(1)

Financijska kriza pokazala je važne nedostatke u području financijskog nadzora koji nije predvidio štetne makrobonitetne razvoje niti spriječio akumulaciju prekomjernih rizika u financijskom sektoru, a posebno je istaknula slabosti postojećeg makrobonitetnog nadzora.

(2)

U studenom 2008. Komisija je zadužila skupinu na visokoj razini pod predsjedanjem gosp. Jacquesa de Larosièrea (de Larosièrova skupina) da izradi preporuke o tome kako ojačati europske nadzorne mehanizme s ciljem bolje zaštite građana i ponovne uspostave povjerenja u financijski sustav.

(3)

De Larosièrova skupina je u svom završnom izvješću predstavljenom 25. veljače 2009., preporučila, između ostalog, osnivanje tijela na razini Unije, zaduženog za nadzor rizika financijskog sustava u cjelini.

(4)

Komisija je u svojoj Komunikaciji od 4. ožujka 2009. pod naslovom „Poticanje europskog oporavka” pozdravila i dala široku potporu preporukama de Larosièrove skupine. Na svom sastanku 19. i 20. ožujka, Europsko vijeće usuglasilo se o potrebi poboljšanja propisa i nadzora financijskih institucija u Uniji te o korištenju izvješća de Larosièrove skupine kao osnove za djelovanje.

(5)

Komisija je u svojoj Komunikaciji pod naslovom „Europski financijski nadzor” od 27. svibnja 2009. navela niz reformi sadašnjih mehanizama zaštite financijske stabilnosti na razini Unije, posebno uključujući osnivanje Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), odgovornog za makrobonitetni nadzor. Vijeće je dalo potporu stajalištu Komisije dana 9. lipnja 2009., a Europsko Vijeće je to učinilo na svom sastanku 18. i 19. lipnja 2009. te su pozdravili namjeru Komisije da donese zakonodavne prijedloge za uspostavljanje novog okvira u potpunosti.

(6)

Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (3) uspostavljen je makrobonitetni nadzor financijskog sustava na razni Unije i Europski odbor za sistemske rizike (ESRB).

(7)

S obzirom na svoju stručnost u pogledu makrobonitetnih pitanja, Europska središnja banka (ESB) može znatno doprinijeti učinkovitom makrobonitetnom nadzoru financijskog sustava Unije.

(8)

ESB bi trebao osigurati tajništvo ESRB-a (tajništvo) te bi u tom smislu ESB trebao osigurati dovoljno ljudskih i financijskih resursa. Osoblje tajništva bi stoga trebalo podlijegati Uvjetima zaposlenja za osoblje ESB-a. Posebno, u skladu s preambulom Odluke ESB-a od 9. lipnja 1998. o donošenju Uvjeta zaposlenja za osoblje Europske središnje banke, kako je izmijenjena dana 31. ožujka 1999. (ESB/1998/4) (4), osoblje ESB-a trebalo bi se zaposliti na najširoj mogućoj zemljopisnoj osnovi, između državljana država članica.

(9)

Vijeće je 9. lipnja 2009. zaključilo da bi ESB trebao osigurati analitičku, statističku, administrativnu i logističku potporu ESRB-u. Kako je zadaća ESRB-a obuhvatiti sve aspekte i područja financijske stabilnosti, ESB bi trebao uključiti nacionalne središnje banke i nadzornike kako bi pružali svoje posebno stručno znanje. Stoga bi trebalo iskoristiti opciju dodjele posebnih zadaća u vezi politika bonitetnog nadzora ESB-u, propisanu Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, povjeravanjem ESB-u zadaće osiguranja tajništva ESRB-a.

(10)

ESB-u bi se trebala povjeriti zadaća osiguranja statističke potpore ESRB-u. Prikupljanje i obrada podataka navedenih u ovoj Uredbi, a što je potrebno za provedbu zadaća ESRB-a, stoga trebalo bi potpadati pod primjenu članka 5. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i ESB-a i primjenu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2533/98 od 23. studenoga 1998. o prikupljanju statističkih podataka od strane Europske središnje banke (5). Sukladno navedenom, trebalo bi se podijeliti povjerljive statističke informacije koje je prikupio ESB ili Europski sustav središnjih banaka s ESRB-om. Dodatno, ova Uredba ne bi trebala dovesti u pitanje Uredbu (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici (6).

(11)

Tajništvo bi trebalo pripremati sastanke ESRB-a i poduprijeti rad općeg odbora, upravljačkog odbora, savjetodavnog tehničkog odbora i savjetodavnog znanstvenog odbora ESRB-a. U ime ESRB-a tajništvo bi trebalo prikupiti sve informacije potrebne za provedbu zadaća ESRB-a.

(a)

pripremu sastanaka ESRB-a;

(b)

u skladu s člankom 5. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke i člankom 5. ove Uredbe, prikupljanje i obradu informacija, uključujući statističke podatke, u ime ESRB-a i u korist provedbe zadaća ESRB-a;

(c)

pripremu analiza potrebnih za provedbu zadaća ESRB-a, koje se temelje na tehničkim savjetima nacionalnih središnjih banaka i nadzornika;

(d)

potporu ESRB-u prilikom međunarodne suradnje na administrativnoj razini s drugim relevantnim tijelima u pogledu makrobonitetnih pitanja;

(e)

potporu u radu općeg odbora, upravljačkog odbora, savjetodavnog tehničkog odbora i savjetodavnog znanstvenog odbora.