Baza je ažurirana 20.11.2024. 

zaključno sa NN 109/24

EU 2024/2679

Uredba (EU) br. 472/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o jačanju gospodarskog i proračunskog nadzora država članica europodručja koje su u poteškoćama ili kojima prijete ozbiljne poteškoće u odnosu na njihovu financijsku stabilnost

Službeni link: 32013R0472 verzija: 27.05.2013. na snazi od 30.05.2013.

* Na eur-lex nema službenog hrvatskog prijevoda, tekst preveden strojno, koristit na vlastitu odgovornost – provjerite ovdje.

 

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

Uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno članak 136. u kombinaciji s njegovim člankom 121. stavkom 6.,

Uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

Nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke  ( 1 ) ,

Postupajući u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom  ( 2 ) ,

Dok:

(1)

Globalna kriza bez presedana koja je pogodila svijet od 2007. ozbiljno je narušila gospodarski rast i financijsku stabilnost te je dovela do snažnog pogoršanja državnog deficita i stanja duga država članica, zbog čega su mnoge od njih tražile financijsku pomoć unutar i izvan okvira Unije.

(2)

Članak 9. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU) propisuje da, pri definiranju i provedbi svojih politika i aktivnosti, Unija treba uzeti u obzir zahtjeve povezane s promicanjem visoke razine zaposlenosti, jamstvom odgovarajuće socijalnu zaštitu, borbu protiv socijalne isključenosti te visoku razinu obrazovanja, osposobljavanja i zaštite zdravlja ljudi.

 

(3)

Potpuna usklađenost između multilateralnog nadzornog okvira Unije utvrđenog UFEU-om i mogućih uvjeta politike povezanih s financijskom pomoći trebala bi biti ugrađena u pravo Unije. Ekonomska i financijska integracija svih država članica, posebno onih čija je valuta euro, zahtijeva pojačani nadzor kako bi se spriječilo širenje zaraze iz države članice koja ima ili prijeti ozbiljnim poteškoćama u pogledu svoje financijske stabilnosti na ostatak europodručja i , šire, na Uniju u cjelini.

(4)

Intenzitet gospodarskog i proračunskog nadzora trebao bi biti razmjeran i razmjeran težini financijskih poteškoća s kojima se susreće te bi trebao uzeti u obzir prirodu primljene financijske pomoći, koja može varirati od puke potpore iz predostrožnosti temeljene na uvjetima prihvatljivosti do potpuni program makroekonomske prilagodbe koji uključuje stroge političke uvjete. Svaki program makroekonomske prilagodbe trebao bi uzeti u obzir nacionalni program reformi dotične države članice u kontekstu strategije Unije za rast i zapošljavanje.

 

(5)

Država članica čija je valuta euro trebala bi biti podvrgnuta pojačanom nadzoru u skladu s ovom Uredbom kada se suoči s ozbiljnim financijskim poteškoćama ili joj prijete ozbiljne financijske poteškoće, kako bi se osigurao njezin brzi povratak u normalnu situaciju i zaštitile druge države članice europodručja protiv mogućih štetnih učinaka prelijevanja. Takav pojačani nadzor trebao bi biti razmjeran ozbiljnosti problema i trebao bi se prilagoditi u skladu s tim. Trebao bi uključivati ​​širi pristup informacijama potrebnim za pomno praćenje gospodarske, fiskalne i financijske situacije i redovito izvješćivanje nadležnom odboru Europskog parlamenta i Gospodarskom i financijskom odboru (EFC) ili bilo kojem pododboru koji potonji može odrediti za tu svrhu. Isti dogovori za nadzor trebali bi se primjenjivati ​​na države članice koje traže pomoć iz predostrožnosti od jedne ili nekoliko drugih država članica ili trećih zemalja, Europskog mehanizma za financijsku stabilizaciju (EFSM), Europskog mehanizma za stabilnost (ESM), Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF), ili druge relevantne međunarodne financijske institucije kao što je Međunarodni monetarni fond (MMF).

(6)

Država članica koja podliježe pojačanom nadzoru također bi trebala usvojiti mjere usmjerene na rješavanje izvora ili potencijalnih izvora svojih poteškoća. U tu svrhu treba uzeti u obzir sve preporuke koje su mu upućene tijekom postupka u slučaju prekomjernog deficita ili postupka u slučaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže.

 

(7)

Gospodarski i proračunski nadzor trebalo bi snažno pojačati za države članice koje podliježu programu makroekonomske prilagodbe. Zbog sveobuhvatne prirode potonjeg, ostale procese gospodarskog i proračunskog nadzora treba obustaviti ili, prema potrebi, pojednostaviti tijekom trajanja programa makroekonomske prilagodbe, kako bi se osigurala dosljednost nadzora ekonomske politike i izbjeglo dupliciranje obveze izvješćivanja. Međutim, prilikom pripreme programa makroekonomske prilagodbe treba uzeti u obzir sve preporuke upućene državi članici tijekom postupka u slučaju prekomjernog deficita ili postupka u slučaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže.

(8)

Izazov koji predstavljaju porezne prijevare i utaje znatno je porastao. Globalizacija gospodarstva, tehnološki razvoj, internacionalizacija prijevara i posljedična međuovisnost država članica otkrivaju ograničenja strogo nacionalnih pristupa i jačaju potrebu za zajedničkim djelovanjem.

 

(9)

Problemi koje predstavljaju porezne prijevare i utaje u državama članicama koje podliježu programu makroekonomske prilagodbe trebali bi se rješavati poboljšanjem prikupljanja prihoda u tim državama članicama i jačanjem suradnje između poreznih uprava u Uniji i trećim zemljama.

(10)

Trebalo bi utvrditi pravila kako bi se poboljšao dijalog između institucija Unije, posebno Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, te kako bi se osigurala veća transparentnost i odgovornost. Parlament države članice koja podliježe programu makroekonomske prilagodbe ili pojačanom nadzoru trebao bi biti obaviješten u skladu s nacionalnim pravilima i praksom.

 

(11)

Države članice trebaju uključiti socijalne partnere i organizacije civilnog društva u pripremu, provedbu, praćenje i evaluaciju programa financijske pomoći, u skladu s nacionalnim pravilima i praksom.

(12)

Prije donošenja odluke Vijeća koja se odnosi na program makroekonomske prilagodbe u skladu s ovom Uredbom, relevantna tijela ESM-a i EFSF-a trebala bi imati priliku održati raspravu o ishodu pregovora između Komisije – koja djeluje u ime ESM-a ili EFSF, u suradnji s Europskom središnjom bankom (ECB) i, prema potrebi, MMF-om – i državom članicom korisnicom o mogućim političkim uvjetima povezanim s financijskom pomoći te države članice. Memorandumi o razumijevanju koji određuju detaljne uvjete za dodjelu financijske pomoći trebaju se usvojiti u skladu s Ugovorom o uspostavi Europskog stabilnostnog mehanizma i Okvirnim sporazumom EFSF-a.

 

(13)

Osim ako nije drugačije određeno, upućivanja na financijsku pomoć u ovoj Uredbi također bi trebala obuhvaćati financijsku potporu dodijeljenu na temelju mjera predostrožnosti i zajmove za dokapitalizaciju financijskih institucija.

(14)

Odluku Komisije da podvrgne državu članicu pojačanom nadzoru u skladu s ovom Uredbom trebalo bi donijeti u bliskoj suradnji s EFC-om, Europskim nadzornim tijelom (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) osnovanim Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća  ( 3 ) , Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i mirovinsko osiguranje) osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća  ( 4 ) , Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta) ) uspostavljen Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća  ( 5 ) (zajedničkim nazivom „ESA”) i Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) osnovan Uredbom (EU) br. 1092/ 2010. Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenog 2010. o makrobonitetnom nadzoru Europske unije nad financijskim sustavom i osnivanju Europskog odbora za sistemske rizike  ( 6 ) . Komisija bi također trebala surađivati ​​s EFC-om pri odlučivanju treba li produljiti pojačani nadzor.

 

(15)

Nakon obrazloženog zahtjeva dotične države članice ili, prema potrebi, na temelju iznimnih gospodarskih okolnosti, Komisija može preporučiti smanjenje ili poništenje bilo kojeg postojećeg kamatonosnog depozita, beskamatnog depozita ili novčane kazne koju je izreklo Vijeće u okvir preventivnog ili korektivnog dijela Pakta o stabilnosti i rastu za državu članicu koja podliježe programu makroekonomske prilagodbe.

(16)

Pristup informacijama o pripremnom radu poduzetom prije usvajanja preporuke prema ovoj Uredbi trebao bi biti podložan Uredbi (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o pristupu javnosti Europskom parlamentu, Vijeću i Dokumenti Komisije  ( 7 ) .

 

(17)

Ako se u skladu s ovom Uredbom donese odluka da država članica ne ispunjava zahtjeve sadržane u njezinom programu makroekonomske prilagodbe, a događaji i analize jasno pokazuju da je potreban mehanizam koji će osigurati poštovanje obveza prema vjerovnicima i stabilizaciju njezinih gospodarskoj i financijskoj situaciji, Komisija je pozvana dati prijedloge za takav mehanizam.

(18)

Ovlast za donošenje preporuka o donošenju preventivnih korektivnih mjera io pripremi programa makroekonomske prilagodbe; ovlast odobravanja programa makroekonomske prilagodbe; ovlasti za donošenje odluka o glavnim zahtjevima politike koje ESM ili EFSF planiraju uključiti u uvjete za financijsku pomoć dodijeljenu na temelju predostrožnosti, zajmove za dokapitalizaciju financijskih institucija ili bilo koji novi financijski instrument dogovoren u okviru ESM-a ; a ovlasti da preporuči donošenje korektivnih mjera državama članicama koje su pod nadzorom nakon završetka programa, trebalo bi dodijeliti Vijeću. Te su ovlasti od posebne važnosti za politiku gospodarske koordinacije država članica koja se, u skladu s člankom 121. UFEU-a, odvija unutar Vijeća,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

* Na eur-lex nema službenog hrvatskog prijevoda, tekst preveden strojno, koristit na vlastitu odgovornost – provjerite ovdje.

Članak 1

Predmet i djelokrug

1. Ova Uredba utvrđuje odredbe za jačanje gospodarskog i proračunskog nadzora država članica čija je valuta euro, ako te države članice:

(a)

doživljavaju ili im prijete ozbiljne poteškoće u pogledu njihove financijske stabilnosti ili održivosti njihovih javnih financija, što dovodi do mogućih negativnih učinaka prelijevanja na druge države članice u europodručju; ili

 

(b)

zatražiti ili primiti financijsku pomoć od jedne ili više drugih država članica ili trećih zemalja, Europskog mehanizma za financijsku stabilizaciju (EFSM), Europskog mehanizma za stabilnost (ESM), Europskog fonda za financijsku stabilnost (EFSF) ili druge relevantne međunarodne financijske institucije kao što su Međunarodni monetarni fond (MMF).

2. Ova Uredba također utvrđuje odredbe za pojačanu koordinaciju ekonomske politike.

3. Ova se Uredba primjenjuje na države članice čija je valuta euro.

4. U primjeni ove Uredbe, Vijeće, Komisija i države članice u potpunosti se pridržavaju članka 152. UFEU-a. U primjeni ove Uredbe i preporuka donesenih u skladu s njom, Vijeće, Komisija i države članice uzimaju u obzir nacionalna pravila i praksu te članak 28. Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Sukladno tome, primjena ove Uredbe i tih preporuka ne utječe na pravo na pregovaranje, sklapanje i provedbu kolektivnih ugovora ili na poduzimanje kolektivnih radnji u skladu s nacionalnim pravom.

Članak 2

Države članice koje podliježu pojačanom nadzoru

1. Komisija može odlučiti podvrgnuti pojačanom nadzoru državu članicu koja ima ili joj prijete ozbiljne poteškoće u vezi sa svojom financijskom stabilnošću koje će vjerojatno imati negativne učinke prelijevanja na druge države članice u europodručju.

Pri procjeni prijete li državi članici ozbiljne poteškoće u pogledu njezine financijske stabilnosti, Komisija će, između ostalih parametara, koristiti mehanizam upozorenja utvrđen člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) br. 1176/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenog 2011. o sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža  ( 8 ) ili, ako je dostupno, najnoviji detaljni pregled. Komisija također provodi sveobuhvatnu procjenu, posebno uzimajući u obzir uvjete zaduživanja te države članice, profil otplate njezinih dužničkih obveza, čvrstoću njezina proračunskog okvira, dugoročnu održivost njezinih javnih financija, važnost tereta duga i rizik od širenja teških napetosti u njezinom financijskom sektoru na njezinu proračunsku situaciju ili na financijski sektor drugih država članica.

Dotičnoj državi članici daje se prilika da izrazi svoje stavove prije nego što Komisija donese svoju odluku o podvrgavanju te države članice pojačanom nadzoru. Svakih šest mjeseci Komisija odlučuje hoće li produžiti pojačani nadzor nad tom državom članicom.

2. Ako Komisija odluči podvrgnuti državu članicu pojačanom nadzoru u skladu sa stavkom 1., dužna je propisno obavijestiti dotičnu državu članicu o svim rezultatima procjene i obavijestiti Europsku središnju banku (ESB), u njenom nadzornom svojstvu, relevantne ESA-e i ESRB u skladu s tim.

3. Ako država članica prima financijsku pomoć na osnovi predostrožnosti od jedne ili nekoliko drugih država članica ili trećih zemalja, EFSM-a, ESM-a, EFSF-a ili druge relevantne međunarodne financijske institucije kao što je MMF, Komisija će podvrgnuti tu državu članicu pojačanom nadzoru.

Komisija objavljuje svoje odluke donesene u skladu sa stavkom 1. i ovim stavkom.

4. Stavak 3. ne primjenjuje se na državu članicu koja prima financijsku pomoć na osnovi predostrožnosti u obliku kreditne linije, koja nije uvjetovana donošenjem novih mjera politike te države članice, pod uvjetom da kreditna linija nije povučena.

5. Komisija u informativne svrhe objavljuje popis instrumenata koji pružaju financijsku pomoć iz predostrožnosti, kako je navedeno u stavku 3., te ga ažurira kako bi se uzele u obzir moguće promjene u politici financijske potpore ESM-a, EFSF-a ili druge relevantne međunarodne financijske institucije.

Članak 3

Pojačani nadzor

1. Država članica koja podliježe pojačanom nadzoru, nakon savjetovanja iu suradnji s Komisijom, koja djeluje u suradnji s ESB-om, ESA-ama, ESRB-om i, prema potrebi, MMF-om, donosi mjere usmjerene na rješavanje izvora ili potencijalni izvori poteškoća. Pritom će država članica uzeti u obzir sve preporuke upućene prema Uredbi Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju proračunske pozicije i nadzoru i koordinaciji ekonomskih politika  ( 9 ) , Uredbi Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzavanju i pojašnjavanju provedbe postupka prekomjernog deficita  ( 10 ) ili Uredbe (EU) br. 1176/2011 o nacionalnom programu reformi i programu stabilnosti.

Komisija obavješćuje nadležni odbor Europskog parlamenta, EFC, Radnu skupinu Euroskupine i parlament dotične države članice, prema potrebi i u skladu s nacionalnom praksom, o mjerama iz prvog podstavka.

2. Pomnije praćenje fiskalne situacije utvrđeno u članku 10. stavcima 2., 3. i 6. Uredbe (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjena nacrta proračunskih planova i osiguravanje korekcije prekomjernog deficita država članica u europodručju  ( 11 ) primjenjuju se na državu članicu koja podliježe pojačanom nadzoru, bez obzira na postojanje prekomjernog deficita u toj državi članici. Izvješće sastavljeno u skladu s člankom 10. stavkom 3. te Uredbe podnosi se tromjesečno.

3. Na zahtjev Komisije, država članica koja podliježe pojačanom nadzoru u skladu s člankom 2. stavkom 1.:

(a)

priopćiti ESB-u u svojstvu nadzornika i, prema potrebi, relevantnim ESA-ama, u skladu s člankom 35. Uredbi (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010, u traženoj učestalosti, raščlanjene informacije o razvoju u svom financijskom sustavu, uključujući analizu rezultata svih testova otpornosti na stres ili analiza osjetljivosti provedenih prema točki (b) ovog stavka;

 

(b)

provoditi, pod nadzorom ESB-a u svojstvu nadzornika ili, prema potrebi, pod nadzorom relevantnih ESA-a, vježbe testiranja otpornosti na stres ili analize osjetljivosti, prema potrebi, kako bi se procijenila otpornost financijskog sektora na različite makroekonomske i financijske promjene. šokove, kako su odredili Komisija i ESB, u suradnji s relevantnim ESA-ama i ESRB-om;

 

(c)

mora se podvrgnuti redovitim procjenama svojih nadzornih kapaciteta nad financijskim sektorom u okviru posebnog stručnog pregleda koji provodi ESB, u svojstvu nadzornika, ili, prema potrebi, relevantne ESA-e;

 

(d)

dostaviti Komisiji sve podatke potrebne za praćenje makroekonomskih neravnoteža u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011.

Na temelju analize rezultata testova otpornosti na stres i analize osjetljivosti iz točke (a) prvog podstavka, te uzimajući u obzir zaključke procjene relevantnih pokazatelja tablice rezultata za makroekonomske neravnoteže utvrđene u 1176/2011, ESB, u svojstvu nadzornika, i relevantne ESA-e pripremaju, u suradnji s ESRB-om, procjenu potencijalnih ranjivosti financijskog sustava i dostavljaju tu procjenu Komisiji, na učestalosti koju je naznačio potonji, te ESB-u.

4. Na zahtjev Komisije, država članica koja podliježe pojačanom nadzoru u skladu s člankom 2. stavkom 3.:

(a)

priopćiti Komisiji, ESB-u i, prema potrebi, relevantnim ESA-ama, u skladu s člankom 35. Uredbi (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010, na zahtjev učestalost, raščlanjene informacije o razvoju u svom financijskom sustavu, uključujući analizu rezultata svih testova otpornosti na stres ili analiza osjetljivosti provedenih prema točki (b);

 

(b)

provesti, pod nadzorom ESB-a, u svojstvu nadzornika ili, prema potrebi, pod nadzorom relevantnih ESA-a, vježbe testiranja otpornosti na stres ili analize osjetljivosti, prema potrebi, kako bi se procijenila otpornost financijskog sektora na različite makroekonomske i financijske šokove, kako su odredili Komisija i ESB, u suradnji s relevantnim ESA-ama i ESRB-om te s njima podijeliti detaljne rezultate;

 

(c)

mora se podvrgnuti redovitim procjenama svojih nadzornih kapaciteta nad financijskim sektorom u okviru posebnog stručnog pregleda koji provodi ESB, u svojstvu nadzornika, ili, prema potrebi, relevantne ESA-e;

 

(d)

dostaviti Komisiji sve podatke potrebne za praćenje makroekonomskih neravnoteža u skladu s Uredbom (EU) br. 1176/2011.

Komisija, ESB i relevantna ESA sve raščlanjene informacije koje su im priopćene tretiraju kao povjerljive.

5. Komisija, u suradnji s ESB-om i relevantnim ESA-ama i, prema potrebi, s MMF-om, provodi redovite pregledne misije u državi članici koja je podložna pojačanom nadzoru kako bi provjerila napredak koji je ta država članica postigla u provedbi mjere iz st. 1., 2., 3. i 4.

Komisija svako tromjesečje priopćava svoju ocjenu nadležnom odboru Europskog parlamenta i EFC-u. U toj će procjeni posebno ispitati jesu li potrebne daljnje mjere.

Pregledne misije iz prvog podstavka zamjenjuju praćenje na licu mjesta predviđeno člankom 10.a stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1467/97.

6. Pri pripremi procjene iz stavka 5. Komisija uzima u obzir rezultate svakog dubinskog pregleda prema Uredbi (EU) br. 1176/2011, uključujući ocjenu učinaka prelijevanja nacionalnih gospodarskih politika na Država članica koja podliježe pojačanom nadzoru, u skladu s člankom 5. stavkom 2. te Uredbe.

7. Kada Komisija zaključi da su, na temelju misija pregleda predviđenih stavkom 5., potrebne daljnje mjere, a financijska i gospodarska situacija dotične države članice ima značajne negativne učinke na financijsku stabilnost europodručja ili svojih država članica, Vijeće, djelujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, može dotičnoj državi članici preporučiti da usvoji korektivne mjere predostrožnosti ili da pripremi nacrt programa makroekonomske prilagodbe.

Vijeće može odlučiti objaviti svoju preporuku.

8. Kada se preporuka iz stavka 7. objavi:

(a)

nadležni odbor Europskog parlamenta može dotičnoj državi članici i Komisiji ponuditi priliku da sudjeluju u razmjeni mišljenja;

 

(b)

parlament dotične države članice može pozvati predstavnike Komisije da sudjeluju u razmjeni mišljenja;

 

(c)

Vijeće pravodobno obavještava nadležni odbor Europskog parlamenta o sadržaju preporuke.

9. Tijekom procesa pojačanog nadzora, nadležni odbor Europskog parlamenta i parlament dotične države članice mogu pozvati predstavnike Komisije, ESB-a i MMF-a da sudjeluju u ekonomskom dijalogu.

Članak 4

Izvještavanje u slučaju financijske potpore za dokapitalizaciju financijskih institucija

Države članice koje podliježu pojačanom nadzoru ili programu makroekonomske prilagodbe koje primaju financijsku potporu za dokapitalizaciju svojih financijskih institucija dvaput godišnje izvješćuju EFC o uvjetima nametnutim tim financijskim institucijama, uključujući uvjete koji se odnose na primanja rukovoditelja. Te države članice također izvješćuju o kreditnim uvjetima koje nudi financijski sektor realnom gospodarstvu.

Članak 5

Podaci o predviđenim zahtjevima za financijsku pomoć

Država članica koja namjerava zatražiti financijsku pomoć od jedne ili više drugih država članica ili trećih zemalja, ESM-a, EFSF-a ili druge relevantne međunarodne financijske institucije, poput MMF-a, odmah obavješćuje predsjednika Radne skupine Euroskupine, člana Komisije odgovorne za ekonomska i monetarna pitanja i predsjednika ECB-a o svojoj namjeri.

Nakon što od Komisije primi ocjenu, radna skupina Euroskupine raspravlja o namjeravanom zahtjevu s ciljem ispitivanja, između ostalog, mogućnosti dostupnih u okviru postojećih financijskih instrumenata Unije ili europodručja prije nego što se predmetna država članica obrati potencijalnim zajmodavcima.

Država članica koja namjerava zatražiti financijsku pomoć od EFSM-a o svojoj namjeri odmah obavješćuje predsjednika EFC-a, člana Komisije odgovornog za ekonomska i monetarna pitanja i predsjednika ESB-a.

Članak 6

Ocjena održivosti državnog duga

Kada država članica zatraži financijsku pomoć od EFSM-a, ESM-a ili EFSF-a, Komisija procjenjuje, u suradnji s ESB-om i, gdje je to moguće, s MMF-om, održivost državnog duga te države članice i njegov stvarni ili potencijalni potrebe financiranja. Komisija podnosi tu procjenu radnoj skupini Euroskupine ako se financijska pomoć dodijeli u okviru ESM-a ili EFSF-a i EFC-u ako se financijska pomoć dodijeli u okviru EFSM-a.

Procjena održivosti državnog duga temelji se na najvjerojatnijem makroekonomskom scenariju ili razboritijem scenariju i proračunskim predviđanjima uz korištenje najažurnijih informacija i uzimanje u obzir ishoda izvješćivanja iz točke ( a) članka 3. stavka 3. kao i sve nadzorne zadaće koje se izvršavaju u skladu s točkom (b) članka 3. stavka 3. Komisija također procjenjuje utjecaj makroekonomskih i financijskih šokova i nepovoljnih kretanja na održivost državnog duga.

Komisija objavljuje makroekonomski scenarij, uključujući scenarij rasta, relevantne parametre koji podupiru procjenu održivosti državnog duga dotične države članice i procijenjeni učinak agregatnih proračunskih mjera na gospodarski rast.

Članak 7

Program makroekonomske prilagodbe

1. Ako država članica zatraži financijsku pomoć od jedne ili više drugih država članica ili trećih zemalja, EFSM-a, ESM-a, EFSF-a ili MMF-a, ona će, u dogovoru s Komisijom, u suradnji s ESB-om pripremiti, prema potrebi, s MMF-om, nacrt programa makroekonomske prilagodbe koji se nadovezuje i zamjenjuje svaki program gospodarskog partnerstva prema Uredbi (EU) br. 473/2013 i koji uključuje godišnje proračunske ciljeve.

Nacrt programa makroekonomske prilagodbe bavi se specifičnim rizicima koji proizlaze iz te države članice za financijsku stabilnost u europodručju i ima za cilj brzu ponovnu uspostavu zdrave i održive gospodarske i financijske situacije i vraćanje sposobnosti države članice da se u potpunosti financira na financijskim tržištima.

Nacrt programa makroekonomske prilagodbe temelji se na procjeni održivosti državnog duga iz članka 6., koja se ažurira kako bi uključila učinak nacrta korektivnih mjera dogovorenih s dotičnom državom članicom, te uzima u obzir svakoj preporuci upućenoj toj državi članici u skladu s člancima 121., 126., 136. ili 148. UFEU-a i njezinim radnjama za usklađivanje s bilo kojom takvom preporukom, s ciljem proširenja, jačanja i produbljivanja potrebnih mjera politike.

Nacrt programa makroekonomske prilagodbe uzima u obzir praksu i institucije za formiranje plaća i nacionalni program reformi dotične države članice u kontekstu strategije Unije za rast i zapošljavanje.

Nacrt programa makroekonomske prilagodbe u potpunosti će poštovati članak 152. UFEU-a i članak 28. Povelje o temeljnim pravima Europske unije. Komisija usmeno obavještava predsjednika i potpredsjednike nadležnog odbora Europskog parlamenta o napretku postignutom u pripremi nacrta programa makroekonomske prilagodbe. Ti će se podaci smatrati povjerljivima.

2. Vijeće, djelujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, odobrava program makroekonomske prilagodbe koji je pripremila država članica koja traži financijsku pomoć u skladu sa stavkom 1.

Komisija osigurava da je memorandum o razumijevanju koji je potpisala Komisija u ime ESM-a ili EFSF-a u potpunosti usklađen s programom makroekonomske prilagodbe koji je odobrilo Vijeće.

3. Komisija osigurava dosljednost u procesu ekonomskog i proračunskog nadzora u odnosu na državu članicu u okviru programa makroekonomske prilagodbe kako bi se izbjeglo udvostručenje obveza izvješćivanja.

4. Komisija, u suradnji s ESB-om i, prema potrebi, s MMF-om, prati napredak koji je postigla država članica u provedbi svog programa makroekonomske prilagodbe.

Svaka tri mjeseca Komisija obavješćuje EFC o takvom napretku. Dotična država članica u potpunosti surađuje s Komisijom i ESB-om. Posebno će dostaviti Komisiji i ESB-u sve informacije koje smatraju potrebnima za praćenje provedbe programa makroekonomske prilagodbe u skladu s člankom 3. stavkom 4.

Komisija usmeno obavještava predsjednika i potpredsjednike nadležnog odbora Europskog parlamenta o zaključcima iz praćenja programa makroekonomske prilagodbe. Ti će se podaci smatrati povjerljivima.

5. Komisija, u suradnji s ESB-om i, prema potrebi, s MMF-om, s dotičnom državom članicom ispituje promjene i ažuriranja koja bi mogla biti potrebna za njezin program makroekonomske prilagodbe kako bi se na odgovarajući način uzela u obzir, između ostalog, svaki značajan jaz između makroekonomskih predviđanja i ostvarenih brojki, uključujući moguće posljedice koje proizlaze iz programa makroekonomske prilagodbe, negativnih učinaka prelijevanja te makroekonomskih i financijskih šokova. Vijeće, djelujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, odlučuje o svakoj promjeni tog programa.

6. Dotična država članica razmatra, u bliskoj suradnji s Komisijom, treba li poduzeti sve potrebne mjere kako bi pozvala privatne ulagače da zadrže svoju ukupnu izloženost na dobrovoljnoj osnovi.

7. Ako praćenje iz stavka 4. ukaže na značajna odstupanja od programa makroekonomske prilagodbe države članice, Vijeće, djelujući kvalificiranom većinom na prijedlog Komisije, može odlučiti da dotična država članica ne ispunjava zahtjeve politike sadržanu u svom programu. Komisija u svom prijedlogu izričito procjenjuje jesu li takva značajna odstupanja nastala zbog razloga koji nisu pod kontrolom dotične države članice.

Napori na proračunskoj konsolidaciji navedeni u programu makroekonomske prilagodbe uzimaju u obzir potrebu da se osiguraju dostatna sredstva za temeljne politike, kao što su obrazovanje i zdravstvena skrb.

Kada se odluka donese prema ovom stavku, dotična država članica će, u bliskoj suradnji s Komisijom i u vezi s ECB-om i, prema potrebi, s MMF-om, poduzeti mjere usmjerene na stabilizaciju tržišta i očuvanje dobrog funkcioniranja svojih financijskih sektor.

8. Država članica koja podliježe programu makroekonomske prilagodbe, a koja ima nedostatnu administrativnu sposobnost ili značajne probleme u provedbi programa, traži tehničku pomoć od Komisije, koja u tu svrhu može sastaviti skupine stručnjaka sastavljene od članova iz drugih država članica. i drugim institucijama Unije ili relevantnim međunarodnim institucijama. Ciljevi i sredstva tehničke pomoći izričito su navedeni u ažuriranim verzijama programa makroekonomske prilagodbe i usmjereni su na područje u kojem su utvrđene glavne potrebe. Tehnička pomoć može uključivati ​​uspostavljanje rezidentnog predstavnika i pomoćnog osoblja koje će savjetovati vlasti o provedbi programa.

Program makroekonomske prilagodbe, uključujući njegove ciljeve i očekivanu raspodjelu napora prilagodbe, objavljuje se.

Zaključci ocjene održivosti državnog duga prilažu se programu makroekonomske prilagodbe.

9. Država članica koja podliježe programu makroekonomske prilagodbe provodi sveobuhvatnu reviziju svojih javnih financija kako bi, između ostalog, procijenila razloge koji su doveli do stvaranja prekomjernih razina duga kao i prati sve moguće nepravilnosti. .

10. Nadležni odbor Europskog parlamenta može dotičnoj državi članici i Komisiji ponuditi priliku da sudjeluju u razmjeni mišljenja o napretku postignutom u provedbi programa makroekonomske prilagodbe.

11. Parlament dotične države članice može pozvati predstavnike Komisije da sudjeluju u razmjeni mišljenja o napretku postignutom u provedbi njezina programa makroekonomske prilagodbe.

12. Ovaj se članak ne primjenjuje na instrumente kojima se pruža financijska pomoć na osnovi predostrožnosti, na zajmove dane za dokapitalizaciju financijskih institucija ili na bilo koji novi financijski instrument ESM-a za koji pravila ESM-a ne predviđaju program makroekonomske prilagodbe.

U informativne svrhe, Komisija utvrđuje popis instrumenata financijske pomoći iz prvog podstavka i ažurira ga kako bi uzela u obzir moguće promjene u politici financijske potpore ESM-a.

Što se tiče tih instrumenata, Vijeće, postupajući na preporuku Komisije, odlukom upućenom dotičnoj državi članici odobrava glavne zahtjeve politike koje ESM ili EFSF planira uključiti u uvjete za svoju financijsku potporu, kako bi se u mjeri u kojoj sadržaj tih mjera spada u nadležnost Unije kako je utvrđeno Ugovorima.

Komisija osigurava da je memorandum o razumijevanju koji je potpisala Komisija u ime ESM-a ili EFSF-a u potpunosti u skladu s takvom odlukom Vijeća.

Članak 8

Uključivanje socijalnih partnera i civilnog društva

Država članica traži mišljenje socijalnih partnera, kao i relevantnih organizacija civilnog društva kada priprema svoj nacrt programa makroekonomske prilagodbe, s ciljem doprinosa izgradnji konsenzusa o njegovom sadržaju.

Članak 9

Mjere za očuvanje poreznih prihoda

Država članica, prema potrebi, poduzima mjere u bliskoj suradnji s Komisijom i u vezi s ESB-om i, prema potrebi, s MMF-om, s ciljem jačanja učinkovitosti i djelotvornosti kapaciteta za prikupljanje prihoda i borbe protiv porezne prijevare i utaje , s ciljem povećanja svojih fiskalnih prihoda.

Članak 10

Dosljednost s Paktom o stabilnosti i rastu

1. Ako država članica podliježe programu makroekonomske prilagodbe i njegovim promjenama, prema članku 7. ove Uredbe, izuzeta je od podnošenja programa stabilnosti, prema članku 3. Uredbe (EZ) br. 1466/97, i integrira sadržaj takvog programa stabilnosti u svoj program makroekonomske prilagodbe.

2. Ako država članica koja podliježe programu makroekonomske prilagodbe također podliježe preporuci na temelju članka 126. stavka 7. UFEU-a ili odluke o davanju obavijesti na temelju članka 126. stavka 9. UFEU-a za korekciju prekomjernog deficita:

(a)

prema potrebi je izuzet od podnošenja izvješća prema članku 3. stavku 4.a i članku 5. stavku 1.a Uredbe (EZ) br. 1467/97;

 

(b)

godišnji proračunski ciljevi u svakom programu makroekonomske prilagodbe integriraju se u preporuku ili odluku o davanju obavijesti, prema članku 3. stavku 4. i članku 5. stavku 1. Uredbe (EZ) br. dotični podliježe odluci o davanju obavijesti u skladu s člankom 126. stavkom 9. UFEU-a, mjere koje vode tim ciljevima u programu makroekonomske prilagodbe integriraju se u odluku o davanju obavijesti u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EZ) broj 1467/97;

 

(c)

u pogledu praćenja predviđenog člankom 7. stavkom 4. ove Uredbe, ono se izuzima od praćenja prema članku 10. stavku 1. i članku 10.a Uredbe (EZ) br. 2) i članka 6. stavka 2. te Uredbe.

Članak 11

Usklađenost s Uredbom (EU) br. 1176/2011

Ako država članica podliježe programu makroekonomske prilagodbe, Uredba (EU) br. 1176/2011 neće se primjenjivati ​​na tu državu članicu tijekom trajanja tog programa, osim što pokazatelji u pregledu utvrđeni Uredbom (EU) br. 1176/ 2011. uključit će se u praćenje tog programa.

Članak 12

Usklađenost s Europskim semestrom za koordinaciju ekonomske politike

Ako država članica podliježe programu makroekonomske prilagodbe, bit će izuzeta od praćenja i procjene Europskog semestra za koordinaciju ekonomske politike prema članku 2. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1466/97 za vrijeme trajanja tog programa.

Članak 13

Usklađenost s Uredbom (EU) br. 473/2013

Ako država članica podliježe programu makroekonomske prilagodbe, Uredba (EU) br. 473/2013 ne primjenjuje se na tu državu članicu tijekom trajanja tog programa, uz iznimku članaka 1. do 5. i 13. do 18. te Uredbe.

Članak 14

Nadzor nakon završetka programa

1. Država članica je pod nadzorom nakon završetka programa sve dok nije vraćeno najmanje 75 % financijske pomoći primljene od jedne ili nekoliko drugih država članica, EFSM-a, ESM-a ili EFSF-a. Vijeće, na prijedlog Komisije, može produžiti trajanje nadzora nakon završetka programa u slučaju trajnog rizika za financijsku stabilnost ili fiskalnu održivost dotične države članice. Vijeće će smatrati da je prijedlog Komisije usvojilo osim ako ga Vijeće kvalificiranom većinom ne odluči odbaciti u roku od 10 dana nakon što ga je Komisija usvojila.

2. Na zahtjev Komisije, država članica pod nadzorom nakon završetka programa ispunjava zahtjeve iz članka 3. stavka 3. ove Uredbe i dostavlja informacije iz članka 10. stavka 3. Uredbe (EU) br. 473/2013.

3. Komisija provodi, u suradnji s ESB-om, redovite pregledne misije u državi članici koja je pod nadzorom nakon završetka programa kako bi procijenila njezino gospodarsko, fiskalno i financijsko stanje. Svakih šest mjeseci priopćava svoju procjenu nadležnom odboru Europskog parlamenta, EFC-u i parlamentu dotične države članice te posebno procjenjuje jesu li potrebne korektivne mjere.

Nadležni odbor Europskog parlamenta može dotičnoj državi članici ponuditi priliku da sudjeluje u razmjeni mišljenja o napretku postignutom u okviru nadzora nakon završetka programa.

4. Vijeće, postupajući na prijedlog Komisije, može preporučiti državi članici koja je pod nadzorom nakon završetka programa da usvoji korektivne mjere. Vijeće će smatrati da je prijedlog Komisije usvojilo osim ako ga Vijeće kvalificiranom većinom ne odluči odbaciti u roku od 10 dana nakon što ga je Komisija usvojila.

5. Parlament dotične države članice može pozvati predstavnike Komisije da sudjeluju u razmjeni mišljenja o nadzoru nakon završetka programa.

Članak 15

Glasanje unutar Vijeća

Za mjere iz ove Uredbe glasuju samo članovi Vijeća koji predstavljaju države članice čija je valuta euro, a Vijeće odlučuje ne uzimajući u obzir glas člana Vijeća koji predstavlja dotičnu državu članicu.

Kvalificirana većina članova Vijeća iz prvog stavka izračunava se u skladu s člankom 238. stavkom 3. točkom (a) UFEU-a.

Članak 16

Zahtjev za države članice koje primaju financijsku pomoć

Države članice koje primaju financijsku pomoć 30. svibnja 2013. podliježu ovoj Uredbi od tog datuma.

Članak 17

Prijelazne odredbe

Bez obzira na članak 14., države članice koje su pod nadzorom nakon završetka programa 30. svibnja 2013. podliježu pravilima, uvjetima i postupcima nadzora nakon završetka programa koji se primjenjuju na financijsku pomoć od koje imaju koristi.

Članak 18

Obavještavanje Europskog parlamenta

Europski parlament može pozvati predstavnike Vijeća i Komisije da započnu dijalog o primjeni ove Uredbe.

Članak 19

Izvještaji

Do 1. siječnja 2014. i svakih pet godina nakon toga, Komisija podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o primjeni ove Uredbe, popraćeno, prema potrebi, prijedlogom izmjene ove Uredbe. Komisija će to izvješće objaviti.

Izvješća iz prvog podstavka ocjenjuju, između ostalog:

(a)

učinkovitost ove Uredbe;

 

(b)

napredak u osiguravanju bliže koordinacije ekonomskih politika i održive konvergencije gospodarskih rezultata država članica u skladu s UFEU-om;

 

(c)

doprinos ove Uredbe ostvarenju strategije Unije za rast i radna mjesta.

Članak 20

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu trećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije .

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u državama članicama u skladu s Ugovorima.

Sastavljeno u Strasbourgu 21. svibnja 2013.

Za Europski parlament

Predsjednik

M. SCHULZ

Za Vijeće

Predsjednik

L. CREIGHTON

( 1 )    SL C 141, 17.5.2012., str. 7 .

( 2 )   Stajalište Europskog parlamenta od 12. ožujka 2013. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 13. svibnja 2013.

( 3 )    SL L 331, 15.12.2010., str .

( 4 )    SL L 331, 15.12.2010., str .

( 5 )    SL L 331, 15.12.2010., str .

( 6 )    SL L 331, 15.12.2010., str .

( 7 )    SL L 145, 31.5.2001., str .

( 8 )    SL L 306, 23.11.2011., str .

( 9 )    SL L 209, 2.8.1997., str .

( 10 )    SL L 209, 2.8.1997., str .

( 11 )   Vidi stranicu 11. ovog Službenog lista.

 

 

 

Copyright © Ante Borić