(1)

Zajednica je ugovorna stranka Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora i Sporazuma o primjeni odredaba Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora od 10. prosinca 1982. koje se odnose na gospodarenje i očuvanje pograničnih ribljih stokova i visoko migratornih ribljih stokova. Ovim se međunarodnim instrumentima utvrđuje dužnost država da surađuju u očuvanju živih resursa na otvorenome moru i propisuje da takvu suradnju obavljaju izravno države ili se ona provodi preko odgovarajućih podregionalnih ili regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom ili u okviru sporazuma o upravljanju ribarstvom.

(2)

Nepostojanje regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom ili sporazuma o upravljanju ribarstvom ne oslobađa države od obveze da u skladu s pravom mora, u odnosu na svoje državljane, donesu mjere koje su potrebne za očuvanje živih resursa na otvorenome moru kao i za zaštitu osjetljivih morskih ekosustava od štetnih utjecaja ribolovnih aktivnosti.

(3)

Člankom 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2371/2002 od 20. prosinca 2002. o očuvanju i održivom iskorištavanju ribolovnih resursa u okviru zajedničke ribarstvene politike (2) utvrđuje se da se u okviru zajedničke ribarstvene politike, kod poduzimanja mjera za smanjenje utjecaja ribolovnih aktivnosti na morske ekosustave, treba primjenjivati načelo opreznog pristupa. Člankom 7. iste Uredbe utvrđuje se da Komisija može, na temelju zahtjeva države članice potkrijepljenog dokazima ili na vlastitu inicijativu, odlučiti o uvođenju hitnih mjera ako postoje dokazi da ribolovne aktivnosti dovode u ozbiljnu opasnost očuvanje živih vodenih resursa ili morskoga ekosustava i da je potrebno odmah intervenirati.

(4)

Zajednica se obvezuje čuvati morske ekosustave poput grebena, podmorskih uzvišenja, dubokomorskih koralja, hidrotermalnih izvora i morskoga dna sa spužvama. Obilje znanstvenih podataka pokazuje da je cjelovitost ovih ekosustava ugrožena zbog ribolova pridnenim alatom. Zajednica je već donijela mjere zabrane pridnenog ribolova u vodama Zajednice u kojima su pronađeni takvi ekosustavi. Zajednica je također odigrala značajnu ulogu u donošenju sličnih mjera za otvoreno more na područjima koja su u nadležnosti svih postojećih regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom ovlaštenih za reguliranje pridnenog ribolova. Zajednica je također aktivno sudjelovala u osnivanju novih organizacija ili postizanju novih sporazuma kako bi sva svjetska mora bila obuhvaćena odgovarajućim regionalnim sustavima očuvanja i gospodarenja u ribarstvu. U nekim je područjima na otvorenome moru, međutim, uspostaviti takvo tijelo prilično težak zadatak.

(5)

U Rezoluciji 61/105 Opće skupštine Ujedinjenih naroda, usvojenoj 8. prosinca 2006., međunarodna se zajednica složila s tim da treba hitno donijeti mjere kako bi se osjetljivi morski ekosustavi zaštitili od štetnih utjecaja aktivnosti pridnenog ribolova strogim uređenjem takvih aktivnosti putem regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom ili sporazuma o upravljanju ribarstvom ili putem država članica s obzirom na plovila koja plove pod njihovim zastavama i djeluju na područjima na kojima nema takvih organizacija ili sporazuma.

U tom je cilju Opća skupština pripremila smjernice za vrste mjera koje treba donijeti. Rad koji je u okviru FAO-a ostvaren na razvoju međunarodnih smjernica za upravljanje tim ribolovnim aktivnostima u okviru Kodeksa odgovornog ribarstva također je od velikog značenja za izradu i donošenje takvih mjera kao i za njihovu provedbu od strane država članica.

(6)

Zajednica posjeduje prilično veliku flotu koja obavlja pridneni ribolov u područjima koja nisu regulirana putem regionalnih organizacija ili sporazuma za upravljanje ribarstvom nadležnih za reguliranje takvih ribolovnih aktivnosti i u kojima se ne može očekivati uspostavljanje navedenih organizacija ili sporazuma u kratkoročnom razdoblju. Ne dovodeći u pitanje stalne napore da se otklone preostale prostorne praznine u međunarodnom sustavu za upravljanje ribarstvom, Zajednica mora ispuniti svoje obveze na temelju prava mora koje se odnose na očuvanje živih morskih resursa u tim područjima, te stoga mora donijeti odgovarajuće mjere s obzirom na svoje flote. Zajednica pri tome mora djelovati u skladu sa smjernicama iz Rezolucije 61/105 Opće skupštine.

(7)

Ključna komponenta preporuka Opće skupštine su mjere koje bi trebalo provoditi kako bi se „… procijenilo, na temelju najdostupnijih znanstvenih informacija, bi li pojedine aktivnosti pridnenog ribolova imale značajno štetne utjecaje na osjetljive morske ekosustave i osiguralo da se navedene aktivnosti, ako je procjena potvrdna, obavljaju tako da se spriječe takvi štetni utjecaji ili da se njihovo daljnje izvođenje ne odobri”.

(8)

Za provedbu navedene preporuke potrebno je da predmetna ribarska plovila imaju odobrenje za ribolov na temelju posebne ribolovne dozvole izdane u skladu s Uredbom Vijeća (EZ) br. 1627/94 od 27. lipnja 1994. o utvrđivanju općih odredaba u vezi s posebnim dozvolama za ribolov (3) i Uredbom Komisije (EZ) br. 2943/95 od 20. prosinca 1995. o utvrđivanju detaljnih pravila primjene Uredbe Vijeća (EZ) br. 1627/94 (4). Osim toga, za izdavanje i valjanost takvih dozvola moraju biti ispunjeni posebni uvjeti kojima se jamči da je utjecaj odobrenih ribolovnih aktivnosti bio pravilno procijenjen i da je provođenje ribolovnih operacija u skladu s navedenom procjenom.

(9)

Za provedbu preporuka Opće skupštine također su potrebne relevantne mjere praćenja da bi se osiguralo ispunjenje uvjeta na temelju kojih su dozvole izdane. To uključuje promatrače na brodu i posebne odredbe u vezi s djelovanjem satelitskih sustava za praćenje plovila u slučajevima tehničke greške ili nefunkcioniranja sustava, uz one utvrđene Uredbom Komisije (EZ) br. 2244/2003 od 18. prosinca 2003. o utvrđivanju detaljnih odredaba u vezi sa satelitskim sustavom nadzora plovila (5).

(10)

Utvrđivanje osjetljivih morskih ekosustava na područjima koja nisu uređena putem regionalnih organizacija za upravljanje ribarstvom jest posao koji je još u tijeku, te u vezi s tim postoji relativno malen broj znanstvenih informacija. Zbog toga je potrebno zabraniti upotrebu pridnenih ribolovnih alata na područjima na kojima nije obavljena odgovarajuća znanstvena procjena opasnosti od značajno štetnih utjecaja koje takve ribolovne aktivnosti mogu imati na osjetljive morske ekosustave.

(11)

Kršenje posebnih uvjeta, poput onih u vezi s neocijenjenim područjima, djelovanjem satelitskog sustava za praćenje plovila i premještanjem aktivnosti u slučaju nepredviđenog otkrića osjetljivog morskog ekosustava, može nanijeti nepopravljivu štetu takvom ekosustavu te zato treba biti dodano na popis ozbiljnih prekršaja iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 1447/1999 od 24. lipnja 1999. o popisu načina ponašanja koja ozbiljno ugrožavaju pravila zajedničke ribarstvene politike (6).

(12)

Zaštita pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka uređena je Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom protoku takvih podataka (7), te se u potpunosti primjenjuje i na obradu osobnih podataka u smislu ove Uredbe, posebno u vezi s pravima osoba, na koje se podaci odnose, na pristup, ispravljanje, blokiranje i brisanje podataka te obavješćivanje trećih strana, pa ta prava stoga nisu podrobnije određena u ovoj Uredbi,

(a)

za koja je odgovorna regionalna organizacija za upravljanje ribarstvom s nadležnošću reguliranja tih ribolovnih aktivnosti ili koja su obuhvaćena sporazumom o upravljanju ribarstvom kojima se reguliraju te ribolovne aktivnosti;

(b)

u kojima je proces osnivanja regionalne organizacije za upravljanje ribarstvom u tijeku i u kojima su se sudionici procesa dogovorili o privremenim mjerama zaštite osjetljivih morskih ekosustava od destruktivnog utjecaja do kojeg dolazi zbog upotrebe pridnenog alata.

(a)

‚„morski ekosustav” znači dinamična cjelina zajednica biljaka, životinja i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna jedinica;

(b)

„osjetljivi morski ekosustav” znači svaki morski ekosustav čija je cjelovitost (tj. struktura ili funkcija ekosustava), prema najbolje dostupnim znanstvenim informacijama i načelu predostrožnosti, ugrožena značajno štetnim utjecajima koji proizlaze iz fizičkog kontakta s pridnenim ribolovnim alatima tijekom uobičajenih ribolovnih operacija, i uključuje, među ostalim, grebene, podmorska uzvišenja, dubokomorske koralje, hidrotermalne izvore i morsko dno sa spužvama. Najosjetljiviji ekosustavi su oni koji se lako poremete i koji se vrlo sporo obnavljaju ili se uopće ne obnove;

(c)

„značajno štetni utjecaji” znači utjecaji (procijenjeni pojedinačno, u kombinaciji ili kumulativno) koji ugrožavaju cjelovitost ekosustava tako što umanjuju reproduktivnu sposobnost pogođene populacije i degradiraju dugoročnu prirodnu produktivnost staništa ili uzrokuju, ne samo privremeno, značajan gubitak raznolikosti vrsta, staništa ili tipova zajednica;

(d)

„pridneni ribolovni alati” znači alati koje se tijekom uobičajenih ribolovnih operacija nalaze u dodiru s morskim dnom i uključuju povlačne mreže (koće), dredže, pridnene mreže stajaćice, pridnene parangale, vrše i zamke.

(a)

mjesto na kojem se namjerava loviti;

(b)

ciljane vrste;

(c)

vrsta alata i dubina na kojoj će se upotrijebiti; te

(d)

konfiguracija batimetrijskoga profila morskog dna na području na kojemu se namjerava loviti, ako taj podatak već nije na raspolaganju nadležnim tijelima predmetne države članice koja je država zastave.

(a)

nezavisno bilježi, na istom obrascu kakav se koristi u očevidniku plovila, podatke o ulovu propisane člankom 6. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2847/93 od 12. listopada 1993. o uspostavljanju sustava kontrole koji se primjenjuje na području zajedničke ribarstvene politike (8);

(b)

bilježi sve slučajeve izmjena plana ribolova iz članka 5. stavka 2.;

(c)

evidentira sve nepredviđene nailaske na osjetljive morske ekosustave iz članka 7. i prikuplja podatke koji mogu biti korisni za zaštitu dotičnog područja;

(d)

bilježi dubine na kojima se koristi ribolovni alat;

(e)

daje izvještaj na uvid nadležnim tijelima dotične države članice u roku od 20 dana nakon završetka promatračkoga razdoblja. Kopija ovog izvještaja šalje se Komisiji u roku od 30 dana nakon primitka pisanoga zahtjeva.

(a)

rodbinski povezan sa zapovjednikom plovila ili s drugim časnikom koji radi na plovilu na koji je poslan promatrač;

(b)

zaposlenik zapovjednika plovila na koji je poslan;

(c)

zaposlenik zapovjednikovog zastupnika;

(d)

zaposlenik kompanije koju nadzire zapovjednik ili njegov zastupnik;

(e)

rodbinski povezan sa zapovjednikovim zastupnikom.

(a)

osim podataka propisanih člankom 18. Uredbe (EEZ) br. 2847/93, podatke o ulovima ribarskih plovila iz članka 1., utvrđenima na temelju podataka iz očevidnika, uključujući potpunu evidenciju ribolovnih dana izvan luke i izvještaje koje su podnijeli promatrači, a koji su razvrstani po tromjesečjima u godini, po tipu alata i po vrstama ribe;

(b)

podatke o poštivanju planova ribolova i zahtjeva iz članaka 6., 7. i 8. od strane ribarskih plovila iz članka 1. stavka 1. i o mjerama poduzetima za otklanjanje i sankcioniranje slučajeva nepoštivanja i ozbiljnih kršenja iz članka 10.;

(c)

podatke o provedbi članka 8.