(1)

Direktiva Komisije 96/5/EZ od 16. veljače 1996. o prerađenoj hrani na bazi žitarica i hrani za dojenčad i malu djecu (²) već je nekoliko puta bitno izmijenjena (³). Zbog jasnoće i racionalnosti tekst navedene Direktive trebalo bi kodificirati.

(2)

Prerađena hrani na bazi žitarica i hrana za dojenčad i malu djecu dio je raznolike prehrane te ne predstavlja jedini izvor hranjivih tvari u dojenčadi i male djece.

(3)

Navedena se hrana uvelike razlikuje i odražava veliku raznolikost prehrane u dojenčadi koja se prestaje dojiti i male djece, koja je uvjetovana društvenim i kulturnim okolnostima unutar Zajednice.

(4)

Osnovni sastav navedene hrane mora odgovarati prehrambenim potrebama zdrave dojenčadi i male djece, kako je utvrđeno općeprihvaćenim znanstvenim podacima, vodeći pritom računa na gore navedene čimbenike.

(5)

Stoga bi trebalo utvrditi osnovne prehrambene zahtjeve sastava koje bi ove dvije opsežne kategorije hrane, nazvane prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana, zadovoljavale.

(6)

Iako bi zbog prirode takvih proizvoda trebalo nametnuti niz obveznih uvjeta i drugih ograničenja vezanih uz količine vitamina, mineralnih tvari i drugih hranjivih tvari, proizvođačima bi se trebalo dopustiti da samoinicijativno dodaju ove hranjive tvari, pod uvjetom da se koriste isključivo tvari navedene u ovoj Direktivi.

(7)

Čini se kako uporaba proizvoda kojima su ove hranjive tvari dodane samoinicijativno u količinama koje se trenutačno primjenjuju u Zajednici nema za posljedicu pretjeran unos ovih hranjivih tvari u dojenčadi i male djece. Trebalo bi obratiti pažnju na daljnji razvoj situacije te prema potrebi poduzeti odgovarajuće mjere.

(8)

Različita pravila o u maksimalnim razinama ostataka pesticida u prerađenoj hrani na bazi žitarica i dječjoj hrani stvaraju prepreke u trgovini između pojedinih država članica.

(9)

Maksimalne razine ostataka pesticida propisane su Direktivom Vijeća 76/895/EEZ od 23. studenoga 1976. o utvrđivanju maksimalnih razina ostataka pesticida u i na voću i povrću (⁴), Direktivom Vijeća 86/362/EEZ od 24. srpnja 1986. o utvrđivanju maksimalnih razina ostataka pesticida u i na žitaricama (⁵), Direktivom Vijeća 86/363/EEZ od 24. srpnja 1986. o utvrđivanju maksimalnih razina ostataka pesticida u i na hrani životinjskog podrijetla (⁶) i Direktivom Vijeća 90/642/EEZ od 27. studenoga 1990. o utvrđivanju maksimalnih razina ostataka pesticida u i na određenim proizvodima biljnog podrijetla, uključujući voće i povrće (⁷), ne dovode u pitanje posebne odredbe koje vrijede za prerađenu hranu na bazi žitarica i dječju hranu.

(10)

Uzimajući u obzir međunarodne obveze Zajednice, u slučajevima kad nema dovoljno znanstvenih dokaza, načelo predostrožnosti omogućuje Zajednici da privremeno usvoji mjere na temelju raspoloživih podataka, dok se ne napravi procjena rizika te ponovno, u razumnom vremenskom roku, preispitaju te mjere.

(11)

Na temelju obaju mišljenja Znanstvenog odbora za hranu od 19. rujna 1997. i 4. lipnja 1998. trenutačno postoji sumnja u prikladnost postojećih vrijednosti prihvatljivog dnevnog unosa, (ADI), pesticida i njihovih ostataka radi zaštite zdravlja dojenčadi i male djece. Stoga, kad se radi o hrani za posebne prehrambene potrebe za dojenčad i malu djecu, primjereno je usvojiti vrlo niske skupne dopuštene razine za sve pesticide dok se ne napravi znanstven pregled i procjena svake pojedine tvari. Ova vrlo niska skupna dopuštena razina trebala bi se utvrditi na 0,01 mg/kg, što je u uobičajenoj praksi najniža razina detekcije.

(12)

Trebalo bi zahtijevati stroga ograničenja za ostatke pesticida. Pažljivim odabirom sirovina te uz pretpostavku da prerađena hrana na bazi žitarica i dječja hrana prolaze kroz obuhvatnu preradu tijekom proizvodnje, moguće je proizvesti proizvode koji sadržavaju vrlo male razine ostataka pesticida. Međutim, kad se radi o malom broju pesticida, odnosno, njihovim metabolitima, čak i maksimalno dopuštena razina za ostatke pesticida od 0,01 mg/kg može u najgorim okolnostima dovesti do neprihvatljivog dnevnog unosa, (ADI), u dojenčadi i male djece. To vrijedi za pesticide ili njihove metabolite čiji je prihvatljiv dnevni unos, (ADI), niži od 0,0005 mg/kg tjelesne težine.

(13)

Ovom se Direktivom utvrđuje načelo zabrane primjene ovih pesticida u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda namijenjenih za prerađenu hranu na bazi žitarica i dječju hranu. Ova zabrana međutim ne jamči nužno nestanak pesticida, budući da neki pesticidi onečišćuju okoliš te se njihovi ostaci mogu također naći u navedenim proizvodima.

(14)

Zdravlje dojenčadi i male djece bolje će se zaštiti uvođenjem dodatnih zahtjeva koje bi trebalo provoditi putem laboratorijske analize bez obzira na podrijetlo proizvoda.

(15)

Većina je pesticida s ADI-em nižim od 0,0005 mg/kg tjelesne težine već zabranjena u Zajednici. Primjenjujući najnaprednije metode analize, zabranjeni pesticidi ne bi se trebali pronaći u prerađenoj hrani na bazi žitarica i dječjoj hrani. Međutim, neki se pesticidi sporo razgrađuju i još uvijek onečišćuju okoliš. Njihova je prisutnost u prerađenoj hrani na bazi žitarica i dječjoj hrani moguća čak i kad nisu korišteni. U smislu kontrole, trebalo bi slijediti ujednačen pristup.

(16)

Do donošenja odluka Komisije o ispunjavanju sigurnosnih uvjeta iz članka 5. Direktive Vijeća 91/414/EEZ od 15. srpnja 1991. o stavljanju sredstava za zaštitu bilja na tržište (⁸) trebalo bi dopustiti nastavak primjene odobrenih pesticida, sve dok njihove razine ne prelaze maksimalno dopuštene razine utvrđene ovom Direktivom. Potonje bi trebalo utvrditi na razine kojima se jamči da čak i u najgorim okolnostima njihove pojedinačne vrijednosti ADI-a, u dojenčadi i djece neće biti premašene.

(17)

Uporabu novih sastojaka hrane trebalo bi postaviti horizontalno za svu hranu u određenoj mjeri.

(18)

Ovom se Direktivom odražavaju trenutačna saznanja o obuhvaćenim proizvodima. Postupkom iz članka 13. stavka 2. Direktive 89/398/EEZ trebalo bi odlučiti o eventualnim izmjenama kojima bi se unijele inovacije utemeljene na znanstvenom i tehničkom napretku.

(19)

S obzirom na osobe kojima su ovi proizvodi namijenjeni, trebalo bi odrediti nužne mikrobiološke kriterije i maksimalno dopuštene razine za kontaminante.

(20)

Na temelju članka 7. stavka 1. Direktive 89/398/EEZ, hrana obuhvaćena ovom Direktivom podliježe općim pravilima propisanim Direktivom 2000/13/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. ožujka 2000. o usklađivanju zakonodavstava država članica o označivanju, prezentiranju i oglašavanju hrane (⁹).

(21)

Prema potrebi bi trebalo usvajati i proširivati dopune i iznimke općih pravila iz ove Direktive.

(22)

Zbog prirode i namjene hrane obuhvaćene ovom Direktivom posebno je potrebno istaknuti hranjivu vrijednost kroz energetsku vrijednost i glavne hranjive tvari koje ona sadržava. S druge strane, radi sprečavanja neprikladne primjene koja može ugroziti zdravlje dojenčadi, trebalo bi navesti način primjene u skladu s točkom 9. članka 3. stavka 1. i člankom 11. Direktive 2000/13/EZ.

(23)

Obzirom da se tvrdnje koje nisu izričito zabranjene mogu isticati za spomenute proizvode u skladu s pravilima koja vrijede za svu hranu, one bi prema potrebi trebale uzeti u obzir kriterije sastava navedene u ovoj Direktivi.

(24)

U skladu s člankom 4. Direktive 89/398/EEZ, zatraženo je mišljenje o odredbama koje bi lako mogle utjecati na javno zdravlje.

(25)

Mjere predviđene ovom Direktivom u skladu su s mišljenjem Stalnog odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja.

(26)

Ovom se Direktivom ne bi trebalo dovoditi u pitanje obveze država članica koje se odnose na vremenske rokove za prenošenje direktiva iz Priloga VIII. dijela B u nacionalno zakonodavstvo,

(a)

„prerađenu hranu na bazi žitarica” koja se dijeli na sljedeće četiri skupine:

(b)

„dječja hrana” osim prerađene hrane na bazi žitarica.

(a)

pojam „dojenčad” znači djeca do 12 mjeseci starosti;

(b)

pojam „mala djeca” znači djeca u dobi od jedne do tri godine;

(c)

pojam „ostatak pesticida” znači ostatak sredstva za zaštitu bilja u smislu točke 1. članka 2. Direktive 91/414/EEZ, uključujući metabolite i proizvode koji rezultiraju raspadanjem odnosno kemijskom reakcijom, a koji se nalaze u prerađenoj hrani na bazi žitarica i dječjoj hrani.

(a)

da pesticidi navedeni u tablici 1. Priloga VII. nisu upotrebljavani ako razina njihovog ostatka nije viša od 0,003 mg/kg. Ta razina, koja se smatra granicom kvantifikacije metode analize, redovito će se revidirati u svjetlu tehnološkog napretka;

(b)

da pesticidi navedeni u tablici 2. Priloga VII. nisu upotrebljavani ako razina njihova ostatka nije viša od 0,003 mg/kg. Ta će se razina redovito revidirati u svjetlu novih saznanja o onečišćenju okoliša.

(a)

izjavu o dobi prikladnoj za uporabu proizvoda s obzirom na njegov sastav, teksturu ili druga posebna svojstva. Bez obzira na proizvod, dob koja se navodi ne smije biti manja od četiri mjeseca. Na proizvodima koji se preporučuju za uporabu od četvrtog mjeseca starosti može se navesti da su prikladni za tu dob, osim ako neovisni stručnjaci iz područja medicine, nutricionizma ili farmacije ili drugi stručnjaci odgovorni za skrb o majkama i djeci, ne ocijene drukčije;

(b)

podatak o prisutnosti ili odsutnosti glutena, ako je dob manja od šest mjeseci navedena kao dob prikladna za uporabu proizvoda;

(c)

iskoristiva energetska vrijednost izražena u kJ i kcal, te sadržaj bjelančevina, ugljikohidrata i masti, izražen u brojčanom obliku na 100 g ili 100 ml za proizvod u obliku u kojem se prodaje te, gdje je prikladno, za predloženu količinu pojedinog obroka;

(d)

prosječnu količinu pojedinih mineralnih tvari i pojedinih vitamina prema posebno propisanim količinama iz Priloga I. i Priloga II., izraženu u brojčanom obliku na 100 g ili 100 ml za proizvod u obliku u kojem se prodaje te, gdje je prikladno, za predloženu količinu pojedinog obroka;

(e)

upute za pravilnu pripremu i, prema potrebi, izjavu o važnosti pridržavanja tih uputa.

(a)

prosječna količina hranjivih tvari navedenih u Prilogu IV., kad ti navodi nisu obuhvaćeni odredbama stavka 1. točke (d), izražena u brojčanom obliku na 100 g ili 100 ml za proizvod u obliku u kojem se prodaje te prema potrebi za predloženu količinu pojedinog obroka.

(b)

osim u brojčanom obliku, podatke o vitaminima i mineralima navedenim u Prilogu V., izražene postotkom od referentnih vrijednosti, na 100 g ili 100 ml proizvoda, u obliku u kojem se prodaje te prema potrebi za količinu pojedinog obroka, pod uvjetom da su prisutne količine jednake ili više od 15 % referentnih vrijednosti.

2.1.

Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki (a) podtočkama ii. i iv., sadržaj bjelančevina ne smije premašivati 1,3 g/100 kJ (5,5 g/100 kcal).

2.2.

Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki (a) podtočki ii., količina dodanih bjelančevina ne smije biti manja od 0,48 g/100 kJ (2 g/100 kcal).

2.3.

Za kekse navedene u članku 1. stavku 2. točki (a) podtočki iv., kojima je dodana hrana bogata bjelančevinama i koji su takvima deklarirani, količina dodanih bjelančevina ne smije biti manja od 0,36 g/100 kJ (1,5 g/100 kcal).

2.4.

Kemijski indeks dodane bjelančevine ne smije biti manji od 80 % referentne bjelančevine, (kazeina u smislu Priloga III.), ili omjer iskoristivosti bjelančevina, (PER), u mješavini ne smije biti manji od 70 % referentne bjelančevine. U oba slučaja dodatak aminokiselina dopušten je isključivo u svrhu poboljšanja hranjive vrijednosti mješavine bjelančevina te isključivo u omjerima potrebnim za tu svrhu.

3.1.

Dodaju li se proizvodima iz članka 1. stavka 2. točke (a) podtočki i. i iv. saharoza, fruktoza, glukoza, glukozni sirup ili med, tada:

3.2.

Dodaju li se proizvodima iz članka 1. stavka 2. točke (a) podtočke ii. saharoza, fruktoza, glukoza, glukozni sirup ili med, tada:

4.1.

Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki (a) podtočkama i. i iv., sadržaj masti ne smije biti viši od 0,8 g/100 kJ (3,3 g/100 kcal).

4.2.

Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki (a) podtočki ii., sadržaj masti ne smije biti viši od 1,1 g/100 kJ (4,5 g/100 kcal). Ako je sadržaj masti viši od 0,8 g/100 kJ (3,3 g/100 kcal), tada:

—

natrijeve se soli smiju dodavati prerađenoj hrani na bazi žitarica isključivo u tehnološke svrhe,

—

sadržaj natrija u prerađenoj hrani na bazi žitarica ne smije biti viši od 25 mg/100 kJ (100 mg/100 kcal).

5.2.1.

Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki (a) podtočki ii., količina kalcija ne smije biti niža od 20 mg/100 kJ (80 mg/100 kcal).

5.2.2.

Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki (a) podtočki iv., proizvedene s dodatkom mlijeka, (mliječni keksi), i koji su označeni kao takvi, količina kalcija ne smije biti niža od 12 mg/100 kJ (50 mg/100 kcal).

6.1.

Za prerađenu hranu na bazi žitarica količina tiamina ne smije biti niža od 25 μg/100 kJ (100 μg/100 kcal).

6.2.

Za proizvode navedene u članku 1. stavku 2. točki (a) podtočki ii. vrijede sljedeća ograničenja:

Ova ograničenja također vrijede za vitamine A i D dodane drugoj prerađenoj hrani na bazi žitarica.

Hranjiva tvar

Najveća vrijednost na 100 kcal

Vitamin A (μg RE)

180

Vitamin E (mg α-TE) (³)

3

Vitamin D (μg)

3

Vitamin C (mg)

12,5/25 (⁴)

Tiamin (mg)

0,5

Riboflavin (mg)

0,4

Niacin (mg NE) (⁵)

4,5

Vitamin B6 (mg)

0,35

Folna kiselina (μg)

50

Vitamin B12 (μg)

0,35

Pantotenska kiselina (mg)

1,5

Biotin (μg)

10

Kalij (mg)

160

Kalcij (mg)

80/180 (⁶)/100 (⁷)

Magnezij (mg)

40

Željezo (mg)

3

Cink (mg)

2

Bakar (μg)

40

Jod (μg)

35

Mangan (mg)

0,6

1.1.

Ako su meso, perad, riba, iznutrice ili drugi tradicionalni izvori bjelančevina jedini sastojci navedeni u nazivu proizvoda, tada:

1.2.

Ako su meso, perad, riba, iznutrice ili drugi tradicionalni izvori bjelančevina pojedinačno ili zajedno prvi navedeni u nazivu proizvoda, bez obzira je li proizvod označen kao obrok ili ne, tada:

1.3.

Ako su meso, perad, riba, iznutrice ili drugi tradicionalni izvori bjelančevina pojedinačno ili zajedno navedeni u nazivu proizvoda, ali nisu istaknuti prvi, bez obzira označava li se proizvod kao obrok ili ne, tada:

1.4.

Ako se u nazivu slanog prehrambenog proizvoda uz ostale sastojke navodi sir, bez obzira označava li se proizvod kao obrok ili ne, tada:

1.5.

Ako se proizvod označava kao obrok, ali se ne navodi kao meso, perad, riba, iznutrice ili drugi tradicionalan izvor bjelančevina u nazivu proizvoda, tada ukupna količina bjelančevina u proizvodu iz svih izvora ne smije biti manja od 0,7 g/100 kJ (3 g/100 kcal).

1.6.

Umaci koji se označavaju kao prilozi obroku izuzimaju se iz zahtjeva navedenih u točki 1.1. do uključivo točke 1.5.

1.7.

Slatka dječja hrana koja u imenu navodi mliječne proizvode kao prve ili jedine sastojke ne smije sadržavati manje od 2,2 g mliječne bjelančevine/100 kcal. Ostala slatka dječja hrana izuzima se iz zahtjeva navedenih u točki 1.1. do uključivo točke 1.5.

1.8.

Dodatak aminokiselina dopušten je isključivo u svrhu poboljšanja hranjive vrijednosti prisutnih bjelančevina te isključivo u omjerima potrebnim za tu svrhu.

—

10 g/100 ml za sokove od povrća i napitke na njihovoj bazi,

—

15 g/100 ml za voćne sokove i nektare te napitke na njihovoj bazi,

—

20 g/100 g za jela na bazi voća,

—

25 g/100 g za deserte i pudinge,

—

5 g/100 g za ostale napitke koji nisu na bazi mlijeka.

3.1.

Za proizvode iz točke 1.1.:

Ako su meso ili sir jedini sastojci ili prvi navedeni u nazivu proizvoda, ukupna količina masti u proizvodu iz svih izvora ne smije biti veća od 1,4 g/100 kJ (6 g/100 kcal).

3.2.

Za sve ostale proizvode ukupna količina masti u proizvodu iz svih izvora ne smije biti veća od 1,1 g/100 kJ (4,5 g/100 kcal).

4.1.

Konačan sadržaj natrija u proizvodu ne smije biti veći od 48 mg/100 kJ, (200 mg/100 kcal), ili 200 mg/100 g proizvoda. Međutim, ako je sir jedini sastojak naveden u nazivu proizvoda, konačan sadržaj natrija ne smije biti viši od 70 mg/100 kJ (300 mg/100 kcal).

4.2.

Natrijeve soli ne smiju se dodavati proizvodima na bazi voća, desertima i pudinzima, osim u tehnološke svrhe.

Hranjiva tvar

Najveća vrijednost na 100 kcal

Vitamin A (μg RE)

180 (¹)

Vitamin E (mg α-TE)

3

Vitamin C (mg)

12,5/25 (²)/125 (³)

Tiamin (mg)

0,25

Riboflavin (mg)

0,4

Niacin (mg NE)

4,5

Vitamin B6 (mg)

0,35

Folna kiselina (μg)

50

Vitamin B12 (μg)

0,35

Pantotenska kiselina (mg)

1,5

Biotin (μg)

10

Kalij (mg)

160

Kalcij (mg)

80

Magnezij (mg)

40

Željezo (mg)

3

Cink (mg)

2

Bakar (μg)

40

Jod (μg)

35

Mangan (mg)

0,6

(g na 100 g bjelančevine)

Arginin

3,7

Cistin

0,3

Histidin

2,9

Izoleucin

5,4

Leucin

9,5

Lizin

8,1

Metionin

2,8

Fenilalanin

5,2

Treonin

4,7

Triptofan

1,6

Tirozin

5,8

Valin

6,7

L-arginin

i njihovi hidrokloridi

L-cistin

L-histidin

L-izoleucin

L-leucin

L-lizin

L-cistein

Hranjiva tvar

Referentna vrijednost

Vitamin A

(μg) 400

Vitamin D

(μg) 10

Vitamin C

(mg) 25

Tiamin

(mg) 0,5

Riboflavin

(mg) 0,8

Ekvivalenti niacina

(mg) 9

Vitamin B6

(mg) 0,7

Folat

(μg) 100

Vitamin B12

(μg) 0,7

Kalcij

(mg) 400

Željezo

(mg) 6

Cink

(mg) 4

Jod

(μg) 70

Selen

(μg) 10

Bakar

(mg) 0,4

Kemijski naziv tvari

Maksimalno dopuštena razina ostatka (mg/kg)

Kadusafos

0,006

Demeton-S-metil/demeton-S-metil sulfon/oksidemeton-metil (zasebno ili u kombinaciji, izražen kao demeton-S-metil)

0,006

Etoprofos

0,008

Fipronil (zbroj fipronila i fipronil-desulfinila, izražen kao fipronil)

0,004

Propineb/propilenetioureja (zbroj propineba i propilenetioureje)

0,006

Direktiva Komisije 96/5/EZ

(SL L 49, 28.2.1996., str. 17.)

Direktiva Komisije 98/36/EZ

(SL L 167, 12.6.1998., str. 23.)

Direktiva Komisije 1999/39/EZ

(SL L 124, 18.5.1999., str. 8.)

Direktiva Komisije 2003/13/EZ

(SL L 41, 14.2.2003., str. 33.)

Direktiva

Vremenski rok za prenošenje

Dozvola za trgovinu proizvodima koji su u skladu s odredbama ove Direktive

Zabrana trgovine proizvodima koji nisu u skladu s odredbama ove Direktive

96/5/EZ

30. rujna 1997.

1. listopada 1997.

31. ožujka 1999.

98/36/EZ

31. prosinca 1998.

1. siječnja 1999.

1. siječnja 2000.

1999/39/EZ

30. lipnja 2000.

30. lipnja 2000.

1. srpnja 2002.

2003/13/EZ

6. ožujka 2004.

6. ožujka 2004.

6. ožujka 2005.

Direktiva 96/5/EZ

Ova Direktiva

Članak 1. stavci 1., 2. i 3.

Članak 1. stavci 1., 2. i 3.

Članak 1. stavak 4., uvodne riječi

Članak 2., uvodne riječi

Članak 1. stavak 4. prva alineja

Članak 2. točka (a)

Članak 1. stavak 4. druga alineja

Članak 2. točka (b)

Članak 1. stavak 4. treća alineja

Članak 2. točka (c)

Članak 2.

Članak 3.

Članak 3.

Članak 4.

Članak 4.

Članak 5.

Članak 5.

Članak 6.

Članak 6. stavak 1.

Članak 7. stavak 1.

Članak 6. stavak 2. prvi podstavak

Članak 7. stavak 2. prvi podstavak

Članak 6. stavak 2. drugi podstavak

Članak 7. stavak 4.

Članak 6. stavak 2. treći podstavak

Članak 7. stavak 2. drugi podstavak

Članak 6. stavak 3. točka (a) prvi podstavak, uvodne riječi

Članak 7. stavak 3., uvodne riječi

Članak 6. stavak 3. točka (a) prvi podstavak, podtočka i.

Članak 7. stavak 3. točka (a)

Članak 6. stavak 3. točka (a) prvi podstavak, podtočka ii.

Članak 7. stavak 3. točka (b)

Članak 6. stavak 3.točka (a) drugi podstavak

Članak 7. stavak 4.

Članak 6. stavak 3. točka (b)

Članak 7. stavak 5.

Članak 6. stavak 4.

Članak 7. stavak 6.

Članak 7.

Članak 8.

Članak 8.

—

—

Članak 9.

Članak 9.

Članak 10.

Članak 10.

Članak 11.

Prilog I., uvodne riječi

Prilog I., uvodne riječi

Prilog I., točke 1., 2. i 3.

Prilog I., točke 1., 2. i 3.

Prilog I., točka 4.

Prilog I., točka 4.

Prilog I., točka 4.1.

Prilog I., točka 4.1.

Prilog I., točka 4.2.

Prilog I., točka 4.2.

Prilog I., točka 4.2.(a)

Prilog I., točka 4.2., prva alineja

Prilog I., točka 4.2.(b)

Prilog I., točka 4.2., druga alineja

Prilog I., točka 4.2.(c)

Prilog I., točka 4.2., treća alineja

Prilog I., točke 5. i 6.

Prilog I., točke 5. i 6.

Prilog II., uvodne riječi

Prilog II., uvodne riječi

Prilog II., točka 1.

Prilog II., točka 1.

Prilog II., točke 1.1.-1.3.

Prilog II., točke 1.1.-1.3.

Prilog II., točka 1.3. (a)

Prilog II., točka 1.4.

Prilog II., točka 1.4.

Prilog II., točka 1.5.

Prilog II., točka 1.4. (a)

Prilog II., točka 1.6.

Prilog II., točka 1.4.(b)

Prilog II., točka 1.7.

Prilog II., točka 1.5.

Prilog II., točka 1.8.

Prilog II., točke 2.-5.

Prilog II., točke 2.-5.

Prilog III.

Prilog III.

Prilog IV.

Prilog IV.

Prilog V.

Prilog V.

Prilog VI.

Prilog I., točka 7. i Prilog II., točka 6.

Prilog VII.

Prilog VI.

Prilog VIII.

Prilog VII.

—

Prilog VIII.

—

Prilog IX.