operatora transportnog sustava, operatora distribucijskog sustava, operatora transportne mreže za vodik i operatora distribucijske mreže za vodik upotrijebljena za pružanje reguliranih mrežnih usluga koje se uračunavaju pri izračunu prihoda od usluga povezanih s mrežom;

2.

„transport” znači transport kako je definiran u članku 2. točki 17. Direktive (EU) 2024/1788;

3.

„ugovor o transportu” znači ugovor koji je operator transportnog sustava ili operator mreže za vodik sklopio s korisnikom mreže radi izvršavanja usluga transporta prirodnog plina ili vodika;

4.

„kapacitet” znači maksimalni protok, izražen u normalnim kubičnim metrima po jedinici vremena ili energetskoj jedinici po jedinici vremena, na koji korisnik mreže ima pravo u skladu s odredbama ugovora o transportu;

5.

„neiskorišteni kapacitet” znači stalni kapacitet koji je korisnik mreže stekao na temelju ugovora o transportu, ali koji taj korisnik nije nominirao u roku koji je predviđen ugovorom;

6.

„upravljanje zagušenjem” znači upravljanje portfeljem kapaciteta operatora transportnog sustava radi optimalnog i maksimalnog korištenja tehničkog kapaciteta i pravovremenog otkrivanja budućih točaka zagušenja i zasićenja;

7.

„sekundarno tržište” znači tržište na kojem se kapacitetima trguje drukčije od primarnog tržišta;

8.

„nominacija” znači čin pri kojem korisnik mreže izvješćuje operatora transportnog sustava o stvarnom protoku koji korisnik mreže želi utisnuti u sustav ili povući iz njega, prije tog utiskivanja ili povlačenja;

9.

„renominacija” znači izvješćivanje o ispravljenoj nominaciji koja slijedi nominaciju;

10.

„cjelovitost sustava” znači svaka situacija u kojoj tlak i kvaliteta prirodnog plina ili vodika ostaju unutar minimalnih i maksimalnih granica, tako da je transport prirodnog plina ili vodika zajamčen s tehničkog gledišta;

11.

„razdoblje uravnoteživanja” znači razdoblje unutar kojeg svaki korisnik mreže treba nadoknaditi povlačenje određene količine prirodnog plina ili vodika, izraženo u energetskim jedinicama, tako da utisne istu količinu prirodnog plina ili vodika u skladu s mrežnim pravilima;

12.

„korisnik mreže” znači korisnik mreže kako je definiran u članku 2. točki 60. Direktive (EU) 2024/1788;

13.

„prekidive usluge” znači usluge koje operator transportnog sustava ili, ako je primjenjivo, operator distribucijskog sustava, ili operator mreže za vodik nudi u vezi s prekidivim kapacitetom;

14.

„prekidivi kapacitet” znači kapacitet transporta prirodnog plina ili vodika koji operator transportnog sustava ili, ako je primjenjivo, operator distribucijskog sustava, ili operator mreže za vodik može prekinuti u skladu s uvjetima koji su predviđeni ugovorom o transportu;

15.

„dugoročne usluge” znači usluge koje operator transportnog sustava ili, ako je primjenjivo, operator distribucijskog sustava, ili operator mreže za vodik pruža jednu godinu ili dulje;

16.

„kratkoročne usluge” znači usluge koje operator transportnog sustava ili, ako je primjenjivo, operator distribucijskog sustava, ili operator mreže za vodik pruža u razdoblju kraćem od jedne godine;

17.

„stalni kapacitet” znači kapacitet transporta i distribucije prirodnog plina i vodika za koji operator transportnog ili distribucijskog sustava ili, ako je primjenjivo, operator distribucijskog sustava, ili operator mreže za vodik jamči da je neprekidiv u skladu s ugovorom;

18.

„stalne usluge” znači usluge koje operator transportnog sustava ili, ako je primjenjivo, operator distribucijskog sustava, ili operator mreže za vodik pruža u vezi sa stalnim kapacitetom;

19.

„tehnički kapacitet” znači maksimalni stalni kapacitet koji može biti ponuđen korisnicima mreže, vodeći računa o cjelovitosti sustava i operativnim zahtjevima transportnog sustava ili, ako je primjenjivo, operator distribucijskog sustava, ili operator mreže za vodik;

20.

„ugovoreni kapacitet” znači kapacitet koji je dodijeljen određenom korisniku mreže na temelju ugovora o transportu;

21.

„raspoloživi kapacitet” znači dio tehničkog kapaciteta koji nije dodijeljen i koji je još na raspolaganju sustavu u određenom trenutku;

22.

„ugovorno zagušenje” znači situacija u kojoj razina potražnje za stalnim kapacitetom premašuje tehnički kapacitet;

23.

„primarno tržište” znači tržište kapaciteta kojima operator transportnog sustava ili, ako je primjenjivo, operator distribucijskog sustava, ili operator transportne mreže za vodik trguje izravno;

24.

„fizičko zagušenje” znači situacija u kojoj razina potražnje za stvarnim isporukama premašuje tehnički kapacitet u određenom trenutku;

25.

„kapacitet terminala za UPP” znači kapacitet određenog terminala za UPP za ukapljivanje prirodnog plina ili za prihvat, iskrcaj, pomoćne usluge, privremeno skladištenje i ponovno uplinjavanje ukapljenog prirodnog plina;

26.

„radni volumen” znači obujam prirodnog plina ili vodika koji korisnik postrojenja za skladištenje ima pravo upotrebljavati za skladištenje prirodnog plina ili vodika;

27.

„kapacitet povlačenja” znači brzina kojom korisnik postrojenja za skladištenje ima pravo povući prirodni plin ili vodik iz postrojenja za skladištenje prirodnog plina ili postrojenja za skladištenje vodika;

28.

„kapacitet utiskivanja” znači brzina kojom korisnik postrojenja za skladištenje ima pravo utisnuti prirodni plin ili vodik u postrojenje za skladištenje prirodnog plina ili postrojenje za skladištenje vodika;

29.

„skladišni kapacitet” znači kombinacija radnog volumena, kapaciteta utiskivanja i kapaciteta povlačenja;

30.

„ulazno-izlazni sustav” znači ulazno-izlazni sustav kako je definiran u članku 2. točki 57. Direktive (EU) 2024/1788;

31.

„zona uravnoteženja” znači zona uravnoteženja kako je definirana u članku 2. točki 58. Direktive (EU) 2024/1788;

32.

„virtualno mjesto trgovanja” znači virtualno mjesto trgovanja kako je definirano u članku 2. točki 59. Direktive (EU) 2024/1788;

33.

„ulazna točka” znači ulazna točka kako je definirana u članku 2. točki 61. Direktive (EU) 2024/1788;

34.

„izlazna točka” znači izlazna točka kako je definirana u članku 2. točki 62. Direktive (EU) 2024/1788;

35.

„uvjetovani kapacitet” znači stalni kapacitet za koji su nužni transparentni i unaprijed definirani uvjeti za pružanje pristupa od i do virtualnog mjesta trgovanja ili ograničenu dodjeljivost;

36.

„dodjeljivost” znači diskrecijska kombinacija bilo kojeg ulaznog kapaciteta s bilo kojim izlaznim kapacitetom ili obrnuto;

37.

„dopušteni prihod” znači zbroj prihoda od transportnih usluga i prihoda od netransportnih usluga za usluge koje je operator transportnog sustava pružio u određenom razdoblju unutar zadanog regulatornog razdoblja, koji operator transportnog sustava ima pravo uprihoditi na temelju režima bez gornje granice cijene i koji se određuje u skladu s člankom 78. stavkom 7. točkom (a) Direktive (EU) 2024/1788;

38.

„ciljani prihod” znači zbroj očekivanog prihoda od transportnih usluga izračunan u skladu s načelima utvrđenima u članku 17. stavku 1. i očekivanog prihoda od netransportnih usluga za usluge koje je operator transportnog sustava pružio u određenom razdoblju unutar zadanog regulatornog razdoblja na temelju režima s gornjom granicom cijene;

39.

„nova infrastruktura” znači infrastruktura koja nije dovršena do 4. kolovoza 2003.;

40.

„prirodni plin” znači prirodni plin kako je definiran u članku 2. točki 1. Direktive (EU) 2024/1788;

41.

„plin iz obnovljivih izvora” znači plin iz obnovljivih izvora kako je definiran u članku 2. točki 2. Direktive (EU) 2024/1788;

42.

„sustav za prirodni plin” znači sustav za prirodni plin kako je definiran u članku 2. točki 3. Direktive (EU) 2024/1788;

43.

„sustav za vodik” znači sustav za vodik kako je definiran u članku 2. točki 4. Direktive (EU) 2024/1788;

44.

„postrojenje za skladištenje vodika” znači postrojenje za skladištenje vodika kako je definirano u članku 2. točki 5. Direktive (EU) 2024/1788;

45.

„operator skladišta vodika” znači operator skladišta vodika kako je definiran u članku 2. točki 6. Direktive (EU) 2024/1788;

46.

„terminal za vodik” znači terminal za vodik kako je definiran u članku 2. točki 8. Direktive o plinu (EU) 2024/1788;

47.

„operator terminala za vodik” znači operator terminala za vodik kako je definiran u članku 2. točki 9. Direktive (EU) 2024/1788;

48.

„kvaliteta vodika” znači kvaliteta vodika kako je definirana u članku 2. točki 10. Direktive (EU) 2024/1788;

49.

„niskougljični vodik” znači niskougljični vodik kako je definiran u članku 2. točki 11. Direktive (EU) 2024/1788;

50.

„niskougljični plin” znači niskougljični plin kako je definiran u članku 2. točki 12. Direktive (EU) 2024/1788;

51.

„operator transportnog sustava” znači operator transportnog sustava kako je definiran u članku 2. točki 18. Direktive (EU) 2024/1788;

52.

„mreža proizvodnih plinovoda” znači mreža proizvodnih plinovoda kako je definirana u članku 2. točki 16. Direktive (EU) 2024/1788;

53.

„distribucija” znači distribucija kako je definirana u članku 2. točki 19. Direktive (EU) 2024/1788;

54.

„operator distribucijskog sustava” znači operator distribucijskog sustava kako je definiran u članku 2. točki 20. Direktive (EU) 2024/1788;

55.

„mreža za vodik” znači mreža za vodik kako je definirana u članku 2. točki 21. Direktive (EU) 2024/1788;

56.

„transport vodika” znači transport vodika kako je definiran u članku 2. točki 22. Direktive (EU) 2024/1788;

57.

„transportna mreža za vodik” znači transportna mreža za vodik kako je definirana u članku 2. točki 23. Direktive (EU) 2024/1788;

58.

„distribucijska mreža za vodik” znači distribucijska mreža za vodik kako je definirana u članku 2. točki 24. Direktive (EU) 2024/1788;

59.

„operator mreže za vodik” znači operator mreže za vodik kako je definiran u članku 2. točki 25. Direktive (EU) 2024/1788;

60.

„operator transportne mreže za vodik” znači operator transportne mreže za vodik kako je definiran u članku 2. točki 26. Direktive (EU) 2024/1788;

61.

„operator distribucijske mreže za vodik” znači operator distribucijske mreže za vodik kako je definiran u članku 2. točki 27. Direktive (EU) 2024/1788;

62.

„opskrba” znači opskrba kako je definirana u članku 2. točki 28. Direktive (EU) 2024/1788;

63.

„postrojenje za skladištenje prirodnog plina” znači postrojenje za skladištenje prirodnog plina kako je definirano u članku 2. točki 31. Direktive (EU) 2024/1788;

64.

„operator sustava skladišta prirodnog plina” znači operator sustava skladišta prirodnog plina kako je definiran u članku 2. točki 32. Direktive (EU) 2024/1788;

65.

„terminal za UPP” znači terminal za UPP kako je definiran u članku 2. točki 33. Direktive (EU) 2024/1788;

66.

„operator terminala za UPP” znači operator terminala za UPP kako je definiran u članku 2. točki 34. Direktive (EU) 2024/1788;

67.

„sustav” znači sustav kako je definiran u članku 2. točki 35. Direktive (EU) 2024/1788;

68.

„pomoćne usluge” znači pomoćne usluge kako su definirane u članku 2. točki 36. Direktive (EU) 2024/1788;

69.

„međudržavni spojni plinovod” znači međudržavni spojni plinovod kako je definiran u članku 2. točki 39. Direktive (EU) 2024/1788;

70.

„međudržavni spojni plinovod za vodik” znači međudržavni spojni plinovod za vodik kako je definiran u članku 2. točki 40. Direktive (EU) 2024/1788;

71.

„korisnik sustava” znači korisnik sustava kako je definiran u članku 2. točki 46. Direktive (EU) 2024/1788;

72.

„kupac” znači kupac kako je definiran u članku 2. točki 47. Direktive (EU) 2024/1788;

73.

„krajnji kupac” znači krajnji kupac kako je definiran u članku 2. točki 50. Direktive (EU) 2024/1788;

74.

„veleprodajni kupac” znači veleprodajni kupac kako je definiran u članku 2. točki 51. Direktive (EU) 2024/1788;

75.

„kontrola” znači kontrola kako je definirana u članku 2. točki 55. Direktive (EU) 2024/1788;

76.

„dugoročni ugovor” znači dugoročni ugovor kako je definiran u članku 2. točki 56. Direktive (EU) 2024/1788;

77.

„interkonekcijska točka” znači interkonekcijska točka kako je definirana u članku 2. točki 63. Direktive (EU) 2024/1788;

78.

„virtualna interkonekcijska točka” znači virtualna interkonekcijska točka kako je definirana u članku 2. točki 64. Direktive (EU) 2024/1788;

79.

„sudionik na tržištu” znači sudionik na tržištu kako je definiran u članku 2. točki 65. Direktive (EU) 2024/1788;

80.

„interoperabilnost” znači interoperabilnost kako je definirana u članku 2. točki 71. Direktive (EU) 2024/1788;

81.

„energetska učinkovitost na prvom mjestu” znači energetska učinkovitost na prvom mjestu kako je definirana u članku 2. točki 18. Uredbe (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća (³⁷);

82.

„prenamjena” znači prenamjena kako je definirana u članku 2. točki 18. Uredbe (EU) 2022/869;

83.

„vertikalno integrirano poduzeća” znači vertikalno integrirano poduzeće kako je definirano u članku 2. točki 43. Direktive (EU) 2024/1788.

(a)

cijene prirodnog plina i vodika formiraju se na temelju ponude i potražnje;

(b)

operatori transportnih sustava i operatori distribucijskih sustava te operatori transportnih mreža za vodik i operatori distribucijskih mreža za vodik međusobno surađuju kako bi korisnicima mreže omogućili slobodu neovisnog rezerviranja ulaznog i izlaznog kapaciteta; prirodni plin i, od 2033., vodik transportiraju se preko ulazno-izlaznog sustava a ne preko ugovornih trasa;

(c)

tarife koje se naplaćuju na ulaznim i izlaznim točkama u sustavu za prirodni plin i sustavu za vodik strukturiraju se tako da doprinose integriranju tržišta, povećavaju sigurnost opskrbe i potiču izgradnju spojnih plinovoda među mrežama za prirodni plin i mrežama za vodik;

(d)

poduzeća koja posluju na istom ulazno-izlaznom sustavu razmjenjuju količine prirodnog plina i, od 2033., vodika na virtualnom mjestu trgovanja; proizvođači plina iz obnovljivih izvora i niskougljičnog plina imaju jednak pristup virtualnom mjestu trgovanja, neovisno o tome jesu li priključeni na distribucijski sustav ili transportni sustav; prirodni plin i, od 2033., vodik mogu se fizički zamijeniti na ulaznim točkama iz trećih zemalja ili izlaznim točkama prema trećima zemljama;

(e)

korisnici mreže odgovorni su za uravnoteženje svojih portfelja uravnoteženja kako bi operatori transportnog sustava i operatori transportnih mreža za vodik trebali poduzimati što manje radnji uravnoteženja;

(f)

radnje uravnoteženja provode se na temelju standardiziranih proizvoda u skladu s mrežnim pravilima o uravnoteženju utvrđenim na temelju ove Uredbe i obavljaju se putem platformi za trgovanje ili upotrebom usluga uravnoteženja u skladu s tim mrežnim pravilima;

(g)

tržišnim pravilima izbjegavaju se aktivnosti koje dovode do sprječavanja formiranja cijena na temelju ponude i potražnje za prirodnim plinom i vodikom;

(h)

pravila na tržištu prirodnog plina i vodika osiguravaju energetski učinkovit pristup usmjeren na potrošače;

(i)

tržišnim pravilima potiče se uspostavljanje i funkcioniranje likvidnog trgovanja prirodnim plinom i vodikom, čime se potiče formiranje cijena i transparentnost cijena;

(j)

tržišnim pravilima omogućuje se dekarbonizacija sustava za prirodni plin i sustava za vodik, među ostalim omogućivanjem integracije na tržištima prirodnog plina i vodika iz obnovljivih izvora energije te pružanjem poticaja za štednju energije i energetsku učinkovitost, smanjenje potražnje, fleksibilnost potražnje i integraciju energetskog sustava te olakšavanje postizanja klimatskih i energetskih ciljeva Unije;

(k)

tržišnim pravilima postižu se primjereni poticaji za ulaganja, osobito dugoročna ulaganja u dekarbonizirani i održivi sustav za prirodni plin i sustav za vodik, skladištenje energije, energetsku učinkovitost, smanjenje potražnje i upravljanje potražnjom za zadovoljavanje potreba tržišta i potreba integracije sustava, te se olakšava pošteno tržišno natjecanje i sigurnost opskrbe i istodobno provodi načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu dok se izbjegavaju poticaji za ulaganja koja dovode do izgubljene imovine;

(l)

pravila o planiranju mreže usmjerena su, prema potrebi, na uporabu vodika u sektorima koje je teško dekarbonizirati, uzimajući u obzir potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova, njima se potiču mjere za smanjenje potražnje za fosilnim plinom i doprinosi razboritom i racionalnom korištenju prirodnih resursa i postizanju klimatskih i energetskih ciljeva Unije;

(m)

ako postoje, uklanjaju se prepreke prekograničnom protoku prirodnog plina i vodika između ulazno-izlaznih sustava;

(n)

tržišnim pravilima potiče se regionalna suradnja i integriranje.

(a)

da se prihod ostvaren pružanjem posebnih reguliranih usluga može upotrebljavati samo za nadoknađivanje troška kapitala i operativnog troška koji se odnose na imovinu uključenu u reguliranu imovinu upotrijebljenu za pružanje reguliranih usluga;

(b)

da se vrijednost imovine, ako je imovina prenesena na drugu reguliranu imovinu, utvrđuje podložno reviziji i odobrenju regulatornog tijela i na način da ne dolazi do unakrsnog subvencioniranja.

(a)

sav prihod potreban za financijski transfer prikuplja se kao namjenska pristojba;

(b)

namjenska pristojba prikuplja se samo od izlaznih točaka do krajnjih kupaca unutar iste države članice iz koje je korisnik financijskog transfera;

(c)

regulatorno tijelo odobrava namjensku pristojbu i financijski transfer ili metodologije koje su temelj za njihovo izračunavanje prije njihova stupanja na snagu;

(d)

odobrena namjenska pristojba i financijski transfer te metodologije, ako su metodologije odobrene, objavljuju se najkasnije trideset dana prije datuma njihove provedbe;

(e)

država članica obavijestila je Komisiju i ACER da su dopustili financijske transfere.

(a)

da se tarife za pristup mreži naplaćuju korisnicima regulirane imovine na koju se upućuje financijski transfer;

(b)

da zbroj financijskih transfera i prihoda od usluga naplaćen putem tarifa za pristup mreži nije veći od dopuštenog ili ciljanog prihoda;

(c)

da je financijski transfer odobren za ograničeno razdoblje i da to razdoblje nije dulje od trećine preostalog razdoblja amortizacije dotične infrastrukture.

(a)

utvrđivanje vrijednosti imovine koja je prenesena na drugu reguliranu imovinu i odredišta dobiti i gubitaka koji zbog toga mogu nastati;

(b)

izračun veličine i najduljeg dopuštenog trajanja financijskog transfera i namjenske pristojbe;

(c)

kriterije za dodjelu doprinosa u namjensku pristojbu među krajnjim kupcima povezanima s reguliranom imovinom.

(a)

nude kapacitet i pružaju usluge svim korisnicima mreže na nediskriminirajućoj osnovi;

(b)

nude stalni i prekidiv kapacitet; cijena prekidivog kapaciteta odražava vjerojatnost prekida;

(c)

korisnicima mreže nude dugoročni i kratkoročni kapacitet.

(a)

provodi procjenu učinka tarifnog režima na sustav za prirodni plin kojim se ne naplaćuju tarife za pristup transportnim sustavima na interkonekcijskim točkama između država članica ili na interkonekcijskim točkama s trećim zemljama čiji sustavi povezuju dvije ili više država članica; i

(b)

podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću.

(a)

ukupni tehnički kapacitet na virtualnim interkonekcijskim točkama jednak je zbroju tehničkih kapaciteta svih interkonekcijskih točaka od kojih su virtualne interkonekcijske točke sastavljene ili je veći od tog zbroja;

(b)

virtualne interkonekcijske točke olakšavaju ekonomično i učinkovito korištenje sustava, uključujući pravila utvrđena u člancima 10. i 11.

(a)

ne narušavaju, na neopravdan način, pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta prirodnog plina i prekogranične tokove prirodnog plina među državama članicama te se ne ugrožava sigurnost opskrbe Unije ili države članice,

(b)

poštuju načelo energetske solidarnosti;

(c)

poduzete su u skladu s pravima i obvezama Unije i država članica u odnosu na treće zemlje.

(a)

svim korisnicima mreže na nediskriminirajućoj osnovi, pružaju usluge koje zadovoljavaju potražnju tržišta; posebno, ako operator terminala za UPP, operator terminala za vodik, operator postrojenja za skladištenje vodika ili operator sustava skladišta prirodnog plina pruža istu uslugu različitim kupcima, on to čini na temelju istovrijednih ugovornih uvjeta;

(b)

pružaju usluge koje su uskladive s uporabom međusobno povezanih sustava za transport prirodnog plina i vodika i olakšavaju pristup putem suradnje s operatorom transportnog sustava ili operatorom mreže za vodik; i

(c)

objavljuju relevantne informacije, posebno podatke o uporabi i raspoloživosti usluga, u vremenskom okviru koji je uskladiv s razumnim trgovinskim potrebama korisnika terminala za UPP, postrojenja za skladištenje prirodnog plina, terminala za vodik ili postrojenja za skladištenje vodika, pod uvjetom da objavu tih informacija prati regulatorno tijelo.

(a)

pruža i stalne i prekidive usluge za pristup trećih strana; cijena prekidivog kapaciteta odražava vjerojatnost prekida;

(b)

korisnicima postrojenja za skladištenje pruža dugoročne i kratkoročne usluge;

(c)

korisnicima postrojenja za skladištenje pruža pakete usluga i razdvojene usluge u pogledu skladišnog kapaciteta.

(a)

izvan plinske godine s netipskim datumom početka primjene; ili

(b)

s kraćim trajanjem od tipskog ugovora na godišnjoj osnovi.

(a)

ne narušavaju, na neopravdan način, pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta prirodnog plina i prekogranične tokove prirodnog plina među državama članicama te se ne ugrožava sigurnost opskrbe Unije ili države članice,

(b)

poštuju načelo energetske solidarnosti,

(c)

poduzete su u skladu s pravima i obvezama Unije i država članica u odnosu na treće zemlje.

(a)

osiguravaju primjerene gospodarske signale za učinkovitu, najveću moguću primjenu tehničkog kapaciteta, olakšavaju ulaganja u novu infrastrukturu i u alternativna rješenja na strani potražnje koja ne zahtijevaju ulaganja u novu infrastrukturu te olakšavaju prekograničnu trgovinu prirodnim plinom;

(b)

su uskladivi s tržišnim mehanizmima, uključujući promptna tržišta i tržišna čvorišta („trading hubs”), a pritom su fleksibilni i sposobni prilagoditi se tržišnim okolnostima koje se mijenjaju; i

(c)

su uskladivi sa sustavima država članica za pristup mreži.

(a)

u slučaju ugovornog zagušenja operator transportnog sustava nudi neiskorišteni kapacitet na primarnom tržištu, i to najmanje na „dan unaprijed osnovi” („day-ahead”) i kao neprekidivi kapacitet; i

(b)

korisnici mreže mogu preprodati ili dati u zakup svoj neiskorišteni ugovoreni kapacitet na sekundarnom tržištu.

(a)

osiguravaju primjerene gospodarske signale za učinkovito i najveće moguće korištenje kapaciteta te olakšavaju ulaganja u novu infrastrukturu;

(b)

su uskladivi s tržišnim mehanizmima, uključujući promptna tržišta i tržišna čvorišta („trading hubs”), a pritom su fleksibilni i sposobni prilagoditi se tržišnim okolnostima koje se mijenjaju; i

(c)

su uskladivi s pristupom sustavu spojenih mreža.

(a)

operator sustava bez odlaganja nudi neiskorišteni kapacitet na primarnom tržištu, a za postrojenja za skladištenje prirodnog plina taj kapacitet nudi najmanje na „dan unaprijed osnovi” („day-ahead”) i kao prekidivi kapacitet;

(b)

korisnici mogu preprodati svoj ugovoreni kapacitet na sekundarnom tržištu;

(c)

operatori terminala za UPP, operatori terminala za vodik, operatori skladišta vodika i operatori sustava skladišta prirodnog plina, pojedinačno ili zajedno s drugim takvim operatorima, osiguravaju do 5. veljače 2026. da je korisnicima terminala za UPP, terminala za vodik, postrojenja za skladištenje vodika i postrojenja za skladištenje prirodnog plina dostupna platforma za rezerviranje koja djeluje na transparentan i nediskriminirajući način a putem koje ti korisnici mogu preprodati svoje ugovorene kapacitete na sekundarnom tržištu na temelju točke (b).

(a)

vlasničkih odnosa, odnosa povezanih s opskrbom ili drugih komercijalnih odnosa koji bi mogli negativno utjecati na poticaje i sposobnost operatora sustavâ skladišta prirodnog plina da napuni podzemno postrojenje za skladištenje prirodnog plina;

(b)

prava i obveza Unije u pogledu treće zemlje koji proizlaze iz međunarodnog prava, među ostalim i iz svih sporazuma čija je Unija stranka, koji je sklopljen s jednom ili više trećih zemalja i bavi se pitanjem sigurnosti opskrbe energijom;

(c)

prava i obveza dotičnih država članica u odnosu na treću zemlju koji proizlaze iz sporazuma koje su dotične države članice sklopile s jednom ili više trećih zemalja, u mjeri u kojoj su ti sporazumi u skladu s pravom Unije; ili

(d)

svih ostalih specifičnih činjenica i okolnosti slučaja.

(a)

zahtijeva od vlasnika sustava skladišta prirodnog plina ili operatora sustavâ skladišta prirodnog plina ili bilo koje osobe za koju smatra da bi mogla ugroziti sigurnost opskrbe energijom ili ključne sigurnosne interese Unije ili bilo koje države članice da otuđi vlasnički udio koji ima u vlasništvu sustavâ skladišta prirodnog plina ili operatora sustavâ skladišta prirodnog plina ili da otuđi prava koja ima nad vlasništvom sustavâ skladišta prirodnog plina ili operatora sustavâ skladišta prirodnog plina i određuje rok za takvo otuđivanje;

(b)

prema potrebi, nalaže privremene mjere kako bi se osiguralo da takva osoba ne može izvršavati bilo kakvu kontrolu ili bilo kakvo pravo nad tim vlasnikom sustava skladišta prirodnog plina ili tim operatorom sustavâ skladišta prirodnog plina sve dok ne otuđi vlasnički udio ili prava; i

(c)

predviđa odgovarajuće kompenzacijske mjere u skladu s nacionalnim pravom.

(a)

kad prime obavijest operatora sustavâ skladišta prirodnog plina na temelju stavka 8. ili 9.;

(b)

na vlastitu inicijativu ako znaju da bi planirana promjena u pravima ili utjecaju na operatora sustavâ skladišta prirodnog plina mogla dovesti do neusklađenosti sa zahtjevima iz stavaka 1., 2. i 3.;

(c)

na osnovu utemeljenog zahtjeva Komisije.

(a)

ulazne točke od postrojenja za proizvodnju plina iz obnovljivih izvora i niskougljičnog plina;

(b)

tarife za transport na temelju kapaciteta na ulaznim točkama iz i izlaznim točkama u postrojenja za skladištenje prirodnog plina, osim ako je takvo postrojenje za skladištenje priključeno na više transportnih ili distribucijskih mreža i u tržišnom je natjecanju s interkonekcijskom točkom.

(a)

operatori transportnih sustava obvezni su odobriti popust samo za najkraću moguću trasu u smislu broja prelazaka granice od lokacije na kojoj je konkretna deklaracija dokaza o održivosti na temelju certifikata iz prvog podstavka evidentirana u Unijinoj bazi podataka i na kojoj je poništena jer se smatrala iskorištenom, pod uvjetom da popust ne obuhvaća nikakvu eventualnu aukcijsku premiju;

(b)

operatori prijenosnih sustava pružaju relevantnom regulatornom tijelu informacije o stvarnim i očekivanim količinama plina iz obnovljivih izvora i niskougljičnog plina te o učinku primjene popusta na tarifu a regulatorna tijela nadziru i ocjenjuju učinak popusta na stabilnost tarifa;

(c)

ako se prihod operatora transportnih sustava od tih konkretnih tarifa smanji za 10 % zbog primjene popusta, dotični operator i svi susjedni operatori transportnih sustava dogovaraju mehanizam naknade među operatorima transportnih sustava;

(d)

dodatne pojedinosti potrebne za primjenu popusta za plin iz obnovljivih izvora i niskougljični plin, poput izračuna raspoloživog kapaciteta na koji se popust primjenjuje i potrebnih postupaka, utvrđuju se u mrežnim pravilima uspostavljenima na temelju članka 71.

Dotični operatori transportnih sustava dogovaraju mehanizam naknade među operatorima transportnih sustava u roku od tri godine nakon što se njihov prihod od posebnih tarifa smanji za 10 % kako je navedeno u drugom podstavku točki (c) ovog stavka. Ako dogovor nije postignut u tom roku, relevantna regulatorna tijela u roku od dvije daljnje godine donose zajedničku odluku o odgovarajućem mehanizmu naknade među operatorima transportnih sustava. Ako regulatorna tijela ne postignu dogovor, primjenjuje se članak 6. Uredbe (EU) 2019/942. Ako regulatorna tijela ne uspiju postići dogovor u roku od dvije godine, ili ako ACER-u upute zajednički zahtjev, ACER donosi pojedinačnu odluku u skladu s člankom 6. stavkom 10. Uredbe (EU) 2019/942.

(a)

odstupanje je potrebno za učinkovit rad transportnog sustava kako bi se osigurao stabilan financijski okvir za postojeća ulaganja ili izbjeglo nepotrebno unakrsno subvencioniranje, narušavanje prekogranične trgovine ili nedjelotvoran mehanizam naknade među operatorima transportnih sustava;

(b)

primjena popusta utvrđenih u stavcima 1. i 4. nije potrebna zbog stupnja napretka u uvođenju plina iz obnovljivih izvora i niskougljičnog plina u dotičnoj državi članici ili postojanja alternativnih mehanizama potpore za povećanje uporabe plina iz obnovljivih izvora ili niskougljičnog plina.

(a)

da bez mijenjanja specifikacija kvalitete plina surađuju i razviju tehnički izvedive mogućnosti, koje mogu uključivati obveze protoka i tretiranje prirodnog plina, kako bi se uklonilo priznato ograničenje uzimajući u obzir informacije dobivene od krajnjih kupaca izravno priključenih na sustav za prirodni plin dotičnog operatora transportnog sustava ili bilo kojeg dionika na koje bi taj postupak mogao utjecati;

(b)

da zajednički provedu analizu troškova i koristi tehnički izvedivih mogućnosti radi utvrđivanja ekonomski učinkovitih rješenja, u kojoj se mora navesti raspodjela troškova i koristi po kategorijama dotičnih strana;

(c)

da procijene vrijeme potrebno za primjenu svake mogućnosti;

(d)

da provedu javnu raspravu, posebno s pogođenim krajnjim kupcima priključenima na sustav za prirodni plin, o utvrđenim izvedivim rješenjima i uzmu u obzir rezultate te rasprave;

(e)

da dotičnim regulatornim tijelima na odobrenje podnesu zajednički prijedlog rješenja za uklanjanje prepoznatog ograničenja na temelju analize troškova i koristi i rezultata javnog savjetovanja, uključujući vremenski okvir za njegovu provedbu, i da o tom rješenju obavijeste druga nadležna nacionalna tijela svake dotične države članice.

(a)

ti zahtjevi nisu obuhvaćeni usklađenim normama ili njihovim dijelovima na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije;

(b)

Komisija je na temelju članka 10. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012 od jedne ili više europskih organizacija za normizaciju zatražila da izradi nacrt usklađene norme za te zahtjeve te je ispunjen barem jedan od sljedećih uvjeta:

(c)

Komisija odluči u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1025/2012 zadržati uz ograničenje ili povući upućivanja na usklađene norme ili njihove dijelove kojima su ti zahtjevi obuhvaćeni.

Provedbeni akti iz prvog podstavka ovog stavka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 81. stavka 3.

(a)

zajedničke instrumente za upravljanje mrežom kako bi osigurao usklađeno funkcioniranje mreže u uobičajenim uvjetima i u stanju nužde, uključujući zajedničku ljestvicu za klasifikaciju incidenata i planove istraživanja;

(b)

neobvezujući desetogodišnji plan razvoja mreže za prirodni plin na razini Unije iz članka 32. („plan razvoja mreže za prirodni plin na razini Unije”), uključujući europsku prognozu dostatnosti opskrbe, jednom u dvije godine;

(c)

preporuke o usklađivanju tehničke suradnje između operatora transportnih sustava Unije i operatora transportnih sustava trećih zemalja;

(d)

preporuke operatorima transportnih sustava o njihovoj tehničkoj suradnji s operatorima distribucijskih sustava i operatorima mreža za vodik;

(e)

godišnji program rada;

(f)

godišnje izvješće;

(g)

godišnje ljetne i zimske prognoze opskrbe;

(h)

do 1. siječnja 2025. i svake dvije godine nakon toga izvješće o praćenju kvalitete plina, uključujući kretanja parametara kvalitete plina, kretanja razine i količine vodika umiješanog u sustav za prirodni plin, predviđanja očekivanog kretanja parametara kvalitete plina i količine vodika umiješanog u sustav za prirodni plin, učinak miješanja vodika na prekogranične tokove, kao i informacije o slučajevima povezanima s razlikama u specifikacijama kvalitete plina ili u specifikacijama razina miješanja vodika te kako su ti slučajevi riješeni kako bi se ispunili zahtjevi u pogledu kvalitete različitih primjena u krajnjoj potrošnji;

(i)

godišnje izvješće koje uključuje količinu plinova iz obnovljivih izvora i niskougljičnih plinova utisnutih u mrežu prirodnog plina.

(a)

temelji se na nacionalnim planovima ulaganja i poglavlju IV. Uredbe (EU) 2022/869;

(b)

što se tiče prekograničnih spojnih plinovoda, temelji se i na razumnim potrebama različitih korisnika mreže i uključuje dugoročne obveze ulagača iz članka 55. stavka 7. Direktive (EU) 2024/1788; i

(c)

ukazuje na manjak ulaganja, posebno u pogledu prekograničnih kapaciteta.

(a)

surađuje s ENTSO-om za plin i ENNOH-om na praćenju i provedbi mrežnih pravila i smjernica donesenih na temelju ove Uredbe koji su relevantni za rad i planiranje distribucijskih mreža za prirodni plin i vodik i koordiniran rad transportnih i distribucijskih mreža te transportnih mreža za vodik i distribucijskih mreža za vodik;

(b)

surađuje s ENTSO-om za plin i ENNOH-om i donosi najbolje prakse za koordiniran rad i koordinirano planiranje transportnih i distribucijskih sustava te transportnih i distribucijskih mreža za vodik, uključujući za pitanja kao što su razmjena podataka među operatorima i koordiniranje distribuiranih izvora energije;

(c)

radi na utvrđivanju najboljih praksi za provedbu nalaza procjena na temelju članka 23. stavka 1.b Direktive (EU) 2018/2001 i članka 25. Direktive (EU) 2023/1791 te za suradnju među operatorima distribucijskih sustava električne energije, distribucijskih sustava prirodnog plina, distribucijskih mreža za vodik te sustava centraliziranoga grijanja i hlađenja, uključujući za potrebe procjene na temelju članka 24. stavk 8. Direktive (EU) 2018/2001, uključujući preporuke za odgovarajuće postavljanje elektrolizatora u cilju osiguranja upotrebe otpadne topline u mreži centraliziranog grijanja.

(a)

pružatelj usluga mora imati poslovni nastan i operativno sjedište na državnom području države članice;

(b)

pružatelj usluga i njegovi podugovaratelji ne smiju biti:

(a)

podložni Unijinim mjerama ograničavanja donesenima na temelju članka 29. UEU-a ili članka 215. UFEU-a, koje se sastoje od zabrane stavljanja na raspolaganje ili prijenosa financijskih sredstava ili gospodarskih izvora ili izravnog ili neizravnog pružanja financiranja ili financijske pomoći, ili od zamrzavanja imovine; ili

(b)

izravno ili neizravno u vlasništvu ili pod kontrolom fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela koji su podložni takvim Unijinim mjerama ograničavanja ili koji rade u njihovo ime ili prema njihovim uputama.

(a)

procjenu i agregiranje potražnje poduzeća za prirodni plin i poduzeća koja su potrošači prirodnog plina;

(b)

prikupljanje ponuda od dobavljača ili proizvođača prirodnog plina kako bi se takve ponude uskladile s agregiranom potražnjom;

(c)

raspodjelu ponuda opskrbe sudionicima u agregiranju potražnje, uzimajući u obzir proporcionalnu raspodjelu između manjih i većih sudionika ovisno o količinama koje potražuju;

(d)

pružati sve povezane pomoćne usluge, uključujući usluge za lakše sklapanje ugovora o kupnji prirodnog plina.

(a)

podložna Unijinim mjerama ograničavanja donesenima na temelju članka 29. UEU-a ili članka 215. UFEU-a, koje se sastoje od zabrane stavljanja na raspolaganje ili prijenosa financijskih sredstava ili gospodarskih izvora ili izravnog ili neizravnog pružanja financiranja ili financijske pomoći, ili od zamrzavanja imovine; ili

(b)

izravno ili neizravno u vlasništvu ili pod kontrolom fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela koji su podložni takvim Unijinim mjerama ograničavanja ili koji rade u njihovo ime ili prema njihovim uputama.

(a)

podložni Unijinim mjerama ograničavanja donesenima na temelju članka 29. UEU-a ili članka 215. UFEU-a, koje se sastoje od zabrane stavljanja na raspolaganje ili prijenosa financijskih sredstava ili gospodarskih izvora ili izravnog ili neizravnog pružanja financiranja ili financijske pomoći, ili od zamrzavanja imovine; ili

(b)

izravno ili neizravno u vlasništvu ili pod kontrolom fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela koji su podložni takvim Unijinim mjerama ograničavanja ili koji rade u njihovo ime ili prema njihovim uputama.

(a)

količini;

(b)

drugim ugovornim strankama;

(c)

trajanju.

(a)

Greifswald;

(b)

Lubmin II;

(c)

Imatra;

(d)

Narva;

(e)

Värska;

(f)

Luhamaa;

(g)

Šakiai;

(h)

Kotlovka;

(i)

Kondratki;

(j)

Wysokoje;

(k)

Tieterowka;

(l)

Mozyr;

(m)

Kobryń;

(n)

Sudzha (RU)/(UA);

(o)

Belgorod (RU)/(UA);

(p)

Valuyki (RU)/(UA);

(q)

Serebryanka (RU)/(UA);

(r)

Pisarevka (RU)/(UA);

(s)

Sokhranovka (RU)/(UA);

(t)

Prokhorovka (RU)/(UA);

(u)

Platovo (RU)/(UA);

(v)

Strandzha 2 (BG)/Malkoclar (TR).

(a)

ne narušavaju, na neopravdan način, pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta prirodnog plina i prekogranične tokove prirodnog plina među državama članicama te ne ugrožavaju sigurnost opskrbe Unije ili države članice,

(b)

poštuju načelo energetske solidarnosti,

(c)

poduzimaju se u skladu s pravima i obvezama Unije ili država članica u odnosu na treće zemlje.

(a)

svih ulaznih točaka iz Ruske Federacije ili Bjelarusa ili drugih trećih zemalja koje služe kao tranzitne zemlje koje se ne koriste za nabavu zaliha prirodnog plina podložno agregiranju potražnje i zajedničkoj kupnji; i

(b)

svih terminala za UPP smještenih u Ruskoj Federaciji ili Bjelarusu.

(a)

informacije o broju poduzeća za prirodni plin i količinama prirodnog plina koje sudjeluju u mehanizmu za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina;

(b)

informacije o broju sklopljenih ugovora i posljedičnim količinama prirodnog plina koji su ugovoreni i isporučeni Uniji;

(c)

opis primjenjivih pravila u natječajnim krugovima za sudionike u agregiranju potražnje i opskrbljivačima ili proizvođačima prirodnog plina;

(d)

pregled ukupnih troškova mehanizma za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina, uključujući troškove za pružatelja usluga;

(e)

sve veće promjene u funkcioniranju mehanizma za agregiranje potražnje i zajedničku kupnju prirodnog plina;.

(a)

prikupljanje i obrada tržišnih podataka o, na primjer, dostupnosti infrastrukture ili razvoju protoka i cijena vodika kako bi se povećala transparentnost razvoja tržišta vodika;

(b)

prikupljanje i procjena potražnje od otkupljivača;

(c)

prikupljanje ponuda za vodik od opskrbljivača;

(d)

omogućavanje dobavljačima i otkupljivačima da pristupe relevantnim i potrebnim informacijama prikupljenima na temelju ovog stavka, podložno njihovoj suglasnosti i na temelju pravila Unije o tržišnom natjecanju.

(a)

podložna Unijinim mjerama ograničavanja donesenima na temelju članka 29. UEU-a ili članka 215. UFEU-a, koje se sastoje od zabrane stavljanja na raspolaganje ili prijenosa financijskih sredstava ili gospodarskih izvora ili izravnog ili neizravnog pružanja financiranja ili financijske pomoći, ili od zamrzavanja imovine; ili

(b)

ako su izravno ili neizravno u vlasništvu ili pod kontrolom fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela koji su podložni takvim Unijinim mjerama ograničavanja ili koji rade u njihovo ime ili prema njihovim uputama.

(a)

podložni Unijinim mjerama ograničavanja donesenima na temelju članka 29. UEU-a ili članka 215. UFEU-a, koje se sastoje od zabrane stavljanja na raspolaganje ili prijenosa financijskih sredstava ili gospodarskih izvora ili izravnog ili neizravnog pružanja financiranja ili financijske pomoći, ili od zamrzavanja imovine; ili

(b)

ako su izravno ili neizravno u vlasništvu ili pod kontrolom fizičkih ili pravnih osoba, subjekata ili tijela koji su podložni takvim Unijinim mjerama ograničavanja ili koji rade u njihovo ime ili prema njihovim uputama.

(a)

ne narušava, na neopravdan način, pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta vodika te ne ugrožava sigurnost opskrbe Unije ili države članice;

(b)

poštuje načelo energetske solidarnosti;

(c)

da se poduzimaju u skladu s pravima i obvezama država članica i Unije u odnosu na treće zemlje.

(a)

da surađuju i razvijaju tehnički izvedive mogućnosti za uklanjanje priznatog ograničenja;

(b)

da zajednički provedu analizu troškova i koristi tehnički izvedivih mogućnosti radi utvrđivanja ekonomski učinkovitih rješenja, u kojoj se mora navesti raspodjela troškova i koristi po kategorijama dotičnih strana;

(c)

da procijene vrijeme potrebno za primjenu svake mogućnosti;

(d)

da provedu javnu raspravu o utvrđenim izvedivim rješenjima i uzmu u obzir rezultate te rasprave;

(e)

da dotičnim regulatornim tijelima na odobrenje podnesu zajednički prijedlog rješenja za uklanjanje priznatog ograničenja na temelju analize troškova i koristi i rezultata javnog savjetovanja, uključujući vremenski okvir za njegovu provedbu, i da o tom rješenju obavijeste druga nadležna nacionalna tijela svake dotične države članice.

(a)

ostvare naknadni pozitivan ishod certificiranja u skladu s člankom 14. ove Uredbe i člankom 71. Direktive (EU) 2024/1788 provedenog u roku od 24 mjeseca od postajanja članom ENNOH-a; i

(b)

barem razviju projekte infrastrukture za vodik s konačnom odlukom o ulaganju u roku od četiri godine od postajanja članom ENNOH-a.

(a)

izrađuje mrežna pravila u područjima navedenima u članku 72. radi postizanja ciljeva navedenih u članku 57.;

(b)

zajedno s ENTSO-om za plin izrađuje mrežna pravila iz članka 72. stavka 1. točke (f);

(c)

svake dvije godine donosi i objavljuje neobvezujući desetogodišnji plan razvoja mreže za vodik na razini Unije iz članka 60. („plan razvoja mreže za vodik na razini Unije”), uključujući europsku prognozu dostatnosti opskrbe;

(d)

surađuje s ENTSO-om za električnu energiju, ENTSO-om za plin i tijelom EU-a za ODS-ove;

(e)

izrađuje preporuke za operatore transportnih mreža za vodik o njihovoj tehničkoj suradnji s operatorima distribucijskih mreža za vodik te s operatorima transportnih sustava i s operatorima distribucijskih sustava u Uniji;

(f)

izrađuje preporuke za koordinaciju tehničke suradnje između operatora transportnih sustava Unije i operatora mreže za vodik iz treće zemlje;

(g)

donosi godišnji program rada;

(h)

donosi godišnje izvješće;

(i)

donosi godišnju prognozu isporuke vodika koja obuhvaća države članice u kojima se vodik upotrebljava za proizvodnju električne energije;

(j)

do 15. svibnja 2026. i svake dvije godine nakon toga sastavlja izvješće o praćenju kvalitete vodika, uključujući kretanja i predviđanja parametara kvalitete vodika i informacije o slučajevima povezanima s razlikama u specifikacijama kvalitete vodika te kako su ti slučajevi riješeni;

(k)

promiče kibernetičku sigurnost i zaštitu podataka u suradnji s relevantnim tijelima i reguliranim subjektima;

(l)

razvija i promiče najbolje prakse u otkrivanju, praćenju i smanjenju istjecanja vodika.

(a)

temelji se na nacionalnim planovima razvoja transportne mreže za vodik kako je utvrđeno u članku 55. Direktive (EU) 2024/1788 i poglavlju IV. Uredbe (EU) 2022/869;

(b)

ujedno se u pogledu prekograničnih spojnih vodova temelji na opravdanim potrebama različitih korisnika sustava i integrira dugoročne obveze ulagača iz članka 55. stavka 7. Direktive (EU) 2024/1788; i

(c)

identificira nedostatke u ulaganjima, posebno u pogledu potrebnih prekograničnih kapaciteta, radi uvođenja prioritetnih koridora za vodik i elektrolizatore iz točke 3. Priloga I. Uredbi (EU) 2022/869.

Kad je riječ o drugom podstavku točki (c), planu razvoja mreže za vodik na razini cijele Unije može se priložiti pregled prepreka povećanju prekograničnih kapaciteta mreže koje proizlaze iz različitih postupaka i praksi odobrenja. Takav pregled može se, po potrebi, popratiti sveobuhvatnim planom za uklanjanje takvih prepreka i ubrzavanje uvođenja prioritetnih koridora za vodik i elektrolizatore.

(a)

ENNOH, zajedno s ENTSO-om za električnu energiju i ENTSO-om za plin, izrađuje jedinstven skup zajedničkih scenarija za desetogodišnje planove razvoja mreže na temelju članka 12. Uredbe (EU) 2022/869;

(b)

ENNOH, ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin u suradnji sastavljaju usklađena izvješća o infrastrukturnim nedostatcima u okviru desetogodišnjih planova razvoja mreže na razini Unije na temelju članka 13. Uredbe (EU) 2022/869;

(c)

u roku od šest mjeseci od odobravanja izvješća o zajedničkim scenarijima na temelju članka 12. stavka 6. Uredbe (EU) 2022/869 i svake dvije godine nakon toga ENNOH objavljuje izvješća o infrastrukturnim nedostatcima izrađena u okviru desetogodišnjih planova razvoja mreže na razini Unije;

(d)

ENNOH izrađuje nacrt metodologije za pojedini sektor za analizu troškova i koristi vodika na razini energetskog sustava te dosljedan i postupno integriran model zajedno s ENTSO-om za električnu energiju i ENTSO-om za plin na temelju članka 11. Uredbe (EU) 2022/869, koji moraju biti u skladu s metodologijama koje su razvili i ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin na temelju članka 11. Uredbe (EU) 2022/869 te moraju osigurati transparentnost u pogledu troškovno najučinkovitijih rješenja za sve nositelje energije, uključujući rješenja koja se ne temelje na infrastrukturi;

(e)

metodologije iz točke (d) ovog stavka primjenjuju se za pripremu svakog sljedećeg plana razvoja mreže za vodik na razini Unije koji izrađuje ENNOH na temelju članka 60. ove Uredbe;

(f)

ENNOH izrađuje zajedničke scenarije, izvješća o infrastrukturnim nedostatcima, nacrt metodologije za pojedini sektor i integrirani model u skladu s člancima 11., 12. i 13. Uredbe (EU) 2022/869;

(g)

ako je potrebno donijeti odluke kako bi se osigurala učinkovitost sustava kako je utvrđeno u članku 2. točki 4. Direktive (EU) 2023/1791 za sve nositelje energije, Komisija osigurava blisku suradnju ENTSO-a za električnu energiju, ENTSO-a za plin i ENNOH-a;

(h)

ENNOH, ENTSO za električnu energiju i ENTSO za plin surađuju na učinkovit, uključiv i transparentan način, olakšavaju donošenje odluka konsenzusom i razvijaju potrebne radne aranžmane kako bi omogućili takvu suradnju i osigurali njihovu pravednu zastupljenost.

ENNOH, zajedno s ENTSO-om za električnu energiju i ENTSO-om za plin, može osnovati radne skupine radi ispunjavanja svojih obveza na temelju prvog podstavka točaka (a), (b) i (d) te u tim radnim skupinama osigurava pravednu i jednaku zastupljenost sektora vodika, električne energije i plina.

(a)

ti zahtjevi nisu obuhvaćeni usklađenim normama ili njihovim dijelovima na koje su upućivanja objavljena u Službenom listu Europske unije;

(b)

Komisija je na temelju članka 10. stavka 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012 od jedne ili više europskih organizacija za normizaciju zatražila da izradi nacrt usklađene norme za te zahtjeve te je ispunjen barem jedan od sljedećih uvjeta:

(c)

Komisija je odlučila u skladu s postupkom iz članka 11. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1025/2012 zadržati ograničavanja ili povući upućivanja na usklađene norme ili njihove dijelove kojima su ti zahtjevi obuhvaćeni.

Provedbeni akti iz prvog podstavka ovog stavka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 81. stavka 3.

(a)

pružaju minimalan stupanj usklađivanja potreban za postizanje ciljeva ove Uredbe;

(b)

uzimaju u obzir regionalne posebnosti, ako je primjereno;

(c)

ne premašuju ono što je nužno za potrebe točke (a); i

(d)

primjenjuju se na interkonekcijske točke unutar Unije te na ulazne točke iz trećih zemalja i izlazne točke prema trećim zemljama od 5. kolovoza 2026.

(a)

dokazalo da se mrežna pravila ili smjernice ili određeni element tih akata ne mogu djelotvorno provesti na ulaznim točkama iz trećih zemalja i izlaznim točkama prema trećim zemljama; u slučaju interkonekcijskih točaka s trećim zemljama koje imaju obvezu prilagoditi se pravnoj stečevini Unije u području energetike, uključujući ovu Uredbu, na temelju sporazuma sklopljenog između Unije i tih trećih zemalja, ali ako primjena ili provedba nije dovršena, u zahtjevu za odstupanje navodi se koje odredbe ove Uredbe nisu djelotvorno primijenjene ili provedene u dotičnoj trećoj zemlji ili koja tehnička pravila ili nepostojanje tehničkih pravila u trećoj zemlji ometaju primjenu posebnih odredaba relevantnih mrežnih pravila ili smjernica;

(b)

objasnilo koje su mjere poduzete kako bi se ublažile prepreke za primjenu posebnih odredaba relevantnih mrežnih pravila ili smjernica;

(c)

dokazalo da odstupanje nije štetno za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta prirodnog plina ni za sigurnost opskrbe Unije ili države članice.

(a)

pravila u vezi sa sigurnošću i pouzdanošću mreže, uključujući pravila za operativnu sigurnost mreže te pravila o pouzdanosti za osiguravanje kvalitete usluge mreže;

(b)

pravila priključivanja na mrežu, uključujući priključivanje postrojenja za proizvodnju plina iz obnovljivih izvora i niskougljičnog plina te postupanje sa zahtjevima za priključivanje;

(c)

operativnih postupaka u izvanrednim slučajevima, što uključuje planove za obranu sustava, planove za ponovnu uspostavu, tržišne interakcije, razmjenu informacija te komunikacijske alate i infrastrukturu;

(d)

pravila trgovanja u vezi s tehničkim i operativnim pružanjem usluga pristupa mreži i uravnoteživanjem sustava;

(e)

energetske učinkovitosti mreža prirodnog plina i komponenata te energetske učinkovitosti s obzirom na planiranje mreže i ulaganja kojima se omogućuju energetski najučinkovitija rješenja s gledišta sustava;

(f)

aspekata kibernetičke sigurnosti u vezi s prekograničnim protocima prirodnog plina, uključujući pravila o zajedničkim minimalnim zahtjevima, planiranju, praćenju, izvješćivanju i upravljanju krizama.

(a)

pravila o interoperabilnosti za sustav za prirodni plin, kojima se provodi članak 21. ove Uredbe te članci 10., 39. i 44. Direktive (EU) 2024/1788, uključujući odredbe o sporazumima o spojnim vodovima, pravila o načelima kontrole protoka i mjerenju količine prirodnog i kvalitete plina, pravila o dodjeli i uparivanju, zajedničkom skupu mjernih jedinica, razmjeni podataka, kvaliteti plina, uključujući pravila o upravljanju prekograničnim ograničenjima prouzročenima razlikama u kvaliteti plina ili u odorizaciji ili u količini vodika umiješanog u sustav za prirodni plin, analize troškova i koristi za uklanjanje prekograničnih ograničenja protoka, klasifikaciju prema Wobbeovom indeksu, mjere ublažavanja, minimalne razine prihvatljivosti parametara kvalitete plina relevantne za osiguravanje neometanog prekograničnog protoka biometana, na primjer udio kisika, kratkoročno i dugoročno praćenje kvalitete plina, pružanje informacija i suradnju među sudionicima na tržištu, izvješćivanje o kvaliteti plina, transparentnost, postupke komunikacije u slučaju nepredviđenih okolnosti;

(b)

pravila o dodjeli kapaciteta i o upravljanju zagušenjem kojima se provode članci od 8. do 11. ove Uredbe te članak 31. Direktive (EU) 2024/1788, uključujući pravila o suradnji u postupcima održavanja i izračunu kapaciteta koji utječe na dodjelu kapaciteta, standardizaciju proizvoda i jedinica kapaciteta, uključujući objedinjavanje, metodologiju dodjele uključujući aukcijske algoritme, sekvenciranje i postupke za postojeći, prošireni, stalni i prekidivi kapacitet, platforme za rezerviranje kapaciteta, mehanizme prekomjernog upisa i ponovnog otkupa, kratkoročne i dugoročne mehanizme „upotrebe ili gubitka” kapaciteta ili druge mehanizme upravljanja zagušenjem kojima se sprečava gomilanje kapaciteta;

(c)

pravila uravnoteživanja, uključujući s mrežom povezana pravila o postupcima nominacije, pravila o naknadama za neravnotežu, postupak namirenja povezan s dnevnom naknadom za neravnotežu i pravila za operativno uravnoteživanje između sustava operatora transportnih sustava kojima se provode članci od 8. do 11. ove Uredbe te članak 39. stavak 5. Direktive (EU) 2024/1788;

(d)

pravila o usklađenim strukturama tarifa za transport kojima se provode članci 17. i 18. ove Uredbe te članak 78. stavak 7. Direktive (EU) 2024/1788, uključujući pravila o primjeni metodologije referentne cijene, povezane zahtjeve u pogledu savjetovanja i objavljivanja, među ostalim za dopušteni ili ciljani prihod, te izračun rezerviranih cijena za proizvode standardnog kapaciteta, popuste za terminal za UPP i skladišno postrojenje, postupke za odobravanje popusta za plin iz obnovljivih izvora i niskougljični plin, uključujući zajednička načela za mehanizme naknada među operatorima transportnih sustava na temelju članka 17. stavka 4. i članka 18. ove Uredbe, prema potrebi;

(e)

pravila za utvrđivanje vrijednosti prenesene imovine i namjenske pristojbe.

(a)

energetske učinkovitosti mreža za vodik i povezanih komponenata te energetske učinkovitosti s obzirom na planiranje mreže i ulaganje kojim se omogućuju energetski najučinkovitija rješenja s gledišta sustava;

(b)

pravila o interoperabilnosti mreže za vodik, uključujući odredbe o sporazumima o interkonekciji, jedinicama, razmjeni podataka, transparentnosti, komunikaciji, pružanju informacija i suradnji među relevantnim sudionicima na tržištu, kao i o kvaliteti vodika, uključujući zajedničke specifikacije na interkonekcijskim točkama i standardizaciju, odorizaciju, analize troškova i koristi uklanjanja prekograničnih ograničenja toka zbog razlika u kvaliteti vodika i izvješćivanje o kvaliteti vodika;

(c)

pravila o sustavu financijskih naknada za prekograničnu infrastrukturu za vodik iz članka 59. Direktive (EU) 2024/1788;

(d)

pravila o dodjeli kapaciteta i o upravljanju zagušenjem, uključujući pravila o suradnji u postupcima održavanja i izračunu kapaciteta koji utječe na dodjelu kapaciteta, standardizaciju proizvoda i jedinica kapaciteta među ostalim objedinjavanje, metodologiju dodjele, uključujući aukcijske algoritme, sekvenciranje i postupke za postojeći, prošireni, stalni i prekidivi kapacitet, platforme za rezerviranje kapaciteta, mehanizme prekomjernog upisa i ponovnog otkupa, kratkoročne i dugoročne mehanizme „upotrebe ili gubitka” kapaciteta ili druge mehanizme upravljanja zagušenjem kojima se sprečava gomilanje kapaciteta;

(e)

pravila o usklađenim strukturama tarifa za pristup mrežama za vodik, uključujući tarife na interkonekcijskim točkama iz članka 7. stavka 8., pravila o primjeni metodologije referentne cijene, povezane zahtjeve u pogledu savjetovanja i objavljivanja, među ostalim za dopušteni ili ciljani prihod, te izračun rezerviranih cijena za proizvode standardnog kapaciteta i dopušteni prihod;

(f)

pravila za utvrđivanje vrijednosti prenesene imovine i namjenske pristojbe;

(g)

pravila za određivanje međuvremenske raspodjele troškova;

(h)

pravila uravnoteživanja, uključujući s mrežom povezana pravila o postupku nominacije, pravila o naknadama za neravnotežu i pravila za operativno uravnoteživanje između mreža operatora mreža za vodik, pravila o naknadama za neravnotežu, postupku namirenja povezanog s dnevnom naknadom za neravnotežu i operativno uravnoteživanje među mrežama operatora mreža za vodik;

(i)

aspekata kibernetičke sigurnosti u vezi s prekograničnim protocima prirodnog plina, uključujući pravila o zajedničkim minimalnim zahtjevima, planiranju, praćenju, izvješćivanju i upravljanju krizama.

(a)

detalja o uslugama za pristup trećih strana u skladu s člancima 6., 7. i 8., uključujući vrstu, trajanje i ostale zahtjeve u vezi s tim uslugama;

(b)

detalja o načelima na kojima počivaju mehanizmi za dodjelu kapaciteta i primjeni postupaka za upravljanje zagušenjem u slučaju ugovornog zagušenja, u skladu s člancima 10. i 11.;

(c)

detalja o pružanju informacija, definiranju tehničkih informacija koje su potrebne korisnicima mreže kako bi dobili djelotvoran pristup sustavu i definiranju svih točaka koje su relevantne za zahtjeve u pogledu transparentnosti, uključujući informacije koje treba objaviti za sve relevantne točke i vremenski raspored za objavljivanje tih informacija, u skladu s člancima 33. i 34.;

(d)

detalja o metodologiji za izračun tarifa, u vezi s prekograničnom trgovinom prirodnim plinom, u skladu s člancima 17. i 18.

(a)

detalja o informacijama koje treba objaviti o metodologiji upotrijebljenoj za utvrđivanje reguliranih prihoda operatora transportnog sustava, u skladu s člancima 33. i 34.;

(b)

detalja o načelima mehanizama dodjele kapaciteta i postupcima za upravljanje zagušenjem, za provedbu članaka 10. i 11.;

(c)

detalja o tehničkim informacijama koje su potrebne korisnicima mreže kako bi dobili djelotvoran pristup sustavu za prirodni plin, za provedbu članka 33. stavka 1.;

(d)

detalja o definicijama svih relevantnih točaka, informacijama koje treba objaviti i vremenskom rasporedu zahtjeva za transparentnost, za provedbu članka 33.;

(e)

detalja o formatu i sadržaju tehničkih informacija o pristupu mreži koje objavljuju operatori mreža za vodik, za provedbu članka 66.

(a)

ACER-om, ENTSO-om za plin i tijelom EU-a za ODS-ove te prema potrebi s ostalim dionicima u vezi sa smjernicama koje se odnose na prirodni plin;

(b)

ACER-om, ENNOH-om i tijelom EU-a za ODS-ove te prema potrebi s ostalim dionicima u vezi sa smjernicama koje se odnose na vodik.

(a)

ulaganjem se povećava tržišno natjecanje u opskrbi prirodnim plinom ili vodikom te se povećava sigurnost opskrbe;

(b)

ulaganjem se doprinosi dekarbonizaciji i postizanju klimatskih i energetskih ciljeva Unije te je o njemu odluka donesena primjenom načela energetske učinkovitosti na prvom mjestu;

(c)

razina rizika povezana s ulaganjem takva je da do ulaganja ne bi došlo ako se ne odobri izuzeće;

(d)

infrastruktura je u vlasništvu fizičke ili pravne osobe koja je barem u smislu svojeg pravnog oblika odvojena od operatora sustava u čijim će se sustavima graditi ta infrastruktura;

(e)

naknade se prikupljaju od korisnika te infrastrukture;

(f)

izuzeće nije štetno za tržišno natjecanje na relevantnim tržištima na koja će ulaganje vjerojatno utjecati, za pravilno funkcioniranje unutarnjeg integriranog tržišta prirodnog plina ili vodika, za pravilno funkcioniranje dotičnih reguliranih sustava, za dekarbonizaciju ni za sigurnost opskrbe Unije;

(g)

u pogledu infrastrukture nije dobivena financijska pomoć Unije za radove na temelju Uredbe (EU) 2021/1153 Europskog parlamenta i Vijeća (⁴⁰).

Uvjeti iz trećeg podstavka procjenjuju se uzimajući u obzir načelo energetske solidarnosti. Nadležna nacionalna tijela uzimaju u obzir situaciju u drugim državama članicama na koje infrastruktura utječe i na svojem teritoriju uravnotežavaju moguće štetne posljedice s pogodnostima.

(a)

regulatornim tijelima država članica na čija će tržišta nova infrastruktura vjerojatno utjecati; i

(b)

relevantnim tijelima trećih zemalja, ako je dotična infrastruktura povezana s mrežom Unije u nadležnosti države članice i počinje ili završava u jednoj ili više trećih zemalja.

Ako tijela trećih zemalja s kojima se savjetovalo ne odgovore na savjetovanje u razumnom razdoblju ili do utvrđenog roka koji ne premašuje tri mjeseca, dotično regulatorno tijelo može donijeti potrebnu odluku.

(a)

ako sva dotična regulatorna tijela nisu uspjela postići dogovor u roku od šest mjeseci od dana na koji je posljednje od tih regulatornih tijela zaprimilo zahtjev za izuzeće; ili

(b)

na zajednički zahtjev dotičnih regulatornih tijela.

(a)

detaljne razloge zbog kojih su regulatorno tijelo ili država članica odobrili ili odbili izuzeće, pozivajući se na odgovarajuću točku ili točke stavka 1. u kojima se navode uvjeti na kojima se temelji takva odluka, uključujući financijske podatke kojima je opravdana potreba za tim izuzećem;

(b)

provedenu analizu utjecaja na tržišno natjecanje i pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta nakon odobravanja izuzeća;

(c)

obrazloženje trajanja izuzeća i udjela u ukupnom kapacitetu infrastrukture za koju je odobreno izuzeće;

(d)

ako se izuzeće odnosi na međudržavni spojni plinovod, rezultat savjetovanja provedenih s dotičnim regulatornim tijelima;

(e)

doprinos infrastrukture diversifikaciji opskrbe.

(a)

dvije godine od njezina donošenja ako dotad gradnja infrastrukture još nije počela;

(b)

pet godina od njezina donošenja ako infrastruktura dotad još nije puštena u rad, osim ako Komisija odluči da je do kašnjenja došlo zbog velikih prepreka izvan kontrole osobe kojoj je odobreno izuzeće.

1.

u članku 2. točki 1. podtočki (b) i točkama 4. i 5., članku 3. stavku 3., članku 3. stavku 4. točki (c), članku 4. stavku 1. i članku 8. stavku 5. izrazi „električne energije ili prirodnog plina”, „električnom energijom ili prirodnim plinom”, „električnu energiju ili prirodni plin”, „električne energije ili transport prirodnog plina” zamjenjuju se izrazima „električne energije, vodika ili prirodnog plina”, „električnom energijom, vodikom ili prirodnim plinom”, „električnu energiju, vodik ili prirodni plin”, „električne energije ili transport vodika ili prirodnog plina”;

2.

u članku 6. stavku 2. točkama (a) i (b) izraz „tržišta električne energije i plina” zamjenjuje se izrazom „tržišta električne energije, vodika i plina”.

1.

članak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 1.

Predmet

Ovom se Uredbom utvrđuju odredbe čiji je cilj zaštititi sigurnost opskrbe plinom u Uniji osiguravanjem pravilnog i neprekinutog funkcioniranja unutarnjeg tržišta plina, što se postiže omogućivanjem provedbe iznimnih mjera kada tržište više nije u mogućnosti osigurati potrebne količine plina, uključujući mjeru solidarnosti u krajnjoj nuždi, te utvrđivanjem jasne definicije i podjele odgovornosti između poduzeća za prirodni plin, država članica i Unije u pogledu preventivnog djelovanja i reakcije na konkretne poremećaje u opskrbi plinom. Ovom se Uredbom također utvrđuju, u duhu solidarnosti, transparentni mehanizmi za koordinaciju planiranja za izvanredna stanja na nacionalnoj i regionalnoj razini te na razini Unije kao i odgovora na ta stanja.”

;

2.

članak 2. mijena se kako slijedi:

3.

članak 7. mijenja se kako slijedi:

4.

članak 8. mijenja se kako slijedi:

5.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 8.a

Mjere za kibernetičku sigurnost

1.   Pri izradi planova prevencije i interventnih planova države članice razmatraju prikladne mjere u odnosu na kibernetičku sigurnost.

2.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 19. radi dopune ove Uredbe uspostavljanjem specifičnih pravila za sektor plina za aspekte kibernetičke sigurnosti prekograničnih tokova plina, uključujući pravila o zajedničkim minimalnim zahtjevima, planiranju, nadzoru, izvješćivanju i postupcima u slučaju kriza.

3.   Za potrebe izrade delegiranih akata iz stavka 2. ovog članka Komisija blisko surađuje s Agencijom, Agencijom Europske unije za kibersigurnost (ENISA), ENTSOG-om i ograničenim brojem dotičnih glavnih dionika, kao i subjektima s postojećim nadležnostima u području kibernetičke sigurnosti, u okviru njihovih zadaća, kao što su centri za sigurnosne operacije (SOC-ovi) relevantni za regulirane subjekte, i timovi za odgovor na računalne sigurnosne incidente (CSIRT-ovi), kako je navedeno u članku 10. Direktive (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća (^*2).

(^*2)  Direktiva (EU) 2022/2555 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o mjerama za visoku zajedničku razinu kibersigurnosti širom Unije, izmjeni Uredbe (EU) br. 910/2014 i Direktive (EU) 2018/1972 i stavljanju izvan snage Direktive (EU) 2016/1148 (Direktiva NIS 2) (SL L 333, 27.12.2022., str. 80.).”;"

6.

u članku 9. stavak 1. mijenja se kako slijedi:

7.

u članku 11. umeće se sljedeći stavak:

„7.a   Odstupajući od članka 6. stavaka 1., 2. i 3., članka 6.b stavka 1. trećeg podstavka točke (a), članka 6.c stavka 2. drugog podstavka točke (b) i članka 10. stavka 1. točke (l), države članice mogu iznimno odlučiti poduzeti privremene mjere za smanjenje potrošnje plina zaštićenih kupaca koja nije ključna, posebno kada je proglašena jedna od kriznih razina u skladu sa stavkom 1. ovog članka ili izvanredno stanje na regionalnoj razini ili razini Unije u skladu s člankom 12. Takve privremene mjere ograničene su na potrošnju plina koja nije ključna i uzimaju u obzir sljedeće elemente:

Takve izvanredne mjere smiju se poduzeti tek nakon što nadležna tijela provedu procjenu u pogledu uvjeta za određivanje takvih količina plina koje nisu ključne.

Kao posljedica mjera iz prvog podstavka ovog stavka mora se izbjegavati smanjenje potrošnje plina ugroženih kupaca koja nije ključna, kako su ih definirale države članice u skladu s člankom 26. Direktive (EU) 2024/1788”

;

8.

u članku 12. stavku 6. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Država članica ili nadležno tijelo mijenja svoju radnju u roku od tri dana od dostave zahtjeva Komisije i o tome obavješćuje Komisiju ili Komisiju obavješćuje o razlozima zbog kojih se ne slaže sa zahtjevom. Komisija u potonjem slučaju može u roku od tri dana od obavijesti izmijeniti ili povući svoj zahtjev ili sazvati sastanak s državom članicom odnosno nadležnim tijelom i, ako to smatra potrebnim, GCG-om kako bi ispitali problem. Komisija navodi detaljne razloge za svoj zahtjev za izmjenu radnje. Država članica ili nadležno tijelo mijenjaju svoju radnju ili poduzimaju mjere kako bi osigurali usklađenost sa stavkom 5. u mjeri u kojoj je to tehnički moguće i sigurno za cjelovitost plinskog sustava. Država članica ili nadležno tijelo obavješćuju Komisiju o donesenim mjerama.”

;

9.

članak 13. mijenja se kako slijedi:

10.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 13.a

Suradnja između neizravno povezanih država članica primjenom tržišnih mjera (dobrovoljne mjere)

1.   Ne dovodeći u pitanje načelo energetske solidarnosti, ovaj se članak primjenjuje kada države članice koje su neizravno povezane putem druge države članice i koje su primile zahtjev za dobrovoljni doprinos na temelju stavka 2. ovog članka doprinose pružanju zatraženih količina plina na temelju članka 13. stavka 1. ili 2., primjenom dobrovoljnih mjera iz članka 13. stavka 3. točke (c).

2.   Država članica koja je zatražila solidarnost na temelju članka 13. može istodobno poslati zahtjev za dobrovoljni doprinos na temelju tržišnih mjera jednoj ili više neizravno povezanih država članica kako bi tražila najpovoljniju ponudu ili kombinaciju ponuda, na temelju troška, brzine isporuke, pouzdanosti i diversifikacije opskrbe plinom u skladu s člankom 13. stavkom 4.

Zahtjevi u skladu s prvim podstavkom ovog članka podnose se neizravno povezanim državama članicama koje bi eventualno mogle dostaviti količine plina na temelju dobrovoljnih mjera, Komisiji i kriznim upraviteljima imenovanima u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (g) najmanje 48 sati prije navedenog vremena isporuke plina. Ti zahtjevi uključuju barem informacije iz članka 13. stavka 8.b prvog podstavka.

Države članice koje prime zahtjev u skladu s prvim podstavkom ovog članka odgovaraju državi članici koja je zatražila solidarnost i obavješćuju Komisiju i krizne upravitelje imenovane u skladu s člankom 10. stavkom 1. točkom (g) u roku od 18 sati te navode mogu li ponuditi količine plina na temelju dobrovoljnih mjera. U odgovoru se navode barem informacije iz članka 13. stavka 8.a. Države članice mogu u odgovoru navesti da nisu u mogućnosti doprinijeti primjenom tržišnih mjera.

3.   Ako zbroj količina plina koje proizlaze iz ponuda u skladu s člankom 13. stavcima 1. i 2. i ponuda na temelju ovog članka ne dosegne tražene količine, automatski se odabiru ponude u skladu s ovim člankom.

Ako zbroj količina plina koje proizlaze iz ponuda u skladu s člankom 13. stavcima 1. i 2. i ponuda na temelju ovog članka premašuje tražene količine, ponude na temelju ovog članka uzimaju se u obzir u postupku odabira ponuda na temelju članka 13. stavka 4., a država članica koja je zatražila solidarnost, nakon savjetovanja sa svim uključenim državama članicama, traži najpovoljniju ponudu ili kombinaciju ponuda među ponudama na temelju članka 13. ili ovog članka, na temelju troška, brzine isporuke, pouzdanosti i diversifikacije. Ako države članice koje su zatražile solidarnost odaberu doprinose na temelju ovog članka, zahtjev u skladu s člankom 13. stavcima 1. i 2. u odgovarajućoj se mjeri umanjuje.

Država članica koja je zatražila solidarnost obavješćuje dotičnu državu članicu o tome koje je količine odabrala u roku od šest sati od primitka ponude solidarnosti i najmanje 24 sata prije navedenog vremena isporuke plina.

4.   Ako neizravno povezana država članica državi članici koja je zatražila solidarnost pruži dobrovoljan doprinos na temelju tržišnih mjera u skladu sa stavcima 1. i 2. ovog članka, poštena naknada ne smije premašivati opravdane troškove i može uključivati troškove iz članka 13. stavka 8.a drugog podstavka. Konačni iznos poštene naknade podliježe mehanizmu ex post kontrole opisanom u članku 13. stavku 8.c.

5.   Operatori transportnih sustava dotičnih država članica surađuju i razmjenjuju informacije s pomoću sustava ReCo za plin, koji je ENTSOG uspostavio na temelju članka 3. stavka 6., kako bi identificirali raspoložive kapacitete spojnih plinovoda u roku od šest sati od zahtjeva države članice ili Komisije. ENTSOG o tome obavješćuje Komisiju i nadležna tijela dotičnih država članica.;”

11.

u članku 14. stavku 3. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Nakon izvanrednog stanja nadležno tijelo iz stavka 1. što je prije moguće, a najkasnije šest tjedana nakon kraja izvanrednog stanja, dostavlja Komisiji detaljnu procjenu izvanrednog stanja i djelotvornosti provedenih mjera, uključujući procjenu gospodarskog utjecaja izvanrednog stanja, utjecaja na sektor električne energije i pomoći koju su Unija i njezine države članice pružile ili primile. Prema potrebi, ta procjena uključuje detaljan opis okolnosti koje su dovele do aktiviranja mehanizma iz članka 13. i uvjeta pod kojima je primljena količina plina koji je nedostajao, uključujući cijenu i plaćene naknade te, prema potrebi, razloge zbog kojih ponude solidarnosti nisu prihvaćene ili plin nije dostavljen. Ta se ocjena stavlja na raspolaganje GCG-u i uzima se u obzir kod izrade ažuriranih planova prevencije i interventnih planova.”

;

12.

u članku 17.a dodaje se sljedeći stavak:

„2.   Izvješće koje Komisija podnosi do 28. veljače 2025. uključuje i opću procjenu primjene članaka od 6.a do 6.d, članka 7. stavka 1. i stavka 4. točke (g), članka 13., članka 13.a, članka 16. stavka 3., članka 17.a, članka 18.a, članka 20. stavka 4. te priloga I.a i I.b. Izvješću se po potrebi prilaže zakonodavni prijedlog radi izmjene ove Uredbe.”

;

13.

članak 19. mijenja se kako slijedi:

14.

Prilog VI. mijenja se kako slijedi:

1.

u članku 2. točka (a) zamjenjuje se sljedećim:

;

2.

u članku 3. stavku 2. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim:

„Na zahtjev ACER-a regulatorna tijela, ENTSO za električnu energiju, ENTSO za plin, ENNOH, regulatorni koordinacijski centri, tijelo EU-a za ODS-ove, operatori transportnih sustava za prirodni plin, operatori mreža za vodik, imenovani operatori na tržištu električne energije, subjekti koje su osnovali operatori transportnih sustava za prirodni plin, operatori terminala za UPP, operatori sustava skladišta prirodnog plina ili operatori skladišta vodika ili operatori terminala za vodik, ACER-u daju informacije potrebne za izvršavanje zadaća ACER-a iz ove Uredbe, osim ako je ACER već zatražio i dobio takve informacije.”

;

3.

članak 4. mijenja se kako slijedi:

4.

članak 5. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   ACER sudjeluje u izradi mrežnih pravila u skladu s člankom 59. Uredbe (EU) 2019/943 i člancima 71. i 72. Uredbe (EU) 2024/1789 te smjernica u skladu s člankom 61. stavkom 6. Uredbe (EU) 2019/943 i člankom 74. stavkom 5. Uredbe (EU) 2024/1789. ACER posebno:

;

5.

članak 6. mijenja se kako slijedi:

6.

članak 14. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:

„1.   ACER se pri izvršavanju svojih zadaća, posebno u procesu razvoja okvirnih smjernica u skladu s člankom 59. Uredbe (EU) 2019/943 ili člancima 71. i 72. Uredbe (EU) 2024/1789, te u procesu predlaganja izmjena mrežnih pravila u skladu s člankom 60. Uredbe (EU) 2019/943 ili člankom 73. Uredbe (EU) 2024/1789, temeljito i već u ranoj fazi savjetuje sa sudionicima na tržištu, operatorima prijenosnih sustava, operatorima transportnih mreža za vodik, potrošačima, krajnjim korisnicima, te prema potrebi, tijelima za tržišno natjecanje, ne dovodeći u pitanje njihove nadležnosti, i na otvoren i transparentan način, osobito kada se njegove zadaće odnose na operatore prijenosnih sustava i operatore transportnih mreža za vodik.”

;

7.

članak 15. mijenja se kako slijedi:

1.

članci 11., 12. i 13. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 11.

Analiza troškova i koristi cijelog energetskog sustava

1.   ENTSO za električnu energiju i Europska mreža operatora mreža za vodik (ENNOH) iz članka 57. Uredbe (EU) 2024/1789 Europskog parlamenta i Vijeća (^*4) izrađuju nacrte dosljednih metodologija za pojedine sektore, uključujući modele energetske mreže i tržišta iz stavka 10. ovog članka, za usklađenu analizu troškova i koristi cijelog energetskog sustava na razini Unije za projekte s Unijina popisa koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture utvrđenima u točki 1. podtočkama (a), (b), (d) i (f) i točki 3. Priloga II. ovoj Uredbi.

Metodologije iz prvog podstavka ovog stavka izrađuju se u skladu s načelima utvrđenima u Prilogu V., temelje se na zajedničkim pretpostavkama koje omogućavaju usporedbu projekata te moraju biti u skladu s energetskim i klimatskim ciljevima Unije za 2030. i njezinim ciljem klimatske neutralnosti do 2050. te s pravilima i pokazateljima navedenima u Prilogu IV.

Metodologije iz prvog podstavka ovog stavka primjenjuju se za pripremu svakog sljedećeg desetogodišnjeg plana razvoja mreže na razini Unije koji ENTSO za električnu energiju izrađuje u skladu s člankom 30. Uredbe (EU) 2019/943 ili koji ENNOH izrađuje u skladu s člankom 60. Uredbe (EU) 2024/1789.

ENTSO za električnu energiju do 24. travnja 2023. objavljuje te državama članicama, Komisiji i Agenciji podnosi svoj nacrt dosljednih metodologija za pojedine sektore nakon prikupljanja doprinosa relevantnih dionika tijekom postupka savjetovanja iz stavka 2. ovog članka. Svaka metodologija za analizu troškova i koristi vodika na razini cijelog energetskog sustava koju ENTSO za plin izradi do 1. rujna 2024. odobrava se u skladu s postupkom utvrđenim u ovom članku. ENNOH do 1. prosinca 2025. objavljuje te državama članicama, Komisiji i Agenciji podnosi svoj nacrt dosljedne metodologije za pojedini sektor nakon prikupljanja doprinosa relevantnih dionika tijekom postupka savjetovanja u skladu s člankom 61. stavkom 3. točkom (d) Uredbe (EU) 2024/1789.

2.   Prije podnošenja svojih nacrta metodologija državama članicama, Komisiji i Agenciji u skladu sa stavkom 1., ENTSO za električnu energiju i ENNOH objavljuju preliminarne nacrte metodologija i provode opsežan postupak savjetovanja te traže preporuke država članica i barem organizacija koje predstavljaju sve relevantne dionike, uključujući europsko tijelo za operatore distribucijskih sustava, osnovano u skladu s člankom 52. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/943 (‚tijelo EU-a za ODS-ove’), udruženja uključena u tržište električne energije, prirodnog plina i vodika, grijanje i hlađenje, dionike u području hvatanja i skladištenja ugljika te hvatanja i upotrebe ugljika, neovisne agregatore, operatore za upravljanje potrošnjom, organizacije uključene u rješenja za energetsku učinkovitost, udruženja potrošača energije, predstavnike civilnog društva te, kada se smatra primjerenim, nacionalna regulatorna tijela i druga nacionalna tijela.

Bilo koji dionik iz prvog podstavka može podnijeti preporuku u roku od tri mjeseca od objave preliminarnog nacrta metodologije na temelju tog podstavka.

Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene, osnovan na temelju članka 10.a Uredbe (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća (^*5), može na vlastitu inicijativu podnijeti mišljenje o nacrtima metodologija.

Kada je to primjenjivo, države članice i dionici navedeni u prvom podstavku podnose i javno objavljuju svoje preporuke, a Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene podnosi i javno objavljuje svoje mišljenje Agenciji i, kada je to primjenjivo, ENTSO-u za električnu energiju ili ENNOH-u.

Postupak savjetovanja mora biti otvoren, pravovremen i transparentan. ENTSO za električnu energiju i ENNOH pripremaju i objavljuju izvješće o postupku savjetovanja.

ENTSO za električnu energiju i ENNOH daju obrazloženje u slučajevima u kojima nisu uzeli u obzir, ili su uzeli u obzir samo djelomično, preporuke država članica ili dionika, kao i nacionalnih tijela, ili mišljenje Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene.

3.   Agencija u roku od tri mjeseca od primitka nacrta metodologija, zajedno s informacijama dobivenim tijekom postupka savjetovanja i izvješćem o savjetovanju, daje svoje mišljenje ENTSO-u za električnu energiju i ENNOH-u. Agencija svoje mišljenje priopćuje ENTSO-u za električnu energiju, ENNOH-u, državama članicama i Komisiji te ga objavljuje na svojim internetskim stranicama.

4.   U roku od tri mjeseca od primitka nacrta metodologija države članice mogu dostaviti svoja mišljenja ENTSO-u za električnu energiju i ENNOH-u te Komisiji. Kako bi se olakšalo savjetovanje, Komisija može organizirati posebne sastanke skupina kako bi se raspravljalo o nacrtu metodologija.

5.   U roku od tri mjeseca od primitka mišljenja Agencije i država članica, kako je navedeno u stavcima 3. i 4., ENTSO za električnu energiju i ENNOH mijenjaju svoje metodologije kako bi u potpunosti uzeli u obzir mišljenja Agencije i država članica te ih podnose Komisiji na odobrenje, zajedno s mišljenjem Agencije. Komisija izdaje svoju odluku u roku od tri mjeseca od podnošenja metodologija od strane ENTSO-a za električnu energiju, ENTSO-a za plin i ENNOH-a.

6.   U roku od dva tjedna od odobrenja Komisije u skladu sa stavkom 5. ENTSO za električnu energiju i ENNOH objavljuju svoje metodologije na svojim internetskim stranicama. Oni objavljuju odgovarajuće ulazne podatke i druge relevantne podatke o mreži, toku opterećenja i tržištu u dovoljno točnom obliku, podložno ograničenjima na temelju nacionalnog prava i relevantnih sporazuma o povjerljivosti. Komisija i Agencija osiguravaju povjerljivo postupanje s primljenim podacima, bilo da je riječ o postupanju njih samih ili bilo koje strane koja za njih obavlja analitički posao na temelju tih podataka.

7.   Metodologije se redovito ažuriraju i poboljšavaju u skladu s postupkom opisanim u stavcima od 1. do 6. Posebice se mijenjaju nakon podnošenja modela energetske mreže i tržišta iz stavka 10. Agencija može, uz davanje obrazloženja i vremenskog rasporeda, zatražiti takva ažuriranja i poboljšanja na vlastitu inicijativu ili na obrazložen zahtjev nacionalnih regulatornih tijela ili dionika te nakon formalnog savjetovanja s organizacijama koje predstavljaju sve relevantne dionike iz stavka 2. prvog podstavka te s Komisijom. Agencija objavljuje zahtjeve nacionalnih regulatornih tijela ili dionika i sve relevantne poslovno neosjetljive dokumente koji su je naveli da zatraži ažuriranje ili poboljšanje.

8.   Za projekte koji pripadaju kategorijama energetske infrastrukture iz točke 1. podtočaka (c) i (e) te točaka 2., 4. i 5. Priloga II., Komisija osigurava razvoj metodologija za usklađenu analizu troškova i koristi energetskog sustava na razini Unije. Te metodologije moraju biti usklađene u pogledu koristi i troškova s metodologijama koje izrađuju ENTSO za električnu energiju i ENNOH. Agencija uz potporu nacionalnih regulatornih tijela promiče usklađenost tih metodologija s metodologijama koje su razvili ENTSO za električnu energiju i ENNOH. Metodologije se razvijaju na transparentan način, među ostalim uz opsežno savjetovanje s državama članicama i svim relevantnim dionicima.

9.   Agencija svake tri godine utvrđuje i objavljuje skup pokazatelja i odgovarajuće referentne vrijednosti za usporedbu jediničnih troškova ulaganja za usporedive projekte iz kategorija energetske infrastrukture uvrštenih u Prilog II. Nositelji projekta dostavljaju tražene podatke nacionalnim regulatornim tijelima i Agenciji.

Agencija objavljuje prve pokazatelje za kategorije infrastrukture iz točaka 1., 2. i 3. Priloga II. do 24. travnja 2023. u mjeri u kojoj su dostupni podaci za izračun pouzdanih indikatora i referentnih vrijednosti. ENTSO za električnu energiju i ENNOH mogu upotrebljavati navedene referentne vrijednosti za analize troškova i koristi koje se provode za naknadne desetogodišnje planove razvoja mreže na razini Unije.

Agencija objavljuje prve pokazatelje za kategorije energetske infrastrukture iz točaka 4. i 5. Priloga II. do 24. travnja 2025.

10.   Do 31. listopada 2025., nakon opsežnog postupka savjetovanja s dionicima iz stavka 2. prvog podstavka, ENTSO za električnu energiju, ENTSO za plin i ENNOH Komisiji i Agenciji zajednički podnose dosljedan i postupno integriran model koji će pružiti dosljednost među metodologijama za pojedine sektore na temelju zajedničkih pretpostavki, uključujući infrastrukturu za prijenos električne energije odnosno transport prirodnog plina i vodika, kao i postrojenja za skladištenje prirodnog plina, ukapljeni prirodni plin i elektrolizatore, koji obuhvaća prioritetne koridore i područja energetske infrastrukture iz Priloga I., izrađen u skladu s načelima utvrđenima u Prilogu V.

11.   Model iz stavka 10. obuhvaća najmanje međupovezanost odgovarajućih sektora u svim fazama planiranja infrastrukture, posebno scenarije, tehnologije i prostornu rezoluciju, utvrđivanje infrastrukturnih nedostataka, osobito u odnosu na prekogranične kapacitete, i procjenu projekata.

12.   Nakon što ga Komisija odobri u skladu s postupkom utvrđenim u stavcima od 1. do 5., model iz stavka 10. uključuje se u metodologije iz stavka 1., koje se na odgovarajući način mijenjaju.

13.   Najmanje svakih pet godina, počevši od njegova odobrenja u skladu sa stavkom 10., a i češće kada je to potrebno, model i dosljedne metodologije troškova i koristi za pojedine sektore ažuriraju se u skladu s postupkom iz stavka 7.

14.   Do 1. siječnja 2027. ovaj se članak primjenjuje podložno prijelaznim odredbama utvrđenima u članku 61. Uredbe (EU) 2024/1789.

Članak 12.

Scenariji za desetogodišnje planove razvoja mreže

1.   Do 24. siječnja 2023. Agencija, nakon što provede opsežan postupak savjetovanja koji uključuje Komisiju, države članice, ENTSO za električnu energiju, ENTSO za plin, tijelo EU-a za ODS-ove te barem organizacije koje predstavljaju udruženja uključena u tržišta električne energije, prirodnog plina i vodika, grijanje i hlađenje, dionike u području hvatanja i skladištenja ugljika te hvatanja i upotrebe ugljika, neovisne agregatore, operatore za upravljanje potrošnjom, organizacije uključene u rješenja za energetsku učinkovitost, udruženja potrošača energije i predstavnike civilnog društva, objavljuje okvirne smjernice za zajedničke scenarije koje izrađuju ENTSO za električnu energiju, ENTSO za plin i ENNOH. Te se okvirne smjernice prema potrebi redovito ažuriraju. U postupak savjetovanja za svako ažuriranje okvirnih smjernica uključuje se i ENNOH.

Okvirnim smjernicama iz prvog podstavka utvrđuju se kriteriji za transparentnu, nediskriminirajuću i pouzdanu izradu scenarija, uzimajući u obzir najbolje prakse u području procjene infrastruktura i planiranja razvoja mreže. Okvirnim smjernicama također se nastoji osigurati da su osnovni scenariji ENTSO-a za električnu energiju, ENTSO-a za plin i ENNOH-a u potpunosti u skladu s načelom energetske učinkovitosti na prvom mjestu te energetskim i klimatskim ciljevima Unije za 2030. i njezinim ciljem klimatske neutralnosti do 2050., te se njima uzimaju u obzir posljednji dostupni scenariji Komisije kao i, kada je to relevantno, nacionalni energetski i klimatski planovi.

Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene može, na vlastitu inicijativu, dati mišljenje o tome kako osigurati usklađenost scenarijâ s energetskim i klimatskim ciljevima Unije za 2030. i njezinim ciljem klimatske neutralnosti do 2050. Agencija uzima u obzir to mišljenje u okvirnim smjernicama iz prvog podstavka.

Agencija daje obrazloženje u slučajevima u kojima nije uzela u obzir, ili je uzela u obzir samo djelomično, preporuke država članica, dionika i Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene.

2.   ENTSO za električnu energiju, ENTSO za plin i ENNOH slijede okvirne smjernice Agencije pri izradi zajedničkih scenarija koji će se upotrebljavati za desetogodišnje planove razvoja mreže na razini Unije.

Zajednički scenariji uključuju i dugoročnu perspektivu do 2050. te prema potrebi uključuju i prijelazne korake.

3.   ENTSO za električnu energiju, ENTSO za plin i ENNOH pozivaju organizacije koje predstavljaju sve relevantne dionike, uključujući tijelo EU-a za ODS-ove, udruženja uključena u tržišta električne energije, prirodnog plina i vodika, grijanje i hlađenje, dionike u području hvatanja i skladištenja ugljika te hvatanja i upotrebe ugljika, neovisne agregatore, operatore za upravljanje potrošnjom, organizacije uključene u rješenja za energetsku učinkovitost, udruženja potrošača energije i predstavnike civilnog društva, da sudjeluju u postupku izrade scenarija, osobito kad je riječ o ključnim elementima kao što su pretpostavke i načini na koji se one odražavaju u podacima iz scenarijâ.

4.   ENTSO za električnu energiju, ENTSO za plin i ENNOH objavljuju nacrt izvješća o zajedničkim scenarijima i podnose ga Agenciji, državama članicama i Komisiji kako bi dobili njihovo mišljenje.

Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene može, na vlastitu inicijativu, dati mišljenje o izvješću o zajedničkim scenarijima.

5.   U roku od tri mjeseca od primitka nacrta izvješća o zajedničkim scenarijima, zajedno s informacijama dobivenima tijekom postupka savjetovanja i izvješćem o tome kako su uzete u obzir, Agencija podnosi svoje mišljenje o usklađenosti scenarijâ s okvirnim smjernicama iz stavka 1. prvog podstavka, uključujući moguće preporuke za izmjene, ENTSO-u za električnu energiju, ENTSO-u za plin, ENNOH-u, državama članicama i Komisiji.

U istom roku Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene može, na vlastitu inicijativu, dati mišljenje o usklađenosti scenarijâ s energetskim i klimatskim ciljevima Unije za 2030. i njezinim ciljem klimatske neutralnosti do 2050.

6.   U roku od tri mjeseca od primitka mišljenja iz stavka 5. Komisija, uzimajući u obzir mišljenja Agencije i država članica, odobrava nacrt izvješća o zajedničkim scenarijima ili zahtijeva od ENTSO-a za električnu energiju, ENTSO-a za plin i ENNOH-a da ga izmijene.

ENTSO za električnu energiju, ENTSO za plin i ENNOH daju obrazloženje o tome kako su odgovorili na bilo koje zahtjeve Komisije za izmjenom.

U slučaju da Komisija ne odobri izvješće o zajedničkim scenarijima, daje obrazloženo mišljenje ENTSO-u za električnu energiju, ENTSO-u za plin i ENNOH-u.

7.   U roku od dva tjedna od odobrenja izvješća o zajedničkim scenarijima u skladu sa stavkom 6., ENTSO za električnu energiju, ENTSO za plin i ENNOH objavljuju ga na svojim internetskim stranicama. Osim toga, odgovarajuće ulazne i izlazne podatke objavljuju u dovoljno jasnom i točnom obliku, kako bi treća strana mogla ponoviti rezultate, uzimajući u obzir nacionalno pravo i relevantne sporazume o povjerljivosti te osjetljive informacije.

8.   Do 1. siječnja 2027. ovaj se članak primjenjuje podložno prijelaznim odredbama utvrđenima u članku 61. Uredbe (EU) 2024/1789.

Članak 13.

Utvrđivanje infrastrukturnih nedostataka

1.   U roku od šest mjeseci od odobrenja izvješća o zajedničkim scenarijima u skladu s člankom 12. stavkom 6. i svake dvije godine nakon toga ENTSO za električnu energiju, ENTSO za plin i ENNOH objavljuju izvješća o infrastrukturnim nedostacima izrađena u okviru desetogodišnjih planova razvoja mreže na razini Unije.

Pri procjeni infrastrukturnih nedostataka ENTSO za električnu energiju, ENTSO za plin i ENNOH temelje svoje analize na scenarijima utvrđenima na temelju članka 12., provode načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu i prioritetno razmatraju sve relevantne alternative novoj infrastrukturi. Pri razmatranju rješenja za nove infrastrukture u procjeni infrastrukturnih nedostataka u obzir se uzimaju svi relevantni troškovi, uključujući pojačanja mreže.

Pri procjeni infrastrukturnih nedostataka posebna se pozornost posvećuje onim infrastrukturnim nedostacima koji potencijalno utječu na ispunjenje klimatskih i energetskih ciljeva Unije za 2030. i njezina cilja klimatske neutralnosti do 2050.

Prije nego što objave svoja izvješća, ENTSO za električnu energiju, ENTSO za plin i ENNOH provode opsežan postupak savjetovanja koji uključuje sve relevantne dionike, uključujući tijelo EU-a za ODS-ove, udruženja uključena u tržišta električne energije, prirodnog plina i vodika, grijanje i hlađenje, dionike u području hvatanja i skladištenja ugljika te hvatanja i upotrebe ugljika, neovisne agregatore, operatore za upravljanje potrošnjom, organizacije uključene u rješenja za energetsku učinkovitost, udruženja potrošača energije i predstavnike civilnog društva, Agenciju i sve predstavnike država članica koje su dio relevantnih prioritetnih koridora energetske infrastrukture utvrđenih u Prilogu I.

2.   ENTSO za električnu energiju, ENTSO za plin i ENNOH svaki zasebno podnose svoj nacrt izvješća o infrastrukturnim nedostacima Agenciji, Komisiji i državama članicama kako bi dobili njihovo mišljenje.

3.   U roku od tri mjeseca od primitka izvješća o infrastrukturnim nedostacima, zajedno s informacijama dobivenima tijekom postupka savjetovanja i izvješćem o tome kako su uzete u obzir, Agencija podnosi svoje mišljenje ENTSO-u za električnu energiju, ENTSO-u za plin ili ENNOH-u, Komisiji i državama članicama te ga javno objavljuje.

4.   U roku od tri mjeseca od primitka mišljenja Agencije iz stavka 3. Komisija, uzimajući u obzir mišljenje Agencije te uz doprinos država članica, sastavlja svoje mišljenje i podnosi ga ENTSO-u za električnu energiju, ENTSO-u za plin ili ENNOH-u.

5.   ENTSO za električnu energiju, ENTSO za plin i ENNOH prilagođavaju svoja izvješća o infrastrukturnim nedostacima uzimajući u obzir mišljenje Agencije i u skladu s mišljenjima Komisije i država članica te ih javno objavljuju.

6.   Do 1. siječnja 2027. ovaj se članak primjenjuje podložno prijelaznim odredbama utvrđenima u članku 61. Uredbe (EU) 2024/1789.

(^*4)  Uredba (EU) 2024/1789 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o unutarnjem tržištu plina iz obnovljivih izvora, prirodnog plina i vodika, o izmjeni uredbi (EU) br. 1227/2011, (EU) 2017/1938, (EU) 2019/942 i (EU) 2022/869 i Odluke (EU) 2017/684 te o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 715/2009 (SL L, 2024/1789, 15.7.2024., ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/1789/oj)."

(^*5)  Uredba (EZ) br. 401/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o Europskoj agenciji za okoliš i Europskoj informacijskoj i promatračkoj mreži za okoliš (SL L 126, 21.5.2009., str. 13.).”;"

2.

u članku 31. dodaje se sljedeći stavak:

„5.   U prilozima ovoj Uredbi svako upućivanje na ‚ENTSO za plin’ tumači se kao upućivanje na ‚ENTSO za plin i ENNOH’ za potrebe prijelaznih odredaba na temelju članka 61. Uredbe (EU) 2024/1789. Od 1. siječnja 2027. svako upućivanje na ‚ENTSO za plin’ tumači se kao upućivanje na ‚ENNOH’.”.

(a)

članak 11. stavak 3. točka (b), članak 34. stavak 6. i članak 84. primjenjuju se od 1. siječnja 2025.;

(b)

odjeljak 5. primjenjuje se od 1. siječnja 2025., osim članaka 42., 43., 44., 52., 53. i 54., koji se primjenjuju od 4. kolovoza 2024.

1.

Subjekt odgovoran za izračun, utvrđivanje i odobravanje različitih sastavnica metodologije.

2.

Opis metodologije, uključujući barem opis:

3.

Vrijednosti parametara upotrijebljenih u metodologiji:

4.

Vrijednosti troškova i rashoda koji se koriste za određivanje dopuštenog ili ciljanog prihoda u eurima i lokalnoj valuti za:

5.

Financijski pokazatelji koje treba osigurati za operatora transportnog sustava. Ako je operator transportnog sustava dio većeg holdinga ili poduzeća, te se vrijednosti navode zasebno za operatora transportnog sustava, uključujući:

Regulatorno tijelo ili operator transportnog sustava osigurava pojednostavnjeni tarifni model koji uključuje raščlanjene parametre i vrijednosti metodologije te omogućuje ponavljanje izračuna dopuštenog ili ciljanog prihoda operatora transportnog sustava.

6.

Operatori transportnih sustava vode dnevnik stvarnog održavanja i prekida protoka do kojih je došlo te ga stavljaju na raspolaganje regulatornom tijelu na zahtjev. Na zahtjev se informacije stavljaju na raspolaganje i potrošačima koje su pogodili prekidi.

1.

Mehanizmi dodjele kapaciteta i postupci upravljanja zagušenjem olakšavaju razvoj tržišnog natjecanja i likvidno trgovanje kapacitetima te su usklađeni s tržišnim mehanizmima, uključujući promptna tržišta i tržišna čvorišta („trading hubs”). Fleksibilni su i sposobni prilagoditi se tržišnim okolnostima koje se mijenjaju.

2.

Ti mehanizmi i postupci vode računa o cjelovitosti dotičnog sustava, kao i o sigurnosti opskrbe.

3.

Ti mehanizmi i postupci niti ometaju ulazak novih sudionika na tržište niti stvaraju neopravdane prepreke za ulazak na tržište. Oni ne sprečavaju sudionike na tržištu, uključujući nove sudionike na tržištu i poduzeća s malim tržišnim udjelom, da se djelotvorno natječu.

4.

Ti mehanizmi i postupci osiguravaju primjerene gospodarske signale za učinkovitu, najveću moguću primjenu tehničkog kapaciteta te olakšavaju ulaganja u novu infrastrukturu.

5.

Korisnici mreže obavješćuju se o okolnostima koje bi mogle utjecati na raspoloživost ugovorenog kapaciteta. Informacije o prekidima odgovaraju informacijama koje su dostupne operatoru transportnog sustava.

6.

Ako zbog razloga povezanih s cjelovitosti sustava dođe do teškoća pri ispunjavanju ugovornih obveza u vezi s isporukom, operatori transportnih sustava bez odlaganja o tome obavješćuju korisnike mreže i traže nediskriminirajuće rješenje.

1.

Ova se točka primjenjuje na interkonekcijske točke između susjednih ulazno-izlaznih sustava, bez obzira na to jesu li fizičke ili virtualne, između dvije ili više država članica ili unutar iste države članice ako točke podliježu postupcima rezervacije od strane korisnika. Ova se točka također može primijeniti na ulazne točke od trećih zemalja i izlazne točke prema trećim zemljama, podložno odluci nadležnog regulatornog tijela. Izlazne točke prema krajnjim potrošačima i distribucijskim mrežama, ulazne točke od terminala za UPP i proizvodnih objekata te ulazno-izlazne točke od postrojenja za skladištenje prirodnog plina i prema njima ne podliježu ovoj točki.

2.

Na temelju podataka koje objavljuju operatori transportnih sustava u skladu s točkom 3. ovog Priloga i koje, prema potrebi, potvrđuju regulatorna tijela, ACER objavljuje izvješće o praćenju zagušenja u interkonekcijskim točkama s obzirom na proizvode stalnoga kapaciteta prodane u prethodnoj godini, uzimajući u obzir, u mjeri u kojoj je to moguće, trgovanje kapacitetom na sekundarnom tržištu i primjenu prekidivoga kapaciteta.

Izvješće o praćenju objavljuje se svake dvije godine. ACER objavljuje dodatna izvješća, na temelju obrazloženog zahtjeva Komisije, najčešće jednom godišnje.

3.

Svaki dodatni kapacitet raspoloživ putem primjene jednog od postupaka upravljanja zagušenjem kako je predviđeno točkama od 2.2.2. do 2.2.5. nude relevantni operatori transportnog sustava u redovitom postupku dodjele.

1.

Operatori transportnih sustava predlažu i, nakon odobrenja regulatornog tijela, provode program prekomjernog upisa i ponovnog otkupa temeljenog na poticaju s ciljem ponude dodatnog kapaciteta na stalnoj osnovi. Prije provedbe regulatorno tijelo savjetuje se s regulatornim tijelima susjednih država članica i uzima u obzir mišljenja tih regulatornih tijela. Dodatni kapacitet odnosi se na stalni kapacitet ponuđen pored tehničkog kapaciteta u interkonekcijskoj točki izračunan na temelju članka 6. stavka 1.

2.

Program prekomjernog upisa i ponovnog otkupa pruža operatorima transportnih sustava poticaj da stave na raspolaganje dodatni kapacitet, uzimajući u obzir tehničke uvjete, poput kalorične vrijednosti, temperature i očekivane potrošnje, odgovarajućeg ulazno-izlaznog sustava i kapacitete u susjednim mrežama. Operatori transportnih sustava primjenjuju dinamičan pristup s obzirom na ponovni izračun tehničkog ili dodatnog kapaciteta ulazno-izlaznog sustava.

3.

Program prekomjernog upisa i ponovnog otkupa temelji se na režimu poticaja koji odražava rizike operatora transportnih sustava prilikom nuđenja dodatnog kapaciteta. Taj je program strukturiran tako da se prihod od prodaje dodatnog kapaciteta i troškovi koji proizlaze iz programa ponovnog otkupa ili mjera sukladno točki 6. dijele između operatora transportnih sustava i korisnika mreže. Regulatorna tijela odlučuju o raspodjeli prihoda i troškova između operatora transportnog sustava i korisnika mreže.

4.

Radi utvrđivanja prihoda operatora transportnih sustava, za tehnički kapacitet, osobito predani kapacitet, kao i, prema potrebi, kapacitet koji proizlazi iz primjene mehanizama „koristi ili izgubi” za stalni kapacitet za dan unaprijed i dugoročni kapacitet, smatra se da je dodijeljen prije nekog dodatnog kapaciteta.

5.

Pri utvrđivanju dodatnog kapaciteta, operator transportnog sustava uzima u obzir statističke scenarije za vjerojatnu količinu fizički neiskorištenog kapaciteta u bilo kojem trenutku u interkonekcijskim točkama. Također uzima u obzir profil rizika za ponudu dodatnog kapaciteta koji ne dovodi do obveze prekomjernog ponovnog otkupa. Programom prekomjernog upisa i ponovnog otkupa također se procjenjuje vjerojatnost i troškovi ponovnog otkupa kapaciteta na tržištu što se odražava u količini dodatnog kapaciteta koji se stavlja na raspolaganje.

6.

Kada je to potrebno radi održanja cjelovitosti sustava, operatori transportnih sustava primjenjuju postupak ponovnog otkupa na tržišnoj osnovi prema kojem korisnici mreže mogu nuditi kapacitet. Korisnici mreže obavješćuju se o primjenjivom postupku ponovnog otkupa. Primjena postupka ponovnog otkupa ne dovodi u pitanje primjenjive hitne mjere.

7.

Prije primjene postupka ponovnog otkupa, operatori transportnih sustava provjeravaju može li se alternativnim tehničkim i komercijalnim mjerama održavati cjelovitost sustava na troškovno učinkovit način.

8.

Prilikom predlaganja programa prekomjernog upisa i ponovnog otkupa, operator transportnog sustava dostavlja regulatornom tijelu sve relevantne podatke, procjene i modele kako bi ono ocijenilo program. Operator transportnog sustava redovito izvješćuje regulatorno tijelo o funkcioniranju programa i na zahtjev regulatornog tijela dostavlja sve potrebne podatke. Regulatorno tijelo može zatražiti od operatora transportnog sustava preispitivanje programa.

1.

Regulatorna tijela traže od operatora transportnog sustava da primijene najmanje pravila utvrđena u točki 3. za svakog korisnika mreže u intekonekcijskim točkama s obzirom na izmjenu početne nominacije ako se, na osnovi godišnjeg izvješća ACER-a o praćenju iz točke 2.2.1. podtočke 2., pokaže da je u interkonekcijskim točkama potražnja nadmašila ponudu, po cijeni rezervacije kada se koriste dražbe, tijekom postupka dodjele kapaciteta u godini na koju se odnosi izvješće o praćenju za proizvode koji se koriste bilo u toj godini ili u jednoj od naredne dvije godine:

2.

Ako se, na temelju godišnjeg izvješća ACER-a o praćenju iz točke 2.2.1. podtočke 2., pokaže da se situacija opisana u točki 1. vjerojatno neće ponovno pojaviti u sljedeće tri godine, na primjer kao rezultat raspoloživosti kapaciteta zbog fizičkog širenja mreže ili prekida dugoročnih ugovora, nadležna regulatorna tijela mogu donijeti odluku o prekidu mehanizma „koristi ili izgubi” za stalni kapacitet za dan unaprijed.

3.

Stalna renominacija dozvoljava se do najviše 90 % i najmanje 10 % ugovornog kapaciteta od strane korisnika mreže u interkonekcijskoj točki. Međutim, ako nominacija prelazi 80 % ugovornog kapaciteta, polovica nenominirane količine može se renominirati prema gore. Ako nominacija ne prelazi 20 % ugovornog kapaciteta, polovica nominirane količine može se renominirati prema dolje. Primjena ove točke ne dovodi u pitanje primjenjive hitne mjere.

4.

Prvotni nositelj ugovornog kapaciteta može renominirati ograničeni dio svojeg ugovornog stalnog kapaciteta na prekidivoj osnovi.

5.

Točka 3. ne primjenjuje se na korisnike mreže – osobe ili poduzetnike i poduzetnike koje kontroliraju u smislu članka 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 139/2004 (¹) – koji drže manje od 10 % prosječnog tehničkog kapaciteta u prethodnoj godini u interkonekcijskoj točki.

6.

U interkonekcijskim točkama gdje se u skladu s točkom 3. primjenjuje mehanizam „koristi ili izgubi” za stalni kapacitet za dan unaprijed, regulatorno tijelo obavlja procjenu odnosa s programom prekomjernog upisa i ponovnog otkupa sukladno točki 2.2.2., što može rezultirati odlukom regulatornog tijela o neprimjeni točke 2.2.2. u tim interkonekcijskim točkama. Takva se odluka odmah priopćuje ACER-u i Komisiji.

7.

Regulatorno tijelo može donijeti odluku o provedbi mehanizma „koristi ili izgubi” za stalni kapacitet za dan unaprijed sukladno točki 3. u interkonekcijskoj točki. Prije donošenja odluke regulatorno tijelo savjetuje se s regulatornim tijelima susjednih država članica. Prilikom donošenja odluke regulatorno tijelo uzima u obzir mišljenja susjednih regulatornih tijela.

1.

Regulatorna tijela zahtijevaju od operatora transportnih sustava da djelomično ili u potpunosti povuku sustavno neiskorišteni ugovoreni kapacitet u interkonekcijskoj točki koji koristi korisnik mreže ako taj korisnik nije prodao ili ponudio pod razumnim uvjetima svoj neiskorišteni kapacitet i ako drugi korisnici mreže zahtijevaju stalni kapacitet. Ugovoreni kapacitet smatra se sustavno neiskorištenim posebno ako:

2.

Primjena mehanizma „koristi ili izgubi” za stalni kapacitet za dan unaprijed ne smatra se opravdanjem kako bi se spriječila primjena točke 1.

3.

Posljedica povlačenja za korisnika mreže je gubitak njegovog ugovorenog kapaciteta djelomično ili u potpunosti tijekom određenog razdoblja ili za preostalo važeće ugovorno razdoblje. Korisnik mreže zadržava svoja prava i obveze na temelju ugovora o kapacitetu sve dok operator transportnog sustava ne preraspodijeli kapacitet i ako operator transportnog sustava nije kapacitet preraspodijelio.

4.

Operatori transportnih sustava redovito dostavljaju regulatornim tijelima sve podatke potrebne za praćenje opsega u kojem se koriste ugovoreni kapaciteti na temelju ugovora na snazi trajanja preko godine dana ili ponavljajućih tromjesečja tijekom razdoblja od najmanje dvije godine.

1.

Operatori transportnih sustava pružaju sve informacije iz točke 3.1.2. i točke 3.3. podtočaka od 1. do 5. na sljedeći način: