Uredba Komisije (EZ) br. 1737/2006 od 7. studenoga 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 2152/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o motrenju šuma i okolišnih interakcija u Zajednici

REGISTAR ZAKONODAVSTVA EU - EU03 Poljoprivreda

                                                            - EU15 Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja

Službeni link: 32006R1737 verzija: 30.11.2006. na snazi od 03.12.2006.

Uredba Komisije (EZ) br. 1737/2006 od 7. studenoga 2006. o utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe (EZ) br. 2152/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o motrenju šuma i okolišnih interakcija u Zajednici

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 2152/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. studenoga 2003. o motrenju šuma i okolišnih interakcija u Zajednici (1), a posebno njezin članak 4. stavak 2., članak 5. stavak 5., članak 6. stavak 4., članak 7. stavak 3., članak 8. stavak 6., članak 9. stavak 6., članak 10. stavak 2., članak 14. stavak 5. i članak 15. stavak 4.,

budući da:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

DONIJELA JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

PREDMET

Članak 1.

Ovom se Uredbom propisuju podrobna pravila za provedbu članka 4., članka 5. stavaka 1. i 2., članka 6. stavaka 1. i 2., članka 7. stavaka 1. i 2., članka 8., članka 9. stavka 3., članaka 10. i 14. i članka 15. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 2152/2003.

POGLAVLJE II.

MOTRENJE UTJECAJA ONEČIŠĆENJA ZRAKA

ODJELJAK 1.

MREŽA TOČAKA OPAŽANJA

(članak 4. stavak 1. točka (a) i članak 10. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 2152/2003)

Članak 2.

Sustavna mreža točaka opažanja i motrenje

1.   Sustavna mreža točaka opažanja, (u daljnjem tekstu: točke Razine 1), sastavljena je od jediničnih površina koje iznose 16 × 16 km i obuhvaća cjelokupno područje svake države članice, nadalje „mrež”, primjenjuje se za godišnji pregled stanja krošanja.

Taj se pregled provodi s pomoću metoda navedenih u poglavlju 2. Priloga I.

2.   Opažanje se provodi na svakom presjeku točaka na šumskom zemljištu.

3.   Države članice mogu upotrebljavati gušću mrežu od mreže točaka Razine 1 kad je to potrebno za pripremu njihovih godišnjih izvješća u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 2152/2003 te kako bi dobile reprezentativne podatke na nacionalnoj ili regionalnoj razini.

Članak 3.

Iznimke koje se odnose na gustoću mreže

1.   Poduzorak mreže s jediničnim površinama koje iznose 32 × 32 km može se upotrebljavati za popis koji pokriva druga šumovita zemljišta.

2.   Poduzorak mreže s jediničnim površinama koje iznose 32 × 32 km može se upotrebljavati i za popis koji obuhvaća velika homogena šumska područja koja se nalaze u Finskoj sjeverno od 65° 30′ zemljopisne širine i u Švedskoj sjeverno od 59° zemljopisne širine.

Članak 4.

Prijenos podataka

1.   Svaka država članica do 15. prosinca svake godine Komisiji dostavlja podatke prikupljene tijekom prethodne godine za svaku točku Razine 1 i pritom rabi metode i obrasce propisane u poglavlju 14. Priloga I.

Uz te podatke države članice dostavljaju izvješće koje prati podatke i daje osnovne informacije o primijenjenim metodama motrenja. To se izvješće sastavlja u skladu s poglavljem 13. i točkom IV.1 poglavlja 14. Priloga I.

Upute i kodovi navedeni u poglavlju 15. Priloga I. upotrebljavaju se za prijenos podataka prikupljenih u skladu s prvim podstavkom.

2.   Podaci koji se odnose na zemljište u privatnom vlasništvu geografski su određeni koordinatama za zemljopisnu širinu i zemljopisnu duljinu izraženim barem u stupnjevima i minutama. Svi su drugi podaci geografski određeni koordinatama za zemljopisnu širinu i duljinu izraženim u stupnjevima, minutama i sekundama.

3.   Dio podataka koji prati izvješće i opisuje metode motrenja ostaje valjan dok se metode ne izmijene.

ODJELJAK 2.

MREŽA PLOHA OPAŽANJA

(članak 4. stavak 1. točka (b) i članak 10. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 2152/2003)

Članak 5.

Uspostavljanje ploha opažanja za intenzivno motrenje

1.   Mreža stalnih ploha opažanja koju su uspostavile države članice, (u daljnjem tekstu: plohe Razine 2), upotrebljava se za intenzivno i stalno motrenje utjecaja onečišćenja zraka na šumske ekosustave. Broj ploha Razine 2 koji se za tu razinu odabire ograničen je na 15 za svaku državu članicu.

Međutim, države članice mogu odabrati veći broj ploha Razine 2, s tim da njihov broj ne smije prelaziti 20 % broja nacionalnih točaka Razine 1.

2.   Nakon što se uspostavi nova ili dodatna ploha Razine 2, države članice zajedno s prijenosom prvih podataka o plohi dostavljaju Komisiji pregled kriterija odabira i potpun popis svih ploha, uključujući osnovne informacije o lokaciji, to jest o zemljopisnoj širini, zemljopisnoj duljini i nadmorskoj visini i vrsti te opće informacije o plohi za svaku plohu Razine 2 postavljenu u standardiziranom obliku.

3.   Plohe Razine 2 odabiru se s pomoću zajedničkih metoda navedenih u poglavlju 1. Priloga I.

Članak 6.

Motrenje

Intenzivno i stalno motrenje šumskih ekosustava uključuje sljedeće:

 

 

Članak 7.

Prijenos podataka

1.   Svaka država članica do 15. prosinca svake godine Komisiji dostavlja podatke mjerene tijekom prethodne godine za svaku plohu Razine 2 i pritom rabi metode i obrasce propisane u poglavlju 14. Priloga I.

Uz te podatke, države članice podnose podatke koji prate izvješće o osnovnim informacijama o primijenjenim metodama motrenja. To se izvješće sastavlja u skladu s poglavljem 13. i točkom IV.1 poglavlja 14. Priloga I.

Upute i kodovi navedeni u poglavlju 15. Priloga I. upotrebljavaju se za prijenos prikupljenih podataka u skladu s prvim podstavkom.

2.   Podaci koji se odnose na zemljište u privatnom vlasništvu geografski su određeni koordinatama za zemljopisnu širinu i duljinu izraženim barem u stupnjevima i minutama. Svi su ostali podaci geografski određeni koordinatama za zemljopisnu širinu i duljinu izraženima u stupnjevima, minutama i sekundama.

3.   Dio podataka koji prati izvješće i opisuje metode motrenja ostaje valjan dok se metode ne izmijene.

POGLAVLJE III.

EUROPSKI INFORMACIJSKI SUSTAV ZA ŠUMSKE POŽARE

(članak 5. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 2152/2003)

Članak 8.

Obuhvaćene informacije

1.   Europski informacijski sustav za šumske požare (EFFIS) vodi Zajednički istraživački centar Komisije.

2.   EFFIS bilježi sljedeće podatke:

 

 

Članak 9.

Zajednički ključni podaci

1.   Svaka država članica do 1. srpnja svake godine Komisiji dostavlja zajedničke ključne podatke za svaki šumski požar koji se dogodio na njezinu području tijekom prethodne godine. Zajednički ključni podaci sadržavaju barem sljedeće informacije koje se daju na takav način da su na razini Zajednice usporedivi za sve šumske požare:

 

 

 

 

 

 

2.   Tehničke specifikacije navedene u Prilogu II. upotrebljavaju se za evidentiranje zajedničkih ključnih podataka iz stavka 1.

Članak 10.

Dodatne informacije

Države članice mogu za šumske požare koji zahvaćaju površine od najmanje 50 hektara godišnje Komisiji, pored zajedničkih ključnih podataka, proslijediti i dodatne informacije iz članka 9.

Takve dodatne informacije, ako se dostavljaju, uključuju razinu štete, tj. podatak je li riječ o manjoj, srednjoj ili velikoj šteti te lokaciju.

POGLAVLJE IV.

STUDIJE, EKSPERIMENTI I DEMONSTRACIJSKI PROJEKTI

(članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 2. i članak 7. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 2152/2003)

Članak 11.

Evaluacija prijedloga projekata

Prijedloge studija, eksperimenata i demonstracijskih projekata te testiranja na temelju ogledne faze koje države članice dostavljaju u skladu s člankom 5. stavkom 2., člankom 6. stavkom 2. i člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 2152/2003, u daljnjem tekstu „prijedlozi projekat”, evaluira Komisija na temelju kriterija utvrđenih u Prilogu III.

Članak 12.

Odluka o uspostavljanju prioritetne ljestvice prijedloga projekata

Komisija utvrđuje prioritetnu ljestvicu za odobravanje potpore Zajednice prijedlozima projekata.

POGLAVLJE V.

NADLEŽNA TIJELA

(članak 14. Uredbe (EZ) br. 2152/2003)

Članak 13.

Nadležna tijela

1.   Nadležno tijelo koje određuje svaka država članica na temelju članka 14. Uredbe (EZ) br. 2152/2003, (u daljnjem tekstu: nadležna tijela), je kontaktna točka za Komisiju.

2.   Belgija, Njemačka i Portugal mogu odrediti više od jednog nadležnog tijela.

Članak 14.

Kriteriji odabira

1.   Nadležna su tijela dužna postupati u skladu s pravilima usklađenima s propisanom Uredbom (EZ, Euratom) br. 1605/2002 i Uredbom (EZ, Euratom) br. 2342/2002 te odredbama propisanima ovom Uredbom.

2.   Nadležna tijela moraju ispunjavati barem sljedeće kriterije:

 

 

 

Članak 15.

Dodatni uvjeti za subjekte privatnog prava

Kad države članice na temelju članka 14. odrede subjekte privatnog prava, Komisija svoju suglasnost za te subjekte temelji na sljedećim dokazima koje ti subjekti moraju dati:

 

 

 

 

Članak 16.

Sporazum

Komisija s nadležnim tijelima zaključuje sporazum u skladu s člankom 56. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002 i člancima 35. i 41. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2342/2002.

Članak 17.

Zadaće nadležnih tijela

Nadležna tijela obavljaju sljedeće zadaće:

 

 

 

 

Članak 18.

Pregledi Komisije

Komisija može obaviti pregled dokumenata i terenske provjere u postojanje, primjerenost i ispravno djelovanje nadležnih tijela u skladu sa pravilima zdravog financijskog upravljanja.

POGLAVLJE VI.

NACIONALNI PROGRAMI I PRILAGODBE

ODJELJAK 1.

NACIONALNI PROGRAMI

(članak 7. stavak 2. i članak 8. stavak 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 2152/2003)

Članak 19.

Sadržaj

1.   Nacionalni programi i prilagodbe tih programa u skladu s člankom 8. Uredbe (EZ) br. 2152/2003 sadrže informacije i popratne dokumente navedene u Prilogu IV.

Države članice upotrebljavaju obrasce navedene u tom Prilogu za dostavljanje Komisiji nacionalnih programa i s njima povezanih prilagodba u papirnatom i digitalnom obliku.

2.   Sve aktivnosti iz članaka 4. i 5., članka 6. stavaka 2 i 3. i članka 7. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 2152/2003 za koje se traži financijski doprinos Zajednice, uključuju se u nacionalni program kao pojedinačni zahtjevi.

Članak 20.

Potprogrami

Nacionalni programi Belgije, Njemačke i Portugala mogu sadržavati potprograme koje su sastavila nadležna tijela.

ODJELJAK 2.

PRILAGODBA

(članak 8. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 2152/2003)

Članak 21.

Prilagodba

1.   Prilagodbe nacionalnog programa odnose se samo na studije, eksperimente, demonstracijske projekte te na probne faze motrenja u skladu s člankom 5. stavkom 2., člankom 6. stavkom 2. i člankom 7. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 2152/2003.

2.   Zahtjevi za prilagodbu nacionalnog programa podnose se Komisiji na obrascima danima u Prilogu IV.

3.   Prijave za prilagodbu nacionalnih programa za razdoblje 2005. – 2006. podnose se Komisiji najkasnije 31. listopada 2005. kako bi se mogli uzeti u obzir za sljedeću godinu.

POGLAVLJE VII.

FINANCIJSKO UPRAVLJANJE I MOTRENJE

ODJELJAK 1.

TROŠKOVI

Članak 22.

Definicija prihvatljivih troškova

Prihvatljivi troškovi su troškovi koje je izravno i u cijelosti moguće pripisati nacionalnom programu koji je odobrila Komisija.

Države članice mogu primjenjivati stroža nacionalna pravila za određivanje prihvatljivih troškova.

Članak 23.

Utemeljenost izdataka

Izdaci se utemeljuju na odgovarajućim izvornim dokumentima kao što su računi ili dokumenti istovjetne dokazne vrijednosti.

Izvorni se dokumenti ne prilažu uz izjavu o izdacima. Nadležno tijelo, ako se to od njega zatraži, prosljeđuje Komisiji sve pojedinosti, uključujući one koje mogu biti potrebne za osiguranje evaluacije izdataka.

Članak 24.

Troškovi koji se smatraju prihvatljivima

1.   Da bi se troškovi smatrali prihvatljivima moraju biti predviđeni u odobrenome nacionalnom programu, izravno povezani s njegovim provođenjem i nužni za izvođenje tog programa.

2.   Troškovi moraju biti razumni i u skladu s načelima valjanog financijskog upravljanja, posebno s obzirom na odnos uloženog i dobivenog te ekonomičnosti troškova.

3.   Troškovi moraju stvarno nastati tijekom razdoblja prihvatljivosti navedenog u odluci Komisije kojom se odobrava nacionalni program. Smatra se da je trošak nastao tijekom razdoblja prihvatljivosti kad:

 

4.   Troškovi moraju biti u cijelosti plaćeni prije dostavljanja konačne dokumentacije zajedno s konačnom izjavom o izdacima i prihodima.

Članak 25.

Troškovi osoblja

Troškovi osoblja mogu se smatrati prihvatljivim izravnim izdacima s obzirom na stvarno radno vrijeme namijenjeno nacionalnom programu. Izračunavaju se na temelju stvarne brutoplaće ili nadnice uvećane za obvezatne socijalne doprinose, ali bez ikakvih drugih troškova.

Radno vrijeme svakog zaposlenika, uključujući nacionalne državne službenike i zaposlenike u državnim agencijama koji rade u okviru nacionalnog programa, evidentira se uporabom kartica radnog vremena ili izvješćima iz sustava za bilježenje vremena koje je uspostavilo i potvrdilo nadležno tijelo i njegovi mogući partneri.

Članak 26.

Putni troškovi

Putni se troškovi mogu smatrati prihvatljivima ako se izravno i u cijelosti mogu pripisati odobrenomu nacionalnom programu. Putni se troškovi naplaćuju u skladu s internim pravilima nadležnog tijela.

Članak 27.

Opći troškovi

1.   Opći troškovi koji su namijenjeni pokrivanju općih neizravnih troškova potrebnih za zapošljavanje, upravljanje, smještaj i izravnu ili neizravnu potporu osoblja koje obavlja poslove nacionalnog programa ili koji se odnose na infrastrukturu i opremu na licu mjesta prihvatljivi su ako su stvarni, opravdani i ne uključuju troškove dodijeljene drugim proračunskim stavkama.

2.   Opći su troškovi prihvatljivi do najviše 7 % ukupnog iznosa prihvatljivih izravnih troškova.

3.   Opći troškovi terete nacionalni program u skladu s odobrenom politikom troškovnog računovodstva nadležnog tijela.

Članak 28.

Kapitalni troškovi

Kad troškovi uključuju amortizaciju kapitalnih ulaganja koja traju više od godine dana i čija je cijena veća od 500 EUR, ti se amortizacijski troškovi smatraju prihvatljivima pod uvjetom da se odnose isključivo na nacionalni program i razdoblje prihvatljivosti predmetne faze programa pod uvjetom da se za ulaganja u zgrade i infrastrukturu troškovi amortiziraju tijekom 10 godina uporabom linearne metode, a za drugu se opremu, uključujući i informatičku opremu, primjenjuje petogodišnja linearna metoda.

Članak 29.

Troškovi za nabavu rabljene opreme

Nabavni troškovi rabljene opreme prihvatljivi su pod sljedećim trima uvjetima:

 

 

Članak 30.

Ugovaranje s podizvođačima

Izdaci koji se odnose na ugovore s posrednicima ili savjetnicima temelje se na stvarnim troškovima i prilaže im se odgovarajući račun i druga popratna dokumentacija. Iznimno se trošak, kad se definira kao postotak ukupnih troškova poslova, može smatrati prihvatljivim samo ako ga nadležno tijelo može pravdati usporedbom sa stvarnom vrijednošću obavljenih radova ili usluga.

Članak 31.

Porez na dodanu vrijednost

Porez na dodanu vrijednost (PDV) smatra se prihvatljivim kad nadležno tijelo ne može naplatiti PDV plaćen u okviru nacionalnog programa.

Nadležno tijelo od odgovarajućih nacionalnih državnih tijela pribavlja izjavu da se PDV nije mogao naplatiti za sredstva i usluge potrebne za mjere provedene u okviru nacionalnih programa.

Članak 32.

Neprihvatljivi troškovi

1.   Sljedeći se troškovi smatraju neprihvatljivima:

 

 

 

 

 

 

Neki troškovi iz točke (d) mogu se, međutim, smatrati prihvatljivima ako je tako dogovoreno s Komisijom.

2.   Neprihvatljive troškove iz stavka 1. Komisija ne uzima u obzir pri izračunavanju ukupnih troškova programa.

Članak 33.

Devizni tečaj

1.   Konverzija eura u nacionalnu valutu i obrnuto obavlja se po dnevnom tečaju eura objavljenom u seriji C Službenog lista Europske unije.

2.   Tečaj za konverziju eura u nacionalnu valutu i obrnuto je tečaj koji je objavljen posljednjeg radnog dana mjeseca koji prethodi mjesecu u kojem je nacionalni program ili, u slučaju plaćanja, financijsko izvješće i zahtjev za isplatu potpisan i podnesen Komisiji.

ODJELJAK 2.

PLAĆANJE

(članak 8. stavak 5. Uredbe (EZ) br. 2152/2003)

Članak 34.

Odluka o financijskom doprinosu

Komisija odlučuje o financijskim doprinosima za prihvatljive troškove nacionalnih programa u dvije faze, tj. donosi po jednu odluku za svaku godinu programskog razdoblja, (u daljnjem tekstu: (odluka Komisije). Odluka Komisije upućuje se državi članici.

Članak 35.

Predfinanciranje

Kao što je navedeno u nacionalnom programu, nadležna tijela mogu zatražiti predfinanciranje u iznosu od 50 % godišnje pomoći Zajednice za nacionalni program najranije tri mjeseca nakon datuma priopćenja odluke Komisije. Predfinanciranje podliježe sklapanju sporazuma u skladu s člankom 16.

Članak 36.

Izjave

1.   Nadležna tijela Komisiji podnose izjave o isplatama izvršenima u okviru nacionalnog programa uporabom modela iz Priloga V. Tim je izjavama priloženo izvješće o napredovanju aktivnosti poduzetih u okviru nacionalnog programa. Izjave se podnose najkasnije 15 mjeseci nakon datuma priopćenja o odluci Komisije i obuhvaćaju izdatke iz prethodne godine.

2.   Prihvatljive izdatke koji su u skladu s odredbama iz odjeljka 1. ovog poglavlja i koji su navedeni u godišnjem izvješću, Komisija prebija s sredstvima predfinanciranja država članica u okviru nacionalnih programa.

Kad izvješća premašuju odgovarajuće predfinanciranje, Komisija vrši privremenu isplatu.

Te privremene isplate ni u kojem slučaju ne smiju premašiti 30 % godišnje pomoći Zajednice za nacionalni program.

Članak 37.

Tehnička i financijska provedba

1.   Svaka od dviju faza iz članka 34. mora se u cijelosti tehnički i financijski provesti u skladu sa zahtjevima iz Uredbe (EZ) br. 2152/2003 i ove Uredbe najkasnije dvije godine nakon datuma priopćenja odluke Komisije.

Nadležna tijela daju zahtjev za isplatu preostalog iznosa prihvatljivih izdataka najkasnije 27 mjeseci nakon datuma priopćenja odluke Komisije.

2.   Preostali iznos za svaku fazu isplaćuje se nakon što Komisija primi zahtjev za konačnom isplatom za svaku fazu i nakon što pregleda financijsko izvješće priloženo uz zahtjev za isplatom.

Članak 38.

Usklađivanje zahtjeva za plaćanjem

Države članice u skladu sa svojim nacionalnim pravom osiguravaju usklađenost zahtjeva za plaćanjem nadležnih tijela s odlukom Komisije.

Članak 39.

Zahtjevi za predfinanciranje i plaćanja

Nadležna tijela podnose Komisiji zahtjeve za predfinanciranje i plaćanja primjenom modela iz Priloga VI., VII. i VIII.

ODJELJAK 3.

NEPRAVILNOSTI

(članak 14. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 2152/2003)

Članak 40.

Nepravilnosti

1.   Svaki iznos koji je zbog nepravilnosti ili nemara pogrešno isplaćen, snosi država članica i nadoknađuje ga Zajednici.

2.   Kad Komisija u razdoblju od pet godina nakon konačne isplate preostalog iznosa posljednje godine nacionalnog programa uoči bilo kakvu nepravilnost u poslu koji financira Zajednica, pri čemu iznos o kojem je riječ nije vraćen Zajednici u skladu sa stavkom 1., ona o tomu izvješćuje državu članicu i daje joj mogućnost da se očituje.

3.   Ako nakon ispitivanja okolnosti i pojašnjenja te države članice Komisija potvrdi nepravilnost, država članica vraća iznose o kojima je riječ.

ODJELJAK 4.

PROVJERE, REVIZIJE I TEHNIČKE INSPEKCIJE

(članak 14. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 2152/2003)

Članak 41.

Financijska revizija Komisije

1.   Komisija ili bilo koji predstavnik kojega ona ovlasti može obaviti reviziju nadležnih tijela, izvođača ili podizvođača odgovornih za potpunu provedbu mjera koje se provode u okviru nacionalnog programa u bilo kojem trenutku tijekom trajanja ugovora i do pet godina nakon posljednjih uplata doprinosa Zajednice nacionalnom programu.

2.   Komisija ili bilo koji ovlašteni predstavnik ima pristup dokumentaciji potrebnoj za utvrđivanje prihvatljivosti troškova sudionika nacionalnog programa, kao što su na primjer računi ili izvadci iz platnih lista.

3.   Revizija se provodi na povjerljivoj osnovi. Komisija poduzima odgovarajuće mjere kako bi osigurala da njezin ovlašteni predstavnik postupa s podacima kojima ima pristup ili koji su mu osigurani kao s povjerljivima.

Komisija može provjeriti na koji se način financijskim doprinosom Zajednice koriste nadležna tijela, izvođači ili podizvođači odgovorni za podrobnu provedbu mjera koje se provode u okviru nacionalnog programa.

4.   Izvješće o nalazima revizije koje se odnosi na nadležna tijela i druge strane odgovorne za provedbu mjera nacionalnog programa šalje se odgovarajućim nadležnim tijelima, izvođačima i podizvođačima. Oni svoje primjedbe mogu priopćiti Komisiji u roku od jednog mjeseca nakon njegova primitka. Komisija može odlučiti da primjedbe predane nakon roka ne uzme u obzir.

5.   Na temelju zaključaka revizije Komisija poduzima odgovarajuće mjere koje smatra potrebnima, uključujući izdavanje naloga za povrat sredstava koji se odnosi na cjelokupan iznos njezinih isplata ili na njihov dio.

Članak 42.

Provjere i tehničke inspekcije

Nadležna tijela osoblju Komisije i osobama koje Komisija ovlasti omogućuju pristup lokacijama ili prostorima gdje se provode mjere u okviru nacionalnog programa te dokumentima koji se odnose na tehničko i financijsko upravljanje poslovima. Pristup osoba koje je ovlastila Komisija može biti podložan sporazumu o povjerljivosti podataka koji se dogovara između Komisije i nadležnog tijela.

Provjere mogu započeti tijekom programskog razdoblja i provode se na povjerljivoj osnovi (u tajnosti).

Nadležna tijela i strane odgovorne za provedbu mjera koje se provode u okviru nacionalnog programa osiguravaju odgovarajuću pomoć Komisiji ili osobama koje ona ovlasti.

Članak 43.

Evaluacije

(članak 8. stavak 4. Uredbe (EZ) br. 2152/2003)

1.   Države članice provode ex-ante evaluaciju, srednjoročnu evaluaciju i ex-post evaluaciju nacionalnih programa u skladu s Prilogom IX.

2.   Ex-ante evaluacija uključuje podrobno ispitivanje primjerenosti, izvedivosti i održivosti aktivnosti navedenih u nacionalom programu te ispitivanje očekivanih rezultata. Rezultati ex-ante evaluacija prosljeđuju se Komisiji zajedno s nacionalnim programima.

3.   Srednjoročna evaluacija i ex-post evaluacija uključuju procjenu stanja provedbe, učinkovitosti i uspješnosti aktivnosti motrenja koje se provodi u okviru Uredbe (EZ) br. 2152/2003. Rezultati srednjoročne evaluacije prosljeđuju se Komisiji prije 1. srpnja 2006., a rezultati ex-post evaluacije prosljeđuju se Komisiji prije 1. srpnja 2007.

POGLAVLJE VIII.

ZNANSTVENO-SAVJETODAVNA SKUPINA

(članak 9. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 2152/2003)

Članak 44.

Zadaće

1.   Znanstveno-savjetodavna skupina koja se osniva u skladu s člankom 9. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 2152/2003 savjetuje Stalni odbor za šumarstvo o sljedećemu:

 

 

 

2.   Znanstveno-savjetodavna skupina može davati svoje mišljenje o:

 

 

3.   Mandat Znanstveno-savjetodavne skupine ograničen je na razdoblje izvršenja programa iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 2152/2003.

POGLAVLJE IX.

PRISTUP PODACIMA

(članak 15. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 2152/2003)

Članak 45.

Pristup podacima

U mjeri u kojoj je to potrebno za provedbu mjera na temelju članka 9. stavka 5. i članka 11. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 2152/2003, pristup podacima iz članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 1. te Uredbe, odobrava se Europskoj agenciji za okoliš i Međunarodnom programu sudjelovanja za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume koji djeluje u okviru Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (MPS Šume).

POGLAVLJE X.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.

Stavljanje izvan snage

Stavlja se izvan snage Uredba (EEZ) br. 1696/87 i uredbe (EZ) br. 804/94, (EZ) br. 1091/94, (EZ) br. 1727/1999 i (EZ) br. 2278/1999.

Članak 47.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 7. studenoga 2006.

Za Komisiju

Stavros DIMAS

Član Komisije

(1)  SL L 324, 11.12.2003., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 788/2004 (SL L 138, 30.4.2004., str. 17.).

(2)  SL L 326, 21.11.1986., str. 2. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 804/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 132, 17.5.2002., str. 1.).

(3)  SL L 217, 31.7.1992., str. 3. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 805/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 132, 17.5.2002., str. 3.).

(4)  SL L 161, 22.6.1987., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2278/1999 (SL L 279, 29.10.1999., str. 3.).

(5)  SL L 93, 12.4.1994., str. 11.

(6)  SL L 125, 18.5.1994., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2278/1999.

(7)  SL L 203, 3.8.1999., str. 41. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2121/2004 (SL L 367, 14.12.2004., str. 17.).

(8)  SL L 279, 29.10.1999., str. 3. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 2121/2004.

(9)  SL L 160, 26.6.1999., str. 80. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1698/2005 (SL L 277, 21.10.2005., str. 1.).

(10)  SL L 248, 16.9.2002., str. 1.

(11)  SL L 357, 31.12.2002., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, Euratom) No 1248/2006 (SL L 227, 19.8.2006., str. 3.).

(12)  SL L 145, 31.5.2001., str. 43.

(13)  SL L 165, 15.6.1989., str. 14.

PRILOG I.

Priručnik o parametrima, metodama motrenja i obliku podataka za usklađeno motrenje utjecaja onečišćenog zraka na šume

Struktura priručnika

Ovaj se priručnik sastoji od sljedećih 15 poglavlja:

Posebne odredbe predviđene svakim poglavljem temelje se na tehničkim preporukama ekspertnih skupina Međunarodnog programa sudjelovanja za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume koji djeluje u okviru Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (MPS Šume). Uspostavlja se razlika između obvezatnih i neobvezatnih aktivnosti motrenja (parametara, metoda itd.).

Poglavlja od 1. do 8. i poglavlja 14. i 15. predstavljaju daljnji razvoj tehničkih opisa iz Priloga Uredbi Komisije (EZ) br. 1091/94 te posebnih priručnika koji se odnose na otpad sa stabala, kakvoću okolnog zraka, vidljiva ozonska oštećenja i fenološke procjene koje nisu obuhvaćene navedenom uredbom.

Poglavlje 2. predviđa tehničke pojedinosti koje se odnose na motrenje stanja krošnje na točkama Razine 1 te na plohama Razine 2 jer je to jedino ispitivanje koje se redovito provodi na obje mreže. Osim tog poglavlja samo još dva poglavlja o dostavljanju podataka i formatu podataka (poglavlja 14. i 15.) obuhvaćaju i Razinu 1 i Razinu 2.

POGLAVLJE 1.

JEDINSTVENE METODE ZA ODABIR PLOHA RAZINE 2

I.   Odabir ploha Razine 2

Za odabir ploha za motrenje nadležne su države članice koje pritom moraju primjenjivati sljedeće kriterije:

 

 

 

 

 

 

II.   Postavljanje i dokumentiranje ploha

Svaka se postavljena ploha podrobno opisuje. Opći podaci o novim ili dodatnim plohama određuju se i dostavljaju Komisiji u okviru redovitog dostavljanja podataka. Podroban opis plohe uključuje: točnu lokaciju plohe (položaj središta i uglova plohe), skicu na kojoj su prikazane stalne oznake uglova plohe/ili granica plohe, broj stabala na plohi te sve druge relevantne stalne, odredive elemente na plohi ili u njezinoj blizini (npr. pristupna cesta, rijeka, jarak, velika stabla). Lokacije uzorkivača i mjesta uzorkovanja (npr. uzorkivači depozicije i pedološke jame) bilježe se na karti (GPS-om ili pomoću udaljenost i smjera od središta plohe).

III.   Definicija potplohe

U načelu se sva stabla na cjelokupnoj plohi uključuju u uzorak za procjenu stabla (npr. oštećenost krošnje, procjena prirasta). U slučaju plohe s mnogo stabala (tj. guste sastojine) može se odrediti potploha koja se upotrebljava za istraživanja. Površina potplohe u trenutku postavljanja plohe mora biti dovoljno velika da omogući pouzdanu informaciju o sastojini za istraživanja u okviru najmanje 20 godina, a po mogućnosti za čitav životni vijek sastojine. U tom razdoblju na potplohi treba biti dostupno najmanje 20 stabala.

IV.   Opći podaci o svakoj plohi

U trenutku postavljanja nove plohe i prvih istraživanja prikupljaju se slijedeći podaci o svakoj trajnoj plohi opažanja za intenzivno i stalno motrenje:

Kad se dodatne plohe postavljaju da bi se završio nacionalni program intenzivnog motrenja, države članice za svaku postavljenu plohu Europskoj komisiji šalju podatke prikupljene tijekom postavljanja uporabom datoteka i izvješća (krajem iste godine u kojoj je ploha postavljena).

Sve promjene koje se odnose na organizaciju motrenja i druge važne informacije (npr. šumski radovi, oluje, štetnici) dostavljaju se godišnje.

V.   Zamjena uništenih ploha i dodatne plohe

Uništene i dodatne plohe trebaju se odabrati među postojećim plohama Razine 1 uzimajući pritom u obzir kriterije odabira iz ovog poglavlja. Ponovno postavljene plohe ili dodatne plohe dobivaju novi broj. Države članice Komisiji dostavljaju, zajedno sa sljedećom redovitom dostavom podataka, informacije o razlogu zamjene plohe ili o potrebi postavljanja dodatnih ploha, o rezultatima posljednjih opažanja/mjerenja te o kriterijima za odabir novih ploha.

VI.   Prijenos podataka

Države članice dostavljaju Komisiji informacije navedene u ovom poglavlju za svaku plohu Razine 2 u formatu koji je određen obrascima 1. i 2. navedenima u poglavlju 14.

POGLAVLJE 2.

JEDINSTVENE METODE ZA PREGLED STANJA KROŠNJI NA PLOHAMA RAZINE 1 I RAZINE 2

I.   Opće napomene

Ispitivanje stanja krošnji u skladu s člankom 2. i člankom 6. točkom (a) obvezatno je i provodi se na točkama Razine 1 i plohama Razine 2 te se jednom godišnje ponavlja. Sljedeće se odredbe temelje na tehničkim preporukama Ekspertne skupine za stanje krošnje Međunarodnog programa sudjelovanja za procjenu i motrenje utjecaja onečišćenja zraka na šume UNECE (MPS Šume).

II.   Odabir uzorkovanih stabala

II.1.   Odabir uzorkovanih stabala na točkama Razine 1

Na svakoj se uzorkovanoj točki uzorkovana stabla odabiru u skladu sa strogo definiranim, objektivnim i nepristranim statističkim postupkom (npr. skupina od četiri stabla u obliku križa usmjerena prema četiri strane svijeta s kutnim točkama udaljenosti od 25 m od točke na mreži s pomoću postupka uzorkovanja od šest stabala na svakoj potplohi ili se uzorkovana stabla odabiru slijedeći spiralu iz središta plohe). U mlađim gušćim sastojinama u kojima se ne mogu procjenjivati pojedine krošnje, odabir uzorkovanih stabala treba se temeljiti na definiranom geometrijskom postupku. Taj se postupak ponavlja sve dok se ne pronađe dovoljan broj stabala s krošnjama koje se mogu procijeniti. Treba uzeti u obzir sljedeće kriterije odabira:

 

 

 

II.2.   Odabir uzorkovanog drveća na plohama Razine 2

Sva se predominantna, dominantna i kodominantna stabla koja odgovaraju Kraftovim klasama 1, 2 i 3 moraju motriti na ukupnoj plohi. Kad ploha ima mnogo stabala (npr. guste sastojine), broj stabala uzorkovanih za procjenu krošnje može se smanjiti uporabom potplohe. U slučaju potplohe sva se predominantna, dominantna i kodominantna stabla koja odgovaraju Kraftovim klasama 1, 2 i 3 na potplohi moraju motriti. U nekim se slučajevima može dopustiti uporaba različitog, ali objektivnog i nepristranog sustava kako bi se smanjio ili odabrao odgovarajući broj stabala za uzorkovanje. Iste se metode primjenjuju svake godine i u svakom ispitivanju procjenjuje se najmanje 20 stabala.

III.   Datum procjene

Popis se sastavlja krajem oblikovanja novih iglica i lišća i prije jesenske promjene boje lišća.

IV.   Opće osnovne informacije

Na točkama Razine 1 moraju se procijeniti sljedeći parametri plohe i stabla:

 

Na plohama Razine 2 moraju se prikupljati sljedeće informacije o plohama i drveću:

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

V.   Procjena uzorkovanog drveća

V.1.   Vizualna procjena osutosti

Osutost se godišnje procjenjuje u koracima od 5 % za u potpunosti olistano stablo u lokalnim uvjetima. Klasifikacija drveća s obzirom na stupanj osutosti provodi se tijekom opažanja i evidentira u koracima od 5 %.

Drvo s osutošću od 95 % i 100 %, koje je još uvijek živo, ocjenjuje se s 99. Ocjena 100 rezervirana je za mrtvo drvo.

V.2.   Vizualno procjenjivanje gubitka boje

Provodi se klasifikacija drveća prema stupnju gubitka boje.

Stupanj gubitka boje određuje se kako slijedi:

Ako se dodatno kombiniraju razred osutosti i razred gubitka boje, upotrebljavaju se sljedeći kombinirani razredi oštećenosti:

VI.   Procjenjivanje uzroka oštećenja

VI.1.   Odabir uzorkovanog drveća

Procjenjivanje uzroka oštećenja neobvezatno je za dopunjavanje godišnjeg ispitivanja oštećenosti krošnje.

VI.2.   Učestalost i vremenski raspored

Razina 1 + Razina 2: procjenjivanje uzroka oštećenja provodi se tijekom uobičajenog ljetnog procjenjivanja oštećenosti krošnje.

Na plohama Razine 2 pri provođenju cjelovitog programa, tzv. „ključnih ploha”, obavlja se dodatni posjet za procjenu oštećenja ako se izvan razdoblja ocjenjivanja oštećenosti krošnje uoči veće oštećenje. Opažanje osoblja odgovornog za uzorkovanje depozicije ili fenološka opažanja mogu poslužiti kao sustav ranog uzbunjivanja. Taj se dodatni posjet obavlja u vrijeme kad se pretpostavlja da uzrok oštećenja doseže svoj maksimum (npr. u proljeće za defolijatore).

VI.3.   Parametri koji se procjenjuju

Tablica koja slijedi daje prikaz parametara na točkama Razine 1/plohama Razine 2

VII.   Prijenos podataka

Države članice upotrebljavaju obrasce od 3 do 8 navedene u poglavlju 14. za prijenos podataka o svakoj plohi Komisiji

POGLAVLJE 3.

JEDINSTVENE METODE ZA MJERENJE FOLIJARNOG KEMIZMA NA PLOHAMA RAZINE 2

I.   Opće napomene

Popis folijarnog kemizma u skladu s člankom 6. točkom (a) provodi se na svim plohama Razine 2 i na svakoj pojedinoj plohi ponavlja u razmacima od dvije godine. Sljedeće se odredbe temelje na tehničkim preporukama Ekspertne skupine za folijarni kemizam Međunarodnog programa za suradnju za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume UNECE (MPS šume).

II.   Metodologija popisa

II.1.   Datum uzorkovanja

Bjelogorične vrste i ariš: uzorkovanje se obavlja nakon što se novo lišće u potpunosti razvije i prije samog početka jesenske promjene boje i starenja.

Zimzelene vrste: uzorkovanje se obavlja tijekom razdoblja mirovanja. Države su članice zamoljene da za svaku regiju, i unutar svake regije za ravničarske i planinske terene, odrede najpogodnije razdoblje za uzorkovanje i analizu različitih vrsta i da se pridržavaju tog razdoblja.

Folijarni se popis provodi za bjelogorične vrste i ariš u ljeto 2005., a za zimzelene vrste zimi 2005./2006. Popis se ponavlja na svakoj pojedinoj plohi u razmacima od dvije godine.

II.2.   Odabir drveća

Svake se druge godine uzorkuje najmanje pet stabala svake glavne vrste zastupljene na plohi.

Broj stabala potreban za uzorkovanje odabire se tako da:

 

 

 

 

 

Tijekom godina uzorkuju se ista stabla; stabla su označena brojem. Kako bi se izbjeglo oštećenje stabala za uzorak, kad je to potrebno, dopušteno je izmjenjivanje dvaju nizova od po pet stabala. Svaki niz mora odgovarati navedenim uvjetima.

Uzorkuje se samo drveće glavnih vrsta (vidjeti Prilog I. poglavlje 15. točku 16.).

Drveće koje se upotrebljava za uzorkovanje lišća procjenjuje se s obzirom na stanje krošnje uporabom postojećih ili posebno dodijeljenih brojeva.

II.3.   Opći podaci

Prikupljaju se sljedeći podaci:

 

 

II.4.   Odabir i količina lišća i iglica

Drveće na plohi ne smije se sječi jer to može utjecati na metodu uzorkovanja lišća i iglica. Važno je da se uzorkovano lišće i iglice razvilo na punoj svjetlosti.

Uzorkovano lišće i iglice uzima se iz gornje trećine krošnje, ali ne iz prvih pršljenova četinjača.

Za bjelogorične vrste uzima se uzorak lišća i iglica tekućeg godišta.

Za zimzelene vrste uzima se uzorak lišća i iglica tekućega godišta i dvogodišnje lišće i iglice (tekuća godina + 1).

Kod svih je vrsta potrebno obratiti pozornost da su lišće i iglice za uzorak potpuno razvijeni, posebno kod vrsta s nekoliko listanja godišnje (npr. Pinus Halepensis, Pseudotsuga menziesii, Eucalyptus sp. Quercus sp.) Za Larix sp. i Cedrus sp. uzorci se uzimaju s kratkih grančica iz prethodne godine.

Općenito se uzorkovanje obavlja tako da su zastupljeni svi položaji u nizu stabala za uzorak. Ako je potrebno, dopušteno je uzorkovati različite položaje na svakom stablu niza za uzorak. Na posebnim lokacijama s očiglednim utjecajem jednog položaja (npr. strmi obronci ili jak prevladavajući vjetar) uzorkuje se samo jedan položaj koji uvijek mora biti isti. U takvim je slučajevima položaj potrebno dokumentirati.

Za analizu glavnih elemenata te Fe, Mn, Zn, Cu preporučuje se količina od 30 grama svježih iglica ili lišća za svaki uzorkovani dobni razred.

Svaka država može odlučiti da uzorkuje veću količinu lisnog materijala u skladu s potrebama vlastitih metoda analize ili kako bi uzorke sačuvala za kasniju uporabu.

II.5.   Način uzorkovanja

Kako se drveće ne smije sjeći, prihvatljiv je svaki pogodan način uzorkovanja koji uzima u obzir vrstu i veličinu sastojina itd., pod uvjetom da ne dovodi do kontaminacije uzorka, teškog oštećenja stabla ili opasnosti za skupinu koja obavlja uzorkovanje.

II.6.   Prethodna obrada prije slanja uzoraka u laboratorij na analizu

Uzorkuje se najmanje pet stabala iz svake glavne vrste zastupljene na plohi; pet se uzoraka čuva odvojeno u vrećicama; za analizu se priprema uzorak sastavljen miješanjem jednakih količina svakog od pet uzoraka (kad se pet stabala analizira svako posebno, izračunava se srednja vrijednost za svaki element).

Posebno treba paziti na to da se svaki uzorak jasno označi (šuma, broj plohe, vrsta, starost iglica itd.) prije nego što se pošalje u laboratorij na analizu. Te se oznake stavljaju na vanjski dio vrećice (izravno na vrećicu napisane neizbrisivom tintom ili se na vrećicu lijepi naljepnica).

II.7.   Obrada prije analize

Za intenzivno i stalno motrenje nad trajnim plohama opažanja i izbojcima nastalim u tekućoj godini upotrebljava se određivanje mase od 100 listova ili 1 000 iglica te mase izbojaka.

Nije potrebno sjeći peteljke lišća, ali u slučaju sastavljenih listova preporučuje se odvojiti manje listove od osi lista ako to nije učinjeno u šumi. Kako bi se izbjegla kontaminacija, ne smiju se upotrebljavati naprašene plastične rukavice.

Uzorke nije potrebno sustavno prati, međutim to se preporučuje u regijama s visokom razinom onečišćenja zraka ili u blizini mora. Uzorci se peru vodom bez ikakvih dodataka.

Sušenje u peći obavlja se na temperaturi od najviše 80 °C najmanje 24 sata. Iglice se uklanjaju s grančica s istim oprezom kao pri odvajanju manjih listova s glavne osi lista.

II.8.   Kemijska analiza

Određuje se samo ukupna koncentracija elementa.

Svaka država može primjenjivati svoje nacionalne metode. Međutim, potrebno je potvrditi ukupne koncentracije elementa dobivene nacionalnim metodama s koncentracijama koje su potvrđene na referentnim standardnim uzorcima. Na folijarnom popisu razlikuju se obvezatni i neobvezatni parametri (vidjeti popis u daljnjem tekstu).

III.   Prijenos podataka

Države članice upotrebljavaju formate utvrđene obrascima 9, 10 i 11 danim u poglavlju 14. za prijenos podataka Komisiji o svakoj plohi.

POGLAVLJE 4.

JEDINSTVENE METODE ZA MJERENJE PROMJENA PRIRASTA NA PLOHAMA RAZINE 2

I.   Opće napomene

Mjerenje promjena prirasta u skladu s člankom 6. točkom (a) na svim se plohama provodi tijekom razdoblja mirovanja. Poziv za prvi popis iz Uredbe (EZ) 2152/2003 razdoblje je mirovanja u zimi 2004./2005. i ponavlja se u petogodišnjim vremenskim razmacima.

Sljedeće se odredbe temelje na tehničkim preporukama Ekspertne skupine za rast šuma Međunarodnog programa sudjelovanja za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume UN/ECE (MPS Šume). Mjerenje rasta podijeljeno je u dva dijela:

 

Ovdje opisane metodologije neprikladne su za makiju i slične vegetacijske vrste.

Države članice mogu uz periodička mjerenja parametara drveta slobodno provoditi stalna mjerenja opsega mjernom vrpcom.

II.   Metodologija popisa

II.1.   Datum mjerenja

Mjerenje se obavlja tijekom razdoblja mirovanja.

II.2.   Odabir stabala za uzorak

U načelu, motrenjem se prate sva stabla na ukupnoj plohi. Kad ploha ima mnogo stabala (npr. guste sastojine), može se odrediti potploha koja se upotrebljava za procjenu stabla. U tom se slučaju prate stabla na potplohi. Veličina potplohe u vrijeme popisa treba biti dovoljno velika da omogućuje dobivanje pouzdanih procjena za prirast sastojine tijekom cjelokupnog razdoblja izmjere. Određuje se točna veličina te potplohe i o njoj se izvješćuje.

Sva stabla čiji promjer s korom iznosi najmanje 5 cm, pojedinačno se označuju brojevima.

II.3.   Opći podaci

Prikupljaju se sljedeći podaci:

 

 

II.4.   Parametri koji se mjere

III.   Prijenos podataka

Države članice upotrebljavaju obrasce od 12 do 16 dane u poglavlju 14. za prijenos podataka o svakoj plohi Komisiji.

POGLAVLJE 5.

JEDINSTVENE METODE ZA MJERENJE DEPOZICIJE NA PLOHAMA RAZINE 2

I.   Opće napomene

Mjerenje depozicije u skladu s člankom 6. točkom (b) provodi se na najmanje 10 % ploha Razine 2.

Sljedeće se odredbe temelje na tehničkim preporukama Ekspertne skupine za depoziciju Međunarodnog programa sudjelovanja za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume UNECE (MPS šume).

II.   Metodologija motrenja

Svaka se ploha depozicije podrobno opisuje. Neke su informacije već uključene u opis ploha za motrenje šuma (duljina, širina, visina, izloženost, vrste stabala itd.). Ostale informacije treba dokumentirati s posebnim obzirom na stanje depozicije (izloženost okolišnim izvorima emisije i okolišnoj uporabi zemlje, lokaciji s obzirom na rub šume itd.). Za tumačenje i razumijevanje procesa depozicije korisne su informacije o čimbenicima kao npr. obliku sklopa krošnje, indeksu lisne površine itd.

II.1.   Motrenje prokapljivanja

Motrenje depozicije obavlja se na posebnim lokacijama. Mjerenja se obavljaju tako da su prostorno dobro raspoređena po državi, ako je to potrebno na svim plohama Razine 2. Mjerenje depozicije prokapljivanja obavlja se na samoj plohi. Ako to nije moguće, mjerenja se obavljaju u blizini plohe i u istoj sastojini. Mjerenja ni na koji način ne smiju utjecati na druga mjerenja tla i vegetacije. Mora se posebno paziti da se ni na koji način ne ošteti šumska ploha.

II.2.   Motrenje na otvorenom području u šumi

Na lokaciji u blizini stvarne plohe (na udaljenosti od 2 km), postavljaju se hvatači za samo mokre i/ili skupne depozicije. Lokacija se odabire tako da predmeti oko hvatača nisu bliže od svoje dvostruke visine.

II.3.   Motrenje onečišćenja zraka

Mjerenje onečišćenja zraka provodi se na posebno određenoj lokaciji, ali se iz praktičnih razloga ili koordinacije s drugim projektima može obavljati na određenoj udaljenosti. Na mjesto mjerenja ne smiju utjecati lokalni izvori emisija.

II.4.   Mjerno razdoblje

Mjerenje se provodi svaka četiri tjedna, tjedno ili u vremenskom razmaku između dva razdoblja ovisno u prvom redu o općim vremenskim uvjetima na određenoj plohi.

Kad je tijekom godine potrebno primijeniti različita mjerna razdoblja (npr. tjedno ljeti i mjesečno zimi), određuju se dva odvojena razdoblja motrenja i rezultati se dostavljaju odvojeno. Unutar jednog razdoblja motrenja duljina je mjernog razdoblja stalna. Isto se mjerno razdoblje koristi za motrenje pod krošnjama i za motrenje na otvorenom području.

II.5.   Uzorkovanje, postupanje s uzorcima

Za skupljanje uzoraka treba upotrebljavati čiste mjerne instrumente i posude. Za ispiranje opreme upotrebljava se deionizirana voda. Važno je tijekom uzorkovanja i transporta posude držati na tamnom i hladnom mjestu. Po toplu i sunčanu vremenu mogu se dodati konzervansi kako bi se spriječio rast alga. U tom se slučaju upotrebljavaju samo konzervansi koji ne utječu na analizu nijednog od mjernih iona.

II.6.   Prethodna obrada uzoraka, njihov transport i pohranjivanje

Određuje se količina svakog prikupljenog uzorka za pojedinačna prokapljivanja, procjeđivanja po površini stabla ili za skupljač na otvorenom. Uzorci se mogu analizirati odvojeno ili zajedno s uzorcima prikupljenim s iste plohe u istom vremenskom razmaku. Uzorci prokapljivanja, procjeđivanja po površini stabla ili uzorci prikupljeni na otvorenom analiziraju se odvojeno. Uzorci za mjerenje procjeđivanja po površini stabla mogu se objediniti samo za drveće iste vrste i slične veličine i dominantnosti.

Uzorci uzeti u kratkotrajnim razdobljima mogu se analizirati takvi kakvi jesu ili se prije analize mogu spojiti s uzorcima prikupljenima mjesečno. Ako se uzorci spajaju, moraju se spajati u omjeru s ukupnom količinom uzorka.

Uzorci se transportiraju u laboratorije što je prije moguće (po mogućnosti u kutijama za hlađenje) i do analize drže se na hladnom (4 °C) i tamnom mjestu.

II.7.   Opći podaci

Prikupljaju se sljedeći podaci:

 

 

 

 

Mogu se prikupljati i dodatni neobvezatni podaci kad su potrebni za tumačenje rezultata, npr. podaci o obliku sklopa krošnje, indeksu površine lista itd.

II.8.   Kemijska analiza

Obvezatni i neobvezatni parametri za analizu uzoraka skupnih depozicija, prokapljivanja, procjeđivanja po površini stabla i magle prikazani su u sljedećoj tablici:

III.   Prijenos podataka

Države članice upotrebljavaju obrasce od 17 do 19 dane u poglavlju 14. za prijenos podataka za svaku plohu Komisiji.

POGLAVLJE 6.

JEDINSTVENE METODE ZA METEOROLOŠKA MJERENJA NA PLOHAMA RAZINE 2

I.   Opće napomene

Meteorološka mjerenja u skladu s člankom 6. točkom (b) provode se na najmanje 10 % ploha opažanja. Sljedeće se odredbe temelje na tehničkim preporukama Ekspertne skupine za meteorološka i fenološka mjerenja Međunarodnog programa sudjelovanja za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume UNECE (MPS Šume).

II.   Metodologija popisa

II.1.   Lokacija opreme za uzrokovanje

Kako bi se predstavili posebni klimatski uvjeti šumskog zemljišta, mjerenja se provode unutar predmetnog šumskog područja. Općenito se mjerenja (uz iznimku temperature tla, vlage u tlu i oborina u sastojini) mogu provoditi iznad zastora krošnje na plohi ili mjernom mjestu na otvorenom unutar šumskog područja u blizini (obično udaljenost od najviše 2 km) sastojine plohe. Udaljenost od mjerne točke na otvorenom do obližnjih sastojina ili drugih prepreka mora biti najmanje dvostruke visine odraslog drveta. Temperatura tla, vlaga tla i oborine sastojine mjere se unutar sastojine stalne plohe opažanja.

Kad god je to moguće odgovarajuća se oprema kombinira s opremom za depoziciju. Kako bi se izbjeglo ometanje sustava korijenja i stanja tla, oprema se smješta tako da je lako dostupna i da se može održavati bez stvarnog prelaženja preko plohe.

II.2.   Metode za mjerenje stvarne meteorološke situacije na plohi ili u njezinoj blizini

Postavljanjem meteorološke postaje na otvorenom području u blizini plohe ili postavljanje tornja u sastojini u blizini plohe, vremenski se uvjeti neprestano prate. Tehnička oprema, senzori i njihovo postavljanje u skladu su s međunarodnim meteorološkim normama. Dobivaju se podaci o sljedećim varijablama.

II.3.   Prikupljanje, agregiranje, pohranjivanje i dostavljanje podataka

Podaci se prije dostavljanja agregiraju na dnevne vrijednosti (odvojeno iznos ili prosječna/srednja vrijednost, minimalna i maksimalna vrijednost).

Skupljaju se i dostavljaju sljedeći podaci o plohi:

 

 

 

 

 

POPIS PARAMETARA

III.   Prijenos podataka

Države članice upotrebljavaju obrasce od 20 do 23 navedene u poglavlju 14. za prijenos podataka o svakoj plohi Komisiji.

POGLAVLJE 7.

JEDINSTVENE METODE ZA MOTRENJE OTOPINE TLA NA PLOHAMA RAZINE 2

I.   Opće napomene

Motrenje otopine tla u skladu s člankom 6. točkom (b) provodi se na najmanje 10 % ploha Razine 2.

Sljedeće se odredbe temelje na tehničkim preporukama Ekspertne skupine za tla Međunarodnog programa sudjelovanja za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume UNECE (MPS Šume).

II.   Metodologija popisa

II.1.   Odabir lokacije uzorkivača

Uzorkivači za otopine tla postavljaju se u blizini mjesta na kojima se provodi procjena stanja krošnje. Lizimetri se mogu nasumično ili sustavno rasporediti preko cjelokupne plohe, premda taj postupak može biti ograničen kamenjem ili deblima (udaljenost od stabla nije navedena). Zbog narušavanja tla, lizimetri ništičnog tlaka ne postavljaju se u središnjem dijelu plohe u kojem se motre parametri stabla. Iz praktičnih se razloga može upotrebljavati reprezentativna potploha. Lizimetri koji su već postavljeni mogu se zadržati, međutim novi se postavljaju kao što je predloženo.

II.2.   Dubine uzorkovanja

Lizimetri se postavljaju na određene dubine, ali prihvatljivo je i postavljanje po horizontima.

Kad je to potrebno, lizimetri se postavljaju na barem dvije dubine, tj. jedan unutar zone korijena (predlaže se dubina od 10 do 20 cm) da bi se dobio uvid u koncentracije hranjivih tvari i toksičkih elemenata u blizini (cilj 1.) i jedan ispod zone korijena (predlaže se dubina od 40 – 80 cm) kako bi se procijenio iznos elementa (cilj 2.). Treći se lizimetar može postaviti odmah iza sloja humusa.

II.3.   Učestalost uzorkovanja

Na plohama na kojima se provode drugi programi intenzivnog motrenja, npr. meteorološka mjerenja i mjerenja depozicije, uzorkovanje otopine tla provodi se mjesečno ili dvotjedno. Uzorkovanje se provodi u istom mjesecu godine.

II.4.   Transport, pohranjivanje i priprema

Uzorci se transportiraju i pohranjuju tako da se kemijske promjene svedu na najmanju moguću mjeru.

Pohranjivanje otopine tla u okviru sustava lizimetra na hladnom (4 °C) i tamnom mjestu smanjit će biološku aktivnost. U mnogim slučajevima, a naročito tijekom hladne sezone, dovoljno je bocu držati na tamnom mjestu. Mogu se upotrebljavati organski i neorganski konzervansi, međutim oni mogu djelovati na analizu. Kako bi se moguće promjene uzoraka svele na najmanju moguću mjeru, otopinu tla treba skupljati što je prije moguće nakon usisavanja.

Izvješćuje se o postupku transporta i pohranjivanja (uključujući razdoblje čekanja). Kad je to potrebno o problemima tih postupaka i njihovim odstupanjima podrobno se izvješćuje.

Za određivanje kovina u tragovima, alikvotni se dijelovi uzorka transportiraju u laboratorij u bocama ispranima kiselinom.

Ako se skupljaju uzorci tla, moraju se držati na hladnom u plastičnim ili polietilenskim vrećicama i pohraniti na 4 °C do centrifugiranja ili pripreme zasićenog ekstrakta. Centrifugiranje ili ekstrakcija provode se unutar jednog dana (18 – 30 sati) nakon skupljanja otopine tla.

II.5.   Opći osnovni podaci

Prikupljaju se sljedeći podaci:

 

 

 

 

 

II.6.   Metode analize

Popis motrenja otopine tla u šumskom tlu razlikuje obvezatne i neobvezatne parametre (vidjeti popis koji slijedi).

POPIS PARAMETARA

III.   Prijenos podataka

Države članice upotrebljavaju formate utvrđene obrascima 24, 25 i 26 navedene u poglavlju 14. za prijenos podataka o svakoj plohi Komisiji.

POGLAVLJE 8.

JEDINSTVENE METODE ZA PROCJENU PRIZEMNE VEGETACIJE NA PLOHAMA RAZINE 2

I.   Opće napomene

Popis prizemne vegetacije u skladu s člankom 6. točkom (b) provodi se na najmanje 10 % ploha Razine 2.

Sljedeće se odredbe temelje na tehničkim preporukama Ekspertne skupine za stanje prizemne vegetacije Međunarodnog programa sudjelovanja za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume UNECE (MPS šume).

II.   Metodologija popisa

II.1.   Oblik uzorkovanja

Mogu se upotrebljavati dva različita oblika uzorkovanja koja dovode do bolje kvalitativne ili količinske karakterizacije:

 

Područje odabrano za procjenu vegetacije mora biti reprezentativno za plohe kako bi bilo usporedivo s drugim parametrima koji se bilježe na istoj plohi. Upotrebljava se nekoliko jedinica za uzorkovanje da bi se postiglo statističko ponavljanje.

U skladu s fitosociološkom uporabom najmanji je zahtjev da se vrste bilježe na razini plohe. Kako bi se postigla usporedivost rezultata među državama, obvezatno je zajedničko područje uzorkovanja (CSA) veličine 400 m2, reprezentativno za prizemnu vegetaciju ploha Razine 2. To područje može biti zbir manjih potploha unutar područja plohe Razine 2. Podaci se dostavljaju za ukupno područje CSA, a ne po potplohama (agregirani podaci). Države članice čuvaju rezultate odvojenih potploha u svojim nacionalnim bazama podataka.

Države mogu slobodno odabrati broj i oblik jedinica za uzorkovanje.

Ako jedinice za uzorkovanje nisu dodirne, određuju se što je moguće dalje unutar plohe Razine 2 ili njezine zaštitne zone kako bi se prostorna korelacija među jedinicama uzorkovanja unutar plohe svela na najmanju moguću mjeru. Također bi morale isključiti velike razlike na bilo kojoj razini uzorkovanja (pećine i stijene, putovi i staze, ognjišta, potoci i ribnjaci, jame i kanali, tresetna područja).

Za jedinice uzorkovanja mora se uspostaviti stalni sustav označivanja.

II.2.   Opći podaci

Prikupljaju se sljedeći opći podaci:

 

 

 

 

 

II.3.   Mjerenje brojnosti ili pokrova vrste

Države članice mogu u procjeni primijeniti vlastitu ljestvicu pod uvjetom da ju je moguće preračunati u postotak pokrova u rasponu od 0,01 % (veoma rijetko) do 100 % (potpun pokrov).

II.4.   Vrste

Treba uzeti u obzir sve fanerogame (papratnjače i cvjetnice), žilne kriptogame (bescvjetnice), terestričke mahovine i lišajeve. Za te skupine popis mora biti potpun. Vrste koje ne žive na tlu (neterestričke vrste) i gljive mogu se dodatno zabilježiti, ali bi bilo najbolje da su predmetom posebnog ispitivanja. Neutvrđene vrste treba kao takve zabilježiti i, ako nisu rijetke u jedinicama uzorkovanja, treba ih uzorkovati i pohraniti u herbarij za naknadnu identifikaciju.

Vrste koje se susreću samo na posebnim mjestima (npr. stijene, panjevi, putovi i staze, mrtvo drvo i sl.) treba zabilježiti odvojeno.

II.5.   Učestalost i vrijeme procjenjivanja

Svakih pet godina na najmanje 10 % ploha treba provesti ispitivanje vegetacije. Kad je sastav vegetacije složen i ovisan o godišnjem dobu, tijekom godine može biti potrebno provesti drugo procjenjivanje da se procijeni cjelokupan pokrov. Naknadna procjena prizemne vegetacije provodi se u približno u isto godišnje doba.

II.6.   Analiza

Procijenjene informacije na jedinicama uzorkovanja agregiraju se na razini ploha.

III.   Prijenos podataka

Države članice upotrebljavaju formate utvrđene obrascima 27 i 28 navedene u poglavlju 14. za prijenos rezultata procjene prizemne vegetacije Komisiji.

POGLAVLJE 9.

JEDINSTVENE METODE ZA PROCJENU OTPADA SA STABLA NA PLOHAMA RAZINE 2

I.   Opće napomene

Nadzor otpada sa stabla u skladu s člankom 6. točkom (c) na plohama Razine 2 provodi se neobvezatno od 2005. nadalje. Kad se provodi motrenje otpada sa stabla na snazi su sljedeće odredbe.

Sljedeće se odredbe temelje na tehničkim preporukama ad hoc Radne skupine za otpad sa stabla Međunarodnog programa sudjelovanja za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume UNECE (MPS Šume).

II.   Metodologija popisa

II.1.   Uzorkovanje

Za sve ciljeve procjenjivanja otpada sa stabla predlaže se da oblik uzorkovanja ploha obuhvati širok raspon tala, podneblja i strukture sastojina određene vrste.

Procjena otpada sa stabla provodi se samo na plohama motrenja Razine 2 na kojima se provodi i intenzivno motrenje meteorologije, depozicije, vode iz tla i fenologije.

II.2.   Postavljanje i broj hvatača otpada sa stabla

Hvatači otpada sa stabla postavljaju se tako da je moguća usporedba s rezultatima depozicije i vode iz tla.

Hvatači su fiksirani i mogu se postaviti nasumično ili sustavno, npr. u pravilnim razmacima u dovoljnom broju da predstavljaju cijelu plohu, a ne samo dominantne vrste stabala.

Hvatači otpada sa stabla trebaju se rasporediti preko cjelokupne površine plohe. Otpad sa stabla uzorkuje se iz najmanje 10 hvatača po plohi pa čak i do 20 hvatača ovisno o veličini plohe i vrsti stabala uključenih u procjenu.

Države mogu odabrati tip hvatača za motrenje otpada sa stabla.

II.3.   Učestalost uzorkovanja

Otpad sa stabla skuplja se barem jedanput mjesečno ili u razdobljima velikog otpada sa stabla čak i svaka dva tjedna. Uzorci se mogu objediniti u periodičke uzorke za kemijske analize. U regijama sa snijegom i mrazem zimi te u udaljenim područjima može biti potrebno hvatače ostaviti preko zime u šumi. U tom se slučaju otpad sa stabla skuplja jedanput prije zimskog razdoblja i jedanput nakon što se otopi snijeg jer mraz ograničuje odvodnjavanje i raspadanje otpada.

II.4.   Parametri i analiza

Pri procjeni otpada sa stabla razlikuju se obvezatni i neobvezatni parametri (vidjeti popis koji slijedi).

POPIS PARAMETARA

Uzorci otpada sa stabla za kemijsku se analizu suše na konstantnu težinu u peći na maksimalnoj temperaturi 80 °C, najbolje na 65 °C. Nakon tog sušenja masa od 100 listova ili 1 000 iglica čuva se na temperaturi 105 °C. Poznavanjem postotka vlage u poduzorcima, cjelokupan iznos svake frakcije može se na temperaturi od 80 °C pretvoriti u suhu masu. Uzorci osušeni na maksimalno 80 °C melju se u homogeni prah. Kemijska analiza otpada sa stabla slična je folijarnoj kemijskoj analizi. Rezultati kemijske analize otpada sa stabla evidentiraju se samo do 80 °C kao i masa otpada sa stabla.

III.   Prijenos podataka

Države članice upotrebljavaju formate utvrđene obrascima 29, 30 i 31 dane u poglavlju 14. za prijenos podataka o svakoj plohi Komisiji.

POGLAVLJE 10.

JEDINSTVENE METODE ZA PROCJENU KAKVOĆE OKOLNOG ZRAKA NA PLOHAMA RAZINE 2

I.   Opće napomene

Ocjenjivanje kakvoće okolnog zraka neobvezatno je na plohama Razine 2. Kad se procjenjivanje kakvoće okolnog zraka provodi na snazi su sljedeće odredbe.

Sljedeće se odredbe temelje na tehničkim preporukama Radne skupine za kakvoću okolnog zraka Međunarodnog programa sudjelovanja za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume UN/ECE (MPS Šume).

II.   Odabir metode i opreme

Pasivno uzorkovanje obavlja se na lokacijama koje trenutačno ne prate glavne onečišćivače zraka s pomoću aktivnih uzorkivača.

Pojedinačne države mogu vrstu pasivnog instrumenta za uzorkovanje koji se upotrebljava slobodno odabrati. Međutim, treba pokazati da su i uzorkivači i postupci koji se primjenjuju u skladu s mjerama koje su poduzete pri uporabi referentne metode (aktivni uzorkivač).

III.   Mjerno razdoblje

Uzorkovanje se po mogućnosti obavlja barem svaka dva tjedna. Na udaljenim se lokacijama mjerno razdoblje može produljiti na četiri tjedna, ako je to potrebno, a na jako onečišćenim lokacijama skratiti na jedan tjedan. Mjerenje ozona za listopadne se vrste ograničuje na razdoblje listanja, ali se za druge onečišćivače nastavlja tijekom preostalog dijela godine.

IV.   Odabir ploha i lokacija

Motrenje kakvoće okolnog zraka provodi se na posebno određenoj lokacije i na plohama na kojima su podaci o meteorologiji i depoziciji dostupni. Treba odabirati lokacije s različitom izloženošću, tj. lokacije na kojima se očekuje visoka izloženost uz nekoliko osnovnih postaja.

Koncentracije onečišćenog zraka mjere se u blizini šume, ali izvan nje na mjestu koje je reprezentativno za plohu. Motrenje se može provoditi na otvorenom, po mogućnosti tamo gdje su postavljeni uzorkivači za mokre depozicije i meteorološka oprema.

V.   Parametri

Sljedeći su parametri dio neobvezatnog motrenja kakvoće okolnog zraka.

 

VI.   Prijenos podataka

Države članice upotrebljavaju formate utvrđene obrascima 32, 33 i 34 dane u poglavlju 14. za prijenos podataka o svakoj plohi Komisiji.

POGLAVLJE 11.

JEDINSTVENE METODE ZA PROCJENU VIDLJIVE OŠTEĆENOSTI ZBOG UTJECAJA OZONA NA PLOHAMA RAZINE 2

I.   Opće napomene

Procjena oštećenosti zbog utjecaja ozona u skladu s člankom 6. točkom (c) provodi se neobvezatno na plohama Razine 2. Kad se procjenjuje oštećenost zbog utjecaja ozona na snazi su sljedeće odredbe.

Sljedeće se odredbe temelje na tehničkim preporukama Radne skupine za kakvoću okolnog zraka Međunarodnog programa sudjelovanja za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume UNECE (MPS šume). (Upućuje se na posebni priručnik koji je priredila ta radna skupina u kojem su dostupne dodatne informacije.)

II.   Opseg

Procjena simptoma vidljivih oštećenja zbog utjecaja ozona po mogućnosti se obavlja na plohama na kojima se provodi pasivno uzorkovanje ozona.

III.   Procjenjivanje i vrednovanje

III.1.   Procjenjivanje na plohama Razine 2

Procjenjivanje vidljivih oštećenja zbog utjecaja ozona na glavnim vrstama stabala u okviru plohe intenzivnog motrenja (PIM) obavlja se barem na granama istih 5 pojedinačnih stabala na kojima se provodi folijarno uzorkovanje za kemijsku analizu.

Uzorci za folijarna oštećenja skupljaju se svake druge godine s gornjeg dijela krošnje koja je izložena suncu.

Godišnja je procjena poželjna, ali nije obvezatna.

III.2.   Procjena na lokacijama uzorkovanja izloženim svjetlosti (LUIS)

Lokacija uzorkovanja izložena svjetlosti (u daljnjem tekstu: LUIS) uspostavlja se u blizini lokacije na kojoj je postavljen pasivni uzorkivač ozona. Cilj je procjenjivanja u okviru LUIS-a dobiti procjenu folijarnog oštećenja zbog utjecaja ozona vegetacije na rubu šume, izložene svjetlu, koja je najbliže instrumentu za mjerenje ozona unutar promjera od najviše 500 m. Predlaže se nasumični oblik uzorkovanja opisan u dodatku I. posebnog priručnika koji je priredila radna skupina u kojem su dostupne dodatne informacije.

Procjena se obavlja na drveću, grmlju, lozi i trajnicama (jednogodišnje su biljke neobvezatne).

Iz procjene su isključene samo jednosupnice.

III.3.   Razdoblje procjene

Identifikacija i utvrđivanje količine vidljivih oštećenja pod utjecajem ozona u okviru ploha Razine 2 provodi se: za četinjače između listopada i veljače, a za listače između srpnja i početka rujna.

Općenito identifikacija vidljivih oštećenja pod utjecajem ozona na drveću, grmlju i zeleni u okviru LUIS-a i za prizemnu vegetaciju u okviru IPP-a (neobvezatna) provodi se najmanje jedanput tijekom kasnog ljeta (i početkom ljeta ako je to izvedivo) prije prirodnoga gubitka boje i starenja i/ili prije nego suša izazove gubitak lista.

III.4.   Procjenjivanje glavnih vrsta listača

Za glavne drvne vrste, odsječe se pet grana (što je moguće manjih, ali s prisutnim svim razvojnim fazama lista) sa svakog stabla iz suncu izložene gornje trećine krošnje, zajedno s dvogodišnjim folijarnim uzorkovanjem za kemijsku analizu iglica i listova ili u skladu s lokanim simptomima fenologije, ako je to moguće. Nakon što se skupi reprezentativni se broj listova po grani (tj. približno 30 listova u slučaju Fagus sylvatica) ispituje u najboljim svjetlosnim uvjetima i procjenjuje oštećenost zbog ozona (da/ne).

III.5.   Vrednovanje za glavne vrste drveća četinjača

Kao i pri postupku uzorkovanja listova, sa svakog se drveta odreže nekoliko grana (5 grana što je moguće manjih, ali koje imaju barem iglice tekuće godine (C-iglice) i iglice prethodne godine (C + 1-iglice)) sa suncu izloženoga gornjeg dijela krošnje. Ako je taj dio stabla nedostupan, upotrebljava se dio grana skupljenih za folijarnu analizu.

Za svaki se dobni razred iglice (od tekuće godine (C) do tri godine starih (C + 2) iglica) bilježi klorotična pjegavost u postotku ukupne zahvaćene površine tako da se razvrstaju sve iglice istog dobnog razreda koje čine površinu, a zatim se za taj postotak određuje odgovarajući rezultat (razred) u skladu sa sljedećom tablicom.

Rezultati se izračunavaju prema razredu iglice; stabla (i vrste) imaju odvojene rezultate za iglice dobnih razreda C, C + 1, C + 2 itd. Konačni rezultat pojedinog stabla rezultat je koji odgovara prosječnom postotku oštećenih iglica određenog dobnog razreda za to stablo (izračunava se uprosječen postotak oštećenih iglica u svim pojedinačnim pršljenovima iglica danog dobnog razreda na tom stablu), dok je konačni rezultat za plohu rezultat koji odgovara prosjeku postotaka oštećenih iglica svih uzorkovanih stabala.

III.6.   Identifikacija vidljivog ozona na (manjem) stablu, grmu i trajnicama na LUIS-u i (neobvezatno) na prizemnoj vegetaciji na plohama Razine 2.

Za procjenjivanje simptoma manjih stabala, grmova i zeljastih biljaka na LUIS-u i (neobvezatno) na prizemnoj vegetaciji na plohama Razine 2 potrebni su sljedeći podaci za svaku nasumično odabranu uzorkovanu prostornu jedinicu:

 

 

Stanje vlažnosti tla priopćuju se na LUIS-u i neobvezatnim potplohama. Svaku oštećenu vrstu treba uzorkovati i slikati u skladu s tehničkim preporukama Radne skupine za kakvoću okolnog zraka.

IV.   Prijenos podataka

Države članice upotrebljavaju obrasce 35, 36 i 37 dane u poglavlju 14. za prijenos podataka o svakoj plohi Komisiji.

POGLAVLJE 12.

JEDINSTVENE METODE ZA FENOLOŠKA OPAŽANJA NA PLOHAMA RAZINE 2

I.   Opće napomene

Procjena fenologije u skladu s člankom 6. točkom (c) neobvezatna je na plohama Razine 2. Kad se procjenjuje fenologija primjenjuju se sljedeće odredbe.

Sljedeće se odredbe temelje na tehničkim preporukama Ekspertne skupine za meteorologiju i fenologiju Međunarodnog programa sudjelovanja za procjenu i motrenje utjecaja zračnog onečišćenja na šume UNECE (MPS Šume). (Upućuje se na posebni priručnik koji je priredila ta ekspertna skupina u kojem su dostupne dodatne informacije.)

II.   Opseg

Površan pregled plohe i zaštitne zone obavlja se samo na onim plohama Razine 2 na kojima se provode mjerenja meteoroloških opažanja, depozicije i otpada lišća sa stabla.

III.   Opažanja i bilježenja na razini plohe

Daljnje se osnovne informacije o ekološkim procesima na plohi kao i sustav za rano uzbunjivanje o događajima koji utječu na stanje na stablima, mogu dobiti bilježenjem najočitijih učinaka biotičkih i abiotičkih (štetnih) događaja i fenoloških pojava. To je posebno važno za vrednovanje podataka Razine 2 na nacionalnoj razini.

Opažanja i bilježenja moraju bili laka i jednostavna te ograničena na:

 

 

III.1.   Lokacija

Motrenja se obavljaju na plohi i/ili zaštićenoj zoni onih ploha Razine 2 na kojima se provode stalna mjerenja.

III.2.   Učestalost

Datumi opažanja mogu se podudarati s datumima skupljanja uzoraka depozicije ili otopine tla. Za motrenje fenoloških promjena tijekom razdoblja rasta potrebna je učestalost od barem jedanput u svaka dva tjedna.

III.3.   Opažanje i bilježenje

Sve su vrste važne na plohama za intenzivni motrenje; naime, prednost treba dati glavnim vrstama stabala na plohi. Države članice mogu uključiti više vrsta. Međutim, u tom slučaju svaku vrstu treba odvojeno bilježiti. Treba bilježiti samo događaje koji su se dogodili i/ili promijenili njihovu gustoću/intenzitet od posljednjega posjeta. Kako se pojavljuju pojedinačne faze fenoloških pojava, procjenjivanja se ponavljaju dok se faza ne dovrši.

IV.   Intenzivno fenološko motrenje na razini pojedinačnog stabla

Faze koje treba pratiti (kadgod je to primjenjivo na vrste): pojava lista/iglice, pojava ivanjskih (Lammas) izbojaka, drugo listanje, cvjetanje, jesenska obojenost (rumenilo), odumiranje listova/iglica i opadanje lišća/iglica.

IV.1.   Odabir vrsta i ploha

Prioritet treba dati:

 

IV.2.   Kriteriji za odabir uzoraka stabala

Kriteriji za odabir stabala:

Stabla treba odabrati među stablima na kojima se provodi procjenjivanje stanja oštećenosti krošnje. Po mogućnosti treba dati prednost stablima koja su jasno vidljiva kad se stoji izvan plohe jer velika učestalost opažanja može utjecati na stanje prizemne vegetacije na plohi.

Ako nije vidljiv dovoljan broj stabala na kojima se procjenjuje stanje krošnje, treba odabrati dodatna stabla s plohe ili iz zaštićene zone. U tom slučaju:

 

 

Za uzorkovanje se na plohi odabire između 10 i 20 stabala po vrsti. Sva se stabla moraju označiti brojem. Ako već imaju brojeve (npr. za procjenjivanje stanja oštećenosti krošnje i prirasta) ti se brojevi ostavljaju i upotrebljavaju.

Ako odabrano drvo umre ili se ukloni, ono se može zamijeniti drugim. Novo odabranom drvetu treba dati novi broj koji se registrira i o njemu se izvješćuje Komisija.

IV.3.   Krošnja koju treba procijeniti

Vrh krošnje (svijetla krošnja) mora se vidjeti s jedne točke opažanja. Ako to nije moguće prihvatljiv je i srednji dio krošnje. Isti dio krošnje treba uzeti u obzir za daljnja fenološka opažanja tijekom čitave godine kao i za buduće godine.

IV.4.   Smjer procjenjivanja

Smjer iz kojeg se čine opažanja na pojedinačnim stablima mora svaki put biti isto. Treba ga zabilježiti uporabom osmorazrednog sustava u vrijeme odabira stabala i njihova bilježenja na obrascu 12a. Svaku promjenu tog položaja treba zabilježiti i prijaviti.

IV.5.   Učestalost opažanja

Tijekom razdoblja od početka do kraja predmetnih fenoloških faza, tjedna motrenja obavljaju se istog dana u tjednu.

IV.6.   Faze koje treba pratiti

U načelu, za fenološko su motrenje važne sve faze. Međutim, iz praktičnih razloga (npr. financijski ulaz, jednostavnost i pouzdanost motrenja, usporedivost širom Europe, usklađenost s drugim ispitivanjima, kao npr. stanjem krošnje) potrebno je usmjeriti se na ograničen broj faza i na glavne vrste ili skupine vrsta.

Razlikuju se četinjače i listače:

U fazi cvjetanja bilježi se samo otvaranje muških cvjetova (koje obilježava cvjetni prah) dok se ostale faze bilježe količinski. Osim tog treba zabilježiti oštećenost iglica, listova ili cvjetova izazvanu kasnim proljetnim mrazem te njezin intenzitet. U daljnjem se tekstu opisuju definicije i određivanja pojedinačnih faza.

V.   Dodatne tehnike motrenja

Dodatne tehnike (npr. skupljanje otpada sa stabla ili mjerenje volumena mjernom vrpcom) mogu osigurati dodatne i dopunske informacije.

Uzorkovanje otpada sa stabla daje količinske podatke, npr. o cvjetanju, proizvodnji sjemena, osipanju lišća/iglica itd.

Vrpce za mjerenje volumena: stalna mjerenja promjene volumena mogu osigurati informacije o početku i prestanku rasta te o reakciji stabla na pojavu stresa.

Kemizam prokapljivanja može osigurati dodatne informacije o nastanku fenoloških faza kroz promjene u tokovima hranjivih tvari.

VI.   Prijenos podataka

Države članice upotrebljavaju obrasce 38, 39 i 40 navedene u poglavlju 14. za prijenos podataka o svakoj plohi Komisiji.

POGLAVLJE 13.

POJEDINOSTI ZA DOSTAVLJANJE OSNOVNIH INFORMACIJA O PRIMIJENJENIM METODAMA MOTRENJA I REZULTATIMA PROCJENJIVANJA/TUMAČENJA KOJI SU DOBIVENI NA NACIONALNOJ RAZINI

I.   Opće napomene

Osim dostavljanja podataka u skladu s člankom 15. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 2152/2003 države članice pripremaju i Komisiji dostavljaju dokument s osnovnim informacijama o metodama motrenja koje se primjenjuju na plohama Razine 1 i 2 (Izvješće koje prati podatke, IPP).

IPP se sastoji od dva dijela: dio koji opisuje stvarno primijenjene metode plana uzorkovanja, upotrijebljenu opremu, procjenu, analizu itd. (za pojedinosti vidjeti stavak II.1.) te dio o iznimkama i smetnjama koje su se pojavile (za pojedinosti vidjeti stavak II.2.).

II.   Izvješće koje prati podatke

II.1.   Dio IPP-a koji opisuje stvarno primijenjene metode itd.

Taj dio IPP-a opisuje stvarno primijenjene metode plana uzorkovanja, upotrijebljenu opremu, procjenu, analizu itd. Daju se sljedeće pojedinosti:

Metode popisa/uzorkovanja

U mnogim je ispitivanjima u okviru programa Forest Focus izbor opreme, dubina uzorkovanja, vrijeme, intenzitet ispitivanja itd. dosta slobodan. Daju se pojedinosti o stvarno primijenjenoj opremi i stvarnoj dubini, vremenu i učestalosti ispitivanja/uzorkovanja. Pojedinosti o uzorkovanju zajedno s pojedinostima o pohranjivanju i transportu navode se kad god se uzimaju uzorci.

Ukratko se opisuju sve primijenjene kontrolne mjere.

Metode za analizu i izračunavanje rezultata

S obzirom na analizu, daju se pojedinosti o pripremi uzoraka i metoda primijenjenih u analizi. Daju se točne pojedinosti o upotrijebljenim metodama uključujući mogućnosti za (ponovno) izračunavanje dobivenih podataka. Sve se primijenjene kontrolne mjere (koje sudjeluju u testovima analize goda itd.) ukratko opisuju.

Informacije dane uz pomoć upitnika IPP vrijede sve dok se ne promijene primijenjene metode.

Posebnu pozornost valja obratiti na opažanje i bilježenje promjena u primijenjenim metodama za popis, transport i analizu. Regionalne se razlike navode i objašnjavaju veoma iscrpno (npr. različiti laboratoriji koji se upotrebljavaju za analizu).

II.2.   Dio IPP-a koji se odnosi na nastale iznimke i poremećaje (godišnji IPP)

Uz opće informacije o metodama opisanim s pomoću upitnika IPP, treba opisati posebne poteškoće, iznimke, poremećaje i probleme pri provjeravanju podataka koji se dostavljaju svake godine.

Iznimke i poremećaji

Izvješćuje se o izuzetnim situacijama i važnim poremećajima koji odstupaju od uobičajenoga. Pored opisa metoda primijenjenih za uzorkovanje, analizu itd., prikazanih u upitniku IPP, potrebna je dobra dokumentacija iznimaka, iznimnih situacija i poremećaja. To se dokumentira u godišnjem izvješću IPP i dostavlja Komisiji zajedno s podnesenim podacima.

Provjeravanje podataka, upravljanje podacima i kakvoća podataka

Daju se postupci za provjeravanje podataka, uključujući ograničenja za odbijanje podataka (provjeravanje vjerodostojnosti) te postupci primijenjeni za provjeru homogenosti nizova nacionalnih podataka.

Kad su podaci nepotpuni, u određenim se slučajevima mogu donositi procjene na temelju rezultata iz drugih izvora. Takvi se procijenjeni podaci iskazuju a upotrijebljene pretpostavke podrobno dokumentiraju.

Nadalje, mora se dati opis metoda primijenjenih s obzirom na osiguranje i nadzor kakvoće.

Komisija od država članica može zatražiti dodatne informacije ako su potrebne na temelju godišnjih upitnika IPP.

POGLAVLJE 14.

JEDINSTVENE UPUTE ZA IZVJEŠĆIVANJE O REZULTATIMA I ZA OBLIK PODATAKA

I.   Opće tehničke informacije za dostavljanje podataka

I.1.   Zahtjevi za računalnu opremu

Kao medij za dostavljanje podataka odabrana je 3,5″ flopi disketa (DSDD ili HD) ili CD-ROM. Ako su dostupne mogućnosti za elektronički prijenos podataka države članice ta sredstva upotrebljavaju od 2005. nadalje.

I.2.   Zahtjevi za programsku opremu, oblik podataka

Diskete treba formatirati na odgovarajuću gustoću (DSDD = niska gustoća i HD = visoka gustoća) uporabom DOS 2.1 ili višim i moraju biti 100 % sukladne s IBM-om. Sve su informacije na disketi ili CD-ROM-u u znakovima ASCII u skladu sa strukturom određenom u tablicama navedenim pod točkom V.

I.3.   Datoteke

Svaka disketa (ili niz disketa) sadržava datoteke o plohi i podacima; datoteka sa sažetim informacijama o plohama (datoteka o plohama) i datoteke s rezultatima pojedinačnog popisa (datoteke o podacima).

II.   Provjeravanje podataka i upravljanje podacima

Daju se postupci za provjeravanje podataka, uključujući ograničenja za odbijanje podataka (provjeravanje vjerodostojnosti) te postupci primijenjeni za provjeru homogenosti nizova nacionalnih podataka.

Kad su podaci nepotpuni, u određenim se slučajevima mogu donositi procjene na temelju rezultata iz drugih izvora. Takvi se procijenjeni podaci iskazuju, a upotrijebljene pretpostavke pomno dokumentiraju.

III.   Godišnje izvješće o učinjenom napretku pri tumačenju/vrednovanju rezultata na nacionalnoj razini

To izvješće osigurava informacije o učinjenom napretku pri tumačenju/vrednovanju rezultata na nacionalnoj razini. Za tumačenje/vrednovanje rezultata na nacionalnoj razini daju se sljedeće pojedinosti:

Države članice obavljaju vrednovanje i tumačenje podataka motrenja na nacionalnoj razini.

Države članice slobodno odlučuju koja se vrednovanja i tumačenja provode na nacionalnoj razini i priopćuju ih Komisiji.

IV.   Vremenski raspored za dostavljanje IPP-a i izvješća o učinjenom napretku pri tumačenju/vrednovanju rezultata na nacionalnoj razini

IV.1.   Vremenski raspored za IPP

Upitnik IPP popunjava se i dostavlja Komisiji zajedno s dostavljanjem prvih podataka. Ako se metode promijene dostavljaju se informacije o promjenama. Dio IPP-a koji se odnosi na opise uočenih poremećaja i iznimaka dostavlja se Komisiji zajedno s podacima koji se dostavljaju godišnje.

IV.2.   Vremenski raspored za izvješća o učinjenom napretku pri tumačenju/vrednovanju rezultata na nacionalnoj razini

Izvješća o napredovanju o vrednovanju i tumačenju koja se provode na nacionalnoj razini dostavljaju se Komisiji prije 31. prosinca svake godine.

V.   Dostavljanje podataka u digitalnom obliku – obrasci

Obrasci:

(Obrasci su dostupni samo u Excel formatu)

POGLAVLJE 15.

POPIS KODOVA I OBRAZLOŽENJE ZA PODATKE ISPITIVANJA RAZINE 1 I RAZINE 2

Sljedeće se upute i kodovi upotrebljavaju za prijenos podataka na mreži Razine 1 i Razine 2 u okviru Uredbe (EZ) br. 2152/2003. Izmjene za pojedinačne godine izvješćivanja dostupne su u izvješćima DG JRC o tehničkim specifikacijama.

Opće informacije o plohi

(1)   Država

(2)   Broj plohe opažanja

Broj plohe opažanja podudara se s jedinstvenim brojem koji je dodijeljen stalnoj plohi tijekom odabira ili postavljanja.

(3)   Datum motrenja, datum procjenjivanja, datum analize

Datum se popunjava sljedećim redom dan, mjesec i godina:

(4)   Koordinate zemljopisne širine/duljine

Upišite svih šest brojeva koordinata zemljopisne širine i duljine središta plohe opažanja (npr.):

Prvo je polje za označivanje koordinata + ili –

(5)   Dostupnost vode glavnim vrstama (procjena)

(6)   Vrste humusa

(7)   Nadmorska visina

(8)   Usmjerenost (ekspozicija)

(9)   Prosječna dob dominantne etaže (u godinama)

(10)   Tip tla

Fluvisols

Gleysols

Regosols

Leptosols

Arenosols

Andosols

Vertisols

Cambisols

Calcisols

Gypsisols

Solonetz

Solonchaks

Kastanozems

Chernozems

Phaeozems

Greyzems

Luvisols

Lixisols

Planosols

Podzoluvisols

Podzols

Acrisols

Alisols

Nitisols

Ferralsols

Plinthosols

Histosols

Anthrosols

(11)   Veličina cjelokupne plohe, veličina potplohe

Veličina ukupne plohe ili potplohe iskazuje se u 0,0001 ha.

(12)   Broj stabala na cjelokupnoj plohi

Uzorak stabala na obje razine uključuje sve vrste stabala, pod uvjetom da su stabla visoka najmanje 60 cm.

(13)   Procjena prinosa

Procjena se prinosa sastoji od apsolutne i relativne procjene prinosa.

Apsolutna je procjena procijenjeni prosječni prinos tijekom cjelokupnog životnog vijeka sastojine. Relativni prinos pokazuje je li apsolutna procjena prinosa niska, normalna ili visoka za sastojinu. Upotrebljavaju se sljedeći kodovi:

(14)   Ostala opažanja

Ovdje se navode važne informacije koje se odnose na plohu.

Opće informacije na razini stabla

(15)   Broj uzorkovanog stabla

Broj stabla je broj koji je stablu dodijeljen tijekom postavljanja plohe.

(16)   Vrsta (Referencija: Flora Europaea)

Listače (* = vrste koje se upotrebljavaju pri folijarnom popisu)

Četinjače (* = vrste koje se koriste za folijarni popis)

Informacije koje se odnose na ispitivanje stanja krošnje i mjerenje prirasta

(17)   Osutost

Za svako je stablo, brojka koja označuje osutost izražena kao postotak (u koracima od 5 %) uspoređen s potpuno olistanim stablom. Upotrebljava se stvarni postotak.

itd.

(18)   Kodovi promjene boje

(19)   Identifikacija vrste oštećenosti

Kad je to moguće treba dodati daljnju oznaku vrste oštećenja, npr. za kukce: vrstu ili skupinu (npr. „potkornjaci”).

(20)   Izloženost

(21)   Iznošenje i mortalitet

Kod 0: drvo je živo i na njemu se mogu obavljati mjerenja (novo, pazite, to nije isto kao i nedostajuća vrijednost)

Kod 1-: drvo izneseno, nestalo

Kod 2-: drvo još živo i stojeće, ali nisu izvršena mjerenja krošnje ili se mjerenja visine ne smiju uzeti u obzir pri izračunima sastojine ili rasta.

Kod 3-: Stojeće mrtvo stablo (visoko barem 1,3 m)

Kod 4-: stablo koje je palo živo ili mrtvo (visina ispod 1,3 m ili deblo drveta ili krošnja dodiruje tlo na jednom mjestu)

Bilješke:

 

(22)   Socijalna klasa

(23)   Zasjena krošnje

(24)   Vidljivost

(25)   Prsni promjer (DBH)

Promjer na prsnoj visini (1,30 m) s korom u 0,1 centimetara.

Kad se za mjerenje upotrebljava mjerna vrpca potrebna je samo jedna vrijednost. Kad se upotrebljava šestar utvrđuje se i bilježi maksimalni i minimalni promjer (s korom) (promjer 1 i promjer 2).

(26)   Kora

Debljina kore je 1,30 m izražena u centimetrima s jednom decimalom.

(27)   Visina stabla

Visina se stabla izražava u metrima i zaokružuje na 0,1 metar.

(28)   Volumen stabla

Volumen stabla može se procijeniti na temelju izmjerenog promjera i visine tako da se koriste lokalno poznati brojčani parametri ili uporabom valjanih tablica za volumen. Volumen stabla izražava se u kubičnim metrima (m3) s tri decimale.

(29)   Visina do krošnje

Visina do krošnje zaokružena na 0,1 metar određuje se do najniže žive grane, s tim da se ne uzimaju u obzir vodeni izbojci.

(30)   Duljina krošnje

Duljina krošnje zaokružena na 0,1 metar određuje se od vrha debla do najniže žive grane, s tim da se ne uzimaju u obzir vodeni izbojci.

(31)   Širina krošnje

Prosječna širina krošnje određuje se uprosječivanjem najmanje četiriju polumjera pomnoženih s dva i zaokruženih na 0,1 metar.

(32)   Promjer bez kore

Stvarni se promjer bez kore izračunava kao promjer s korom od čega se odbije širina kore na dvije strane. Promjer bez kore za pet godina unatrag izračunava se kao stvarni promjer bez kore umanjen za prirast posljednjih pet godina stabla na obje strane. Promjer bez kore izražava se u 0,1 cm.

(33)   Temeljnica na plohi

Stvarna se temeljnica na plohi izračunava kao zbroj temeljnica svih stabala na plohi. Temeljnica na plohi za pet godina unazad izračunava se na temelju procijenjenog promjera bez kore prije pet godina svih stabala na plohi. Temeljnica na plohi izražava se u 0,1 m2.

(34)   Drvna zaliha na plohi

Stvarna drvna zaliha na plohi izračunava se kao ukupna drvna zaliha svih stabala na plohi. Drvna zaliha na plohi za pet godina unatrag izračunava se na temelju procijenjenog promjera bez kore prije pet godina svih stabala na plohi. Drvna se zaliha na plohi izražava u 0,1 m3.

(35)   Prorjeđivanje

Ako do prorjeđivanja dođe tijekom petogodišnjeg razdoblja između dviju godina kad su se određivali promjer, temeljnica na plohi i drvna zaliha na plohi, to se označuje (da = 1, ne = 0). U dodatnom se dijelu opisuju pojedinosti tog prorjeđivanja što je moguće iscrpnije (uključujući: način prorjeđivanja, točnu godinu prorjeđivanja, intenzitet prorjeđivanja izražen kao broj stabala, temeljnica/ha, drvna zaliha/ha).

Informacije o mjerenju folijarnog sastava i procjeni otpada sa stabla

(36)   Oznaka uzorka

Oznaka uzorka za folijarni popis sastoji se od oznake vrste stabla (vidjeti točku 15) koju slijedi (nakon točke) oznaka za listove/iglice tekuće godine (= 0) ili u slučaju iglica prethodne godine (tekuća godina + 1 iglice) koristite oznaku (1), npr. uzorak iglica prethodne godine Picea abies (118) je: 118.1

(37)   Brojevi stabala u uzorku

Kako u nekim uzorkovanjima (lišće, prirast) treba upotrijebiti stabla izvan redovite plohe (ili potplohe), moraju se dodijeliti posebni brojevi. Brojevi tih stabala počinju slovom (F = lišće, R = analiza godova putem izvrtaka za mjerenje prirasta, D = analiza s pomoću kolutova) nakon čega slijede brojevi redoslijedom (npr. F001). Brojeve treba dostaviti.

(38)   Masa od 100 listova ili 1 000 iglica

Određuje se masa od 100 listova ili 1 000 iglica (sušenih u peći) u gramima.

Informacije o motrenju depozicije i meteorološko motrenje

(39)   Kod uzorkivača

Za uzorkivače za depozicije upotrebljavaju se sljedeći kodovi.

Pojedinosti o upotrijebljenoj opremi navode se u prilogu dokumenta s osnovnim podacima.

(40)   Količina uzorka

Ukupna se skupljena količina uzorka (uzoraka) dijeli prema području sliva skupljača i izražava u milimetrima.

(41)   Prvi i završni datum razdoblja motrenja

Prvi i završni datum svakog razdoblja motrenja navodi se na obrascima u istom obliku kao i datum opažanja, procjene i analize.

Razdoblje motrenja sastoji se od jednog ili više mjernih razdoblja. Mjerna razdoblja unutar jednog razdoblja motrenja moraju biti jednako duga. Najmanja duljina mjernog razdoblja iznosi jedan tjedan, a najveća jedan mjesec.

Kad su tijekom godine potrebna različita mjerna razdoblja (npr. tjedna ljeti i mjesečna zimi), određuju se dva odvojena razdoblja motrenja i rezultati se na obrascima iskazuju odvojeno.

(42)   Broj mjernih razdoblja

Broj mjernih razdoblja u svakom razdoblju motrenja navodi se u obrascima.

(43)   Mjerno razdoblje

Navodi se mjerno razdoblje u kojem je uzorak sakupljen. Svake godine (1. siječnja ili oko tog datuma) započinje novi niz mjernih razdoblja. Kad se uzorci iz nekoliko mjernih razdoblja prije analize spajaju, u prilogu dokumenta uz osnovne informacije navode se iscrpne informacije o mješavini. Broj prvog mjernog razdoblja upotrebljava se za razdoblje analize (npr. kad se uzorci iz razdoblja 9, 10, 11 i 12 spajaju u jedan uzorak za analizu, taj uzorak dobiva broj razdoblja 9).

Parametri koji se procjenjuju u kodu plohe/mjernog instrumenta

Svim mjernim instrumentima koji se postavljaju na plohi ili u njezinoj blizini dodjeljuje se kod plohe opažanja/mjernog instrumenta.

Taj se kod sastoji od broja plohe (najviše četveroznamenkasti broj) i uzastopnog broja za sve mjerne instrumente (do broja 99). Kad se mjerni instrumenti zamjenjuju ili dodaju, upotrebljavaju se novi kodovi. (npr. peti mjerni instrument na plohi 1234 dobiva tako kod 1234.05).

(44)   Lokacija

Označuje se mjesto mjernog instrumenta:

(45)   Varijabla

Oznaka varijable koja se mjeri mjernim instrumentom

Podaci o mjernom instrumentu

(46)   Vertikalan položaj

Vertikalan položaj (visina ili dubina) mjernog instrumenta označuje se u metrima znakom plus (= visina iznad tla) ili znakom minus (dubina ispod tla) s pomoću znaka plus/minus i dvoznamenkastog broja s jednom decimalom (+/– 99,9).

(47)   Kod mjernog instrumenta

Za uzorkivače i način bilježenja podataka upotrebljavaju se sljedeći kodovi:

Pojedinosti o opremi navode se u izvješću koje prati podatke (IPP).

(48)   Interval skeniranja (samo automatski mjerni instrumenti)

Interval između dviju uzastopnih procjena iskazuje se u sekundama.

(49)   Interval pohranjivanja (samo automatski mjerni instrumenti)

Interval između dvaju uzastopnih pohranjivanja podataka iskazuje se u minutama

(50)   Oborine i prokapljivanje

Kod oborina navodi se njihova dnevna količina, uporabom formata do četiri znamenke i jednom decimalom (9999,9)

(51)   Temperatura (zrak i tlo)

Temperatura se izražava u °C uporabom oznake plus/minus i dvije znamenke s jednom decimalom (+/– 99,9). Dostavljaju se dnevne srednje vrijednosti, dnevna najniža i dnevna najviša temperatura.

(52)   Relativna vlažnost

Relativna se vlažnost iskazuje kao dnevna srednja vrijednost te najviša i najniža dnevna vrijednost, uporabom oblika od tri znamenke i jedne decimale (999,9).

(53)   Brzina vjetra

Brzina vjetra iskazuje se kao dnevna srednja vrijednost i najviša dnevna postignuta vrijednost, uporabom oblika od dvije znamenke i jedne decimale (99,9).

(54)   Smjer vjetra

Pri smjeru vjetra navodi se prevladavajući smjer u danu. Vjetrovnica se razdjeljuje u osam odjeljaka po 45° s početkom od 22,5° nadalje (SI (= 45°), I (= 90°), JI (= 135°)… S (= 0°). Pri najčešćem se smjeru vjetra priopćuje njegova srednja vrijednost.

(55)   Sunčevo zračenje i UVb zračenje

Sunčevo zračenje i UVb zračenje izražava se kao dnevna srednja vrijednost; upotrebljava se oblik do najviše četiri znamenke s jednom decimalom (9999,9).

(56)   Procjeđivanje po površini debla

Procjeđivanje po površini debla izračunava se u mm oborina i navodi se njegova dnevna količina; upotrebljava se oblik do najviše četiri znamenke s jednom decimalom (9999,9).

(57)   Matični supstrat u tlu

Matični se supstrat u tlu iskazuje u hPa kao dnevna srednja vrijednost, najniža i najviša vrijednost u danu; upotrebljava se oblik do najviše četiri znamenke s jednom decimalom (9999,9).

(58)   Sadržaj vode u tlu

Sadržaj se vode u tlu izražava u vol. % kao dnevna srednja vrijednost, najniža i najviša vrijednost dosegnuta u danu; upotrebljava se oblik do najviše dvije znamenke s jednom decimalom (99,9).

(59)   Potpunost

Potpunost je pokazatelj obuhvata postupaka skeniranja i pohranjivanja i izražava se u postocima; upotrebljava se oblik do najviše tri znamenke (l00 % = potpuno).

Podaci vezani uz motrenje otopine tla

(60)   Broj uzorkivača

Uzorkivači na plohi trajno se označuju brojem (1 — 99)

(61)   Kod uzorkivača

Sljedeći se kodovi upotrebljavaju za uzorkivače za otopine tla:

(62)   Dubina uzorkovanja

Dubina uzorkovanja u metrima ispod površine (npr. – 0,40)

Informacije vezane uz procjenu prizemne vegetacije

(63)   Broj plohe/ispitivanja

Broj ispitivanja dodjeljuje se svaki put (dan) ili u svim okolnostima (unutar i izvan ograde), kad se na pojedinačnoj plohi obavlja procjena prizemne vegetacije. Kombiniranjem broja plohe i broja ispitivanja dobiva se jedinstven broj plohe/ispitivanja.

(64)   Ograda

Kako se vegetacija unutar ograde i izvan nje može veoma razlikovati, odlučeno je da se u načelu prizemna vegetacija uvijek popisuje izvan ograde. Kad se ispitivanje provodi unutar ograde o tome se mora izvijestiti kao o odvojenom ispitivanju i navesti kod ograde:

(65)   Ukupna uzorkovana površina

Ukupna uzorkovana površina izražava se u m2 s najviše četiri znamenke. U izvješću koje prati podatke (ili DAR-Q) iznose se točne pojedinosti o broju ponavljanja, lokaciji/usmjerenosti ploha s prizemnim rašćem i njihovoj veličini.

(66)   Visina i pokrov slojeva

Prosječna visina i procijenjeni pokrov ukupnog sloja prizemne vegetacije, sloja grmlja, sloja prizemnog rašća i mahovine dostavlja se kako slijedi:

Prosječna se visina slojeva izražava u metrima s jednom znamenkom i dvije decimale (9,99). Procijenjeni pokrov izražava se kao postotak % cjelokupnog uzorkovanog područja.

(67)   Slojevi

Određeni su sljedeći slojevi.

Presadnice i mladice ispod 0,5 m trebaju biti dijelom biljnog sloja.

(68)   Kd vrste

Treba primijeniti kd vrste koji se sastoji od triju skupina brojnih kodova za porodicu, rod i vrstu koje su odvojene točkicama (.). Većina se kodova sastoji od troznamenkastog broja.

(69)   Pokrov biljnih vrsta

Države mogu same procijeniti brojnost/pokrov biljnih vrsta. Pokrov se izražava u % s tri znamenke s dvije decimale (999,99). U IPP-u se opisuju sve metode procjenjivanja i pretvaranje u %.

Podaci o oštećenju pod utjecajem ozona

(70)   Brojenje i određivanje za postotak simptomatičnih listova na grani s približno 30 listova

(71)   Brojenje i određivanje rezultata za vidljiva ozonska oštećenja kako su izražena na odgovarajućim godinama iglica za skupljene grane vrsta četinjača

(72)   Kod i definicija za razvrstavanje stanja vlažnosti tla u okviru LUIS-a i potploha

Podaci o fenološkim opažanjima

(73)   Kodovi događaja za praćene utjecaja i fenološke pojave

(74)   Nastanak događaja i pojava

U slučaju da se opaze znatna oštećenja lista ili krošnje (događaj koda 6) ili druga oštećenja (događaj koda 7), treba obaviti dodatno procjenjivanje u skladu s posebnim priručnikom o stanju oštećenosti krošnje i njegovim uputama za procjenu uzroka oštećenja.

(75)   Motreni dio krošnje

(76)   Faze cvjetanja

Broj muških cvjetova koji su u opisanoj fazi, ili su tu fazu već prošli, bilježi se u skladu sa sljedećom klasifikacijom:

(77)   Pojava iglica, razvoj listova, jesenska obojenost i otpadanje lišća

Omjer iglica ili listova vidljivog dijela krošnje koji su u opisanoj fazi, ili su tu fazu već prošli, bilježi se u skladu sa sljedećom klasifikacijom:

(78)   Otpadanje zelenog lišća

Otpadanje zelenog lišća izazvano npr. tučom, olujom s vjetrom, kukcima ili sušom treba bilježiti u skladu sa sljedećom klasifikacijom (u skladu s „bilježenjem biotičkih i abiotičkih (štetnih) događaja”, ali na razini pojedinačnog stabla):

(79)   Oštećenje iglica, listova ili cvjetova pod utjecajem mraza

Oštećenje iglica, listova ili cvjetova izazvano kasnim mrazem u proljeće bilježi se u skladu sa sljedećom klasifikacijom:

U slučaju kad se opaze znakovi znatnog oštećenja lista ili krošnje (događaj koda 6) ili drugih oštećenja (događaj koda 7), treba obaviti dodatno procjenjivanje u skladu s posebnim priručnikom o stanju oštećenosti krošnje i njegovim uputama za procjenu uzroka oštećenja.

Informacije o dodatnim informacijama o uzrocima oštećenja

(80)   Lokacija u krošnji

(81)   Zahvaćeni dijelovi stabla i lokacija u krošnji

(82)   Glavne kategorije uzročnika/čimbenika

(83)   Skupina uzročnika

(84)   Skupina uzročnika – Divljač i ispaša

(85)   Skupina uzročnika – kukci

(86)   Skupina uzročnika – gljive

(87)   Skupina uzročnika – abiotički

(88)   Skupina uzročnika – izravno djelovanje čovjeka

(89)   Skupina uzročnika – atmosferski onečišćivači

(90)   Skupina uzročnika – Ostalo

(91)   Opseg

Opseg oštećenja pokazuje dio (%) zahvaćenog dijela stabla pod utjecajem djelovanja uzročnika ili faktora uzroka, npr % zahvaćenih grana.

Opseg simptoma koji odražavaju osutost (npr. oštećenost lista pod utjecajem defolijatora) pokazuje % površine listova koja je izgubljena zbog djelovanja određenog uzročnika/čimbenika. To znači da opseg treba uzeti u obzir ne samo % oštećenih listova nego i „intenzitet” oštećenja na razini lista: fiziološki je za drvo velika razlika ako 30 % njegovih listova ima samo manje rupice ili je 30 % njegova lišća potpuno pojedeno.

Površina zahvaćenog lista izražava se kao postotak stvarnog lišća u vrijeme opažanja.

(92)   Razredi opsega oštećenja

(93)   Naziv uzroka

Primjenjuje se nomenklatura koju preporučuje MPS Šume.

(1)  Obvezatno dostaviti.

(2)  Mjerenje se preporučuje kad se izračunavaju kisele lužnate zalihe.

(3)  Mjerenje NH4 preporučuje se na područjima s visokom depozicijom NH4 (iznad 20 kg NH4 po hektaru godišnje

(4)  Preporučuje se jer su to manje hranjive tvari. Države članice mogu analizirati i više, sve ili dio neobvezatnih parametara.

(5)  Samo kod aktivnog uzorkovanja.

(6)  Treba dostaviti.

PRILOG II.

PRIRUČNIK za usklađivanje s člankom 10. Uredbe (EZ) br. 2152/2003

ZAJEDNIČKI KLJUČNI PODACI O ŠUMSKIM POŽARIMA – TEHNIČKE SPECIFIKACIJE

Sljedeće se tehničke specifikacije primjenjuju za zajedničke ključne podatke koji se evidentiraju i prijavljuju za svaki šumski požar kao što je navedeno u članku 9.

Podaci se dostavljaju datotekama u formatu ASCII odvojeni zarezom (tj. CSV – vrijednosti odvojene zarezom). Svaki je požar jedna stavka datoteke. Sljedeće se informacije uključuju u svaki zapis o požaru:

 

 

 

 

 

 

Izvješće o požaru i primjer podataka

Potpuno izvješće o požaru sadržavat će sve stavke (polja) podataka koje su navedene u tablici koja slijedi.

Izvješće o požaru iz stupca „Primjer podatka o požaru” bilježi se u dostavljenoj datoteci CSV kako slijedi:

Važna napomena

U izvješću o požaru nijedno polje ne smije ostati nepopunjeno. Poseban kd mora se za svaku vrstu podatka izričito definirati i zabilježiti u slučaju manjkavih informacija. Za različite tipove podataka moraju se definirati kodovi manjkavih podataka.

Predlažu se sljedeći kodovi manjkavih podataka:

Prazna polja (bez podataka i bez koda manjkavih podataka) smatraju se pogreškama, a odgovarajuće izvješće o požaru obrađuje se odvojeno.

Procjena kakvoće podataka

Analitička procjena kakvoće podataka obavit će se nakon primitka podataka od država članica kako bi se osigurala cjelovitost i logička dosljednost baze podataka.

U prvoj se fazi pregledavaju pojedinačna polja kako bi se provjerilo poštuju li se rasponi podataka i pravila validacije (vidjeti tablicu koja slijedi).

U drugoj se fazi mora provjeriti logička dosljednost među poljima. S tim će se ciljem za primljene podatke primijeniti određena pravila kao u sljedećim nepotpunim primjerima:

 

 

(1)  Za Belgiju „Gemeenten/Communes”, za Dansku „Kommuner”, za Njemačku „Gemeinden”, za Grčku „Demoi/Koinotites”, za Španjolsku „Municipios”, za Francusku „Communes”, za Irsku „Counties or County boroughs”, za Italiju „Comuni”, za Luksemburg „Communes”, za Nizozemsku „Gemeenten”, za Austriju „Gemeinden”, za Portugal „Freguesias”, za Finsku „Kunnat/Kommuner”, za Švedsku „Kommuner” i za Ujedinjenu Kraljevinu „Wards”. Za Cipar „Chor”, za Češku Republiku „Obec”, za Estoniju „Linn/Vald”, za Mađarsku „Telep”, za Litvu „Savyvaldybe”, za Latviju „Pagasts/Pilseta”, za Poljsku „Gmina”, za Sloveniju „Obcina”, za Slovačku „Obce/Ku”.

(2)  SL L 154, 21.6.2003., str. 1. Uredba kako je izmijenjena Uredbom (EZ) br. 1888/2005 (SL L 309, 25.11.2005., str. 1.).

(3)  Referencija na stavke ovog Priloga.

(4)  Duljina polja (broj znakova) dana je samo za polja s određenom duljinom. Kd općine jer se priopćuje u skladu s nomenklaturom države članice (DČ) može biti različite duljine s obzirom na državu.

PRILOG III.

Mjerila procjenjivanja koja se odnose na studije, eksperimente

Sljedećih sedam kriterija navedenih u tablici koja slijedi, Komisija primjenjuje u svrhu procjenjivanja prijedloga studija, eksperimenata i demonstracijskih projekata te testiranja na temelju ogledne faze uključene u nacionalne programe.

Raspon bodova mogućih za svako pitanje koje određuje sedam kriterija te izlučni rezultati za svako pitanje navedeni su u tablici koja slijedi. Ako prijedlog ne postigne najmanji rezultat za pitanje eliminira se iz procesa.

PRILOG IV.

OBRASCI ZA NACIONALNE PROGRAME

Objašnjenja

Tipovi aktivnosti:

Tip A:   Koordinacija i upravljanje:

 

Tip B:   Troškovi povezani s motrenjem šumskih ekosustava (članak 4. stavak 1. točke a/b i članak 5. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 2152/2003)

 

Tip C:   Studije, eksperimenti, demonstracijski projekti i ogledne faze (članak 5. stavak 2., članak 6. stavak 2. i članak 7. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 2152/2003)

Obrasci

Za prezentaciju višegodišnjih nacionalnih programa upotrebljavaju se sljedeći obrasci:

 

Obrazac za opis programa sadržava administrativne informacije o nadležnom tijelu i sažete informacije o različitim pojedinačnim zahtjevima u programu uz vremenski raspored. Obrazac mora imati pečat nadležnog tijela koje ga mora valjano potpisati i datirati, s imenom potpisnika koje se navodi ispod potpisa. Uz programski list koji se odnosi na sažetak pojedinačnih zahtjeva predaje se obrazac za posebne informacije (koji sadržava tehničke informacije o pojedinačnim zahtjevima) koji se popunjava za svaki pojedinačni zahtjev za pomoć.

Za prilagodbe nacionalnog programa potpuno revidiran obrazac 1 mora se predati s informacijama o posebnim mjerama (obrazac 3). Svi obrasci moraju biti označeni s „Izmjene Nacionalnog programa br. …”.

Sljedeći su obrasci dostupni samo u Excelovim tablicama:

List 3: List za aktivnosti C

PRILOG V.

Godišnja izvješća o isplatama korisnicima

Uvodne napomene

Godišnja izvješća i izvješća o napredovanju podnose se u duplikatu na sljedeću adresu:

 

 

Tablica 1.

Izvješće o izdacima za nacional program za

Nacionalni program 200 _- 200 _

Faza: _ Razdoblje od 1/_ _/200 _ do 1/_ _/200 _

 

Tablica 2.

Stanje napredovanja radova za

Nacionalni program 200 _- 200 _

Faza: _ Razdoblje od 1/_ _/200 _ do 1/_ _/200 _

PRILOG VI.

Zahtjev za predfinanciranje

Nacionalni program 200 _- 200 _

Faza: _ Razdoblje od 1/_ _/200 _ do 1/_ _/200 _

PRILOG VII.

Potvrda o isplati razlike za

Nacionalni program 200 _- 200 _

Faza: _ Razdoblje od 1/_ _/200 _ do 1/_ _/200 _

PRILOG VIII.

Tablica 3.

Bilanca stanja prihoda i rashoda

Nacionalni program 200 _- 200 _

Faza: _ Razdoblje od 1/_ _/200 _ do 1/_ _/200 _

 

Tablica 4.

Raščlamba troškova za

Nacionalni program 200 _- 200 _

Faza: _ Razdoblje od 1/_ _/200 _ do 1/_ _/200 _

(razvrstano prema podtipu aktivnosti)

PRILOG IX.

EVALUACIJE I PREGLEDI

Upute za ex-ante evaluaciju

Ex-ante evaluacija uzima u obzir iskustva iz prethodnih aktivnosti motrenja. Ex-ante evaluacija zamišljena je i da pokaže potencijalne faktore rizika i prepreke za provedbu na terenu. Mora staviti naglasak na tehnički i financijski mehanizam motrenja.

Osim toga, ex-ante evaluacija osigurava dodatne informacije koje su Komisiji potrebne pri pregledu prijedloga i pri donošenju pravedne i transparentne odluke o financijskom doprinosu. U tom smislu proces evaluacije mora olakšati konstruktivan dijalog između tijela odgovornih za nacionalne programe i stručnjaka te Komisije.

Glavni elementi koje mora uzeti u obzir ex-ante evaluacija

 

 

 

 

 

 

Srednjoročna evaluacija i ex post evaluacija

Srednjoročna evaluacija i ex post evaluacija prikazuju ostvareni napredak te stavljaju naglasak na analizu manjkavosti i potencijala.

Glavni elementi s kojima se moraju pozabaviti srednjoročna evaluacija i ex post evaluacija